Pregled posta

DOKUMENTI RIJEČKE POVIJESTI

VINODOLSKI ZAKONIK



…njime je očitovan visoki stupanj pravne kulture ovih prostora, napisan još u srednjem vijeku, dokaz da je, još tada, na ovim prostorima ostvaren ideal pravne države i vladavine prava…

Na hrvatskim povijesnim prostorima slovi kao najstariji cjelovito sačuvani spomenik običajnoga prava na hrvatskome jeziku, a u slavenskome svijetu od njega je starija samo Ruska pravda, napisana u protegu od XI. do XIII. st.
Ovaj pravni spis nema naslova, a prepisan je s izvornika početkom XVI. st. glagoljičnim kurzivom (izvornik je napisan 6. siječnja 1288. ustavnom glagoljicom, a tako su napisana i prva dva retka ovoga prijepisa) na 14 pergamentnih listova veličine 24,3×16,5 cm s inicijalima urešenim biljno-geometrijskim motivima i rubnim crtežima, a u XIX. st. uvezan je u kožu (prije restauriranja bio je uvezan u kartonske korice presvučene crnim platnom).

Vinodol se do 1225. godine teritorijalno nalazio u sastavu srednjovjekovne banovine Slavonije, a hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) darovao ga je iste godine zajedno s Modrušem Vidu II. Frankapanu († 1233.), krčkomu knezu. Između novih kmetova i novih feudalnih gospodara dolazilo je do sukoba i razmirica (jer slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi ), pa se 6. siječnja 1288. sastalo povjerenstvo od 42 člana, predstavnika devet vinodolskih općina – Novoga Grada (danas Novi Vinodolski), Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika – i u pismenom obliku utvrdilo prava i dužnosti kmetova i feudalnih gospodara s opširno razrađenim kaznenim pravom i, u okviru njega, sustavom globa za pojedine prijestupe. U člancima 18, 27 i 56 donesene su i zakonske odredbe o pravima ženâ, o njihovoj osobnoj i moralnoj zaštiti.

Iako je riječ o zakonu koji u prvom redu štiti interese feudalaca, Vinodolski zakonik sadržava novine iz različitih grana prava: upravnog, kaznenog i procesualnog, i važan je spomenik starog hrvatskog običajnog prava. Ujedno rasvjetljava sam proces feudalizacije u Hrvatskoj i dokazuje visoku razinu društvenog razvoja ovoga područja u 13. stoljeću.


Tekst zakona na suvremenom hrvatskom jeziku


U ime božje. Amen. Ljeta gospodnjeg 1288, indikcije prve,
šestoga dana mjeseca siječnja.
U vrijeme kralja Ladislava, preslavnoga kralja
ugarskog kraljevstva, godine 16. njegova kraljevanja,
u vrijeme pak velikih muževa gospode Fri-
drika, Ivana, Leonarda, Dujma, Bartula i Vida,
knezova krčkih vinodolskih i modruških.-
Kako su često vidjeli da su ljudi u zabludi
o svojim starim i prokušanim zakonima, zato pak svaki
pojedince i svi (zajedno) vinodolski ljudi u želji
sačuvati u cijelosti te stare dobre zakone koji
su (od) njihovih predaka (bili) uvijek čuvani (ali) neuređeni -
sabraše se na skup (i to ) kako crkveni tako i svje-
tovni ljudi (te) ozbiljno se posavjetovavši
u Novome gradu u nazočnosti toga istoga kneza
Leonarda gore imenovanoga (i) izabravši od svakoga
grada vinodolskoga na okup ne sve starije
no one za koje su znali da se bolje sjećaju zakona
svojih otaca i onih o kojima su slušali od svojih djedova
te im narediše i naložiše zapovjednim načinom da sve
clobre stare prokušane zakone vinodolske
zapišu, kojih bi se mogli sjetiti
ili koje su čuli od svojih otaca i djedova gore rečenih
tako da bi se od sada unaprijed mogle izbjeci zablude u
tim stvarima te da njihova djeca ubuduće ne dvoume
o tim zakonima. A ovi su bili za to izabrani
od tih istih Ijudi vinodolskih: iz Novoga grada
Črna, dvornik cijeloga Vinodola i knezova gore
spomenutih (tako da bi se od sada unaprijed mogle izbjeći zablude

