NOVA GIMNAZIJA MOSTAR
ponedjeljak, 25.09.2006.
.
NEWs
Kopala u dvorištu i pronašla aviobombu
Neeksplodiranu aviobombu pronašla je osoba M.M., nastanjena u banjalučkom naselju Motike, prilikom kopanja u dvorištu kuće. Najvjerojatnije, riječ je o bombi iz Drugog svjetskog rata.
Pripadnici Civilne zaštite poduzeli su aktivnosti na uklanjanju bombe, priopćeno je danas iz MUPRS-a.
Vozimo jednosmjerno: Mostar prepun jednosmjernih ulica!
Nakon završetka izgradnje oborinskog kolektora produžena je Ulica Stjepana Radića od zgrade Đačkog doma prema hotelu Mostar, nakon čega je uslijedilo uspostavljanje nove regulacije prometa na dijelu ulica Stjepana Radića, kneza Domagoja i kralja Tvrtka. Kako je u razgovoru za "Radio Dobre Vibracije" izjavio Dražen Vrljić, stručni savjetnik za prometno planiranje u Mostaru, od strane gradonačelnika Mostara osnovana je stručna radna grupa koja je nastojeći poboljšati promet u gradu izradila Odluku o rješenju prometa
Nažalost, uslijed (ne)rada Gradskog vijeća Mostara ta odluka još nije usvojena, a Vrljić se nada kako će Odluka biti usvojena nakon izbora.
Ipak, rješenje o regulaciji prometa na gore navedenom dijelu, usvojio je Odjel za urbanizam i graditeljstvo Grada Mostara, te se pristupilo regulaciji prometa i uvođenjem jednosmjernih ulica, čime je riješen problem raskrižja ispred Kirurgije i Đačkog doma.
Uvođenjem jednosmjernih ulica izbjegnuta je planirana semaforizacija rekonstrukcije raskrižja ulica S.Radića i kralja Tvrtka, koja bi zbog blizine drugih semafora i raskrižja mogla postati čep u prometu, te stvoriti više štete nego koristi.
Kako doznaje Bljesak.info, rješenje za ovaj Projekt rekonstrukcije izradila je tvrtka "Tehnozaštita" i to kao probno rješenje, dok je instalacija semaforizacije ostavljena kao mogućnost ukoliko se ovaj način ne pokaže efikasnim.
Uvođenjem jednosmjernih ulica, gdje je promet dopušten u smjeru od Đačkog doma prema hotelu Mostar te od hotela Mostar prema Kirurgiji, početak je reorganizacije prometa u Mostaru.
Da bi se sudionici u prometu navikli na novi režim prometa angažirana je prometna policija koja posljednja tri-četiri dana ima pune ruke posla upozoravajući vozače na novu regulaciju prometa.
Na ovaj način, neznatno se samo povećao put kola hitne pomoći prema Kirurgiji, ali se znatno opterećena Ulica kralja Tvrtka i bez semaforizacije rasteretila prema ulicama kralja Zvonimira i kneza Domagoja.
Također je na dijelu probijenog dijela Ulice Stjepana Radića (Đački dom – hotel Mostar) s jedne strane dopušteno parkiranje.
Kako je u razgovoru za RDV istaknuo Dražen Vrljić, ovo je samo početak reorganizacije prometa u Mostaru, a predviđeno je i uvođenje jednosmjernih ulica od Rondoa prema Katedrali i od Rondoa prema zgradi Spajalice.
Na ovaj su potez primorani uslijed oštećenja na kamionima koji često prikolicama zakače na neki od mnoštva platana duž ulice od Katedrale do Rondoa.
Novim prijedlogom prometovalo bi se od Katedrale prema kružnom toku na Rondou i sa kružnog toka dalje prema zgradi Spajalice ispred koje bi trebalo izvršiti modifikaciju križanja.
Kako je istaknuo Vrljić, predloženo je rješenje bolje nego što je ovo sada, a ono će biti samo privremeno dok se ne izgradi južna obilaznica grada Mostara.
UDARNO:strong> 25.09.2006 @ 13:38:20
Potpisan sporazum o rješenju problema srednjeg obrazovanja
Predsjednik koalicije Hrvatsko zajedništvo Božo Ljubić i predsjednik Sindikata srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije Josip Milić popisali su danas u Mostar Sporazum o preuzetim obvezama i suradnji u postizbornom razdoblju kako bi se riješili problemi u srednjem obrazovanju. Po Ljubićevim riječima, Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija zadnjih godinu dana suočavaju se sa štrajkovima prosvjetnih radnika u osnovnim i srednjim školama, a školovanje i obrazovanje djece zbog toga trpi.
"Jasno je svima da su vlade ove dvije županije odgovorne za štrajkove i da su zbog sustavnog zanemarivanja zakonske obveze doveli do toga da prošla godina završi na ivici regularnosti. Stoga, pozivam sindikate i prosvjetne djelatnike koji su u štrajku da štrajk obustave jer ove vlasti, koje za četiri godine nisu realizirale ono što su bile dužne, to ne mogu učiniti ni sada", kazao je Ljubić na konferenciji za novinare u Mostaru.
Ljubić je dodao kako sada nema smisla potpisivati bilo kakve sporazume jer će se 1. listopada vlast u tim županijama promijeniti.
