Razvoj malog i srednjeg poduzetništva (MSP) od stožernog je značaja za Europsku Uniju, predstavlja temeljnu postavka Ujedinjenih naroda, kao i svake razumne države (SAD,Kanada, Afrika, Kina, itd.) čiji su čelnici spoznali kako se snaga njihove zemlje mjeri po broju nacionalno deficitarnih i globalno prepoznatljivih proizvoda i usluga, sa svim blagotvornim učincima koje MSP polučuje u zapošljavanju,zdravstvu,obrazovanju znanosti,kulturi,komunalijama,športu itd.
Prema nalazima Europske komisije, mikro, malo i srednje poduzetništvo predstavlja kičmu gospodarstva EU, tvoreći oko 99% ukupne ekonomije i zapošljavajući 65 milijuna ljudi.
Razumljivo, kriteriji kategorizacije poduzetništva u EU su drugačiji od hrvatskih pa u mikro poduzetništvo spadaju poduzetničke jedinice koje zapošljavaju do 10 ljudi i imaju godišnji promet (turnover) do 2 milijuna eura, mala poduzeća zapošljavaju do 50 ljudi s godišnjim prometom do 10 milijuna eura, a srednja poduzeća zapošljavaju do 250 ljudi s godišnjim prometom do 50 milijuna eura, što dakako nadmašuje hrvatske standarde veličina.
Shodno tome, specijalizirane (nad)državne, regionalne,lokalne i privatne agencije, investicijski fondovi s MSP portfeljom i razvojne banke, s niskom legislativnih i poreznih mjera (olakšice, subvencije, donacije itd.), pružaju punu podršku poduzetnicima u svakoj dobi, od sjemenske do
Dokapitalizacijske,istovremeno nastojeći ubrzati i pojeftiniti postupak registracije i početaka rada pojedinog poduzetništva (24 do 72 sata), olakšati položaj na tržištu, izmedju inog, organiziranjem medjunarodne poduzetničke mreže (pr:SME Global) te da na njima primjerene načine sudjeluju u stvaranju nacionalnog proizvoda i dohotka.
U Hrvatskoj se pak neprestano blokira(o) razvoj (sekundarnih) tržišta kapitala koji predstavlja preduvjet zamašnjaka poduzetništva. Postojeći monopol banaka oduzima istinskim poduzetnicima svaku (praktičnu) financijsku nade, obzirom da oni se tretiraju kao smetnja profilu etabliranih i uspješnih hrvatskih 'gospodarstvenika',odnosno uvoznika, osiguravajućih društava,banaka i telekoma.
Obzirom da je objektivni rizik temelj postojanja i rada pravog poduzetnika, pogledajmo kako je o kako je podrška poduzetništvu ustrojena u nekim zemljama u svijetu.
24 sata u službi malog poduzetništva
Small Business Administration iz SAD predstavlja jednu od najbolje organiziranih nezavisnih državnih agencija za potpunu brigu o MSP u području zastupanja,upravljanja, nabavke opreme i drugih vrijednosti te financiranja,posebice kroz program poslovnih kredita (Business Loan Program), predstavljanja projekata ulagačima u poduzetništvo (poduzetnički fondovi, investicijske kompanije, privatni ulagači) te financijskim modelima prilagodjenih poduzetnicima.
Agencija,primjerice, Programom malog poduzetništva omogućava istinsku podršku svakom poduzetniku, pa i onom koji je na odredjen način neravnopravan u odnosu na druge.Ovdje nećemo spominjati visoku razinu stručnih savjeta, specijaliziranih članaka i drugih akademskih uradaka namijenjenih poduzetnicima,koliko 'egzotične' (za naše prilike) proizvode te agencije poput primjerice Disaster Assistance(Pomoć u nevolji),koja se odnosi na pomoć u obnavljanju poduzetništva nakon komercijalne propasti ili teških situacija.
Dostup prikladnim financijama glavni je problem gotovo svakog poduzetnika, pa je i SBA posvetila veliku pozornost izvorima financija,koji čine jamstva te Agencije, na temelju kojih se izadaju krediti kod banaka prikladnog profila ( uglavnom tzv. community bank,koje imaju uz svoju komercijalnu i širu društvenu funkciju) te ulaganja tzv. poduzetničkog kapitala (venture capital).
SBA organizira izlaz na tržište poduzetnicima, ugovara im poslove u SAD, pruža stručnu pomoć putem organizacije SCORE koju čine stručnjaci u mirovini, utječe na rezultate rada malog i srednjeg poduzetništva i programom Small Business Innovation Research (Istraživanje inovativnosti malog poduzetništva),povezuje ih s kompanijama za financiranje malog poduzetništva, nudi posebne obveznice (Surety Bond ), stara se o tinejdžerskima poduzetnicima kao i ženama poduzetncama kroz posebne programe, te naravno i ljudima smanjenih fizičkih sposobnosti.
Poput Hrvatske, SAD preko SBA itekako vodi računa o svojim ratnim veteranima,osiguravajućim im povoljne kredite, a jedan od navedenih 'egzotičnih' specijaliteta te Agencije, uz stalno informiranje i obrazovanje poduzetnika o primjerice elektroničnom poslovanju, predstavljaju tzv. krediti niske dokumentacije (Low Doc Loans) koji su namijenjen poduzetnicima s prosperitetnim projektima, ali bez odgovarajućih komercijalnih kolaterala.
SBA financira poduzetnike i putem 10-godišnjih tzv. neosiguranih kredita za koji se izdaju posebni vrijednosni papiri (debentures).