u tim stvarima te da njihova djeca ubuduće ne dvoume
o tim zakonima. A ovi su bili izabrani od tih is-
tih Ijudi vinodolskih: iz Novoga grada Črna dvornik
cijeloga Vinodola i knezova gore spomenutih), Petar plo-
van i Vlkona Pribohna satnik, Janac Saražin,
Bogdan Vlčinić. Iz Ledenica: Ratko prvad i Ra-
doslav popovi, Dobroša satnik. Iz Bribira Drago-
slav arhiprvaci i Bogdan pop, Zlonomer satnik, Juri-
slav Gradenić. Tz Grižana: Ljuban i Petar popovi,
Domjan satnik, Dunat i Dragoljub i Vidomir
Vlčić. Tz Drivenika: Dragoljub satnik i Mikula
Dragoljub i Pribinig. A iz Hreljina: Raden plovan
i Ivanac satnik, Živina sudac i Kliman Nedal.
Iz Bakra: Krstiha plovan i Grubina pop, Ivan sat-
nik, Derga Vlčina i Nedrag. Iz Trsata: Vazmina
plovan i Nedrag satnik, Dominik sudac i Vieka.
Iz Grobnika: Kirin plovan i Slavan satnik i Dom-
jan Kinović, Paval i Slavina Vukodružić
i ti svi navedeni, sakupljeni zajedničkom voljom
i jednodušnim pristankom sabrali su naređenja cijele
vinodolske općine koja se niže popisuju odnosno
koja su slušali od svojih starijih.
(čl. 1) Najprije, ako se koja od vinodolskih općinskih crkava
ima posvetiti ili ih bude posvećivao gospodin
biskup, u kojega se biskupiji nalazi navedena crkva, ima
od navedenoga posvećivanja dobiti samo 40 soldina sitnih mleta-
čkih novaca te jedan objed i jednu večeru i to
upravo od onih koji tu crkvu daju posvetiti. Žakan
pak koji služi iza biskupa u toj istoj crkvi- zove
se hrvatski malik, a vlaški macarol -

ima za to isto posvećenje dobiti samo bolanča
15 sitnoga mletačkog novca.- (čl. 2) Nadalje, što se tiče navedenih crkava, opa-
tija ili samostana općinskih, gospodin biskup
ne može odrediti ili uzeti ili narediti (ništa)
osim onog što bi mu htjeli dati kaštaldi tih istih
crkava svojom dobrom voljom.- (čl. 3) Nadalje što se tiče popova
naveciene općine, taj isti biskup ne može ništa zapovijedati ili
uzeti osim (što), kad on sam (nekoga) pošalje ili ide po kneštvu, u
svakom gradu vinodolskom u koji ide, imaju mu dati po-
povi toga grada jedan objed i jednu večeru; ipak,
ne trebaju mu odnijeti taj objed i tu večeru izvan područja
toga grada i nisu mu dužni izvan (područja) odnijeti ... nijedno drugo
podavanje nisu mu dužni učiniti navedeni popovi i žakni osim
ako bi koji od njih upao u kakvu krivicu ili zgriješio, za što bi
trebao platiti kaznu, taj biskup može od prekršitelja uze-
ti 40 mletačkih soldina za kaznu. Veca mu kazna ne može
pripasti oci tih popova i žakana.- (čl. 4) I nadalje, kada
putuje gospodin biskup, tada ima pravo putovati sa sedam konja
na teret (općine), osmo (konj) valižnik.- (čl. 5) Nadalje, ako bi gospodin knez
vinodolski
ili navedeni biskup putovao po kneštvu vino-
dolskom, u koji bi god njihov grad došao, može (narediti)
da se ociuzme i da mu se donese po satniku
toga grada za prehranu svoju i svoje obitelji
bilo čija goveda i sitnu stoku koja se najbliže nalazi, i to
od blaga kmetova, plemenitih Ijudi,
popova i svih drugih Ijudi. Ipak za tu (stoku)
treba platiti gospodin knez u svakom slučaju, a može po svojim
permaniina oduzeti za se i svoju obitelj i za sav svoj
dvor od najbliže stoke te iste općine bez obzira na to
kome ona pripada oci naprijed imenovanih.-

