Pregled posta

Adresa bloga: http://blog.dnevnik.hr/logopedija

Marketing

VRSTE I SIMPTOMI AFAZIJE

1. UVOD

Donedavno je afazija bila bolest ljudi starije dobi ( između 70. i 80. godine ), no današnji tempo življenja s nizom stresnih situacija negativno utječe na funkciju središnjeg živčanog sustava i uzrokuje njegovu bolest.
Izraz afazija potječe od grčke riječi " aphasia " ( a – bez; phasia – govor ), što znači " bez govora ". Afazija predstavlja gubitak ili poremećaj jezika i govora uzrokovan ozljedama mozga. Termin afazija uveo je Trousseau 1864. godine i tako zamijenio Brocaov termin afemija koji se koristio dotada. Termin afazija koristi se za osobe koje imaju dezintegriranu govornu komunikaciju nastalu poslije potpunog usvajanja govornih i jezičnih struktura kao i čitanja, pisanja te računanja. Uzroci nastanka afazije su oštećenja mozga dominantne hemisfere. Do oštećenja mozga može doći zbog:
a) bolesti krvnih žila ( tromboza, embolija i krvarenja ),
b) trauma, ozljeda,
c) tumora ( intracerebralni, ekstracerbralni ),
d) infekcija ( Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, Pickova bolest… ).
U SAD – u je zabilježeno da oko milijun ljudi ima afaziju. Afazije se češće javljaju od Parkinsonove bolesti, mišične distrofije, cerebralne paralize. Može se pojaviti kod osoba bilo koje dobi, spola, rase ili nacionalnosti. Može biti privremena te se naziva tranzijentnom, a odnosi se na komunikacijski problem koji traje samo nekoliko sati ili dana. Do sada nisu poznati lijekovi kojima bi se afazija mogla izliječiti. Osobama s afazijom se ponudi govorna terapija, ali ona ne garantira izlječenje. Svrha govorne terapije je da se pomogne osobama s afazijom da iskoriste preostale vještine.

U ovom seminarskom radu opisat ćemo razlike između afazija i disfazija, vrste i simptome afazija, klasifikacije prema Boston testu, Luriji i Jakobsonu te usporedbu tih klasifikacijama.
2. DEFINICIJE AFAZIJA I DISFAZIJA

Neke od definicija afazija su:

" Poremećaj sinteze pojedinih vidova simultane strukture jezika " ( A. R. Lurija, 1962., prema Vladisavljević, 1983. ).

" Gubitak i / ili dezorganizacija jezično – govornog sustava različitog intenziteta i modaliteta na bazi disfunkcije moždanog mehanizma" ( S. Vladisavljević, 1975., prema Vladisavljević, 1983. ).

« Afazija je smetnja u izražavanju ili razumijevanju govora, vezana uz povredu određenih cerebralnih regija. U širem smislu, u afaziju se uključuju teškoće različitih oblika govora: glasovnog govora, pisanja, čitanja, mimike i gesta te emocionalnog govora. U užem smislu kliničari pod afazijom razumijevaju oštećenje ili gubitak mogućnosti izražavanja i razumijevanja glasovnog govora. » ( Medicinska enciklopedija, 1959. , prema Vuletić 1996. )

« Afazija je nesposobnost uporabe jezika : kao takva, ona se manifestira kroz sve jezične modalitete. Pogađa sposobnost slušanja i govorenja, čitanje i pisanje, a ne ovisi o osjetilima sluha i vida. « ( www.hld.hr)

« Afazija je oštećenje jezika koje utječe na produkciju ili razumijevanje govora i na mogućnost čitanja i pisanja. Uzrokovana je oštećenjem mozga, najčešće nakon moždanog udara, uglavnom kod starijih osoba. Uzroci također mogu biti i trauma glave, tumori mozga ili infekcije. « ( www.aphasia.org )

« Afazija je neurološki poremećaj uzrokovan oštećenjem dijelova mozga koji su odgovorni za jezik. Primarni znaci poremećaja uključuju teškoće u produkciji govora, teškoće u razumijevanju govora i teškoće s čitanjem i pisanjem. Afazija nije bolest, već simptom oštećenja mozga. Najčešća je kod odraslih koji su doživjeli moždani udar, može biti rezultat tumora mozga, infekcije, ozljede glave ili demencije koje oštećuje mozak. Tip i veličina jezične disfunkcije ovisi o lokalizaciji i veličini oštećenja mozga. « ( www.med.umich.edu )