Čelnik HDZ-a 1990 kazao je da se koalicija Hrvatsko zajedništvo ovim sporazumom obvezuje realizirati opravdane zahtjeve prosvjetnih djelatnika, i to u roku od tri mjeseca po završetku izbora.
"Ovaj sporazum koji potpisujemo, apsolutno bez potpisa ćemo realizirati i prema ostalim sindikatima jer smatramo da je to onaj minimum koji učitelji, odgajatelji i profesori naše djece zaslužuju i to je interes naše djece i njihovih roditelja", kazao je Ljubić.
Po Milićevim riječima, potpisivanje ovakvih sporazuma sasvim je normalna stvar u zapadnom svijetu, "ne samo normalna nego je i pravilo da se pred izbore sindikati obvezuju s određenim političkim opcijama da se preuzmu neke obveze koje neke druge stranke i vlasti nisu uspjele ostvariti".
"Mi smo dugo vremena ove godine proveli u štrajku i za danas smo najavili štrajk, međutim na Mirovnom vijeću iz aktualne vlasti uopće nisu željeli razmatrati naše zahtjeve, njihovi su stavovi bili kao i do sada bahati i arogantni. Ponukani time, mi smo na središnjem odboru donijeli jednoglasnu odluku da prihvatimo ponudu Hrvatskog zajedništva da se naši zahtjevi ispune nakon izbora, kada će ova postava obnašati vlast kako u ovoj tako, nadam se i u drugim županijama", kazao je Milić.
On je poručio svim kolegama u srednjem školstvu i kolegama, članovima Unije neovisnih sindikata da je jedina opcija sindikata Hrvatsko zajedništvo i da jedino tako mogu postići da budu ravnopravni partneri u socijalnom dijalogu, te kako bi nakon izbora uspostavili gospodarsko-socijalno vijeće koje bi se sastojalo od poslodavca, sindikata i vlasti.
"Poručujem i roditeljima da dobro promisle ovih dana i kada budu izašli na izbore žele li da njihova djeca i dalje imaju rastrzano školstvo i obrazovni sustav u kojemu se neće znati hoće li se školska godina završiti ili ne do zadnjega ili žele mir i kvalitetno obrazovanje", kazao je Milić.
Inače, sličan sporazum sindikat je prije četiri godine potpisao s HDZ-om BiH. Na pitanje zašto vjeruje da će zahtjeve ispuniti Hrvatsko zajedništvo, Milić je kazao da Sindikat nema alternativnu.
"Ovi koji su bili prije četiri godine došli su pomoću sindikalnih glasova na vlast i nažalost iznevjerili su naša očekivanja, ali vjerujem da se to ovaj put neće dogoditi", kazao je Milić.
strange:
Pronađene mumije pasa
Arheolozi su u Peruu pronašli mumificirane ostatke više od 40 pasa, sahranjene s pokrivačima i hranom te pokopane pored svojih ljudskih gospodara. Stručnjaci sada utvrđuju o kojoj se pasmini radi te postoje li još uopće primjerci te vrste.
Otkriče je uslijedilo prilikom iskopavanja grobova dvaju pripadnika drevnog južnoameričkog naroda Chiribaya, koji su živjeli u južnom Peruu između 900. i 1350. godine.
Stručnjaci kažu kako ovakav tretman pasa ukazuje na to da je taj narod vjerovao da i životinje imaju zagrobni život.
Takav status kućni su ljubimci imalo još samo u starom Egiptu.
Psi, za razliku od drugih drevnih kultura, nisu žrtvovani, nego su uginuli najvjerojatnije prirodnom smrću, prije nego su pokopani na groblju pored svojih gospodara.
jesu grdne, ali kako su ih balzamirali...
nedjelja, 24.09.2006.
Glazba-textovi pjesama
samo recite pjesmu...
System Of A Down-Soldier side
Dead man lying on the bottom of the grave
Wondering when savior comes is he gonna be saved
Maybe you’re a sinner into your alternate life
Maybe you’re a joker
Maybe you deserve to die
They were crying when their sons left
God is wearing black
He’s gone so far to find no hope he’s never coming back
They were crying when their sons left
All young men must go
He’s come so far to find the truth he’s never going home
Young men standing on the top of their own graves
Wondering when Jesus comes are they gonna be saved
Cruelty to the winner, bishop tells the king his lies
Maybe you’re a mourner
Maybe you deserve to die
They were crying when their sons left
God is wearing black
He’s gone so far to find no hope he’s never coming back
They were crying when their sons left
All young men must go
He’s come so far to find the truth he’s never going home
Welcome to the soldier side
Where there’s no one here but me
People all grow up to die
There is no one here but me
Welcome to the soldier side
Where there’s no one here but me
People on the soldier side
There is no one here but me
It's My Life - Bon Jovi
This ain't a song for the broken-hearted
No silent prayer for the faith-departed
I ain't gonna be just a face in the crowd
You're gonna hear my voice
When I shout it out loud
It's my life
It's now or never
I ain't gonna live forever
I just want to live while I'm alive
(It's my life)
My heart is like an open highway
Like Frankie said
I did it my way
I just wanna live while I'm alive
It's my life
This is for the ones who stood their ground
For Tommy and Gina who never backed down
Tomorrow's getting harder make no mistake
Luck ain't even lucky
Got to make your own breaks
It's my life
And it's now or never
I ain't gonna live forever
I just want to live while I'm alive
(It's my life)
My heart is like an open highway
Like Frankie said
I did it my way
I just want to live while I'm alive
'Cause it's my life
Better stand tall when they're calling you out
Don't bend, don't break, baby, don't back down
It's my life
And it's now or never
'Cause I ain't gonna live forever
I just want to live while I'm alive
(It's my life)
My heart is like an open highway
Like Frankie said
I did it my way
I just want to live while I'm alive
It's my life
And it's now or never
'Cause I ain't gonna live forever
I just want to live while I'm alive
(It's my life)
My heart is like an open highway
Like Frankie said
I did it my way
I just want to live while I'm alive
'Cause it's my life!
