Domovina suncokreta smatra se Meksiko, a ime je dobio po tome što svako jutro okreće svoju cvjetnu glavu Suncu koje se rađa. Španjolci su sjeme suncokreta donjeli u Evropu 1504. godine zboog ljepote cvijeta i posadili su ih u Madridskom botaničkom vrtu. Sadili su ga u cijeloj Evropi, no tek 1830. su u Rusiji iscijedili prvo ulje iz njegovih sjemenki, a planirano sađenje počinje tek početkom 20. stoljeća.
Suncokret je jednogodišnja biljka koja može narasti i do 3 metra u visinu. Ima velike listove srcolikog oblika i cvjetove koji mogu biti u promjeru i do 30 centimetara.
Za ukras je uzgojeno više varieteta od kojih su neki niski i grmoliki i narastu oko 40-60 cm, a ima i onih srednjih oko 1,5 metra. Cvjetovi mogu biti puni i jednostruki, a boje u rasponu od sasvim svijetlo žute preko narančaste pa do crvene.
Treba ga obavezno posaditi na sunčano mjesto i redovito zalijevati.
Razmnožava se sjemenom koje se u travnju sadi direktno na mjesto u vrtu, a cvate od srpnja do rujna.
Visoke varietete, mada imaju čvrstu stabljiku potrebno je poduprijeti štapom, jer će ih inače slomiti vjetar i kiša.
Nije preporučljivo saditi ga u vazu, jer nema jak korijen, a zbog svoje visine i bujnosti obično je jako nestabilan.
Post je objavljen 06.07.2006. u 22:41 sati.