(čl. 6) Nadalje, ako bi tko učinio razbojstvo na putu ili gdje drugdje, neka plati
knezu 50 libara.- (čl. 7) I nadalje, ako bi tko u gradu provalio u spremište
noću ili ako bi u njemu što ukrao te ako bi tko vikao "po-
magajte", treba platiti knezu 50 libara. Onima koji viču,
naime, "pomagajte", vjeruje se, ako potvrde s prisegom, da su
toga zlikovca prepoznali. Međutim, ako tamo nije
vikano, treba platiti samo 40 soldina i štetu
kako je više rečeno. A ako učini to zlodjelo po danu
dužan je platiti samo 40 soldina, ako se može doka-
zati vjerodostojnim svjedokom.- (čl. 8) Nadalje, ako je netko noću ukrao
u staji neko živinče ili s guvna žito ili u ulištu, s
mjesta gdje se drže pčele, med, također plaća knezu
50 libara, ako je bio ondje povik "pomagaj", a po danu
40 soldina, a također i u noći, ako nije bilo povika,
kao i dvostruku štetu, kako je pisano. Poviku se vjeruje.
(čl. 9) Ako bude pred dvorom postupak zbog nasilja ili krađe o
bilo kojoj stvari, a tužitelj nema svjedočanstva o
krivcu i dođe do prisege, za razbojstvo treba krivac priseći
samo-25, a za navedene krađe samo-
12, ako je u toj krađi došlo do štete i ako je bio povik
"pomagaj". (čl. 10) I nadalje, za krađe u mošuni i za palež
žita, koji stoji napolju te za uzimanje sijena
sa stoga noću - za ta djela treba prisedi samo-
šest. A tat ne smije imati odgovornika bez dozvole
dvora. Ipak, onaj koji treba priseći, neka nađe
porotnike kako najbolje zna, a ne može li ih naci, treba priseći
on sam odnosno oni moraju toliko puta priseći.-
(čl. 11) Nadalje, ako tko počini nasilje u vinodolskom
pristaništu, treba platiti knezu 50 libara.

Ako tko učini krađu, plaća 24 libre. Ako tamo
nema svjedoka, taj koji taji treba priseći samo-12, i to
ako je učinjeno bilo po noći bilo po danu. (čl. 12) I nadalje, ako tko
primi kojeg prognanika ovoga kneštva ili bi im
dao jesti ili piti ili koju drugu pomoć ili savjet, ima
platiti knezu 50 libara.- (čl. 13) I nadalje, koja god bratovština
dijeli prihod među sobom, dužna je dati potpunu desetinu.-
(čl. 14) 1 nadalje, nikakve ugovorne kazne o bilo kojoj stvari
ne mogu se prvotno među bilo kojim Ijudima kneštva
postaviti ili utvrditi opća
ili posebna obveza, (u protivnom) polovica te ugovorne kazne pripada općini,
a polovica
gospodi onoga grada gdje je to bilo učinjeno. (čl. 15) Nadalje, sva-
ki pop dužan je stražu čuvati po noći u gradu kao i (svaki) drugi čovjek.
(čl. 16) 1 nadalje, nijecian žakan ne može primiti svete redove u kneštvu
bcz dozvole kneza i općine grada gdje živi. (čl. 17) Nadalje, nijedaii
kmet ili (drugi) čovjek iz općine ne može otići prebiva-
ti u koju crkvu ili u opatiju ili samostan
služiti ili se tamo narnjestiti kao crkvenjak
bez dozvole kneza i opcine.- (čl. 18) I nadalje, dobroj ženi
ciobroga glasa predloženoj za svjedoka, ako nema
dmgih svjedoka, vjeruje se u sporu žene sa ženom, kako o jezičnom
psovanju
tako za zlostavljanje i ranjavanje.- (čl. 19) I nadalje, nijedan svjedok pred-
dložen za svjedoka ne smije svjedočiti, ako nije prethodno pozvan (ispitan?)
od pristava. Tko to učini, plaća knezu 40 soldina
i obvezan je onomu, za koga se pokaže da mu škodi njegovo
svjedočanstvo, platiti svu štetu koju bi tamo imao. (čl. 20) Nadalje,
nitko ne može predložiti svoju ženu sebi za svjedočenje;
njoj se ne vjeruje ni u jednoj njegovoj stvari. (čl. 21) Nadalje, ako tko zove
nekog pred dvor u palači i kaže "je li

tako ili nije" ili ga tuži zbog neke krivice, taj može
iskazati ili šutjeti.- (čl. 22) Nadalje, svjedoci optužbe -
ako tko tuži pred dvorom, treba predloži-
ti svjedokc i dokazati da je tako. (čl. 23) Nadalje, puda-
rija, tj. straža nad vinogradima i zemljama
i guvnima i drugim stvarima o kojima pudari iskazuju
kao vjerodostojni - ali, kada se pred njim neka šteta
čini, neka tada viče "pomagajte", ako ne
uzme neki znak od toga štetnika kao i tada
ako dokaže vjerodostojnim svjedokom ili ako pred dvor ne odne-
se taj znak prije nego se bude krivac tužio
pred dvorom ili ako ne pođe tada s tim istim krivcem
pred sud.- (čl. 24) I nadalje svatko može zvati "poma-
gajte" ako vidi da se čini neko zlo i za to se nema
kazniti nikakvom kaznom.-
( čl. 25) Za zlostavljanje, ranjavanje i udaranje među kmetovima
kazna je samo 40 soldina koje krivac treba platiti
knezu, a onomu koji je zlostavljan, 2 komada sitne stoke i liječenje.
To se odnosi također i na satnika, grašćika i busovića
koji u tome potpadaju pod zakon i sud kmetski,
a ne službenički. Po kmetskom zakonu sudi
im se i za naknadu za povredu.-
(čl. 26) Nadalje, satniku, grašciku i busoviću ne
vjeruje se ni u kojoj stvari koja bi bila učinjena u
vrijeme koje se odnosi na njihovu službu, osim
u roku od jedne godine nakon prestanka njihove službe.-
(čl. 27) Nadalje, ako bi muškarac ženi zbacio hovrlicu ili pokri-
vaču s glave zlonamjerno te bi se (to) moglo dokazati
trima dobrim muškarcima ili ženama,