LIJEPO,LIJEPO,NEOPISIVO(Jura Stublić i Film)
Lijepo, lijepo neopisivo,
Ljubit' je oci crne,
Oci crne s juga.
Neka, neka traje beskrajno,
Trenutak ovaj,
Dok nad nama sija duga.
Lijepo, lijepo neopisivo,
Ljubit' je oci crne,
Smede ili plave.
Ljubav, ljubav traje beskrajno,
Kao da leti,
Izmedu sna i jave.
Nocu zvijezde vrte se,
Nad nama i u nama,
Ljubi me u tami,
Jer smo sami.
Je!
Kad budem s vama sjajni oblaci,
Moje ce suze s kisom padati,
I tiho, tiho saptati: "Volim te!"
To je sve...
The winner takes it all-ABBA
I don't wanna talk
About the things we've gone through
Though it's hurting me
Now it's history
I've played all my cards
And that's what you've done too
Nothing more to say
No more ace to play
The winner takes it all
The loser standing small
Beside the victory
That's her destiny
I was in your arms
Thinking I belonged there
I figured it made sense
Building me a fence
Building me a home
Thinking I'd be strong there
But I was a fool
Playing by the rules
The gods may throw a dice
Their minds as cold as ice
And someone way down here
Loses someone dear
The winner takes it all
The loser has to fall
It's simple and it's plain
Why should I complain.
But tell me does she kiss
Like I used to kiss you?
Does it feel the same
When she calls your name?
Somewhere deep inside
You must know I miss you
But what can I say
Rules must be obeyed
The judges will decide
The likes of me abide
Spectators of the show
Always staying low
The game is on again
A lover or a friend
A big thing or a small
The winner takes it all
I don't wanna talk
If it makes you feel sad
And I understand
You've come to shake my hand
I apologize
If it makes you feel bad
Seeing me so tense
No self-confidence
But you see
The winner takes it all
The winner takes it all...
Fotografije mostara
Also Militant Bishop of Mostar, Ratko Peric
Svijet: Mostar na prekretnici - OHR ne priznaje gresku
MOSTAR - Mostar je jedini pravi multietnički grad u BiH – reći će mnogi. Ta multietničnost se ogleda u činjenici da u gradu na Neretvi živi gotovo podjednak broj Hrvata i Bošnjaka. Živjelo je prije i mnogo više Srba nego što ih nažalost živi danas.
No, Mostar zapravo čine dva grada. Gradove s lijeve i desne obale Neretve povezuje zajednički Statut, Gradska uprava i Gradsko vijeće. Na vlasti je, kako mostarski novinari vole reći, "otkad je svijeta i vijeka" koalicija SDA - HDZ BiH. Vladaju na jedinstven način. Koalicioni partneri vladaju po načelu "optuži partnera za sve što ne valja", ali su uvijek kad treba najbolji partner jedni drugima, vječiti izbor.
No, i u drugim gradovima na vlasti imamo slične koalicije, a ipak je samo Mostar "grad slučaj". Međunarodna zajednica daje sve od sebe da konačno riješi pat poziciju u Mostaru, ali je upravo međunarodna zajednica i zakuhala trenutno stanje i od Mostara napravila to što je napravila.
Što je suština problema? Međunarodna zajednica je 2004. Mostaru nametnula Statut. Tada se došlo do zaključka da bivši statut i ustroj grada treba mijenjati i da građani ne mogu plaćati sedam neučinkovitih i skupih administracija u gradu. Treba ići k daljnjoj integraciji, zaključeno je tada. Unatoč postojanju političke volje i jakom pritisku međunarodne zajednice, nije se mogao postići dogovor o novom statutu, tako da ga je bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown osobno nametnuo.
"Iako je njegovo donošenje predstavljalo veliki korak u reintegraciji grada, taj statut je nedemokratski i segregacijski i u suprotnosti s europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, tako da predstavlja ponovni izvor stalnih političkih sukoba i kriza", piše u jednoj novijoj analizi o stanju u Mostaru.
Niti jedan grad ili općina u BiH nisu uređeni kao Mostar i on predstavlja pravni izuzetak. Gradonačelnik se ne bira izravno na izborima, kao u ostalim općinama, nego iz reda vijećnika. U jednom gradskom području za mandat u vijeću trebate tisuću, a u drugom deset tisuća glasova. Građani bivše središnje zone su diskriminirani, jer ne mogu glasovati na listi za gradska područja, niti biti birani. Isključivo mogu biti birani na zajedničku gradsku listu.
