Autor bloga je vrlo aktualan. Po mojim saznanjima, članovi najbrojnijeg društva plastičara u svijetu tek su danas primili tu vijest.
Što se tiče plastičnih vrećica, što nerazvijenija zemlja to veća hajka na vrećice. Što viša funkcija, to gluplji prijedlozi (porez 5.400 %) ili gluplji argumenti, primjerice da se spaljivanjem polietilenskih vrećica razvija bisfenol A . Kojeg ima samo u polikarbonatu. Čestitke autoru na brzini prenošenja informacija u našu sredinu.
27.02.2013. (18:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
. @Ignis - kažem da u plastičnim vrećicama nema Bisfenola A (BPA), pa ga tako niti ne može biti ni u emisijama kod spaljivanja plastičnih vrećica. Bisfenol A se koristi kod polikarbonata (kolikvijalno zvano plastično staklo) gdje se koristi za poboljšavanje transparentnosti. Također se koristi za premazivanje unutrašnjosti limenki, konzervi, kako bi se hranu sačuvalo od kontakta s metalom i zagađenja metalnom korozijom koje je moguća.
U plastici koja sadrži bisfenol A, njegovo ispuštanje u osnovnu tvar je toliko minimalno i takva opasnost po zdravlje je toliko zanemariva da ne predstavlja razlog za zabrinutost. Ipak, neke su države zabranile korištenje polikarbonatne plastike koja sadrži bisfenol A u bočicama za bebe. Bez obzira ne neke sumnje, korištenje plastike, pa i one koja sadrži bisfenol A je potpuno sigurno i ne treba se zabrinjavati. Više o svemu tome pisao sam u jednom ranije postu na ovom blogu "Bisfenol A - BPA" - https://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2011/12/1629711849/bisfeno l-a-bpa.html - gdje sam dao cijeli niz linkova na znanstvene studije koje dokazuju ovo što sam napisao.
Kada god se govori o bilo kojoj kemikaliji, uvijek se treba voditi računa o namjeni, količinama, koncentraciji i izloženosti. Nestručno je i zlonamjerno ne uzimati u obzir te uvijete i kritizirati, napadati i sotonizirati plastiku. Da svaki kemijski spoj, pa čak i onaj najbezazleniji može biti smrtonosan možete pročitati u postu "Dihidrogen monoksid" - https://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2011/12/1629699191/dihidro gen-monoksid.html - gdje ćete vidjeti da ta naoko bezazlena kemikalija godišnje ubije nekoliko stotina tisuća ljudi, napravi milijarde štete, o čovjeka može ubiti za koji 5 do najviše 7 minuta. Složiti ćete se samnom da je staklo, kao ambalaža higijenski i zdravstveno pogodno. Gotovo pa idealno (kad nebi bilo tolike potrošnje energije). Svejedno Vam toplo ne preporučam da progutate pa i najmanji komadić stakla. Biti će smrtonosno za Vas.
Ipak treba biti korektan i reći - da, nije sva plastika za sve - pa tako PVC koji se obilato koristi u građevinarstvu (stolarija, oluci, podne obloge) i automobilskoj indistriji (branici, dijelovi karoserije i tapecirunga, unutrašnjost automobila) nećemo koristiti kao ambalažu za hranu. Iako se isti taj PVC vrlo koristi u medicinskoj opremi i jednokratnom priboru. Ali, isto tako treba biti korektan i ne uzimati neke loše strane jedne vrste plastike (a kažu da ih ima više od 1900 različitih) pripisivati baš onoj koju napadamo. Upravo kao što neke loše karakteristike jednog metala ne pripisujemo svim metalima, npr, otrovnost metala žive ne pripisujemo recimo kirurškom čeliku, niti zbog toga pozivamo na zabranu čelika.
"Enivej", hvala na komentaru, jer eto i to daje priliku za dodatnim objašnjenjem. Čitamo se.
27.02.2013. (21:26)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
zabrinuti
Autor bloga je vrlo aktualan. Po mojim saznanjima, članovi najbrojnijeg društva plastičara u svijetu tek su danas primili tu vijest.