« Afazija je potpuni ili djelomični gubitak sposobnosti upotrebe riječi. Može biti uzrokovana ozljedom mozga. Najčešće je uzrokovana moždanim udarom koji oštećuje centar za jezik u mozgu. Neki ljudi s afazijom se oporavljaju brzo i potpuno nakon moždanog udara, dok drugi mogu imati trenutne govorne i jezične probleme. « ( www.americanheart.org )

« Afazija je jezični poremećaj uzrokovan oštećenjem mozga. Ne uključuje razvojne poremećaje jezika i govora koji su ograničeni na motorički aparat za govor ( dizartrija). Poremećaji koji prate afaziju uključuju aleksiju ( poremećaj čitanja ) , agrafiju ( poremećaj pisanja ) i apraksiju ( nemogućnost izvođenja pojedinih pokreta ) . « ( www.emedicine.com )

" Afazija je poremećaj koji je rezultat oštećenja jezičnih centara u mozgu. Za većinu dešnjaka i polovicu ljevaka oštećenje lijeve strane mozga uzrokuje afaziju. Pojedinci koji su prije mogli komunicirati govorom, slušanjem, čitanjem i pisanjem, postali su ograničeniji u tim sposobnostima. Najčešći uzroci afazije su moždani udar, traumatska oštećenja, tumori i druga moždana oštećenja " ( www.asha.org ).






Definicije disfazija:

« Disfazija je jezični problem uzrokovan oštećenjem mozga, obično lijeve strane. Karakterizirana je cjelovitim ili djelomičnim gubitkom sposobnosti razumijevanja, govorenja, čitanja i pisanja. Vrste i veličina jezičnih teškoća ovise o mjestu oštećenja mozga. Uzrokovana je najčešće moždanim udarom, traumom glave ili tumorima. « ( www.tyquin.com )

« Disfazija je govorni poremećaj kod kojega postoji oštećenje govora i razumijevanja govora. Riječ disfazija dolazi od grčke riječi dys – oštećenje i phasia – govor. Termin disfazija zamijenjen je terminom afazije, posebno u području govorne i jezične patologije da se ne miješa sa poremećajem gutanja ( disfagija ) . « ( www.wikipedia.org )
« Disfazija spada u grupu govornih poremećaja gdje postoji oštećenje ekspresivnog govora, pisanja i oštećenje razumijevanja govornog ili pisanog jezika. Teži oblici disfazija nazivaju se afazijom. « ( www.medterms.com )
« Afazija ili disfazija? Ova dva termina znače isto. Disfazija je češće internacionalno upotrebljavan termin, dok se termin afazija češće koristi u Sjevernoj Americi. « ( www.speechtherapist.com )

« Termin disfazija odnosi se na lakše oblike oštećenja jezika i govora, a afazija na teže. Za djecu se obično upotrebljava termin disfazija, jer je u većini slučajeva prognoza bolja negoli kod odraslih pa se, kako god izražen bio, poremećaj smatra lakšim. Primarna disfazija ili afazija obično se definira kao neuspjeh ili krajnja poteškoća u uporabi jezika i govora. Zajednička obilježja govora djece s primarnom disfazijom su nedovoljno gramatična ili nezrela rečenica, skučen riječnik, riječi obično ne prelaze tri sloga, suglasničke skupine nedostaju ili dovode do leksičkih dislalija. U govoru se uočavaju smetnje izgovora glasova. « ( www.hld.hr )

« Ponekad sw afazija naziva disfazijom. U čemu je razlika? U riječniku, afazija i disfazija imaju različita značenja: afazija znači potpuni gubitak komunikacije, a disfazija znači oštećenje sposobnosti komuniciranja. Ali, afazija i disfazija se obično znače isto: teškoće u govrnoj i pisanoj komunikaciji uzrokovane ozljedom mozga. » ( www.aphasiahelp.org )






















3. KLASIFIKACIJE AFAZIJA

Povijest klasifikacija afazija počela je znanstvenim istraživanjima u drugoj polovici 19. stoljeća. Prva podjela afazija bila je na motoričku ( Broca ) i senzoričku ( Wernicke ) i to je bio temelj svih ostalih klasifikacija. Afazije možemo klasificirati prema različitim kriterijima koji mogu biti: kanali, mjesta lezije, simptomi koji se odnose na govorno ostvarenje te lingvistički simptomi.