Svi hrvatski vijećnici smatraju Statut glavnim uzrokom opstrukcija i neučinkovitosti Gradskoga vijeća, ali i polazištem za diskriminaciju Hrvata u Mostaru. Formirani su i klubovi naroda u Gradskom vijeću, koji mogu blokirati bilo koju odluku. Tomu u prilog govore i kašnjenja usvajanja proračuna, nemogućnost dogovora o urbanizmu, kao i problematičan status Hercegovačke radio-televizije Mostar. Visoki predstavnik je rekao da neće mijenjati Statut grada, nego da će upravo taj statut biti platforma za njegove daljnje poteze. Kao krajnji rok za rješenje svih ovih problema postavio je 15. rujan.
A 15. rujna se ništa nije dogodilo…
ŠTRAJKA NEĆE BITI
Loše ili dobro???
Pa kako za koga.
Naša informacija je pouzdana.Štrajka neće biti.Po riječima predsjednika sindikata bilo bi loše započeti štrajk prije izbora.
Hehe...
Pa naravno da je loše ikako ga započinjati jer ćemo mi učenici jedino i nadrljati.Ali trebamo imati obzira i prema profesorima koji su s nama i u dobru i u zlu,a kako su plaćeni???
subota, 23.09.2006.
Vezano je za školu.I te kako.ABBA-When I kissed the teacher
Pokoja smijesna slika nevezana za školu
e moj irwine i na tebe dođe red...
a ovo bi mogli protumačiti kao naš razred...
i naravno naše napredno društvo...
nebrinite se ...često mu se događa, već se naviko
dok ameri bombardiraju irak, talibani također uzvraćaju vatru
nisam znao da smo tako nepismeni, ali moram priznat da se dobro snalazmo
vala nisam znao da vako brzo ercegovci voze...
< /a>
a jest na drama....
a šta će tata...
bola mali znam ja da se tebi žuri, ali polakše malo...
ma dosta je bilo...
Ukratko o Mostaru
Mostar je najveći grad u Hercegovini, smješten na obalama rijeke Neretve, i upravno sjedište Hercegovačko-Neretvanske županije. Prema popisu iz 2003. imao je 105.448 stanovnika. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. U njemu se nalazi Stari most, koji se ubraja u spomenike pod UNESCO-vom zaštitom.
ZEMLJOPIS:
Zapadna obala NeretveKoordinate: 43° 20' 23 sjeverno, 17° 49' 20 istočno
STANOVNIŠTVO:
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.
NACIONALNI SASTAV:
Muslimani - Bošnjaci - 43.856 (34,63%)
Hrvati - 43.037 (33,98%)
Srbi - 23.846 (18,83%)
Jugoslaveni - 12.768 (10,08%)
ostali - 3.121 (2,48%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
Ukupno: 89.580
Muslimani - 33.645 (37,55%)
Hrvati - 32.782 (36,59%)
Srbi - 19.076 (21,29%)
Jugoslaveni - 2.329 (2,59%)
ostali - 1.748 (1,98%)
NASELJENA MJESTA:
Bačevići, Banjdol, Blagaj, Bogodol, Buna, Cim, Čule, Dobrc, Donja Drežnica, Donji Jasenjani, Dračevice, Gnojnice, Goranci, Gornja Drežnica, Gornje Gnojnice, Gornji Jasenjani, Gubavica, Hodbina, Humilišani, Ilići, Jasenica, Kamena, Kokorina, Kosor, Kremenac, Krivodol, Kružanj, Kutilivač, Laksevine, Malo Polje, Miljkovići, Mostar, Ortiješ, Pijesci, Podgorani, Podgorje, Podvelež, Polog, Potoci, Prigrađani, Raška Gora, Raštani, Ravni, Rodoč, Selište, Slipčići, Sovići, Sretnice, Striževo, Vihovići, Vojno, Vranjevići, Vrapčići, Vrdi, Zijemlje, Željuša i Žitomislići.
POVIJEST
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prapovijesnom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u željeznom se dobu razvija i trgovina s okolnim središtima.
Za vrijeme rimske uprave područje su naseljavala ilirska plemena, a administrativno je pripadao dalmatinskoj provinciji. U to doba nastaju i ceste u dolini Neretve. Bazilika iz IV. - VI. stoljeća u Cimu (danas dio Mostara) vjerojatno je bila sjedište biskupije Sarsenterum, koja se nalazila na području današnje Hercegovine.
SREDNJI VIJEK
Novo razdoblje nastaje padom Carstva i doseljenjem Slavena. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlast Franaka, ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla Viševića (910. - 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali Nemanjići, zatim bosanski ban, a tijekom XIV. - XV. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih - Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. dobiva naslov hercega (odatle i naziv Hercegovina).
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV. stoljeća, vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Cimski grad, a na lijevoj Nebojša. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi).
Ime Mostar prvi se put pojavljuje u turskome popisu stanovništva iz 1468.-1469., a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća Dubrovačke Republike 1474.
OSMANSKO RAZDOBLJE
Osmansko osvajanje Mostara dogodilo se vjerojatno 1468. U Mostaru je tada boravilo oko 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva središte kajmakamluka, Mostar je zahvaljujući prometnoj važnosti prijelaza preko Neretve početkom XVI. stoljeća postao sjedištem hercegovačkoga sandžaka. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim, odluka kojoj je doprinio administrativni i prometni razvoj grada.
U XVI. i XVII. stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim stambenih četvrtima - mahalama, i trgovačkom četvrti - čaršijom. Tijekom XVIII. stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.
Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački pašaluk sa sjedištem u Mostaru, na čelu s Ali-pašom Rizvanbegovićem, koji je dobio i vezirski naslov. Otvoreni su i konzulati nekih zemalja (Austrija, Italija, Rusija, Velika Britanija i Francuska). Prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metković 1862.
