komentiraj (3) * ispiši * #
komentiraj (2) * ispiši * #
komentiraj (2) * ispiši * #
komentiraj (3) * ispiši * #
Danas je rođendan Babi Maši!
utorak , 18.09.2007.
Još uvik je noge služe
pamet, oči, sve "okej"
nek poživi još puno duže
i stotka je blizu, hej!
Samo zdravlje da je dobro
kamenac nek žučni crkne
ništa više, mili pobro
i baba će da šprintom trkne!
Gospa draga nek je štiti
danju, noću, di god bila
nek nam more isti, piti
i `odati di god tila!
Unuk
komentiraj (6) * ispiši * #
Otac Antić - Čovjek koji je čitao duše
ponedjeljak , 17.09.2007.Tako je bilo i danas.
Nadgrobna spomen ploča Ocu Antiću u čast
Prominjski župnik fra Šime Nimac kojeg pamtim po litošnjoj propovidi u sv.Roka, kada je tvrdio da Thompson i društvo pretjeruju s održavanjem proslave Dana državnosti u Čavoglavama, kad već postoji ona legitimna, u Kninu, danas je vođenje mise prepustio svom kolegi svećeniku iz Splita.
Bio je iznimno zanimljiv i nadahnut, makar neki vele „i opširan“.
Prominjci pomno slušaju svaku Božju riječ...
Filip na grobu hrvatskoga sveca, sa časopisom "Dobri Otac Antić"
Kakav je duhovni velikan bio Antić, to će mnogi potvditi u kauzi koja se provodi da bi ga se proglasilo blaženim.
Ja samo izdvajam nekoliko rečenica koje je o njemu kao vrhunskom psihologu i ispovjedniku izrekao čovjek koji ga je dobro poznavao, splitsko-makarski nadbiskup u mirovini Frane Franić (on me krizmao!):
I zbilja, moram reći da je taj čovjek imao ne samo jednu vjersku kulturu, ne samo jedno znanje o duhovnom životu, o pogreškama i o manama, o krepostima i vrlinama, tj. O onom što se zove nauka o duhovnom životu.“
Prominjsko druženje poslije svete mise nastavlja se u crkvenom dvorištu uz degustiranje prominskih delicija...
P.S. Prije ove mise bila je još jedna misa i to za nogometaše, upravu i stručno vodstvo NK Dinamo (pretpostavljam da su mnogi čuli za taj klub) što moram svakako pohvaliti, ali i izraziti žaljenje što takvu praksu nemaju i "oni za koje mi srce tuče".
komentiraj (1) * ispiši * #
Kod Franje doma
subota , 15.09.2007.
Na povratku iz Krapinskih Toplica, a to je, kao što znate, dio „lijepe naše“ koji spada pod Zagorje, svratili smo do Velikog Trgovišća u kojem je rodna kuća jednog od najvećih sinova ove zemlje.
Ne želim čuti da netko ne zna o kome se radi!
Prvi hrvatski predsjednik i istinski Otac Domovine (čast Anti Starčeviću), doktor Franjo Tuđman, sin je ovog pitomog zagorskog mjesta, te smo njegovu kuću danas prvi put posjetili.
Kad smo autom prošli cilo misto i već mislili da se moramo okrenit, u oči nam je upala mala po starinski urešena kućica kraj ceste.
U njenom produžetku, u nevelikom vrtu, Franjina bista je oštrim i strogim pogledom šibala daleku zelenu „pučinu“…
Sad smo bili sigurni da je to – To.
Parkirali smo na trotoaru preko puta i zakucali na vrata domaćina.
Pošto Franje nije bilo doma, a i nikoga od njegovih, primio nas je striček iz Zaklade hrvatskog domovinskog zavjeta..ili tako nekako.
Kuća je djelovalo nekako prazno, jer nije bilo stanara, već samo stari namještaj, stare slike, stare knjige, pa onda slike iz novije hrvatske povijesti od kojih me se najviše dojmila ona di su Franjo i Gojko, njegova „desna ruka“ u džipu bez krova, na Dan hrvatske državnosti.
Moj Filip nije nigdi vidio kuhinju, pa je pita „Šta je Franjo Tuđman jeo?“
Striček iz zaklade je odgovorio da je jeo grah, varivo i kupus.
Upisao sam se i u Knjigu dojmova.
Naveo sam, među ostalim, da smo za njegova života, „hodili ovom zemljom uzdignute glave, puni vjere i ponosa…“ , a sada znamo kako je.
Ipak, nakon posjeta njegovom rodnom domu, ja sam se ponovno tako osjećao.