Klasifikacija afzija ( prema Encyclopedia of the Human Brain, str. 186 ):

Boston Head Goldstein Luria Wepman
Anomička afazija Nominalna afazija Amnestička afazija Akustičko – mnestička afazija Semantička afazija
Wernickeova afazija Sintaktička afazija Senzorna afazija Akustičko – gnostička afazija Pragmatička afazija
Brocaova afazija Verbalna afazija Motorička afazija Motoričko – kinetička afazija Sintaktička afazija
Konduktivna afazija Centralna afazija Motoričko - kinestetička
Transkortikalna – senzorička afazija
Transkortikalna - motorička Dinamička afazija
Semantička afazija








3.1. KLASIFIKACIJA PREMA BOSTON TESTU ( Goodglas, Kaplan, 1983. )
Prema Boston testu afazije su klasificirane na sljedeći način:
a) Brocaova,
b) Wernickeova,
c) anomička,
d) konduktivna,
e) transkortikalna motorička,
f) transkortikalna senzorička,
g) globalna.



a) 1861. godine Paul Broca je definirao područje odgovorno za motoriku govora, treća čeona vijuga lijeve hemisfere. Brocaova afazija se javlja kao posljedica lezija u tom području mozga ispred primarne motoričke zone za govornu muskulaturu. Govor osoba s ovom vrstom afazije je nefluentan, spor, agramatičan. Ispuštaju funkcionalne riječi i gramatičke morfeme, a zadržavaju sadržajne riječi ( telegrafski govor ). Verbalni izraz im je manjkav te je karakteriziran nepotpunim i sintaktički jednostavnim rečenicama, smanjene duljine. Karakteriziran je poremećajem prozodije i nespretnom artikulacijom. Češće koriste imenice nego glagole jer ih teško pronalaze. Oštećeno je i imenovanje te ponavljanje određenih riječi i fraza. Mogućnost slušnog razumijevanja je relativno sačuvana i funkcionalna za svakodnevnu komunikaciju, ali je narušeno razumijevanje složenih sintaktičkih struktura. Razumijevanje pročitanog je nepotpuno do onog stupnja do kojeg je oštećeno slušno razumijevanje. Pisanje je također oštećeno, a pogreške mogu kvalitativno nalikovati na one u govoru.
b) 1874. godine Carl Wernicke je otkrio centar za razumijevanje govora u stražnjem dijelu gornje sljepoočne vijuge dominantne hemisfere. Wernickeova afazija se javlja kao posljedica oštećenja u ili oko Silvijusove brazde. Govor je fluentan, ali parafazičan, skraćen, brz i bez napora, sintaktički i prozodijski dobro oblikovan, ali bez smisla, melodičan. Osobe s Wernickeovom afazijom puno pričaju ( logoreja ), nemaju problema s izvedbom, već sa sadržajem. Prozodija i artikulacija su relativno neoštećeni. Rečenice su gramatički zamršene te su karakterizirane supstitucijom ili omisijom gramatičkih morfema i leksičkih riječi ( imenice, glagoli, pridjevi ). Javljaju se teškoće razlikovanja fonema te teškoće pamćenja slijeda riječi. Slušno razumijevanje i ponavljanje su nepotpuni i ovise jedno o drugom. Narušena je sposobnost imenovanja. Pisanje je oštećeno kao i čitanje i razumijevanje pročitanog.
c) Anomička afazija se javlja kao posljedica oštećenja u sljepoočno – tjemenom režnju, može se proširiti do angularnog girusa čije je područje odgovorno za pisanje. Postoje teškoće imenovanja predmeta, pojmova i ljudi – prepoznaje predmet, opisuje njegovu funkciju, no ne može se prisjetiti odgovarajućeg imena. Također osoba s anomičkom afazijom će uz ponuđene odgovore uvijek odabrati pravi naziv. Razumijevanje, ponavljanje i fluentnost govora su očuvani. Može biti ograničena na pojedine kategorije, npr. anomija za nežive predmete. Anomička afazija može se pojaviti u razdoblju oporavka Wernickeove afazije, a često ju nalazimo i kod starijih osoba.
d) Konduktivnu afaziju prvi je definirao Wernicke ( 1874. ). Javlja se kao posljedica oštećenja u lijevom tjemenom režnju i u području otoka koji leži duboko u Silvijusovoj brazdi, a njegova funkcija je povezana sa sljepoočnim režnjem. Govor je fluentan i parafazičan. Prozodija je dobra. U govoru se javljaju samoispravci i zastajkivanja što ometa fluentnost. Osobe s konduktivnom afazijom prepoznaju svoje greške, ali nisu ništa uspješniji u njihovu ispravljanju od osoba s Brocaovom ili Wernickeovom afazijom. Značajno je oštećeno verbalno ponavljanje. Teškoće se češće javljaju kod ponavljanja nepoznatih fraza i dužih rečenica, a teškoće rastu s dužinom i nepoznatošću rečenica, tj. fraza. Osoba nije u stanju poslušati verbalne zapovjedi. Javljaju se i teškoće u imenovanju predmeta. Razumijevanje pisanog i govorenog materijala je očuvano.
e) Transkortikalna motorička afazija se javlja kao posljedica prekida veze između Brocaovog područja i ostatka čeonog režnja. Osobe s ovom vrstom afazije nevoljko govore i teško pronalaze odgovarajuće riječi. Govor je nefluentan, karakteriziran redukcijom u količini, raznolikosti i razradi te manjkom u sintaktičkoj složenosti. Koriste jednostavne rečenice koje se najčešće sastoje od imenica. Očuvana je sposobnost razumijevanja i ponavljanja govora drugih. Verbalna produkcija kod ponavljanja je dobra, a kod zadataka neponavljanja je nepotpuna. Oštećene su konverzacijske vještine. Ova vrsta afazije se može zamijeniti s Brockaovom.
f) Transkortikalna senzorička afazija se javlja kao posljedica oštećenja srednjeg i zadnjeg dijela cerebralne arterije parijeto – temporalnog režnja. Rezultat je ometanja veze između asocijativnih vlakana i centara za jezik. Nedostatna veza između dva centra za jezik onemogućuje osobu s transkortikalnom senzoričkom afazijom da ponavlja. Govor je fluentan, prozodijski, fonetički i fonemski neoštećen, ali sadrži brojne verbalne i sintaktičke parafazije. Imenovanje je djelomično oštećeno, postoje brojne pauze u pronalaženju riječi tijekom konverzacije. Razumijevanje govornih i pisanih informacija je oštećeno, a ponavljanje je očuvano. Ova vrsta afazije se može zamijeniti s Wernickeovom.
g) Globalna afazija je najteži oblik afazija. Nastaje kao posljedica opsežnog oštećenja u jezičnim područjima lijeve hemisfere. Što je lezija veća, prognoza je gora. Oštećene su sve osnovne jezične funkcije, sam govor i razumijevanje govora. Postoji nesposobnost voljne proizvodnje glasova i govora, ali se može izreći slučajna riječ ili fraza kao spontani izričaj. Prisutne su aleksija, agrafija, akalkulija.