GOSPODARSTVO
Mostar je gospodarsko središte Hercegovine. Najjača bosansko-hercegovačka tvrtka, mostarski "Aluminij", je u Mostaru. Tvrtka posluje i surađuje s vodećim svjetskim korporacijama kao što su Daimler Chrysler i PSA. Tvrtku drže Hrvati ,a značajni udjel u njoj ima i Republika Hrvatska.
SLAVNI LJUDI:
Džemal Bijedić,Ivona Golemac, kraljica hrvatske dijaspore,Aleksa Šantić, pjesnik
SPORT:
Najpopularniji sport u Mostaru je nogomet.
Mostar ima 2 poznatija nogometna kluba:
HŠK Zrinjski, osnovan 1992.u Međugorju, prvak BiH u sezoni 2004./2005..
FK Velež - s navijačkom bazom u istočnom dijelu grada (Bošnjaci)
Gimnazija fra. Grege Martića-Mostar
Evo jedan mali blog o našoj školi, o događanjima i opće o njoj, koja se po svemu sudeći nalazi u jednoj velikoj vukojebini kao što je grad Mostar na obali rijeke Neretve... svejedno Mostar je najljepši grad na svijetu, i to će vam svi potvrditi ali jedno je što nikako ne kontam-Zašto svi tako žele otići iz njega?...još jedan mali paradoks...već u nizu...
A evo tu nam je i naš mali dragi visoki predstavnik EU Shwarz-Pfening, oprostite Schilling...on naime želi spojiti Mostar i mislim da je malo on stupid...ali šta će jado već je posenilio...i tako, oni nama spajaju Mostar mostovima, a pametnije bi im bilo da nam iz Vrapčića donesu ćevapa i od Bosne prave svjetsku velesilu...
A što se tiče škole, zgrada nam je dobra...iz doba renesanse...mislim ne po stilu već po starini...
Što se tiče učenika, svi smo mi papci...
Uvijek kažu da na mladima svijet ostaje...baš se čudim...pa odkud im onda pravo zatvoriti nam "Dioniz", istjerati nas iz "Salootoa", zabraniti izlaske iza 11h, davati tjedne lektire, oduzimati "Žuju"...ali neka neka...biće i nama jednom 18 god. ...
-Ali i nije sve tako crno...imamo jedni druge da se jadamo, krivimo i šupak uvlačimo...TO NAS ČINI JAČIM!!!!!!!!!!!!<---ja ovo nisam reko...
...
Al je ovo fakat dobra škola...ima ih dosta što uspiju...umetnika, pravnika, muzičara (znate oni vam muzu ocjene)...
pa tako kad ih spajamo dobijemo nespojivost...
Lycan
| rujan, 2006 | ||||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Poezija
Evo nekoliko remek-djela Sergeja Jesenjina
PISMO MAJCI
Jesi l' ziva, ti, starice draga?
Ziv sam i ja. I pozdrav ti saljem.
Nek' vecernja ona svjetlost blaga
Dom tvoj kupa nevidjenim sjajem.
Javljaju mi da si zabrinuta,
Da te za mnom tuga stegla ljuto,
I da cesto izlazis do puta
S iznosenim , starinskim kaputom.
Da ti stalno, u sutonu mekom,
Ista slika puni stravom tamu:
U kafanskoj tuci kao neko
Zario mi ispod srca kamu.
Nemoj vise biti brizna lica!
Samo tlapnjom strasno mucis sebe.
Nisam tako teska pijanica
Da bih umro nevidjevsi tebe.
Kao nekad, njezan sam i sada,
Zivim samo jedno sanjajuci,
Da se sto prije iz ovoga jada
Sto prije vratim nasoj trosnoj kuci.
Vraticu se kad nam basta granje
U proljece bijelo isprepleta.
Ali nemoj opet u svitanje
Da me budis ko prije osam ljeta.
O, ne budi odsanjani zamor,
ne ozivljuj sto je htjela dusa -
Odvec rani gubitak i zamor
U zivotu moradoh da kusam.
I ne uci da se molim. Necu!
Minulo mi prosli dani skrise.
Samo ti mi, majko, nosis srecu,
Kao ti mi ne sja niko vise.
Zato nemoj biti zabrinuta
I ne tuguj za mnom tako ljuto.
Ne izlazi precesto do puta
S iznosenim starinskim kaputom.
PJESMA O KUJI
Juros je kuja pri štali,
gdje rogoz se zlati pod gredom,
oštenila sedmero mladih,
riđeh štenad iredom.
I jezikom, sve do tmine,
mati ih češljala nježna;
od trbuha njena topline
voda se topila snježna.
A uveče kao i vazda,
kad koke na ljegala kreću,
tmuran je stigao gazda
i strpao štenad u vreću.
Trčati snijegom je stala
slijedeć mu tragove hoda
i dugo uz vala do vala
hladna se mreškala voda.
A kad se od trčanja vruća
i znoja probi kroz sjene,
njoj se mjese vrh kuća
ko njeno pričini štene.
U plavet je zurila jasnu
i cvilila nasred druma,
a mjeseec na putu kasnu
sakri se iza huma.
I tiho, kao kad s brijega
za bačenim kamenom kreće,
ko zlatne zvijezde sred snijega
kotrljahu oči se pseće.
