ponedjeljak, 06.09.2010.

Mozartov efekt ili IQ iz kajdanke

Mozartov efekt ili IQ iz kajdanke (Men's health)

Stvar je jednostavna: slušajući Mozartovu glazbu, za samo desetak minuta podižete IQ za 8 do 10 bodova. Super? Senzacionalno! I što je najbolje, stvar je i znanstveno dokazana… Sve je počelo prije petnaestak godina i preraslo u planetarni megabiznis. U posljednje vrijeme velik broj (velikih) kompanija izlaže svoje menadžere baroknoj muzici ne bi li im ona malo podignula mentalne sposobnosti. Zamislite kad ova ideja zaživi u našim krajevima: stotine umornih menadžera u uredu nakon brifinga sa šefom sluša Mozartov klavirski koncert. Uz janjetinu. Gdje će nam biti kraj...

Zašto Mozart?
Francuski je istraživač dr. Alfred A. Tomatis 1991. izdao knjigu “Porqui Mozart” (“Zašto Mozart”) u kojoj je opisao učinak Mozartove glazbe na djecu s različitim oblicima retardacije (knjiga je bila sukus njegova tridesetogodišnjeg rada s djecom). Stvari su se dohvatili 1993. godine psihologinja Frances H. Rauscher sa Sveučilišta u Wisconsinu i fizičar Gordon Shaw sa Sveučilišta Irvine u Kaliforniji. U seriji publikacija dokazali su da je kratkotrajno slušanje Mozartove klavirske sonate privremeno (na desetak minuta) popravljalo prostorno-vremenski IQ 8 do 10 bodova na tzv. Stanford-Binetovoj IQ skali. To ukratko znači da je osoba brže i točnije rješavala zadatke koji su se svodili na presavijanje i rezanje papira. Ključne su riječi u tom istraživanju bile Mozart i IQ - i lavina je krenula. U New York Timesu glazbeni je kolumnist Alex Ross 1994. napisao da “vas slušanje Mozartove glazbe čini pametnijima” te je tako Mozart “skinuo” Beethovena s prijestolja najvećega kompozitora svih vremena (više o navedenim istraživanjima možete pročitati na internetskoj stranici otkrivača Mozartova efekta http://www.mindinst.org).

Genetika i maestro
Istraživači ni danas još nisu sigurni kako taj efekt zapravo djeluje. Radi li se o jednostavnoj promjeni raspoloženja nabolje prilikom slušanja umirujuće muzike (što nam onda omogućuje da postižemo bolje rezultate u testovima), ima li Mozartova glazba neki poseban skriveni element koji nas čini pametnijima, je li riječ o ritmu glazbe koji oponaša i stimulira ritam naših moždanih valova? I zašto baš Mozart? Ili i druga, još neispitana muzika ima isti ili možda još i bolji učinak?
Otkrivači toga efekta objašnjavali su ga tzv. trionskim modelom moždane kore. Taj model, koji je razvio Shaw 1991. godine, pokazuje da se isti dio moždane kore aktivira prilikom slušanja muzike i obavljanja prostornih zadaća. Na osnovi ovoga Rauscher i Shaw postavili su hipotezu da slušanje određenih vrsta muzike „zagrijava“ isti dio mozga kojim se koristimo za obavljanje prostornih zadaća, što nam omogućuje da ih bolje obavimo.
Drugi se istraživači ne slažu s time. Steele, Thompson, Schellenberg i Husain 2001. godine objavili su rezultate svojih istraživanja, koji pokazuju da se ne radi ni o čemu drugome nego o buđenju pozornosti ispitanika glazbom, što im omogućuje bolje rezutate testiranja. Nantais i Schellenberg (1999.) tvrde da osobna naklonost određenoj vrsti glazbe također ima utjecaj. Dakle, tko voli Mozarta, super, tko ne - efekta neće biti.
Istraživači Rauscher i Hong Hua Li sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji objavili su 2004. godine rezultate svojih istraživanja koji pokazuju da postoji molekularna osnova za Mozartov efekt. Naime, Mozart djeluje i na štakore! Doduše, štakori nisu naučili engleski, ali su na njima prilagođenim testovima učenja postigli bolje rezultate nakon slušanja Mozartove sonate. Sretne majke navedenih ljupkih životinjica bile su izložene letalnim dozama Mozarta. I gle, njihova malena repata dječica prolaze labirint brže od štakorčića čije majke nisu slušale Mozarta! (Prednost istraživanja na štakorima jest što im nakon slušanja Mozarta možete otpiliti lubanju i analizirati mozak, što se sa ljudskim ispitanicima navodno ne smije.) Dakle, štakori ljubitelji Mozarta imali su izraženiju ekspresiju gena BDNF, čimbenika rasta neurona, CREB, supstancije koja potiče učenje i memoriju, te sinapsina I, proteina koji stimulira rast sinapsi (veza među neuronima). Ako je navedeno točno, bilo bi zanimljivo provesti isto istraživanje kod nas na štakorima u Lisinskom. Sigurno su svi genijalci. Isti istraživači ističu poboljšanje u obavljanju socijalnih i prostornih zadataka kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću, kao i smirivanje moždane aktivnosti kod epileptičara koji slušaju Mozartove sonate.