Govor Razumijevanje Ponavljanje Imenovanje
Brocaova afazija
nefluentan dobro osrednje osrednje
Wernickeova afazija fluentan loše loše osrednje
Anomička afazija
fluentan osrednje dobro loše
Konduktivna afazija
fluentan dobro loše osrednje
Transkortikalna motorička afazija nefluentan dobro dobro osrednje
Transkortiokalna senzorička afazija fluentan loše dobro osrednje
Globalna afazija
nefluentan loše loše loše



3.2. KLASIFIKACIJA PREMA LURIJI

Lurija je smatrao kako govor predstavlja složen sustav senzomotoričke koordinacije sa specifičnom organizacijom, a shvaćanje riječi se zasniva na analizi i sintezi elemenata zvučnog signala. Prema njegovu mišljenju ne postoje posebni centri za govor, čitanje, pisanje i slično, već se ti elementi nalaze u različitim dijelovima lijeve moždane hemisfere. Prema tome može se zaključiti kako lokalna lezija neće dati izolirane posljedice, već će se one protezati mnogo šire ( Lurija, prema Vladisavljević, S. ).
Prema područjima u mozgu, Lurija je podijelio afazije u četiri osnovna podtipa čime je pokušao povezati oštećenje mozga s govorno – jezičnim ispadima:
1) slušna afazija ( oštećen je sljepoočni dio ),
2) aferentna motorička ( oštećeni su gornji zatiljni dijelovi ),
3) eferentna motorička ( oštećena je Brocaova regija i gornji kortikalni dijelovi ),
4) semantička ( oštećeni su zatiljni dijelovi ).