plaća 50 libara, ako se tužba odnosi na to, od čega gopodin knez dobiva
40 soldina (a) ona kojoj je učinjena sramota, 48 libara.
Ako pak zbaci žena ženi spomenutu pokrivaču,
placa 2 libre dvoru, a onoj 2 ovce; ako pak tamo
nije bilo dobrih svjedoka, neka priseže onaj koji taji da je to
učinio i neka je slobodan.- (čl. 28) I nadalje, ako koji muškarac ili žena
reče nešto nepodobno ili izgovori psovku nekomu muškarcu
ili nekoj ženi te se (to) može dokazati jednim
vjerodostojnim svjedokom, muškarcem ili ženom, ako tamo
nema (više) svjedoka, plaća dvoru 2 libre, a strani kojoj je
(to) rekao 2 libre.- (čl. 29) I nadalje, ako bi tko ubio koga od pot-
knežina ili sluga kućne obitelji gospodina kneza, (i od) perma-
na, te bi pobjegao i ne bi se mogao uhvatiti, neka knez uzme
vražbu, tj. kaznu u novcu kakvu i koliku bude htio,
(i to) samo polovicu od šire obitelji zločinca
jer je šira obitelj dužna samo polovicu, a zločinac drugu polovicu.
Ali, ako se uhvati taj zločinac, na njemu može taj isti
knez ili drugi mjesto njega izvršiti odmazdu
koju god hoće, a njegova šira obitelj ne osuđuje se ni na što.
- (čl. 30) I nadalje ako tko učini zasjedu protiv navedenih potknežina
ili službenika ili permana te se može dokazati
vjerodostojnim svjedocima, plaća knezu 50 libara, a
također i ako bi ga tukli i ranili, za ranjavanje
dužan je platiti polovicu. Ako bi kojemu od njih koji ud
odsjekao ili oštetio, tako da zbog toga ne bi mogao povratiti
prvotno zdravlje, neka plati onu globu, na koju ga
knez hoce osuditi.- (čl. 31) I nadalje ako bi tko ubio kojega kmeta
ili od kmetska roda, a ne bi se mogao uhvatiti, neka plati kaznu libara
100 srodnicima, a općini onoga grada kome ubijeni pripada libre 2.

Od tih libara 100 trebaju dobiti: djeca ubijenoga, ako ima
djecu, imaju dobiti polovicu, a drugu polovicu njegovi srodnici.
Tu kaznu plaća krivac. Ako pobjegne, trebaju njegovi
srodnici platiti polovicu kazne, a polovicu njegovi nasljednici, ako ih
ima. Ako se može uhvatiti prije nego što se vražba plati
odnosno (prije nego) što je učinjena nagodba, neka se izvrši odmazda,
a njegovi srodnici neka budu slobodni.- (čl. 32) I nadalje, kćeri koje
su ostale po očevoj ili majčinoj smrti ili sinovi, ako te
kćeri nemaju braće, imaju se opremiti ili
se tim kcerima ostavlja očeva ili majčina imovina (uz
uvjet da) vrše sve službe kojima su trebali služiti dvoru
njihovi očevi i majke. Isto tako, ako bi sinovi ostali i umrli bez nasljednika.
- (čl. 33) Nadalje, ako bi tko držao što ošasno, tj. neku stvar koja
ne bi bila ničija i (to) bi trebalo pripasti dvoru bez zapovijedi
dvorske ili traženja te bi se (to) moglo utvrditi po
gospodinu ili njegovu službeniku, dužan je platiti
knezu sedmerostruki prihod za svaku godinu
koju bi držao to isto ošasno imanje te kaznu
40 soldina za svaku godinu, a to ošasno dobro treba
vratiti kneževu dvoru.- (čl. 34) Nadalje, ako bi tko ciržao
neko dobro, neku zemlju ili neki vinograd ili
posjeei ili vrt, a u tim posjedima bi gospodin
knez imao sudioništvo pa ako ga ne bi dao, dužan je
na istu kaznu gore navedenu, naime od sudioništva, ako se može
dokazati, da bi to učinio.- (čl. 35) Nadalje, ako je netko
ukrao neku stvar knezu ili njegovu dvoru ili potknežinu
ili kome službeniku gore navedenom, plaća
knezu kaznu kako je više rečeno od krađe, i to onomu komu
je bude učinio, sedmerostruko.