A, evo šta sam uslikao (bilo je dozvoljeno):
Franjina hiža
Dominik i Filip s Ocem Domovine
Dominik voli Franju
Ovde su spavali Franjini "japa" i "mamek"
A ovde su se "tiskali" Franjo i braća mu Stjepan i Ivan...
U ovoj "dnevnoj sobi" je Franjin japa imel gostionu...
Dominik u gostioni, naručil je sokeca...
Sveta obitelj sve promatra sa zida gostione..
Tu je Francek jel varivo i grah
I ova slika krasi zid blagavaonice..
Tek što smo izišli, jedna skupina štovatelja Franjinih se zaputila "vnutrek"
Tako vam je, eto, bilo kod Franceka doma.
komentiraj (2) * ispiši * #
komentiraj (2) * ispiši * #
Izijo vuk Bobija!
nedjelja , 09.09.2007.
Samo tristotinjak metara od magistralne ceste, prema jezeru, i samo stotinjak metara od prvih kuća, pronađeno je izjedeno truplo Tonijevog pasa Bobija! Prema „prvim neslužbenim rezultatima istrage i očevida nesreće“, sve sumnje mještana da se radi o zločinačkom djelu planinskog kurjaka, pokazale su se vrlo vjerojatnim!
Veseli Bobi, koji je volio uveseljavati djecu, a i odrasle, na najtragičniji način je okončao svoj kratak bitak na planeti Zemlji.No, ne brine nas toliko gubitak Bobija, koliko činjenica da se taj surovi planinski mesožder prošetavao u neposrednoj blizini naše čeljadi koja često danju ide u šetnju do jezera baš tim putem di je skončao Bobi.
Što ga je nagnalo da siđe iz planine, možemo samo nagađati, ali valja naglasiti da su barem za neko vrime nužne mjere opreza. A, najbolja mjera je, ne šetati se više tuda, pogotovo ne sam, i ne bez puške ili barem ručne bombe!
Ovo je bila neslana šala, ali šalu na stranu, vuk je u blizini!
komentiraj (3) * ispiši * #
Klovićevi dvori: Zagora na četiri kata!
subota , 08.09.2007.
I moran priznat da je lip osjećaj, odnosno doživljaj, gledat prid sobom stvari koje su naši preci koristili prije 50, 100, 200, 500, pa čak i nekoliko tisuća godina!
Bilo je skulptura iz antičkih nalazišta, od kojih su me se dojmili Burnum, kod Drniša, a još više Aequm, odnosno Čitluk kod Sinja.
U Čitluku je nađena i skulptura u skoro, pa prirodnoj veličini Dijane Lucifere, sa zmijom oko vrata.., a tu je bila i bista od Herakla,Rimljanke i još mnoge druge.
Bila je i gomila carskog novca iz svih razdoblja, pa limene ratničke kacige i oružje od prije nekoliko tisuća godina. To se dici najviše svidilo.
Nije bilo predmeta u izložbenom prostoru, pa makar to bilo i obično dugme, a da na pločici, u blizini nije pisalo o čemu se radi i iz kojeg je razdoblja.
Izloženi predmeti su diskretno bili osvjetljeni reflektorima, a posjetitelji su usput mogli sa zvučnika slušati prigodnu, tihu glazbu. (Mislim da i bi i Thompson dobro „pasao“!)
Moram priznat, da me iznenadio velik broj posjetitelja, a također je iznenadio i osoblje na katovima koji su doslovno kolutali očima zbog toga, jer su znali da će opet raditi duže.
Meni su oči skoro ispale od naprezanja da pročitam ima li koji predmet na izložbi iz mog zavičaja.
Trud mi se isplatio, te sam krišom nešto uslikao, iako je izričito zabranjeno slikanje. No, pošto ja nisam od kamena kao većina izložbenog materijala, nisam odolio da unatoč kamerama i čuvarima nekoliko puta „bljesnem“!
Evo rezultata:
Ulomak iz starokršćanske crkve na području Potravlja!
Kapitel s ranokršćanske crkve!
Lončari iz Potravlja...
Moram priznati da je slika bila prekrasna, pa ako tvrđava i nije najljepša od svih, krajolik zasigurno jest. Što se tvrđava tiče, Vrlička nas se najviše dojmila po ljepoti i složenosti građe, kako bi već rekla učena gospoda umjetnici.
Evo još par prizora zbog kojih je vrijedilo doći:
Malo vlajskog interijera...
Nošnje iz Zagore...
Potravlje se ondje i onda pisalo "Potraunicz".