Od (pseudo)znanosti do biznisa
Don Campbell nastavio se 1997. na ovu temu knjigom “The Mozart Effect: Tapping the Power of Music to Heal the Body, Strengthen the Mind, and Unlock the Creative Spirit”. Patentirao je naziv The Mozart Effect te stvorio cijeli biznis: kazete, CD-ove i ostale nosače zvuka s glazbom koja će vas učas učiniti genijalcima možete naručiti preko interneta. Na stranici www.howtolearn.com možete pročitati sve o nevjerojatnim (hm) učincima Mozarta: smanjuje stres, depresiju, anksioznost, relaksira, popravlja san, aktivira tijelo, poboljšava memoriju i pozornost. Može pomoći i kod poremećaja pozornosti, disleksije, autizma, kao i kod drugih poremećaja i ozljeda (!!!). Dakle, ako padnete pod auto, prva je pomoć Mozart. Preporučujemo rekvijem... Koga zanima naučiti više o Campbellovim epohalnim dostignućima u korištenju neslućene moći Mozarta, može svratiti na njegovu stranicu www.mozarteffect.com.
No, postoji i protuotrov: www.sceptic.com! Tamo možete lijepo pročitati kako Campbell tvrdi da je imao ugrušak u mozgu (a, u tome je stvar!) koji je nestao pjevušenjem, molitvom i vibrirajućom rukom (!?) na lubanji. No, ako je dotični gospodin ljubitelj Mozarta, kako je ugrušak uopće došao u mozak - slušanjem turbofolka?

Tko to nama sluša Mozarta?
Navodno čak 43 najveće svjetske kompanije, među kojima su i IBM, Dupont i Shell, koriste blagotvoran utjecaj barokne glazbe na zaposlenike (što navodno skraćuje za pola vrijeme asimiliranja novog znanja). Bugarski psiholog dr. Georgi Lozanov tvrdi da je razvio metodu učenja stranih jezika korištenjem muzike u taktu od 60 udaraca u minuti. U jednom danu usvojeno je tisuću riječi ili fraza, što je inače kvota za cijeli semestar. Nadalje, 92% naučenog i trajno je usvojeno! Dr. Lozanov utvrdio je nedvojbeno da se slušanjem barokne glazbe strani jezici mogu usvojiti s gotovo stopostotnim učinkom u roku od 30 dana, za što je inače bez glazbe potrebno dvije godine. Nakon četiri godine nekorištenja tako naučenog stranog jezika osobe su se sjetile 100% naučenog! Dakle, evidentno je da su Bugari nacija koja najlakše usvaja strane jezike. Barataju jezikom sve u šesnaest, stoga pazite kad vaša bolja polovica ode na poslovni put u Bugarsku…

Više pročitajte u tiskanom izdanju, siječanj 2008., na 61. stranici Men's health

- 23:54 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< rujan, 2010  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Komentari On/Off

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se