Komentari

marinjurjevic.blog.hr

Dodaj komentar (34)

Marketing

  • vatrogasac

    A šta ćemo s azbetom ?

    avatar

    07.09.2010. (20:49)    -   -   -   -  

  • donin svijet

    Svaka čast na temi! :)

    MRAMOR, KAMEN I ŽELJEZO - ROBOTI

    avatar

    07.09.2010. (21:40)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @vatrogasac

    Azbest je ogroman problemkako u Solinu (Splitu) tako možda još više u Pločama. Nažalost puno se ljudi razbolilo od azbestoze. Jedan od mojih najboljih prijatelja je umro od posljedica azbestoze "zarađene" u splitskom šlkveru ("specijalna proizvodnja"). Ogroman je problem sa saniranjem azbesta i odnosom zajednice prema oboljelima. Azbest se dugo protežirao i kasno je shvaćema opasnost od njegove obrade kada dolazi do oslobađanja sitnih čestica azbesta koje se kao koplja zabijaju u pluća. U Vranjicu se dota poduzelo oko toga (Solin) ali daleko je to od onoga što bi trebalo a posebno u odnosu na razboljele. Ploče imaju također ogroman problem - i vrijeme je da o tome progovorimo otvoreno i s odgovornošću-

    avatar

    07.09.2010. (21:48)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @ima jedan svijet

    ROBOTI !

    To su bila vremena kada su se stvarali i takvi hitovi poput "Mramor, kamen i željezo" koja pjesma je i u Austriji bila jako popularna ("Roboti" su tamo svirali par godina). Puno je glazbenika prošlo kroz "Robote" pa je ovo možda trenutak kada se trebamo prisjetiti i Ivice Percla koji je u njima ostavio svoj trag prije "Starog Pjera".

    avatar

    07.09.2010. (21:50)    -   -   -   -  

  • donin svijet

    To je glazba koja je bila popularna kad sam se ja rodila.... no ona je temelj glazbi koju je slušala moja generacija. Percl je pjevao stihove mnogih naših velikih pjesnika... pa su tako tu i HULIGANI Zvonimira Goloba i svakako njegova najljepša pjesma Đorđa Novkovića STARI PJER. :)

    avatar

    07.09.2010. (22:16)    -   -   -   -  

  • vatrogasac

    A što je s azbestnim cijevima na ulazu u Split ? Složene su već dugo vremena izmedju Pujanki i Brda blizu autobusne stanice i stambenih zgrada.

    avatar

    08.09.2010. (00:53)    -   -   -   -  

  • Bule

    @Marin Jurjević o svemu. Sve dok sunce bude grijalo ovu planetu normalnim ognjem, Priroda će naći načina za opstati. Makar zbrisala čovječanstvo i sva živa bića s lica zemlje. I počela opet sve ispočetka. Tko zna koliko je svemir inače star. Koliko je ciklusa on već odradio. Koliko je civilizacija bilo uništeno i novih rođeno? Sve se vrti u krug Marine i vraća na početak.
    Sve je ovo niti treptaj oka u vremenu koje nema svoj rok trajanja.

    avatar

    08.09.2010. (07:59)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @ima jedan svijet

    Razvoj kulture i subkulture mladih šesdesetih godina bio je s jedne strane jako određen "imitacijom" i "uvozom" trendova sa Zapada - a s druge strane našim utohtonim izrazima i specifičnostima. To je vrijeme kada e upravo u kulturi pokreču mnoga zbivanja koja će imati političku poruku i zahtjev za promjenom društvenih odnosa. Popularna kultura (pop - kultura) imala je svoje izraze i u revijama tipa "džuboks" (najutjecajniji) a kasnije "Pop - expres". ROBOTI su unijeli nešto što je bilo vezano za pojavu HITOVA (danas "uspješnica")....pd kojih je svakako najveći njihov bio "Mramor, kamen i željezo" a Karlo Metikoš se pojavo (alias Mat Colins) kao medjunarodna zvijezda s internacionalnim hitom u okviru pop . kulture (rnije je sličan uspjeh postigao - ali u jednom sasvim drugom tipu glazbenog smjera - Ivo Robić s "Morgen"...A zanimljivo je da je Robić odbio snimit jedan od kasnije najvećih hitova uopče - koji je ušao u fundus evergreena - a to je "Marina" koju snima Roco Granata)

    avatar

    08.09.2010. (09:43)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @vatrogasac

    Radi se zaista o azbestnim cijevima za potrebe vodoopskrbe a bile su najmenjene izvozu (mislim u Iran). Hrvatska država je zabranila taj izvoz - pa su cijevi ostale nama....Tako smo štiteči ekološki sustav i "zdravlje" Irana ugrozili sami sebe. Iako se mora kazati da gotovi azbestbi proizvodi nisu toliko opasni koliko je opasna njihova proizvodnja i obrada kada se stvara azbestna prašina. Kada se te cijevi ne diraju one ne bi trebale bit opasne - ali je već i najmanje lomljenje itekako opasno -a da ne govorimo da izlaganje atmosferilijama dovodi do pitanja kemijskih i drugih reakcija koje mogu bit štetne. Nekada se tzv trnita" (valoviei azbestne ploče) itekako upotrebljavala u splitskim poljima za pokrivanje baraka - ka i kučica po periferiji. Rađena su vatrogasna odijela od azbesta a posebno je opasno bilo oblaganje zaštitnom slojevima azbesta u brodogradnji specijalnih plovila. U svakom slučaju azbestbim cijevima tamo nije mjesto !