(čl. 36) I nadalje, kmetovi i popovi neka imaju među sobom
isti zakori, ali ako tko ukrade neku stvar nekoj crkvi
ili samostanu ili opatiji obvezan je na kaznu na koju je
obvezan u vezi sa stvarima kncza ili više spomenutih službenika,
- (čl. 37) Nadalje, ni za jednu kradu koja je po danu, nema kazne vede
od 40 soldina, a takoder i po noći osim ako bi bio povik "po-
magajte" i ako bi (to) bilo u gradu, izuzev krađe gore
spomenute. Tako isto i za svaku krađu bilo po danu bilo
po noći taj krivac ima platiti 40 soldina
i oni pripadaju općini grada gdje se krada učini.
- (čl. 38) I nadalje, gdje nema tužbe, (nema) ni presude.
Nikoga se ne može prisiliti da podigne tužbu
o nekoj stvari pred dvorom ili drugdje osim ako je po
njegovoj dobroj volji. Tko tužbu podigne, treba je do konca
privesti.- (čl. 39) I nadalje, nijedna prijava nema veće
kazne od 6 libara, osim od nasilja gore navedenih.-
(čl. 40) I nadalje, nijedna obrana ili presuda ili globa ne mogu se
postaviti bez kneževe volje odnosno ako ne bi bio nazočan u ime kneza neki
čovjek koji bi to učinio po njegovoj zapovijedi.-
(čl. 41) I nadalje, Ijudi rotnici za kažnjavanje krivaca: tim se rotnicima
ne vjeruje osim ako svaki puta uzmu znak onome koji je skrivio
za njegovu krivicu. Treći cian treba doći
pred sud s tim znakom (i) predati ga.- (čl. 42) I nadalje, nijednom
ključaru se ne vjeruje niti mu se poklanja vjera ni u jednoj stvari
za koju bi rekao da ju je nekom dao ili darovao ili posudio
ili da bi je ciao na bilo koji način iz svoga podruma
osim cio vrijednosti 20 soldina, izuzev
ako bi imao vjerodostojne svjedoke. Takoder i (do) 20 soldina
vrijednosti treba priseći i dotaći sveto evanđelje.

(čl. 43) Nadalje, nijednom krčmaru se ne vjeruje bez svjedočanstva ni u
jednoj tražbini, koju bi on imao od svoga vlastitog vina
osim (do) 10 soldina, a podružniku, tj. koji tuđe vino
prodaje, (do) 50 soldina s time da o tome trebaju priseći.-
(čl. 44) Nadalje, nijedna trgovačka knjiga nije vjerodostojna bez
dobrih svjedoka osim do 50 libara za svaki dug
ali i za taj iznos također treba prisegom nad evanđeljem potvrditi
svoje knjige.- (čl. 45) Nadalje za nagradu koja se potajno daje za
nalaženje neke stvari, zločina ili čega drugoga, kao zemlje,
vinograde ili druge stvari za koje se po zakonu daje
likuf - ili za nalaženje velikog goveda - ne smije se
dati više od 40 soldina, a tko dade više, to je na njegovu štetu,
izuzev ako bi gospodin knez odlučio da dade vise
za pronalaženje nekog zlodjela ili neke druge
stvari za koju se smatra da pripada tomu istomu
knezu. O tih 40 soldina treba priseći da je
dao odnosno obećao ih dati onaj koji tvrdi da je tu
istu nagradu dao i da ju je tražio i našao.
Dvoru za globu ne treba od tih 40 soldina dati ništa
osim 5 soldina, a za svaku malu životinju
2 soldina.- (čl. 46) 1 nadalje, ako tko prijavi neku ošasnu (stvar)
ili sudioništvo, o čemu je gore spomenuto, i ne bi mogao
dokazati, osuduje se na onu istu globu na koju bi bio osuđen
onaj koga je prijavio.- (čl. 47) I nadalje, ako bi tko pred dvorom
označio ili priveo svjedoke govoreći tako:
"taj i takav zna da je tako", a protivna strana
reče "a taj i takav zna da nije tako", njegovi se svjedoci
također prihvaćaju. Oni koji nisu (prihvaćeni) udaljuju se.

