Svijet je svagda poznata, svagda pretpostavljena sveukupnost bića, koja ponajprije uvijek uzmiče pojmovnom shvaćanju time što biva prekrivena unutarsvijetskim bićem i pojavljuje se kao neko takvo. Svijet je horizont iz kojega sve stvari dolaze do pojavljivanja; a i sam svijet izgleda da je jedno takvo pojavljivanje. Unatoč apriornosti pojma svijeta, svijet je ponajprije uvijek prikriven. Otkrivanje svijeta je stalni posao filozofije, kao što je, s druge strane, otkrivanje unutarsvjetskog bića stalna zadaća pozitivnih znanosti.
»Eugen Fink, Uvod u filozofiju, Matica Hrvatska, Zagreb, 1998., str. 168
Prikrivanje i otkrivanje svijeta tema je dviju slika Renea Magritte-a naslovljenih filozofski bremenitom sintagmom: Condicio humana. Okušat ćemo se u njihovim interpretacijama.
La condition humaine I: Prostor u sobi možemo protumačiti kao našu unutrašnjost, našu svijest. A prostor izvan sobe kao svijet izvan nas. Ne vidimo razliku između svijeta kakav jest neovisno od nas i svijeta koji doživljavamo u sebi. Kroz prozor ne vidimo ono što se izvan sobe u svijetu nalazi već ono što smo sami u svijet iz sebe kao njegovu sliku stavili. Slika svijeta na prozoru podudara se sa «realitetom» izvan sobe.
Magrrite nam hoće reći da se probudimo, da se oslobodimo jedne velike zablude. Svijet i naš doživljaj svijeta nisu jedno te isto. Kada pristupamo onom u svijetu zbog nedosizanja svijeta kao horizonta krivotvorimo ono što u svijetu nalazimo. To posebno vrijedi za naš doživljaj ljudskog djelovanja, onoga što činimo jedni drugima. «Oči su i uši ljudima zli svjedoci, ako imaju barbarske duše» kaže Heraklit (Fr. 107). Barbarska duša gleda kroz nametnutu joj paradigmu. Njezin doživljaj svijeta nije ni doživljaj svijeta kao svijeta a nije ni njezin doživljaj. To je slika, idol, svijeta a nametnut je iskustvom koje su drugi posredovali a ona ga ne može kritički preispitati.
La condition humaine II: Slika onoga izvan sobe se ne prostire samo uz otvor na zidu (vrata, odnosno prozor), već i uz zid. Slika kao da probija zid sobe i prodire do onog što prikazuje.
Dakle, ovdje ne nailazimo samo na poistovječivanje nametnute slike sa predmetom što vidimo na La condition humaine I, već i prodor iz sobe do onoga vani. Njime se preispituje da li slika unutra zaista odgovara onom što je vani, odnosno dolazi se do takve unutrašnje slike koja odgovara onome što je vani. Zbog toga ovdje slika (naravno, u jednom svom djelu) nije smještena na prozoru već na vratima. Kroz prozor se gleda a kroz vrata se ulazi i izlazi. Može se ulaziti i izlaziti i kroz prozor, ali to čine samo lopovi i manipulatori. La condition humaine II otkriva svijet kao svijet da bi se u njemu stvari pokazale kao stvari. Slikom otkriveni svijet pokazuje se kao ovostrani i kao onostrani i kao nedjeljiva u sebe zaokružena cjelina. Razlikujemo četiri aspekta: Prvo je slika na slici kao prikaz fizikalne realnosti ukoliko se tretira kao puki odraz fizikalne realnosti; (tako je možemo samo privremeno i uvjetno tretirati, jer u sklopu nadrealističke slike kao cjeline, ono što je na njoj prikazano, tu fizikalnu realnost nadilazi i podiže na višu, treću razinu). Drugo je ono što slika prikazuje – fizička realnost, more. Treće je soba u kojoj se slika, na štafelaju položena, nalazi. Ali to više nije nešto realno, već s obzirom na to što se u njoj nalazi i što se u njoj događa – nešto nadrealno. U njoj se događa čudo umjetnosti. Iz te nadrealne sobe prikazuje se vanjska realnost, i to ne bilo kako, već tako da se na slici unutar slike ne vidi samo u svojoj pukoj faktičnosti.
U sobi se ne nalazi samo slika već i ono što nadilazi i nju i taj prostor, što pripada još višoj razini stvarnosti. To je ono – četvrto. U sobi se, uza sliku na štafelaju, na podu nalazi kugla, odnosno krug. To je jedini sadržaj koji je, uza sliku na štafelaju, u sobi prisutan.
Krug se nalazi u sobi pored slike i omogućuje ovo čudo koje se u sobi događa. Kroz krug se postavlja distinkcija nutrine i onog vanjskog da bi se kroz njega i prekoračila. Krug se ne prikazuje kao neki premetnuti nam sadržaj. Sav predmetnuti sadržaj prikazan je na slici u sobi. Krug se nalazi pored te slike i s ove strane onog što ta slika prikazuje - slično onoj poziciji koju ima na Escherovoj grafici Galerija grafike.