Komentari

rocky1.blog.hr

Dodaj komentar (13)

Marketing

  • Livnjak

    Da da. Zanimljivo, hehe

    avatar

    08.12.2004. (02:01)    -   -   -   -  

  • Livnjak

    Sve ti je u redu samo moj splićo kad si bio u Livnu nisi bio u Bosni nego u HERCEGOVINI , prošla su vrimena kad je Livno pa i Mostar za vas Splićane u Bosni ,e ko što je sad granica izmeđui nas i vas a nije je prije nikad ni bilo tako je i Livno sad tamo di je kroz svoju povijest i kulturološko te zemljopisno u HERCEGOVINI i ako bog da tu će i bit za vike vikova . Bilo bi zbilja ljudski da ispraviš svoj tekst koji si objavio na ovoj stranici ako ništa drugo onda zbog Livnjaka koji su branili 92-ge ne samo LIVNO kao HERCEGOVINU NEGO I TVOJ SPLIT i JUŽNU HRVATSKU ! Nadam se da će ispravak uskoro slijediti ! Svako dobro i živila Hrvatska !

    avatar

    12.06.2005. (19:19)    -   -   -   -  

  • LO

    pa ne znam baš da smo bosna. ja sebe zovem bosancom. ali opet svatko ima svoje mišljenje

    avatar

    12.06.2005. (22:42)    -   -   -   -  

  • Iemo

    Livno nema veze ni sa Bosnom a jos manje sa Hercegovinom. Ko zeli u Bosnu neka ide u Sarajevo a u Hercegovinu neka ide u Mostar. Osim sto neka livanjska hercegovnad turaju Livno u Hercegovinu ko sto se oni i sami sada uvlace Hercegovcima u guzicu, Livno nema nikakve veze sa Hercegovinom i Hercegovcima a jos manje sa Bosancima i Bosnim, navike. Dakle bio si samo u Livnu.

    avatar

    12.06.2005. (23:27)    -   -   -   -  

  • Rocy još uvijek čekamo da izmjeniš svoj stav u izjavi o tvom izletu na Buško Blato."Livno je Hercegovina" i čekamo da glede ovog daš svoj novi članak!!!! Bok i svako dobro ! Livnjak iz Zagoričana !!!

    avatar

    14.06.2005. (08:19)    -   -   -   -  

  • Ero XXL

    Evo samo cu kratko nesto reci u vezi Hercegovine i Livna. Danasnja Hercegovina se prostire od Ivan planine do Jadranskog mora, dakle od Konjica do Neuma, i od Sujice (najzapadnije selo opcine Tomislavgrada) pa do Trebinja. Livno, pak, je u sastavu Bosne. No, moram spomenuti da je Livno bilo (s jos nekim djelovima danasnje jugozapadne Bosne) 1463. pripojeno Hercegovini buduci da je krajem te godine (1463.) grad Jajce bilo oslobodjeno od Turaka zahvaljujuci Vladislavu Vukcicu Kosaci, sin hercega Stjepana Vukcica Kosace, i njegovim vojnicima. Turski sultan je osobno priznao da nije napustio Jajce zbog napadaja hrvatsko -ugarskog kralja Matije Korvina i njegove vojske nego zbog Vladislava Vukcica Kosace i njegovih hrabrih vojnika. Zato je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin zupaniju Livno zajedno s nekim drugim zupanijama darovao Vladislavu Vukcicu Kosaci koji je ta podrucja pripojijo Hercegovini. Vidi knjigu "Tuzna povijest hercegove zemlje 1437. - 1482." Bartula ("Bare") Poparica, prvo izdanje 1895., drugo izdanje 1942., a reprint 1997. Livno je bilo u sastavu Hercegovine od 1463. pa do otprilike 1878. godine. Toliko o tome. Lijep pozdrav svima od momka Hercegovca iz Njemacke! Bog!