(čl. 48) Nadalje, nijedan pristav ne može uzeti više od 10 soldina
od najvećeg spora, - a najveći je spor oci bilo koje stvari koja je vri-
jedna iznad 40 soldina -, a od najmanjeg spora - koji je također
40 soldina i od toga niže - 5 soldina. Ako protiv
toga učini, dužan je jednog vola ili libara
8, od čega ima knez polovicu, a grad gcije se to dogodi, drugu
polovicu.- (čl. 49) I nadalje, ako se plijeni s pristavom neko malo živo
govedo za krađu, pristav treba dobiti za to par poplata,
a govedo pripada onome čije je bilo s (ostalim) njegovim pravom
kako je utvrđeno; a ako se plijeni mrtvo te je još cijelo, pristav ima
dobiti od njega četvrtinu. Ako nije cijelo, meso koje je zaplijenjeno
pripada tom istom pristavu, a onaj čije je meso neka traži
svoje pravo.- (čl. 50) Nadalje, od velikih goveda koja se plijene za krađu,
taj pristav treba dobiti od svakog goveda 5 soldina
bilo ono živo ili mrtvo, kao i od stvari koje su vrijedne
40 soldina; ako bi bile manje vrijedne, neka ima 2 soldina, a iznad
toga 5 soldina; ipak toga istoga pristava treba
uzeti od dvora i s njegovim odobrenjem. I treba paziti
da kmet uzme za krađu od jednoga dva, a dvor
knežev ili službenici gore navedeni od jednoga sedam.-
(čl. 51) Nadalje, ako bi se utvrdilo pristava krivim, neka knezu pripadne
cijelo njegovo pokretno i nepokretno imanje. A ako
ga tko optuži pred dvorom ili drugdje kao lažnog i ne može
se dokazati, osuđuje se knezu na 40 soldina, a onome pristavu na
jednoga vola ili 10 libara. A ako se pronađe krivim,
osuđujc se na više spomenutu kaznu (te) ne može više biti pristavom
bez kneževe volje, a strana protiv koje je lažno govorio,
ako bi imala biti u nekoj stvari osuđena, neka bude slobodna ili
neka dobije spor koji je izgubila. Ipak treba ga
dokazati krivim s tri vjerodostojna svjedoka.

(čl. 52) Nadalje, ako se svjedok pronađe lažnim, osuduje se
knezu na jednoga vola ili 8 libara, a strana protiv
koje je svjeciočio, od sve njezine štete neka bude
oslobođcna, ako bi u kojoj stvari trebala biti osudena. On ne
može biti više svjedok od sada unaprijed bez dozvole
dvora. A ako ga se optuži kao kriva, a ne može se dokazati,
onaj koji ga je optužio a ne može dokazati, placa knezu
2 libre, a onomu svjedoku 1 vola ili 8 libara.
A dokazuje ga sc lažnim s tri vjerodostojna svjedoka.-
(čl. 53) I nadalje, ako bi tko dokazao krivim kojeg pristava
ili svjecioka, ne može (taj) podignuti nikakvu parnicu za to od sada
unaprijed protiv prijavitelja ili protiv svjedoka
niti itko drugi za njcga. A ako tko tvrdi za pristava ili
svjedoka da su krivi i obeca to dokazati
svjedocima, a ti svjedoci nisu skloni (svjedočiti) ili se (njihove izjave)
ne slažu s onim što je on prijavio, on protiv njih
od sada unaprijed ne može pokrenuti nikakav spor.
Odnosno: ako je netko ponuđen kao svjedok za neku stvar pred
civorom, a jedna oci stranaka htjela bi oboriti njegovo
svjedočanstvo, može (to) učiniti, ako ima svjedoke. Ako se
ponudc svjedoci protiv njega ili protiv njegova
svjedočanstva te oni svjedoče kako je obećao dokazati,
od sada unaprijed protiv nijednoga od tih svjedoka on
ne može voditi spor (i) predložiti svjedoke o tome
i ne može ni u jednoj stvari voditi spor a
ni netko drugi za tog čovjeka odnosno za njegovo svjedočanstvo
ne može ga (sudski) goniti ni za što.-
(čl. 54) I nadalje, nijedan odvjetiiik u većem sporu ne može
uzeti za svoje odgovaranje više od 10 soldina,

