< kolovoz, 2007 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

03.2012 (1)
05.2010 (1)
12.2009 (1)
08.2009 (1)
07.2009 (2)
06.2009 (2)
03.2009 (1)
12.2008 (1)
10.2008 (3)
09.2008 (4)
08.2008 (1)
07.2008 (7)
06.2008 (1)
05.2008 (2)
04.2008 (5)
03.2008 (3)
02.2008 (4)
01.2008 (6)
12.2007 (9)
11.2007 (12)
10.2007 (11)
09.2007 (16)
08.2007 (5)
07.2007 (9)
06.2007 (9)
05.2007 (15)
04.2007 (6)

Opis bloga

Bit će ovdje svega, mojih priča, pjesama, razmišljanja, zapažanja, nadanja, snova... ma vidjet ćete.

Linkovi

Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Ako osjetite poriv ne ostaviti komentar, možete mi se javit i ovim putem...

blog.bane@gmail.com

Njima navratim u postove

Objašnjenje imena

Đ. Balašević

Draga mama, život je jedna velika, da ne lajem, nema veze, ti
znaš. To je sve lutrija, a ja ne odustajem od svog broja dok
igra traje. Izgubim neku bitku, dobro, al' vremena još ima u
neograničenim količinama. I još se držim, još kako se držim.
I ne brini puno o tom šta ću biti, mogu se kockati, londrati,
piti i mogu pasti na niske grane, al' ne boj se, nikad neću biti:

Kao Bane...

12.08.2007., nedjelja

Moj biser


Jedan malo stariji, ali jako dobar:

Čekam ja kod staraca ručak, odnosno buraza da dođe pa da krenemo jesti.
Vrata od haustora zatvorena.
Obično on pozvoni, a portafon samo stisne netko u stanu i on ide prema stanu.

On dolazi, gledam ga sa prozora i krećem prema portafonu.
On pozvoni, a u meni se probudi virus gluposti.
Da probudi, oživi, i to jako, pa sam odlučio dignuti slušalicu i reći: Daaaa?
Uto susjed ispred zgrade urlajući priupita drugog susjeda koji u stanu gleda kroz prozor: Imaš li ribež za zelje?

Ja to čujem kroz portafon i naravno iskreno odgovaram: Neee.
Kako sam izgovorio odgovor postalo mi je jasno da pitanje baš i nije bilo upučeno meni, al kaj sad...