Što se tiče plastičnih vrećica, što nerazvijenija zemlja to veća hajka na vrećice. Što viša funkcija, to gluplji prijedlozi (porez 5.400 %) ili gluplji argumenti, primjerice da se spaljivanjem polietilenskih vrećica razvija bisfenol A . Kojeg ima samo u polikarbonatu. Čestitke autoru na brzini prenošenja informacija u našu sredinu.
27.02.2013. (18:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Igniss
Kažeš li da se Bisfenol A (makar i u tragovima) ne nalazi u plastičnim vrećicama, ili da se nalazi ali da ga spaljivanje ne otpušta?
Da remeti hormonsku ravnotežu i još mnogo toga je podrobno dokazano, tako da ako je jedno ili drugo stvarno slučaj, to bi bio opravdan problem.
27.02.2013. (19:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
More ljubavi
Ljudska glupost nema granica. Naročito kada čovjek mislikako je pametan
27.02.2013. (19:38) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Plastik
.
@Ignis - kažem da u plastičnim vrećicama nema Bisfenola A (BPA), pa ga tako niti ne može biti ni u emisijama kod spaljivanja plastičnih vrećica. Bisfenol A se koristi kod polikarbonata (kolikvijalno zvano plastično staklo) gdje se koristi za poboljšavanje transparentnosti. Također se koristi za premazivanje unutrašnjosti limenki, konzervi, kako bi se hranu sačuvalo od kontakta s metalom i zagađenja metalnom korozijom koje je moguća.
U plastici koja sadrži bisfenol A, njegovo ispuštanje u osnovnu tvar je toliko minimalno i takva opasnost po zdravlje je toliko zanemariva da ne predstavlja razlog za zabrinutost. Ipak, neke su države zabranile korištenje polikarbonatne plastike koja sadrži bisfenol A u bočicama za bebe. Bez obzira ne neke sumnje, korištenje plastike, pa i one koja sadrži bisfenol A je potpuno sigurno i ne treba se zabrinjavati. Više o svemu tome pisao sam u jednom ranije postu na ovom blogu "Bisfenol A - BPA" - https://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2011/12/1629711849/bisfeno l-a-bpa.html - gdje sam dao cijeli niz linkova na znanstvene studije koje dokazuju ovo što sam napisao.
Kada god se govori o bilo kojoj kemikaliji, uvijek se treba voditi računa o namjeni, količinama, koncentraciji i izloženosti. Nestručno je i zlonamjerno ne uzimati u obzir te uvijete i kritizirati, napadati i sotonizirati plastiku. Da svaki kemijski spoj, pa čak i onaj najbezazleniji može biti smrtonosan možete pročitati u postu "Dihidrogen monoksid" - https://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2011/12/1629699191/dihidro gen-monoksid.html - gdje ćete vidjeti da ta naoko bezazlena kemikalija godišnje ubije nekoliko stotina tisuća ljudi, napravi milijarde štete, o čovjeka može ubiti za koji 5 do najviše 7 minuta. Složiti ćete se samnom da je staklo, kao ambalaža higijenski i zdravstveno pogodno. Gotovo pa idealno (kad nebi bilo tolike potrošnje energije). Svejedno Vam toplo ne preporučam da progutate pa i najmanji komadić stakla. Biti će smrtonosno za Vas.
Ipak treba biti korektan i reći - da, nije sva plastika za sve - pa tako PVC koji se obilato koristi u građevinarstvu (stolarija, oluci, podne obloge) i automobilskoj indistriji (branici, dijelovi karoserije i tapecirunga, unutrašnjost automobila) nećemo koristiti kao ambalažu za hranu. Iako se isti taj PVC vrlo koristi u medicinskoj opremi i jednokratnom priboru. Ali, isto tako treba biti korektan i ne uzimati neke loše strane jedne vrste plastike (a kažu da ih ima više od 1900 različitih) pripisivati baš onoj koju napadamo. Upravo kao što neke loše karakteristike jednog metala ne pripisujemo svim metalima, npr, otrovnost metala žive ne pripisujemo recimo kirurškom čeliku, niti zbog toga pozivamo na zabranu čelika.
"Enivej", hvala na komentaru, jer eto i to daje priliku za dodatnim objašnjenjem. Čitamo se.
27.02.2013. (21:26) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...