a u (naj)manjem 5 soldina. A kmet ne može za plemenita
biti odgovornikom niti plemeniti za kmeta bez dozvole
dvora. Tko učini protiv toga ima dati
knezu 1 vola, a isto toliko onomu za koga bucie odvjetnik
ili 8 libara.- (čl. 55) I nadalje, sve ugovorne kazne koje bi knez
sam postavio ili neposredno odredio općenitim ili posebnim
načinom, neka budu njegove i neka njemu pripadnu.-
(čl. 56) 1 nadalje, ako bi tko učinio nasilje nekoj ženi spolno općeći ili bi
htio spolno općiti, treba knezu platiti 50 libara,
a toj ženi isto toliko, ako ne bi mogao s njom učiniti nagodbu
na neki način. Odnosno: ako o tom nasilju nema svjcdoka, njoj
se vjeruje; ipak, ona mora priseci položivši ruku
na evanđelje dotičud (ga), (i to) samo-25 o rečenom nasilju protiv
onoga na koga se tuži. Te porotnike ta žena
neka nađe kako najbolje zna. Ako nema porotnika ili ih toliko
ne može imati, dužna je ta žena priseći za one koji
joj nedostaju. Kada dakle prisižu s njom, ili ona sama poslije prvoga
puta, imaju taknuti rukom i reci "u tu prisegu". I svi njezini
porotnici imaju biti žene. I koja tamo prisiže, neka
njezin odgovornik ocigovori: "da, s tom prisegom prisižem",
a ona treba priseći kako je gore rečeno.-1 ako ta ista
žena ili neki od njezinih porotnika propusti što je gore
rečeno, onaj protiv koga se tuži, neka bude oslobođen
od zločina više rečenoga.- (čl. 57) I nadalje, nijedan zbor
općinski ili posebni u gradu ili drugdje ne može
se održavati ni o kojem djelu koje bi se ticalo općine, ako ne
bi bio prisutan knežev čovjek; ako što učine protiv toga
gube svu svoju imovinu i neka ona bude knezu gore
rečenom.- (čl. 58) I nacialje, svaki pop koji ima u gradu crkvu,

dužan je svaki dan služiti misu i drugu svetu
službu, osim ako bi bio spriječen opravdanom za-
prekom. Ako učini protivno, gubi jednog vola i neka bude
polovica knezu, a ciruga polovica općini onoga grada u kojem se
to učini.- (čl. 59) I nadalje, ako bi se koja žena utvrdila vračaricom
i moglo bi se dokazati vjerodostojnim svjedočanstvom,
do sada se osuđivala knezu na 100 libara ili se spaljivala
ako ne bi imala odakle platiti. A oci sada unaprijed
ako bi učinila, gospodin knez neka je kazni po svojoj
volji. Tsto tako tom istom kaznom neka se kazni muškarac
kojega bi se pronašlo u istom zločinu.- (čl. 60) I nadalje, ako bi tko htio
prijaviti pred dvorom nekoga zbog nekoga zlodjela
ili zbog neke druge zabrane ili neke druge stvari, treba
ovako redi dvoru: "ja ti prijavljujem toga za
takvu stvar" ili "kažem ti, da je taj učinio tu
stvar". Nema drukčije prijave ili optužbe (jer) inače nije valjana.
A ako bi netko prijavio nekog dvoru, a ne bi mogao
dokazati, osuđuje se dvoru na onu kaznu na koju bi bio osuđen
okrivljeni, a okrivljeni neka bude oslobođen.-
(čl. 61) I nadalje, prijava je pravovaljana i može biti pred gospodinom
knezom i precl svakim njegovim službenikom i pred
satnikom, a takodcr pred njegovom ženom, ako ne bi
tamo bilo satnika.- (čl. 62) I nadalje, ako bi netko podmetnuo vatru u kuću
ili u spremište ili u staju, za palež za prvi puta
osuđuje se dvoru na globu od 100 libara i da plati štetu
onomu komu je učinio ili neka bucie osuđen na tjelesnu kaznu, ako
nema ociakle platiti. Ako to ponovno učini, osuđuje
se na smrtnu kaznu. Ako je palež učinio
neki čovjek ili neki Ijudi, a zločinac