Nerijetko, uz agencije postoje i razvojne banke za financiranje MSP i izvoz. U Kanadi razvojna banka Business Development Bank of Canada nudi raznovrsne usluge svim veličinama poduzetnika poput dugoročnih kredita s povoljnim uvjetima, mikro kredite od 25.000 do 50.000 USD (o mikrofinanciranju iscrpnije u jednom od slijedećih brojeva), program za mlade pooduzetnike, poduzetničke kredite pri kojima privremeno preuzimanje adekvatnog dijela vlasnosti zamjenjuje kolaterale, kao i kredite za produktivnost, inovaciju i izvoz koji se razlikuju od klasičnih bankarskih kredita.
Uz navedenu podršku poduzetništvu, treba još spomenuti i Small Biz Centre, kao i nisku informativnih službi i sedrtviosa (poput www.esmallbiz.com) koji poduzetnicima donose sve potrebne informacije.
Britanski agencijski poduzetnički val
BizHelp24 je jedan od nakorisnijih privatnih agencijskih servisa za poduzetnike u Velikoj Britaniji, obzirom da ih isti opskrbljuje svakom potrebnom informacijom u svezi osnivanja poduzeća, pravnih akata, registracije, zakona i propisa, svakodnevnih novosti, financiranja, obavljanja poslova u kući,e-poslovanju, bankrotu itd.
BizHelp24 donosi poduzetnicima relevantne informacije i elektronske obrasce, te servis za konsolidaciju dugovanja (usluga koja je inače vrlo popularna u svijetu), besplatan poslovni software (pr: za izradu poslovnih planova) i cjelovite informacije o marketingu, poslovnom pravu, upravljanju kreditima, izvorima poslovnih financija, (primjerice: tenant loans, kredita koji predmnijeva nepostojanje klasičnih kolaterala), naplati potraživanja, franšizama i sl.
Taj servis daje odlične praktične savjete kako osnovati pokrenuti poduzeće, ali agencija StartUp Co UK ponajbolje instruira poduzetnike kako osigurati potreban kapital kroz financiranje dugovanjem (debt financing) ili prodajom udjela u projektu (equity financing), što predstavljaju dvije krucijalne metode financiranja poduzetništva.
Pritom ne treba smetnuti s uma kako važnu ulogu u financiranju prve faze malog ili srednjeg poduzetništva obavljaju tzv. poslovni angjeli (Busines Angels),koje tvore izmedju inih odvjetnici, doktori, poslovni ljudi s viškom kapitala i drugi. Poslovni angjeli ulažu u projekt kada je financiranje istog teško ili praktično nemoguće ostvariti financiranje projekta klasičnim kreditima.
Ni vlada Ujedinjenog Kraljevstva ne ostaje po strani, nego Uredom za trgovinu i Industriju (Department for Trade and Industry) te agencijom Ureda Small Business Service (od 2000.godine) pruža široki spektar rješenja financiranja poduzetništva, sve do aktiviranja poduzetničkog kapitala.Tako SBS učinkovito sudjeluje u izgradnji poduzetničkog društva. Ovaj ustroj pomoći poduzetnicima je prirodan, obzirom na činjenicu da u Britaniji postoji nešto manje od 4 miliijuna poduzetništava od kojih mikro, mala i srednja poduzeća čine 99 posto ukupnog broja poduzeća.
MSP-izirane čak i siromašne države
‘Viroza’ podrške malom i srednjem poduzetništvu nije zaobišla ni najmnogoljudnije i najsiromašnije zemlje Azije i Afrike. Čak i vlasti u Kini, desetljećima izoliranoj zemlji, uvidjaju važnost razvoja i financiranja MSP putem specijaliziranih agencija.
U toj državi MSP je sudjelovao s čak 72,2 posto izvoznih proizvoda (1998 g.). Od 140 milijuna ljudi zaposlenih u industriji,oko 100 milijuna odnosno 75,5 posto je zaposleno u MSP. Stoga je glavni zadatak kineskih vlasti omogućiti prikladno financiranje poduzetništva, obzirom da i u Kini preko 9o posto poduzetništava spada u kategoriju MSP.
Stoga se Kina posljednjih godina okrenula ka učinkovitijem financiranju MSP putem poreznih olakšica, direktnih inozemnih investicija (DFI), otvaranja prema specijaliziranim američkim agencijama poput Small Business Investment Company (SBIC) ili Overseas Private Investment Corporation (OPIC), Australian Innovation Investment Program, te drugim modelima prikladnog investiranja u MSP.
U Indiji, Small Industries Development Bank of India (SIDBI), dakle banka za razvoj malog poduzetništva, ulaže direktno u mala poduzeća putem svog poduzetničkog fonda (venture fund). Slična pozornost poticanju MSP vrijedi i za Nigeriju gdje je registrirano da MSP uprihodjuje do 30 posto ukupnog bruto proizvoda i sudjeluje s 58% ukupne zaposlenosti.
Nadalje, vlada u Indoneziji vlada potiče tamošnje banke na financiranje poduzetništva, preporučujući da najmanje 20 posto portfelja tih banka sadrže depoziti, krediti i druge financijske radnje povezane s MSP. Tako je Bank Rayat Indonesia, kolaterale napravila dostupnim poduzetnicima, skračujući postupak kreditne procedure, držeći da je dobar rad takvih poduzeća u interesu banke i cijelog društva.
U Meksiku su takodjer u punoj funkciji dvije razvojne banke, NAFIN (za proizvodnju) i Bancomext (za izvoz) koje osiguravaju sredstva i drugu pomoć MSP.
Ukupan je dojam je da se u cijelom svijetu, ugroženom klimatskim promjenama nesagledivih posljedica po ukupno društvo, stvara pozitivno okružje za razvoj poduzetništva.
(članak- arhiva 2004:Ekonomija iza zavjese-Ivan Ostoja
Post je objavljen 14.09.2005. u 17:08 sati.