Povezujući mjesto lezije i simptome Lurija je podijelio afazije na pet tipova:
1) temporalna ( akustičku ) afazija,
2) aferentna motorička ( apraksijsku ) afazija,
3) eferentna motorička ( kinetičku ) afazija,
4) frontalno dinamička afazija,
5) semantičku.

Daljnjim proučavanjem afazija, Lurija je ustanovio šest tipova afazija koje je opisao kroz povrede određenih dijelova mozga te oštećenja govora koja te povrede uzrokuju:
1) dinamička afazija,
2) motoričko – kinetička afazija,
3) motoričko – kinestetička afazija,
4) akustičko – gnostička afazija,
5) akustičko – mnestička afazija,
6) semantička afazija.

Dinamička afazija uzrokovana je ozljedama čeonog režnja, njegovog donjeg dijela neposredno ispred Brocaove regije. Osobe s dinamičkom afazijom pravilno izgovaraju glasove, oblikuju gramatički točne rečenice, razumiju govor te su u stanju ponavljati iskaze. Nisu sposobni oblikovati i izgovarati riječi iako mišići za govor ( usne, jezik, grkljan ) nisu kljenuti. Kontekstualni govor im je oštećen, a javljaju se i ozbiljne promjene u njihovom ponašanju i nekim radnjama, npr. ako se od osobe traži da nešto izloži što zahtjeva duže programiranje, bilo usmenog ili pismenog teksta, ona će zastati već nakon prve rečenice; ako nastavi s iskazom, ponavljat će stalno tu istu rečenicu.
Kada nešto počnu raditi ne znaju se zaustaviti i ne mogu prijeći na sljedeći zadatak. Kontekstualna struktura unutarnjeg govora je oštećena, a spontanog govora nema. Na osobi se može primijetiti bezvoljnost, tiha je i povučena jer je svjesna stanja svog govora.
Motoričko – kinetička afazija se javlja nakon ozljede prednjih dijelova motoričkog područja. Osobe mogu izgovarati pojedinačne glasove i često su u stanju pisati pojedina slova prema diktatu. Teškoće se iskazuju u nemogućnosti povezivanja pojedinih glasova ili riječi u veće artikulacijske cjeline. Također je oštećen prijelaz s artikulacije jednog glasa / sloga na artikulaciju drugog glasa / sloga, npr. ako od osobe tražimo da izgovori riječ " muka ", osoba će početi " mu…mu…muh…ha " i time će slogovima pridati novo značenje ( " mu " – kao mukanje krave, " ha " – kao smijeh ), a samim time riječ će dobiti novo značenje. Oštećeni su čitanje, pisanje, unutarnja dinamika govora, javlja se agramatizam, telegrafski stil te raspad unutarnje sintaktičke strukture jezika. Osobe nisu u stanju mijenjati melodiju rečenice. Oštećenost aferentnih putova dovodi do gubljenja automatizama i nedostatka impulsa za organizaciju govornih pokreta.
Motoričko – kinestetička afazija je posljedica ozljeda postcentralnih dijelova, tj. dijelova iza motoričkog područja što dovodi do oštećenja kinestetičke osnove govornih pokreta. Osoba ima teškoća s izvršavanjem naloga ( otvaranje usta, pokretanje jezika, artikuliranje… ), nije u stanju brzo izgovarati glasove i riječi te često zamjenjuje glasove koji su bliski po mjestu izgovora ( npr. k – h, l – n, b – m… ). Javljaju se teškoće izvođenja složenijih artikulacijskih pokreta. Teško se izgovaraju izolirani glasovi što dovodi do usporenog govora. Postoji poremećaj čitanja i pisanja.
Akustičko – gnostička afazija nastaje zbog povrede gornjih dijelova lijevog sljepoočnog područja ( Wernickeovo područje ) koja ne dovodi do gubitka sluha, već do nemogućnosti analize i sinteze glasova i zvukova što se naročito odražava na nemogućnost razlikovanja fonema. Postoji nemogućnost kontrole pokreta artikulacijskih organa. Teškoće se javljaju kada se osoba suoči s novim, nepoznatim riječima, osnovama riječi, čije je značenje moguće shvatiti samo na osnovi dobre diskriminacije. Javlja se nesposobnost ponavljanja i teškoće imenovanja. Prozodija je očuvana, govor je fluentan, ali se javljaju literalne i verbalne parafazije.
Akustičko – mnestička afazija nastaje kao posljedica centro – temporalnih ozljeda, a oštećeno je pamćenje audio – verbalnih tragova. Smatra se blažim oblikom akustičko – gnostičke afazije. Osobe imaju očuvanu fonemsku strukturu govora i sintaksu. Teškoće se javljaju u ponavljanju riječi ( naročito nizova ), imenovanju predmeta te kodiranju složenog iskaza.
Semantička afazija je posljedica ozljeda parijeto – okcipitalnih područja. Osoba ne može organizirati pojedine dijelove iskaza u cjelinu. Kod ozljede ovog područja javljaju se specifične jezične teškoće u shvaćanju odnosa. Razumiju svakodnevni govor. Ukoliko je povreda u prednjem parijetalnom dijelu, teškoće će se očitovati kod apstraktnog oblika mišljenja, ponašanja, prostorne orijentacije, izvođenju matematičkih radnji i shvaćanju simbola.