DOVIDJENJA DRUZE MOJ
Dovidjenja, dragi, dovidjenja;
Ti mi prijatelju jednom bijese sve.
Urecen rastanak bez naseg htjenja
Obecava I sastanak, zar ne?
Dovidjenja, dragi, bez ruke, bez slova
Nemoj da ti bol obrve povije-
Umrijeti nije nista na ovom svijetu nova,
Al' ni zivjeti bas nije najnovije
NOTTURNO(Tin Ujević)
Noćas se moje čelo žari,
noćas se moje vjeđe pote:
i moje misli san ozari,
umrijet ću noćas od ljepote.
Duša je strasna u dubini,
Ona je zublja u dnu noći:
Plačimo,plačimo u tišini,
Umrimo,umrimo u samoći.
PRAZAN ŽIVOT(DOBRIŠA CESARIĆ)
Sve nas ulice vrijeđaju
Uvijek istim ulicama,
A naše ulice žeđaju
Za beskrajnim vidicima.
O mi smo toga presiti.
Pobjeć,pobjeći nekamo!
Mi čudo čekamo,
A neće nam se desiti.
Ne kunemo se mukama,
A radosti ne dolaze;
I dani tako prolaze
Sa vječno praznim rukama.
Gimnazija fra Grge Martića-Mostar
Na ovom blogu možete vidjeti sve smijesne strane i istine naše škole, pa tako i one gadne.Želimo vam puno zabave.
Govorit cemo i o nasem gradu-prelijepom Mostaru.Bit ce dosta smijesnih postova,šala i dobre muzike!!!
__________________
JURA I FILM
msn: nerlycan@hotmail.com
egy_joe_2807@hotmail.com
SVE I SVAŠTA(UGLAVNOM SVE KORISNO)
OHOLOHO MALO BIOLOGIJE NIJE NA ODMET.HEHE
Ilegalno vađenje šljunka ubija zaštićene ptice
Rijetkim zaštićenim pticama iz staništa Hruščice kod Ivanje Reke prijeti izumiranje zbog ilegalnog i protuzakonitog vađenja šljunka iz rijeke Save, o čemu piše Jutarnji list. Ekolozi naglašavaju kako se vađenjem šljunka u blizini Ivanje Reke ugrožava život više od šest zakonom zaštićenih vrsta ptica. Tako bi uskoro zbog navodnog uređenja korita rijeke Save mogle izumrijeti mala čigra Sterna albifrons, crvenokljuna čigra Sterna hirundo, kulik sljepčić Charadrius dubius, mala prutka Actitis hypoleucos, bregunica Riparia riparia i vodomar Alcedo atthis.
Lošinjski rezervat postao je prvo zaštićeno područje dobrih dupina u Mediteranu.
Europska unija želi čuti vaše mišljenje o pokusima na životinjama!
Udruga Prijatelji životinja, članica Europske koalicije za prestanak pokusa na životinjama (ECEAE), poziva građane Hrvatske da posjete web stranicu Udruge www.prijatelji-zivotinja.hr i ispune upitnik Europske komisije za zaštitu životinja koje se koriste u pokusima te da izraze svoju zabrinutost zbog pokusa na životinjama.
Komisija je u postupku revidiranja Direktive o zaštiti životinja korištenih u pokusne i druge zdravstvene svrhe iz 1986. (Direktiva 86/609/EEC), koje treba biti dovršeno 2007. Dio ovih priprema sastoji se i u konzultiranju javnosti.
Norvežani grade biljnu Noinu arku, banku sjemenja svih biljnih vrsta
Danas će u blizini Sjevernog pola početi izgradnja "komore" u kojoj će se čuvati sjemenje svih biljnih vrsta koje postoje na našem planetu radi mogućih prirodnih i nuklearnih katastrofa. Skladište je rezultat suradnje norveške vlade i Svjetske zaklade za raznolikost usjeva, a bit će izgrađeno u planini u norveškom arhipelagu Svalbard, usred Arktika. Sjemenje koje će se u takvim uvjetima zamrznuti, moći će se sačuvati više stotina godina, a neko i tisućama godina. Banka koja treba biti gotova u rujnu 2007. imat će kapacitet od tri milijuna uzoraka sjemenja koji će se prikupiti iz svih zemalja svijeta.
POLITIKA
Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990 i koalicije Hrvatsko zajedništvo, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije održat će zajedničku konferenciju za novinare u ponedjeljak, 25. rujna u 11.30 sati u prostorijama HDZ-a 1990 u Mostaru
LOŠE:
Kristali metamfetamina "ice", u SAD-u poznati kao gay droga čije djelovanje stručnjaci opisuju kao deset puta jače i pogubnije od kokaina, postali su hit među hrvatskim narkomanima koji ih na osnovi recepta s Interneta odnedavno sami pripravljaju. Osoba koja ga uzme može ostati budna i hiperaktivna čak do 24 sata, a poznati su slučajevi i do nekoliko dana.
Prve posljedice koje se javljaju nagli su gubitak težine i nesanica. Nakon njih dolazi nemogućnost bilo kakvog uživanja i teške depresije.
