Kako ostati normalan? Ponekad vas izluđuju drugi ljudi; šefovi, vozači, susjedi, rodbina, profesori, žene, muževi, djeca... Možda smatrate da bi njih trebalo poslati u ludnicu?! Kakav je uopće kriterij za odlazak u ludnicu, možda su jedan dan normalni a drugi nisu? Tko može uopće reći ja sam sto posto normalan? Nekad imam i ja svojih žutih minuta, ali danas nije takav slučaj pa nakon malo dužeg uvoda ipak ono zbog čega čitate tekstove na stranicama bloga moga; vic o tome:
Prilikom posjeta psihijatrijskoj bolnici jedan posjetitelj pita ravnatelja bolnice na osnovi čega odlučuju koga će primiti u bolnicu na liječenje.
"Vrlo jednostavno..." - odgovori direktor, - "stavimo ga pred kadu punu vode i damo mu čajnu žličicu, čašu i kantu, i kažemo mu da isprazni kadu na najbrži način."
"Aha, razumijem..." - kaže posjetitelj, "onaj koji je normalan, počne vaditi vodu s kantom..."
"Ne," kaže direktor, "onaj koji je normalan izvuče čep sa dna kade. Želite li sobu s balkonom ili bez?"