Govor Razumijevanje Ponavljanje Imenovanje
Dinamička afazija
nefluentan dobro osrednje osrednje
Motoričko – kinetička afazija nefluentan dobro loše osrednje
Motoričko – kinestetička afazija nefluentan dobro loše loše
Akustičko – gnostička afazija fluentan loše loše loše
Akustičko – mnestička afazija fluentan osrednje osrednje loše
Semantička afazija fluentan osrednje osrednje loše

3.3. KLASIFIKACIJA PREMA JAKOBSONU


Oslanjajući se na Lurijino razvrstavanje afazija Jakobson je 1966. godine podijelio afazije u dva osnovna tipa:
1) poremećaji enkodiranja ( odgovaraju motoričkim ili ekspresivnim tipovima afazije ),
2) poremećaji dekodiranja ( odgovaraju senzoričkim ili receptivnim tipovima afazije ).

Poremećaji enkodiranja:
a) Prozodija je narušena što se očituje teškim prijelazom s fonema na fonem, sa sloga na slog. Javljaju se teškoće u konstrukciji sloga. Na početku stradavaju veznici, prijedlozi, članovi, zamjenice, prilozi, pridjevi, glagoli. Korijen imenica ostaje sačuvan, a nastavci stradavaju, naročito oni koji izražavaju sintaktičke odnose.
b) Blaži oblik poremećaja enkodiranja je limitacija ( ograničenje govorne funkcije ). Poremećena je kombinacija na razini višoj od razine rečenice. Dolazi do gomilanja pojedinih dijelova rečenica bez bogaćenja njezine strukture ( npr. " Jedem kruh, meso, šljivu, bananu, kekse, kolače… " ).
c) Sekvenca ili sukcesivnost ukazuje na vremenski redoslijed govornih pojava
( glasova, riječi,… ), povezana je s poremećajem kombinacije. Stradava uzastopno spajanje fonema. Kontekst je iskrivljen.

Poremećaji dekodiranja:
a) Selekcija ili izbor zasniva se na sličnosti između dvije mogućnosti gdje treba odabrati odgovarajuću. Zbog gubitka razlikovnih obilježja glasova, osiromašuje se leksik. Osoba zamjenjuje glasove te na taj način zamjenjuje ili ne razumije riječi pa ih pogrešno izgovara. Teško pronalaze riječi ili foneme, gubi se korijen riječi, a nastavci su očuvani.
b) Blagi poremećaj dekodiranja je dezintegracija ili razaranje. Poremećeno je razumijevanje odnosa među riječima. Osoba razumije ustaljen redoslijed riječi u rečenici, ali joj inverzije zadaju poteškoće.
c) Simultanost ili skupna jedinstvenost je povezana sa selekcijom gdje je oštećena selekcija koja se vrši u simultano ostvarenim dijelovima govora. Osoba ne prepoznaje fonem ili ga zamjenjuje drugim. Oštećena je rečenica i veze unutar rečenice.