    avatar

    19.10.2005. (21:20)    -   -   -   -  

  • TITO

    DA SMO I PRIJE KROZ POVJEST DIO HERCEGOVINE GOVORI I OVAJ DIO IZ ARHIVE !!!!KRATKA POVIJEST HERCEGOVINE HERCEGOVIN-A,- nekoć Zahumlje i Humska zemlja kao povijestan i zemljopisan naziv prvi se put pod tim imenom spominje 1454. u pismu bosanskoga sandžakbega Isa-bega Ishakovića. U širem smislu prostire se na 11.419 četvornih kilometara, a prema popisu pučanstva iz 1991. u njoj je živjelo 502.237 stanovnika. Do petsto metara nadmorske visine možemo govoriti o niskoj (primorskoj) Hercegovini, dok iznad toga preteže visoka (planinska) Hercegovina. Kao žila kucavica njome protječe rijeka Neretva s viže pritoka: Trebižatom, Ramom, Krupom, Bregavom i drugima. U kržkom reljefu i dinarskim vrletima caruju visoke planine Maglić (2386 m), Volujak (2294 m), Čvrsnica (2228 m), Cincar (2006 m) i Dinara (1913). Najveća polja su Livanjsko (400 četv. km), Duvanjsko (150 km) i Popovo (146 km). Najstariji tragovi ljudskoga boravka otkriveni su u polupećini Badanj kod Stoca u kanjonu rijeke Bregave 1976. Ljudi su tu boravili oko 16 000 godina pr. Krista. Ostala značajna pretpovijesna nalazižta su Varvara (Prozor), Crvena stijena iznad Trebižnjice, Ravlića pećina (Grude) i Zelena pećina iznad vrela Bune (Mostar). U neolitiku (mladem kamenu dobu), osim spomenutih, postojala su ljudska prebivaližta na Čairu kod Stoca, Lisičićima kod Konjica i u okolici Posušja. Brončano doba (1800. - 700. pr. Kr.) znatno je bogatije nalazima. Najznačajniji ostatci iz brončanoga doba, a djelomice i iz željezna, svakako su gradine - utvrde na brdskim vrhuncima - i gomile - kamene grobne humka porazbacane po brdskom krajoliku. U željeznu dobu na povijesnoj pozornici javljaju se ilirska plemena, od kojih kao najpoznatija izdvajamo Delmate, Ardijejce i Daorse. Delmati su živjeli u početku oko Duvanjskog i livanjskog polja, ali su se kasnije prožirili do Jadranskoga mora i vjerojatno do Neretve. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve gusarili su ratoborni Ardijejci. Daorsi su bili rano helenizirani, kovali su svoj novac, njihov glavni grad bio je iznad Ožanića kod Stoca. Rimljani su već u 3. st. pr. Kr. prodrli u dolinu Neretve. Iz Narone (Vid kod Metkovića) vodili su ratne operacije protiv buntovnih Delmata koje su konačno skršili nakon Batonova ustanka 6. - 9. st. nakon Krista. Hercegovina se našla unutar rimske provincije Dalmacije. Dalmatinski namjesnik Publije Kornelije Dolabela izgradio je od Salone (Solin kod Splita) više cesta koje su presijecale Hercegovinu. Jedna od značajnijih bila je ona smjerom SALONA - NARONA - DILUNTUM - LEUSINIUM (Solin - Vid - Stolac - Trebinje). Iz rimskoga doba ostalo je veliki broj kamenih nadgrobnih natpisa rasijanih po mnogim muzejima (Humac, Mostar, Sarajevo, Split, Livno). Arheolozi su otkrili veći broj poljoprivrednih imanja (villae rusticae) - Mogorjelo, Panik, Višići i dr. U ranokršćanskom razdoblju podižu se brojne bazilike i crkve: žitomislići, Cim, Klobuk, Tasovčići, Čerin, Lisičići i drugdje. Od stoljeća sedmog započele su seobe Hrvata i Slavena preko rimskih provincija. U tome naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. Razdoblje od VII. do IX. stoljeća povjesničari nazivaju "mračna stoljeća", jer iz njih gotovo da nemamo nikakvih tragova. U 10. st. možemo zaključiti, prema bizantskom caru Konstantinu Porfirogenetu, da su na području Hercegovine bile tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganija, Zahumlje i Travunija. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je Mihovil Vičević (910. - 950.). Kasnije Zahumlje potpada pod vlast hrvatskih vladara Tomislava i Krežimira. Uspon bosanske države počeo je za Stjepana II. Kotromanića (1322.-1353.). On je zavladao i Humom, koji će dugo ostati u vlasti bosanskih vladara. Ipak, u 15. st. u Humskoj zemlji raste moć istaknutih velikana, od kojih je za hercegovačku povijest najznačajniji Stjepan Vukčić Kosača. Godine 1448. uzeo je titulu herceg. Bio je lukav političar, prevrtljiv vjernik i ženskaroš. Iz ranoga srednjeg vijeka, vjerojatno iz 12. st., potječe čuvena Humačka ploča, spiralan natpis na ćirilici s ostatcima glagoljskih slova, danas u arheološkoj zbirci Franjevačkoga samostana na Humcu. Brojni su nalazi karolinčkih mačeva, ostruga, nakita i novca, posebice bizantskoga. Za trgovinu najveća je luka Drijeva na Neretvi blizu Gabele. U duhovnom životu mistična je pojava Crkve bosanske s heretičnim krstjanima. Utvrđeni gradovi su: Blagaj kod Mostara, Počitelj, Ljubuški, Vidoški, Trebinje, Mičevac, Livno, Klobuk i Ključ kod Gacka. Četrnaesto i petnaesto stoljeće prepoznatljivo je i po stećcima, kamenim nadgrobnim spomenicima, od kojih je najčuvenija nekropola Radimlja kod Stoca. Za povijesničare i jezikoslovce vrijedni su ćirilični natpisi na stećcima, od kojih spominjemo onaj Vignja Miločevića iz Kočerina kod Širokoga Brijega. Turci Osmanlije napali su i osvojili Bosnu 1463. te Hercegovinu 1482. Osnovan je Hercegovački sandžak, koji 1580. ulazi u sastav Rumelijskoga ejaleta a potom u Bosanski pašaluk. Upravna podjela bila je različita u pojedinim razdobljima,