Bilo je i mnoštvo starih knjiga, a poglavito onih čiji su autori ponikli u našem podneblju, poput Ujevića, Aralice, Begovića, Šimunovića i drugih.
Nije se moglo, a ne primjetiti svu silu Meštrovićevih skulptura među kojima mi se posebno dopala bista "Ludog Mile".
Naravno da je centralno mjesto na četvrtom katu zauzeo alkar s konjem, dok se "alkaruša" držala malo po strani, baš ko nekad.
Slike svetaca, stare nekoliko stotina godina su predstavljale posebnu atrakciju. Najdojmljivija mi je bila, a i mojoj ženi, slika svetog Franje.
Sve u svemu, dva sata su nam prošla za tren, a opet nismo ni polovicu stvari u miru vidili!
Čovik na recepciji tvrdi da je jučer jedan gospodin punih šest sati razgledavao izložbu!
To dovoljno govori.
komentiraj (5) * ispiši * #
Svi na izložbu u Zagreb!
4.9 - 21.10.2007.Klovićevi dvori, Zagreb: Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja
Što znate o Dalmatinskoj zagori?
Osim spoznaje da je riječ o krševitu i škrtu tlu, ona je za vas ipak uglavnom "nepoznata zemlja", za mnoge čak s negativnim predznakom siromaštva koje nije moglo ponuditi nešto što bi izazvalo nečije zanimanje. A to je škrto tlo ipak bilo plodonosno. Rodilo je izdašno. Kako? Pokazat će izložba "Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja" koja će se, kao dosad najveći kulturološki projekt Ministarstva kulture, održati u Galeriji Klovićevi dvori od 4. rujna do 21. listopada 2007. godine.
Zašto tako malo znadete o Dalmatinskoj zagori i uopće o širem području dalmatinskoga zaleđa? Pri upoznavanju s vlastitom povijesti, kulturom i baštinom promaklo vam je da je upravo to područje u raznim povijesnim okolnostima, od pretpovijesti do danas, imalo i te kako važnu ulogu. To škrto i siromašno tlo bilo je golem potencijal u svakovrsnoj borbi za opstanak i stoga je iznjedrilo brojne velikane, i to ne samo kulture. Pa ipak, taj se kulturno bogat prostor u hrvatskoj javnosti još uvijek doživljava samo kao krševit, škrt i u svakome smislu "neplodan".
Pogrešnu predodžbu o Dalmatinskoj zagori ispravit će upravo ta izložba kojom će se u svoj veličini prikazati ta „nepoznata zemlja“ bogata pretpovijesnim nalazištima, senzacionalnim antičkim spomenicima, upečatljivom ranokršćanskom arhitekturom i plastikom koja je baš na tome mjestu obilježila i teritorij prve hrvatske države, pa stećcima, slikarskom i skulptorskom baštinom kasnijih stilskih razdoblja, riječju pisanom trima pismima, književnošću i poezijom, specifičnim glazbenim izričajem i osebujnom etnografskom tradicijom i građom. S tog su prostora ponikli brojni književnici, pjesnici, glazbenici, redatelji, skulptori, slikari, kolekcionari, političari i gospodarstvenici. Taj je povijesno bremenit prostor označen i kao susretište različitih kultura.
Sve to na izložbi, postavljenoj na četiri kata Galerije Klovićevi dvori, bit će predočeno s gotovo tri tisuće izložaka. Tako će slika ili predodžba o Dalmatinskoj zagori kao nepoznatoj zemlji napokon biti promijenjena. Dalmatinska zagora izložbom će se otkriti kao iznimno značajan kulturni prostor Hrvatske. Stoga ne propustite to izvanredno otkriće.
Izložba je otvorena svakog dana od 11-19 sati.
Cijena ulaznica je 30 kuna za odrasle, a za djecu "niš"!
Poseban popust za one koji na izložbu doputuju vlakom!
Napomena:
Tekst prenesen sa službene stranice Galerije Klović
Na slici dolje: Vrlika
komentiraj (3) * ispiši * #
Znate li za guslara Domnjaka?
srijeda , 05.09.2007.
Epski pjevač i stvaralac Božo Domnjak Bojan, rođen 1844. u Potravlju, gdje je i umro 1922. godine i dan danas je kao takav nepoznat svojim mještanima, jer o njemu vrlo malo znaju, dok ga hrvatska književnost bilježi kao jednog od najvrsnijih epskih pjevača uopće.
Teško je i pobrojiti njegove junačke pjesme koje je diljem Dalmacije, prodajući bakrene lonce po dernecima prikupljao.