One pak vode do potpunog otuđenja i nemogućnosti komunikacije. Slijede agresija i nasilje te teške paranoje. Smrt koja završava ovu priču najčešće je prouzročena moždanim udarom ili infarktom.
hehe...windows:
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na sve učestalije napade putem odgovarajuće modificiranih stranica na Internetu koje iskorištavaju još nezakrpan propust u Internet Exploreru. Problem je vezan uz način na koji IE upravlja određenim tipovima grafičkih elemenata, a zloćudni softver može biti presnimljen i pokrenut na korisnikovom računalu već samom posjetom zloćudno oblikovane stranice.
Razne nezavisne kompanije, poput Secunie, su ocijenile ovaj propust iznimno opasnim i dale mu najvišu ocjenu opasnosti.
Posebice su ugroženi posjetitelji stranica s pornografskim sadržajem obzirom da je na nekoliko njih već otkrivena zloupotreba propusta.
Microsoft je potvrdio postojanje propusta te je najavio izdavanje odgovarajuće zakrpe 10. listopada u sklopu svog redovitog mjesečnog paketa zakrpi.
ŠKOLSKI BISERI I PROVALE
Nastavnik: « što je bila preteča klavira?»
Učenik: «Klarinet »
Nastavnica biologije:» Ovu lubanju pronašao je jedan učenik na groblju ..»
Učenik: «A zato mom djedu fali lubanja»
Nastavnica: « Kada pišemo velika slova?»
Učenica: «Kada je čovjek kratkovidan!»
Učenik odgovara lektiru: « …prosjak Luka je onda otišao do Save i bacio se u more»
Nastavnica (prije odlaska na izlet): «Nemojte unositi grickalice u autobus!»
Učenik: «A baš sam si mislio rezat nokte !»
Nastavnica: « Jesi li uopće pogledao taj zadatak ili je on pogledao tebe?»
Učenik: « Mislim da je on pogledao mene . jer ja sam veoma zgodan!»
Učenica: « Mogu li sljedeći put odgovarati ?»
Nastavnica. « A što ćeš sada raditi? Bi li pošla na kavu?»
Učenica : «Ne ,nastavnice, ja bih na čaj. Kavu ne pijem.»
Učenica žvače žvaku i pucka balone.
Profesor : « Daj molim te prestani, svaki put kada pukne balon meni srce stane »
Drugi učenik: « Nastavi, nastavi!»
Nastavnica biologije: « Kako se dobije pasja trakavica?»
Učenik: « Od nedovoljno pečenog ili kuhanog psa!»
Nastavnica: « Kako znamo da je čovjek sazrio?»
Učenik: « Kad postane crven»
Nastavnica :“ U kojem smjeru protječe krv?“
Učenik:“u smjeru kazaljke na satu!“
GRAFITI:
Tko rano rani, čitav dan je pospan.
Tko rano rani, ima podočnjake.
Tko pod drugim jamu kopa, fizički je radnik.
Sve to stoji da je u raju lijepo, ali je u paklu ekipa.
I MALO HRVATSKOG JEZIKA
Historijat hrvatske pismenosti i književnosti i hrvatska standardnojezična pretpovijest i povijest predstavljaju jednu od najoriginalnijih europskih kulturnojezičnih pojava, u ponečem apsolutno jedinstvenu, tako da se ne može usporediti ni s kojim drugim razvojem, slavenskim ili neslavenskim. Tako je primjerice uloga crkvenoslavenskoga jezika bila bitno drugačija i od one na slavenskom zapadu (zapadnoslavenski jezici i slovenski) i od one na slavenskome istoku (istočnoslavenski jezici i bugarski, makedonski i srpski). Kod prvih je crkvenoslavenski utjecaj završavao u najboljem slučaju već u 10. stoljeću, kod drugih praktički u 19. st. Ili pak pitanje pisma: ni u jednome europskom jeziku nisu se u tijeku njegove povijesti upotrebljavala tri različita pisma osim u hrvatskome - hrvatska (uglasta) glagoljica, zapadna (hrvatska, bosanska) ćirilica i latinica. To su samostalna pisma, a ne inačice istoga pisma kao što su fraktura i irsko pismo inačicama latinice, a građanska je ćirilica inačicom crkvene.
Povijest hrvatske pismenosti može se podijeliti na šest razdoblja, to jest tri predstandardna i tri standardnojezična:
PREDSTANDARDNA RAZDOBLJA
1. razdoblje - srednjovjekovna pismenost, razvoj od prihvaćanja glagoljice koncem IX. stoljeća pa sve do konca XV. stoljeća; postupna izgradnja hrvatskocrkvenoslavenskog jezika u crkvenoj uporabi i hrvatskocrkvenoslavensko-čakavskoga amalgama u građanskoj (pretežno pravnoj) uporabi, sporadično prodiranje kajkavskih i štokavskih crta u taj amalgam, pri koncu prvoga razdoblja; sukcesivno pojavljivanje ćirilice sredinom XII. i latinice u XIV. stoljeću; reduciranje neleksičkih crkvenoslavenskih elemenata, osobito u latiničnoj pismenosti; u posljednjim dvama desetljećima XV. stoljeća tiskaju se već glagoljske inkunabule; pismenost se zasniva na crkvenoslavenskome duhovnom naslijeđu i na utjecajima srednjovjekovnoga latinizma.
