Marketing
sJeTi Se OgLeDaLa . . .
već me duugoooo nije bilo paaaaaaaaa...
Ja ne želim ni mjesec ni zijezde, ne želim noć... Samo malo sunca kad bi mi zasjalo, barem na sutonu.
Ja ne želim beethovena ni čajkovskog iako ih volim, želim samo malo nečijeg glasa, smijeha...
I sad se osjećam kao leptir u kukuljici, moja koža mi je postaje tijesna.
Umotavam svoje golo tijelo u pašminu davno dobivenu iz ljubavi. Sjećam se one noći kada sam bila na kamenu umotana isto tako njegovim rukama uz more, puhalo je, voljeli smo se i sada se volimo...
Eh da mi je vratiti onaj goli kamen u crkvici u kojoj smo svaku večer odlazili moliti, voljela sam, znaš voljela sam kad bi se svađali oko one knjižurine iz koje sam ti čitala glagoljicu...
Narukvica, smijeh, pas, sjećaš se??
A tek ogledalo u tvojoj sobi.
Vidiš kako su male stvari dovoljne da te asociraju...
I hoćeš li me večeras dočekati kod "delfina" ???
Post je objavljen 21.01.2007. u 18:55 sati.