Bio je nepismen seljak, a upamtio je na stotine dugih epskih pjesama.
Većinu ih je u pero kazao tadašnjem potravskom župniku, folkloristu, Stjepanu Grčiću, zahvaljujući kome je većina pjesama i sačuvana.
O njemu je izišla i knjiga, u izdanju Književnog kruga iz Splita, pod naslovom "Epske pjesme Bože Domnjaka Bojana".
Knjiga ima tvrdi uvez i broji 304 stranice, a može se kupiti u Splitu, u knjižari Književnog kruga, Ispod ure 3, na 1 katu.
Cijena je samo 15 kuna.
I- Nemoćan Dojčin
II- Ženidba Pletikosić Pavla
III- Ženidba Luke barjaktara
IV- Klišanin Bariša
V- Juraj, zmaj i djevojka
VI- Ženidba Uskok Radojice od Grčića
VII- Kotarci i Sinjani robe po Bosni
VIII- Grčić Manuel i Fatuna djevojka
IX- Ivan Kapetan pogubio Bećir-bega
X- Ženidba Nukić Useina
XI- Ženidba Bože Vučkovića
XII- Ženidba Klišanin Bariše
XIII- Pletikosić Pavao ukrao Doru Duratović Meje
XIV- Zavada Rade i Novaka
XV- Ženidba karlovačkog bana
XVI- Hajduci i Grčić Manuel
XVII- Pile Džakulić i ljuba mu
XVIII- Atlagić Mujo zavojštio na Cetinu
XIX- Opsada Sinja 1715.
XX- Zmija mladoženja
komentiraj (0) * ispiši * #
Onima koji su izvršavali svoje zadatke...
ponedjeljak , 03.09.2007.
Oni su poginuli na svom zadatku.
I ako postoji nečija odgovornost za tragediju koja se dogodila, to je u ovom trenutku sporedno.
Bitno je to da suosjećamo, jer to je tragedija svih nas.
Ne ponovilo se!
Laka im hrvatska zemlja!
komentiraj (3) * ispiši * #
Župnik Potravlja - mučenik!
nedjelja , 02.09.2007.
Fra Ante Cvitanović je rođen 17.3.1889. u Podaci kod Makarske, a umro 27.10.1944.god u Potravlju
Dragi puče potravski i ostali, mnogo od vas možda ne znaju da je ovim našim kršem ne tako davno kročio svećenik-mučenik!
Štoviše, riječ je o potravskom župniku u vrijeme II.svjetskog rata, makarskom fratru Anti Cvitanoviću.
Njega su 1944.godine uhvatili partizani, a čovjek koji je s njima došao, rodom iz Glavica kod Sinja, ispalio je, po vlastitom priznanju, ravno 100 metaka u njegovo tijelo, nakon čega je fra Ante izdahnuo!
Nakon svakog metka slijedilo je pitanje „VIRUJEŠ LI U BOGA?“, a kako bi fra Ante svaki put odgovorio „VIRUJEM!“dobio bi jedan metak u ruku, nogu ili gdje već ne.
Prema izjavama svjedoka, njegovo tijelo je odnešeno na brdo Vaganj, poviše Bitelića, te je bačeno u zloglasnu Husinu jamu.
O tom događaju i njegovu cjelokupnom svećeničkom radu , opisujući tadašnje prilike u Potravlju, progovorio je 1994. na pedesetu obljetnicu njegove smrti, njegov sinovac, također svećenik fra Anđeo Cvitanović u knjizi „Župnik Potravlja – mučenik“.
Fra Anđeo Cvitanović
komentiraj (4) * ispiši * #
Prvomajska procesija
Dođe za tu prigodu još pratara iz drugi župa i svetišta da bi uzveličali našu proslavu koja se toga dana ima dogoditi.
I bude veselo i raspivano, mada stari kažu da je bilo bolje prije kad su se i kola igrala, a mlade cure zamirale i obetavale.
Dikoja se znala i "umaknit" štono bi se ode reklo, a to, Bože mi prosti, znači da bi istog dana misto svoj kući ošla s dragin drito kod njega na konak i ne bi se više ni vraćala ćaći i materi!
Ma, vid ti belaja?! A danas se mladima štošta zamira .
Pilip i Jakov izlaze iz kuće božje...
Izlaze ministraniti i "namisnici božji"...
Evo i već o dnu šamatorja..a poslin mise će se namisnici malo pogostit kod našeg pra Jakova u župskoj kući...e, neka, tako i triba, ko će gladan radit?
komentiraj (2) * ispiši * #