Enkodiranje znači odašiljanje govorne poruke. Probleme s enkodiranjem imaju osobe s ekspresivnim tipovima afazija koji se očituju manjkavim verbalnim izrazom. Osobama s ekspresivnim tipovima afazija očuvano je razumijevanje govora iako se teškoće javljaju pri dužim iskazima i sintaktički složenijim rečenicama. Govore telegrafskim stilom, najčešće koriste imenice ( ostaju imenice koje su naučene u djetinjstvu, fonetski jednostavnije, konkretne i one koje su češće u upotrebi ), dok su glagoli i pridjevi oštećeni. Ovu tvrdnju objašnjava I Zipfovo pravilo ( rang x frekvencija = konstanta ), tj. što je riječ jednostavnija češće je u upotrebi, a što je riječ složenija rjeđe je u upotrebi te prva propada. Kod ekspresivnih tipova afazija oštećena je artikulacija, nestaju konsonanti, a mogu nestati i cijele glasovne skupine; česte su perseveracije ( ponavljanje glasa, sloga riječi, rečenice ). Sužava se značenje riječi ovisno o kontekstu, jedna riječ = jedno značenje ili kako to objašnjava II Zipfovo pravilo ( značenje riječi = drugi korijen iz zbroja pojavljivanja te riječi u tekstu ). Kod ovog tipa afazije stradaju ritam, naglasci i melodija.
Kod osoba s ekspresivnim tipovima afazija oštećeno je čitanje i pisanje. Osobe malo i teško pišu, rukopis je nespretan, javljaju se paragrafije ( zamjene riječi, slogova, glasova ). Kod čitanja u sebi bolje je razumijevanje nego kod čitanja na glas. Javljaju se paraleksije.

Dekodiranje znači primanje i razumijevanje poruke. Probleme s dekodiranjem imaju osobe s receptivnim tipovima afazija koji se očituju viškom verbalnog izraza te oštećenim razumijevanjem govora. Osobe mnogo i tečno govore ( izraz teži logoreji = bujica riječi ). Govor je nerazumljiv, iako je njegova organizacija dobra, artikulacija je spretna, naglasci su ispravni, ritam normalan i melodija je bogata. Najpodložnije greškama su imenice. Česti su teleskopaži ( premještanja udaljenih dijelova riječi ili slogova ) i neologizmi ( riječi bez značenja ). Čitanje je očuvano, nema velike razlike između čitanja u sebi i čitanja na glas, dok je razumijevanje pročitanog oštećeno. Javljaju se literalne i verbalne paraleksije. Pisanje je oštećeno i puno paragrafija, a pisanje po diktatu je nemoguće.


Govor Razumijevanje Ponavljanje Imenovanje
Ekspresivni tipovi afazije Nefluentan dobro osrednje osrednje
Receptivni tipovi afazije fluentan loše loše osrednje









4. USPOREDBA KLASIFIKACIJA PREMA BOSTON TESTU, LURIJI I JACKOBSONU

Jackobson je podijelio afazije na ekspresivne i receptivne tipove.
Ekspresivni tipovi afazija: Brocaova, Transkortikalna motorička, Globalna, Dinamička, Motoričko – kinetička, Motoričko – kinestetička.
Receptivni tipovi afazija: Wernickeova, Anomička, Transkortikalna senzorička, Konduktivna, Akustičko – gnostička, Akustičko – mnestička, Semantička.
Iz svih ovih klasifikacija možemo izdvojiti tri osnovna tipa afazija: Brocaova ( motorička ), Wernickeova ( senzorička ) i Globalna. Ostali tipovi su samo blaži oblici navedenih ili put prema oporavku od istih. Također, možemo reći da su i simptomi slični, ako ne i isti, samo je drugačiji naziv afazije kod pojedinih autora.


4.1. SLIČNOSTI I RAZLIKE EKSPRESIVNIH TIPOVA AFAZIJA


Vrste afazija Govor Razumijevanje Ponavljanje Imenovanje Čitanje Pisanje
Brocina - + +/- +/- +/- -
Transkortikalna motorička - + + +/- +/- +/-
Dinamička - + +/- +/- + +
Motoričko – kinetička - + - +/- +/- -
Motorička kinestetička - + - - - -
Globalna - - - - - -








4.2. SLIČNOSTI I RAZLIKE RECEPTIVNIH TIPOVA AFAZIJA


Vrste afazija Govor Razumijevanje Ponavljanje Imenovanje Čitanje Pisanje
Wernickeova + - - +/- +/- -
Transkortikalna senzorička + - + +/- - -
Anomička + +/- + - +/- +/-
Konduktivna + + - +/- +/- -
Akustičko - gnostička + - - - - -
Akustičko - mnestička + +/- +/- - + +/-
Semantička + +/- +/- - - -

























