Marketing
Pomorsko dobro
Večernji list, 30.8.06:
"Po važećem je zakonu moguće, primjerice, nasuti obalu, na nasipu izgraditi apartmane i restoran i to uknjižiti kao privatno vlasništvo", upozorio je Vojković.
"Po važećem je zakonu moguće, primjerice, nasuti obalu, na nasipu izgraditi apartmane i restoran i to uknjižiti kao privatno vlasništvo", upozorio je Vojković.
Sabor 14.11.03.:
Zlatko Kramarić: Ako je točno, kako stoji u članku 5, da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava ni po kojoj snovi, kako je moguće da je člankom 118. predviđeno da su upisi prava vlasništva ili kojega drugog stvarnog prava na zemljište ili građevine na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja - pravno nevaljali. To bi, naime, rekao je, značilo da postoje i valjani načini stjecanja vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru, što je u kontradikciji sa spomenutim člankom 5. A to, naglasio je zastupnik, stvara pravnu prazninu i faktički otvara mogućnost eventualnog knjiženja određenih stvarnih prava na pomorskom dobru.
Romano Meštrović: Neki naši građani otkupili su stanove upravo na pomorskom dobru ne znajući da su na pomorskom dobru jer nije bilo ni uknjižbe i misle da su vlasnici svog stana a sada će im netko reći, ne, vi imate koncesiju i to nije vaše vlasništvo. A mnogi naši otočani, ljudi s priobalja, upravo su očuvali to pomorsko dobro, sagradili lijepe lučice, kamene kuće koje bi danas trebalo proglasiti kulturnim dobrom i zaštititi ih a sada ćemo najedanput kazati to nije vaše i činit će se da je to nova nacionalizacija. Trebalo bi sigurno naći načina da se taj konopac olabavi i da se u iznimnim slučajevima (kad su u pitanju starine vrijedna dobra, primjerice Sveučilište u Zadru, Dom zdravlja u Zadru itd.) uz suglasnost Ministarstva omogući i privatno vlasništvo nad tim dobrima, rekao je, među ostalim zastupnik.
Zlatko Kramarić: Ako je točno, kako stoji u članku 5, da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava ni po kojoj snovi, kako je moguće da je člankom 118. predviđeno da su upisi prava vlasništva ili kojega drugog stvarnog prava na zemljište ili građevine na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja - pravno nevaljali. To bi, naime, rekao je, značilo da postoje i valjani načini stjecanja vlasništva i drugih stvarnih prava na pomorskom dobru, što je u kontradikciji sa spomenutim člankom 5. A to, naglasio je zastupnik, stvara pravnu prazninu i faktički otvara mogućnost eventualnog knjiženja određenih stvarnih prava na pomorskom dobru.
Romano Meštrović: Neki naši građani otkupili su stanove upravo na pomorskom dobru ne znajući da su na pomorskom dobru jer nije bilo ni uknjižbe i misle da su vlasnici svog stana a sada će im netko reći, ne, vi imate koncesiju i to nije vaše vlasništvo. A mnogi naši otočani, ljudi s priobalja, upravo su očuvali to pomorsko dobro, sagradili lijepe lučice, kamene kuće koje bi danas trebalo proglasiti kulturnim dobrom i zaštititi ih a sada ćemo najedanput kazati to nije vaše i činit će se da je to nova nacionalizacija. Trebalo bi sigurno naći načina da se taj konopac olabavi i da se u iznimnim slučajevima (kad su u pitanju starine vrijedna dobra, primjerice Sveučilište u Zadru, Dom zdravlja u Zadru itd.) uz suglasnost Ministarstva omogući i privatno vlasništvo nad tim dobrima, rekao je, među ostalim zastupnik.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
Članak 5.
Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra.
Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
Članak 118.
Upisi prava vlasništva ili kojega drugoga stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja pravno su nevaljani.
Državni odvjetnik podnijet će prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugoga stvarnog prava na pomorskom dobru iz stavka 1. ovoga članka i upisati pomorsko dobro.
Granica pomorskog dobra utvrđena prema Pomorskom zakoniku ostaje na snazi, te će Državno odvjetništvo postupiti sukladno stavku 2. ovoga članka.
Postupci za određivanja granica pomorskog dobra započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona okončat će se prema odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 17/94., 74/94. i 43/96.).
Ako se mijenjaju granice pomorskog dobra zbog promjene dokumenata prostornog uređenja, prirodnih pojava ili zbog proglašenja kopna pomorskim dobrom na taj dio pomorskog dobra primijenit će se odredbe o izvlaštenju.
Članak 5.
Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra.
Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.
Članak 118.
Upisi prava vlasništva ili kojega drugoga stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja pravno su nevaljani.
Državni odvjetnik podnijet će prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugoga stvarnog prava na pomorskom dobru iz stavka 1. ovoga članka i upisati pomorsko dobro.
Granica pomorskog dobra utvrđena prema Pomorskom zakoniku ostaje na snazi, te će Državno odvjetništvo postupiti sukladno stavku 2. ovoga članka.
Postupci za određivanja granica pomorskog dobra započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona okončat će se prema odredbama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 17/94., 74/94. i 43/96.).
Ako se mijenjaju granice pomorskog dobra zbog promjene dokumenata prostornog uređenja, prirodnih pojava ili zbog proglašenja kopna pomorskim dobrom na taj dio pomorskog dobra primijenit će se odredbe o izvlaštenju.
"pravno valjan način stjecanja" -> spadaju li u tu frazu i dijelovi privatnih katastarskih čestica koji su manje od 6m udaljeni od obale?! Granice su im određene prije možda 100 godina, te su kao takve i prodavane. Prema zakonu bi "ako se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja", trebalo uslijediti izvlaštenje, tj. nacionalizacija. No, prvo se mora utvrditi granica pomorskog dobra...
O pomorskom dobru na stranici Primorsko-goranske županije:
Županijsko poglavarstvo uključeno je u proces izrade prijedloga ukoliko se predlaže granica pomorskog dobra uža od zakonskog minimuma (6 m od SVVV).
Županijsko poglavarstvo uključeno je u proces izrade prijedloga ukoliko se predlaže granica pomorskog dobra uža od zakonskog minimuma (6 m od SVVV).
Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra
Članak 8.
Ukoliko postojeće stanje u prostoru zahtijeva da se morskom obalom smatra uži dio kopna od Zakonom propisanog, Povjerenstvo je o istom dužno izvijestiti županijsko poglavarstvo.
Prijedlog županijskog poglavarstva za smanjenjem pojasa pomorskog dobra čini sastavni dio priloga prijedloga granica pomorskog dobra iz članka 7. ove Uredbe.
Dakle nije točno da je minimum 6m, pa dok se ne utvrde nove granice trenutno stanje je legalno. -> katastar.hr.Članak 8.
Ukoliko postojeće stanje u prostoru zahtijeva da se morskom obalom smatra uži dio kopna od Zakonom propisanog, Povjerenstvo je o istom dužno izvijestiti županijsko poglavarstvo.
Prijedlog županijskog poglavarstva za smanjenjem pojasa pomorskog dobra čini sastavni dio priloga prijedloga granica pomorskog dobra iz članka 7. ove Uredbe.
Post je objavljen 30.08.2006. u 14:17 sati.