2. razdoblje - nastanak i razvoj hrvatskih pokrajinskih književnosti u XVI. stoljeću i njihovih jezičnih izraza (zasnivanih na raznim dijalektima svih triju narječja); ravnoteža čakavskoga, štokavskog i kajkavskoga narječja u pismenosti i čakavštine i štokavštine u beletristici; veze među piscima, ali odijeljene čitalačke publike; nastanak dvaju hrvatskih teritorijalnih kompleksa: sjeverozapadnoga (sjevernočakavsko-kajkavskog) i jugoistočnoga (južnočakavsko-štokavskog); nazadovanje glagoljice (žanrovsko i teritorijalno); zapadni utjecaji (latinska poezija, petrarkizam, renesansa).
3. razdoblje - evolucija i umnažanje broja hrvatskih pokrajinskih književnosti i pokrajinskih pismenih jezika (štokavskih, kajkavskih, čakavskih) u XVII. stoljeću i u prvoj polovici XVIII. stoljeća; jačanje međusobnih veza unutar obaju kompleksa i među njima; prevlast štokavštine u jugoistočnome hrvatskom kompleksu; nazadovanje čakavštine i zapadne ćirilice u drugoj fazi 3. razdoblja (1. polovica XVIII. stoljeća); konsolidacija hrvatskoga kajkavskog pismenog jezika; novoštokavsko napredovanje u jugoistočnome kompleksu; razmišljanja o hrvatskome jezičnom zajedništvu i o reformi grafije; slabljenje literarnosti i jačanje polifunkcionalnosti.
RAZDOBLJA RAZVOJA JEZIČNOGA STANDARDA
4. razdoblje - ikavska i ijekavska novoštokavština kao jedini pismeni jezik na jugoistočnom kompleksu u 2. polovici XVIII. stoljeća i u prvim desetljećima XIX. stoljeća, početci standardizacije u tome jeziku i jačanje njegova utjecaja na sjeverozapadni kompleks; relativno brz iako nedovoljno širok proces standardizacije kajkavskoga pismenog jezika i njegova (orto)grafijska stabilizacija; nestanak čakavske pismenosti; pobjeda latinice na jugoistočnom kompleksu, uz svjesne napore za pojednostavljenje i izjednačenje grafije u novoštokavskome jeziku; jačanje veza među kompleksima; širenje funkcionalnog potencijala i polivalentnosti obaju hrvatskih iznadregionalnih pismenih jezika u procesu standardizacije, uz slabljenje ili stagnaciju čisto beletrističkih funkcija i uz jačanje napora za uklanjanje jezično kritičnih točaka (razmjerno bogata gramatičarska i leksikografska djelatnost, iznadregionalno usmjerena).
5. razdoblje - hrvatski narodni preporod u tridesetim godinama XIX. stoljeća i razvoj do konca stoljeća; priključenje sjeverozapadnoga kompleksa jugoistočnomu; općehrvatska grafijska reforma; krivudav razvoj, ali i bitan napredak novoštokavskoga standarda kao jedinoga hrvatskog standardnoga jezika; postupno uklanjanje ijekavsko-ikavskoga dvojstva polovicom 5. razdoblja; borba raznih koncepcija o optimalnome tipu hrvatske standardne novoštokavštine; borba s duhovnim ostatcima jezičnoga regionalizma; natjecanje između morfonološkoga i fonološkog načela u pravopisu; pomak u fizionomiji standardne novoštokavštine i pobjeda fonološkoga pravopisa na razmeđu XIX. i XX. stoljeća, uz stabilizaciju grafije.
6. razdoblje - razvoj u XX. stoljeću: konsolidacija standarda u glavnim pitanjima; prividno pravopisne oscilacije kao odraz otpora prema pokušajima jezične unifikacije (upravo: asimilacije); shvaćanje o potrebi posebne stabilne hrvatske novoštokavske norme prevladava sredinom šezdesetih godina; žestoki sukobi na razmeđu šezdesetih i sedamdesetih godina i od tada tih stalan napredak hrvatskoga standardnog jezika usprkos pritiscima vlasti; grozničav razvoj u oslobođenoj hrvatskoj državi devedesetih godina. Osim toga, još početkom stoljeća rađaju se novočakavska i novokajkavska dijalektalna beletristika, pretežno poezija, obje regionalno neujednačena dijalektnog izraza.
Iz sažeto izložene povijesti hrvatskoga jezika i njezine periodizacije izdvaja se nekoliko problema. U prvome se redu uočava izvanredno oštar kontrast između prvoga i drugog razdoblja. Prvo je trajalo šest stotina godina (X-XV. st.), drugo samo jedno (XVI.) stoljeće Prvo je izgradilo čakavsko-hrvatskocrkvenoslavenski amalgam, koji se već počeo otvarati prema kajkavštini i štokavštini te širiti svoje funkcionalne potencijale pa je već na koncu XV. stoljeća, dakle na pragu novoga vijeka, mogao (mutatis mutandis) preuzeti ulogu kakvu je odigrao sličan srednjorusko-ruskocrkvenoslavenski amalgam tek pri koncu XVIII. stoljeća - to jest da postane materijalnom osnovicom jezičnoga standarda. No to se nije dogodilo - naprotiv, djelokrug opisanoga hrvatskog jezičnog amalgama drastično se teritorijalno suzuje (otprilike na trokut zadarsko područje - šira kvarnerska area - Pokuplje), veze među hrvatskim krajevima slabe zbog rascjepkanosti na razne državne formacije (Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo, Mletci, Austrija) i osobito zbog prijetnje otomanskih osvajanja, a na raznim se područjima počinje razvijati nova pismenost na nekoliko čakavskih, štokavskih i kajkavskih dijalekata.