5. ZAKLJUČAK


Kako komunicirati s osobom koja ima afaziju?
Ř govoriti osobi s afazijom kao da je odrasla, a ne kao djetetu
Ř tijekom komunikacije smanjiti ili ukloniti pozadinsku buku ( TV, radio, drugi ljudi… ) kadgod je to moguće
Ř uvjerite se da imate pažnju osobe prije početka komunikacije
Ř hvaliti sve pokušaje govorenja; učiniti govor ugodnim iskustvom i izazvati stimulirajuću konverzaciju; ohrabriti i upotrebljavati sve oblike komunikacije ( govor, pisanje, crtanje, da / ne odgovore, geste, kontakt očima, facijalne ekspresije… )
Ř dati im vremena da govore i dopustiti razumnu količinu vremena da odgovore
Ř prihvatiti sve komunikacijske pokušaje ( govor, gesta, pisanje, crtanje ) radije nego zahtijevati govor; izbjegavati teške kritike, ispravke; izbjegavati inzistiranje da se svaka riječ izgovori savršeno
Ř neka vaša komunikacija bude jednostavna, pojednostavite rečeničnu strukturu, govorite normalnom visinom, naglašavati ključne riječi
Ř uz govor koristite gestu i vizualna sredstva kad god je to moguće
Ř ohrabrite ljude s afazijom da budu neovisni koliko god je to moguće, izbjegavajte govoriti umjesto njih, osim kada je to u potpunosti potrebno
Ř osobe s afazijom treba uključivati u kućne aktivnosti, omogućiti im sudjelovanje u obiteljskim odlukama
Tema je bila dosta zahtjevna jer postoje mnoge klasifikacije različitih autora. Mi smo obradile samo tri klasifikacije i pokušale smo ih usporediti što nije bilo lako jer su različito obrađene u pojedinim knjigama. Većina autora dijeli afazije na motoričke i senzoričke, ekspresivne i receptivne, tj. fluentne i nefluentne. Danas se najčešće koristi klasifikacija prema Boston testu.
Postoji i najnovija klasifikacija prema Aachen testu, ali ju nismo uspjele pronaći.
Što se tiče razlike afazija i disfazija uočile smo da se kod nas termin disfazija koristi u smislu da je to blaži oblik afazije, no prema stranim izvorima disfazija i afazija znače isto.























LITERATURA


Ř Boller, F., Grafman, J.: Handbook of neuropsychology, 2nd Edition, Vol. 3.: Language And Aphasia, Elsevier, Amsterdam, 2001.

Ř Chapey, R.: Language Intervention Strategies in Aphasia and Related Neurogenic Communication Disorders, Fourth edition, Lipincott, Williams & Wilkins, Philadelphia, 2001.


Ř Encyclopedia of the Human Brain, A – Cog, Vol. 1, Academic Press, 2002., str. 186.

Ř Jelčić – Jakšić, S., Maček – Trifunović, Z.: Afazija – progovorimo zajedno, logopedski priručnik, Alinea, Zagreb, 1996.

Ř Prizl – Jakovac, T.: Afazija ( skripta za studente ), Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001.

Ř Vladisavljević, S.: Afazije i razvojne disfazije, Beograd, 1983.

Ř Vuletić, D. ( 1983. ): Klasifikacije afazija U: Logopedija, VOL. 1, BR. 1 – 2, str. 43 – 48, Zagreb, studeni 1995.

Ř Vuletić, D. : Afazija: logopedsko – lingvistički pristup, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Ř www.asha.org, 17. 12. 2005.
Ř www.americanheart.org, 17. 12. 2005.
Ř www.emedicine.com, 17. 12. 2005.
Ř www.wikipedia.org, 20. 12. 2005.
Ř www.med.umich.edu, 11. 01. 2006.
Ř www.hld.hr, 11. 01. 2006.
Ř www.tyquin.com, 11. 01. 2006.
Ř www.medterms.com, 11. 01. 2006.
Ř www.speechtherapist.com, 11. 01. 2006.
Ř www.aphasiahelp.org, 11. 01. 2006.
Ř www.aphasia.org, 12. 01. 2006.


Post je objavljen 06.06.2006. u 09:46 sati.