    avatar

    24.10.2005. (14:46)    -   -   -   -  

  • Za Njemca

    Livno je u Hercegovini Nakon preuzimanja vlasti 28.09.1878. godine Austro-Ugarska počinje uvoditi svoj, europski način upravljanja. To se u prvom redu odnosi na sudstvo i s njim u vezi gruntovnicu i katastar, javnu upravu, školstvo, zdravstvo i druge do tada potpuno zanemarene javne potrebe.Iako postoje objavljeni radovi o pobuni mještana Livna i okolice protiv Austrougarske, treba ipak navesti kako su se pobunili uglavnom Turci i njihovi sljedbenici kojima je život prije bio dobar i ugodan. Naime, mještani su masovno bježali ispred turskog zuluma u Dalmaciju pa se jedva čekalo da dođe do neke promjene. (Panorama Livna iz 1878.) Dolaskom austrougarske vlasti život postaje lakši. Slobodno se išlo u crkvu, slobodno držale svinje, seljak je kasnije oslobođen davanja trećine i još mnogo toga. U to vrijeme mnogi izbjegli vraćaju se iz Dalmacije svojim kućama. Pokretači svih kulturnih akcija u Livnu bili su domaći ljudi, ali su zborovođe, dirigenti i režiseri najčešće bili stranci. Danas se u Beču nalazi vrlo sadržajna arhivska građa o Livnu. Među brojnim podacima i planovima grada zanimljivo je da se spominje Livno kao utvrđeni grad u Hercegovini. www.hbzup.com

    avatar

    24.10.2005. (14:48)    -   -   -   -  

  • Tomislav

    Decki, Livno je tek od 1463. postao dio Hercegovine pa je sve do otprilike Austro-Ugarske okupacije 1878. bilo u sastavu Hercegovine. Vec nakon toga, primjerice, najkasnije 1882. je u sastavu Bosne. Od tada pa sve do danas je - koliko mi je poznato - bilo i ostalo u Bosni, a ne Hercegovini. Vidi knjige "Tuzna Povijest Hercegove Zemlje 1437. - 1482." Bare Poparica, "Drzavna I Vjerska Povijest Sredovjecne Bosne I Hercegovine" Dominika Mandica, "Hercegovci Hrvati Hercegovine" Site Simuna Corica, "Iz Riznice Hrvatske Povijesti I Kulture Andjelka Mijatovica" i "Pogled U Bosnu" Zdravka Sancevica. A sto se tice opsega Hercegovine poslije 2. Svjetskoga rata, vidi podatke preuzete iz drzavnih knjiga BiH koje su prikazane u dzepnom kalendaru "Krsnog Zavicaja" koji izlazi svake godine. Tu cete naci da se Hercegovina prostire Od Konjica do Neuma i od Tomislavgrada do Trebinja, a Livno je, dakle u Bosni. Toliko o tome.

    avatar

    02.04.2006. (02:08)    -   -   -   -  

  • Frksss

    Ma Livno ko Livno to je stari Hrvatski grad to jeli Hercegovina Bosna nije uopce bitno starim Livnjacima je bitno da kuca srce Hrvatsko bio on Hercegovac Bosanac Dalmatinac ili bilo ko Livno je Hrvatska zemlja svidjelo se to nekom ili ne nebitno

    avatar

    24.04.2006. (21:51)    -   -   -   -  

  • Gotovina

    Livnjak za Tomislava, moj Tomislave to je tvoj kompleks što se livanjski puk izjašnjava kao dio Sj.Hercegovine.Ako želiš na stotinu primjeraka iz povijesti stoji da Livno nije Bosansko nego dio Hercegovine a ono što je i najbitnije sve web stranice i mediji nas svrstavaju kao dio Hercegovine!!!

    avatar

    25.08.2006. (16:26)    -   -   -   -  

  • Lakojurisnik

    Mislim da ce se ova prepucavanja zaustaviti ako se vecina slozi da je Livno u Herceg-Bosni.
    Zasto? Zato sto se Zupanija zove Herceg-Bosanska, dakle, ima i Bosne i Hercegovine u Livnu i obrnuto. Prekopavati po povijesti mozemo beskonacno ali mislim da ce ostati ono uvjerenje koje je zadnje na snazi, dakle posljedice ili dogovori poslje Deytona. Livno je onda u Federaciji, pa tek onda Herceg-Bosni, odnosno u Hercegovini ili Bosni.

    Po Deytonu ni Hercegovina vise ne postoji, pa ni Bosna, ustvari, ostali su samo dijelovi tih "regija" (nekad drzava) raskomadani izmedju FBiH i RS. Onda o cemu vi pricate?

    avatar

    20.12.2006. (09:42)    -   -   -   -  

  • MARETTA

    LIVNO JE CENTAR SVIJETA!

    avatar

    03.04.2007. (16:25)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...