se ne bi mogao uhvatiti, plaća se vražba za svaki
palež kako je gore rečeno o vražbi.-
(čl. 63) I nadalje, nitko ne može zahtijevati nešto, učinjeno za
nadležni dvor ili za bilo kojega dvorskoga slu-
žbenika, od sada unaprijed, ako ga ne traži prije nego što
prođe godina dana nakon dovršetka njegove službe.-
(čl. 64) Nadalje, ako tko pokaže krv, koja mu je učinjena zlona-
mjerno, toj krvi se vjeruje. Ipak mora
s prisegom potvrditi, ako tamo nije bilo svjedoka.-
(čl. 65) Nadalje pristavi i pozovnici su vjerodostojni,
ako se ne dokaže da su lažni.- (čl. 66) Nadalje, pastiri
i orači i drugi ljudi dobra glasa izvan grada, tj. svaki
među njima je vjerodostojan kao svjedok, kako u razbojništvu tako
u nasilju i u drugim zlodjelima.- (čl. 67) Nadalje,
otac sinu, sin ocu i kći mogu biti svjedoci,
isto tako brat i sestra sestri, ako stoje svaki za sebe i ako su
razdijeljeni međusobno.- (čl. 68) I nadalje, za ubojstvo, ako nema
svjedoka, optuženi za to mora se opravdati samo-
50 i naći svoje porotnike kako najbolje
zna i može. Ako nema porotnika, neka sam prisegne
toliko puta, naime samo za one koji mu nedostaju.-
(čl. 69) Nadalje, ako bi tko imao s kime prisegu, može mu je valjano
oprostiti ako hoće, ako se radi o prisezi za malu
stvar, kada se sakupe na uobičajenom mjestu
gdje se polažu prisege, a oslobođeni (od prisege) neka plati
onoliko, za koliko je osuđen priseći. Ipak,
tamo treba biti nazočan dvorski čovjek. A sve druge porot-
nike može otpustiti bez ikakve naplate.- (čl. 70) Nadalje,
ako bi tko bio izdajnik gospodina kneza prirodnoga,

taj isti gospodin knez ima punu ovlast da nad njim
i nad njegovom imovinom učini odmazdu
po svojoj volji.-
(čl. 71) I nadalje, ako nađem razbojnika noću na mojoj šteti,
tj. da ini čini štetu te ga ne mogu živoga uhvatiti
ili da ga ne poznajem da bih znao koga imam
tužiti pa ga ubijem, nemam nikako biti osuđen
te protiv mene nitko ne može ustati ili me tužiti.-
(čl. 72) I nadalje zastupnik nije vjerodostojan u parnici, ako ne bi
bio zaprisegnut, osim ako bi bio poslan od dvora, a tog se zastupnika zove
hrvatski arsal.- (čl. 73) I nadalje: pozovnici imaju biti
zaprisegnuti, također i kmetove ima svatko pozivati preci
dvor pred rotnika.- (čl. 74) I nadalje: krivci (osuđeni na) globe ako
nemaju čim platiti više rečene kazne i
globe (nemaju čim platiti) gospodin knez može
njihovim životima raspolagati po svojoj volji, kako je njemu drago.-
(čl. 75) I nadalje u svim globama, ugovornim kaznama i nagodbama
gospodin knez ima pravo
i punu ovlast kako nad plemenitima, tako nad
crkvenim ljudima i nad kmetovima i nad svim drugim
ljudima kako je gore navedeno.-
I nadalje: te dakle gornje popisane zakone svi gore rečeni i izabrani
od rečenih vinodolskih općina iskazali su i
potvrdili, potvrđujuci i označujući (potvrdili)
stare i prokušane zakone vinodolske po kojima su uvijek
živjeli i njihovi djedovi i njihovi očevi i svi njihovi pretci.-
I nadalje, na spomen toga u buduće i javnog
svjedočanstva ta ista općina vinodolska naredila je
da se sada sastavi to pismo i da se po jedno pohrani u svakom gradu.

Bi učinjeno u Novom gradu u sali gore imenovanih knezova
godine, mjeseca, dana, indikcije rečene.-
I nadalje: ako netko ima koju parnicu u dvoru ili se pred
dvorom podigne od bilo koga
o nekom imanju, tj. o vinogradu ili o zemlji
ili o kući ili o vrtu, tj. o bilo kom
posjedu pa on reče da je kupio taj posjed
od nekog čovjeka - koga treba imenovati - ili
reče cia mu je dan taj posjed ili darovan
ili založen ili za dušu zavještan i on ima
za to tamo žive svjedoke, potrebne po zakonu,
ti svjedoci su mu vjerodostojni. Ako pak nema
za to živih svjedoka, nego dokazuje mrtvim
svjedocima govoreći onima živima: "to je bilo
preci onim svjedocima učinjeno", ti su svjedoci
vjerodostojni, ali ipak ima priseći
po zakonu grada: "Pred onim svjedocima je to bilo",
kako je gore rečeno. I u toj stvari ne smije ga se više
uznemiravati, nego neka taj posjed slobodno
i mirno uživa i drži.

Svršetak



Post je objavljen 05.12.2006. u 09:53 sati.