    avatar

    08.09.2010. (09:49)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @Bule

    Ali stvaranjem ozonskih rupa...nesmiljenim iscrpljivanjem Zemlje, promjenama klime i promjenama u sastavu voda i ponašanja mora...itekako ugrožavamo sebe same i Planetu na kojoj živimo. O biljnim i životinjskim vrstama koje je nastanjuju da i ne govorim.
    uzmimo samo rijeku Jadro i šta se deava sa njenim eko - sustavom. Taj hrvatski Jordan pretvaramo u nešto sasvim drugo a prijeti joj i totalno uništenje. Dosta je spomenuti samo jedan ptrimjer: Tiskara Slobodne Dalmacije u Dugopolju. Bez obzira na sve zaštite - zločin je graditi je na takvom mjestu i takvom poroznom kraškom terenu. O olovima koja se oslobađaju u procesu tiskanja da i ne govotrimo.
    Zatim Kaštelanski zaljev i uloga bivšeg Mesoprometa i Jugovinila itd.
    Čovjek je sklon da ne misli "na dugu stazu" i da se sebično usmjerava samo na kratki period svoje pojedinačne egzistencije na ovom Planetu a to je pogubno i neodgovorno.
    Naravno nama su za sve ipet kriviMlečani ili Turci

    avatar

    08.09.2010. (09:55)    -   -   -   -  

  • vatrogasac

    vatrogasac

    A šta je s Karepovcem i Lećevicom ? Šta ćemo s ozpadom Splita i Dalmacije, otocima '

    avatar

    08.09.2010. (20:29)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @vatrogasac

    Karepovac je jedan od najvećih problema Splita. Činjenica je da se na tom odlagalištu otpada desetljećima odlaže otpad koji nije samo splitski - nego i otpad okolnih mjesta i gradova. isto je tako činjenica da je in "zasićen" i da se mora rješiti. To je izuzetno vijedan prostor i problemima otpada najviše se kod nas bavio dr. Jakša Miličić. Zadnje su ideje vezane za tzv "plazma metodologiju" uništavanja otpada - što je najsuvremeniji oblik eliminacije otpada koji je daleko napredniji od reciklaže i sl. Taj prostor bi se mogao snirati na način da postane izuzetno vrijedan - i poslije devatiranog Žnjana možda je zadnji prostor koji bi se korisno ogao upotrijebit. Japansko - austrijski investitori nude nekoliko solucija. Mislim da je saborska orijentacija i da su dokumenti Sabora o sanaciji otpada predvidjeli dvije Plazme za Hrvatsku. Spalionice nisu pravo riješenje i ekolozi imaju mnoge primjedbe - ali gotovo da je sve bolje od postojećeg (a to je ne samo ekološka nego i bukvalno eksplozivna bomba ispod Splita radi plinova koji se oslobadjaju). Okolica mora shvatiti da ne može Split apsorbirati i njihov otpad.
    Tu je nda i problem Lečevice i odlagališta za ovaj dio Dalmacije.
    Tamo su se javili jaki otpori iako se nudi velika ekološka renta - i garantiraju najsuvremenije tehnologije zaštite okoliša. Kako će to završit zaista ne znam - ali ne može se ni vrući krumpir uvijek prebacivati u tudje ruke
    poseban su problem otoci.
    Opći je interes da se na njima ne deponirasmeće (otpad) nego da se specijalnim brodovima koji postoje u svijetu vozi na obalu i pod strogom kontrolom snira. Inače - otocima, kao zatvorenim sustavima - prijeti strašna opasnost od otpada i nekontrolirane devastacije prirode i destabilizacije eko - sustava...Ako jo dodamo eko turizam i proizvodnu eko hrane onda je jasno da otoke moramo spasiti od te opasnosti. To je općehrvatski interes.
    Eno se Kosorica i Bajs danas hvale turizmom. moraju bit svjesni da se bez očuvanja ekološke ravntože i supstance priobalja i otoka nadvija opasnost da nam se i turizam udavi u septičkim jama i nekontroliranim odlagalštima otpada.

    avatar

    08.09.2010. (21:04)    -   -   -   -  

  • dugobabe

    Ode naš Ivo u američke profesore !!!

    avatar

    09.09.2010. (07:50)    -   -   -   -  

  • holmes

    Kako sam otpušten iz Slobodne Dalmacije
    Nije vam ovo Feral
    Igor Lasić

    Alarmantno stanje hrvatske štampe pod spregom glomaznih korporacija (čitaj: Europa Press Holdinga) i interesa vladajućeg političkog establišmenta iskusio je i dugogodišnji novinar ugašenog legendarnog Feral Tribunea

    Početkom ljeta prošle godine ugasio se Feral Tribune u kojem sam radio preko deset godina, i ubrzo sam prešao u zagrebačko dopisništvo Slobodne Dalmacije, jednog od listova najvećeg hrvatskog medijskog koncerna, Europa Press Holdinga

    Isprva mi je najviše truda uzelo navikavanje na identifikaciju karticom, onom koja se prisloni uz elektronski čitač, pa isti onda tihano zapišti, a crvena lampica se oboji zeleno, i bude sve u redu... U novoj, modernoj zgradi EPH, ako želite ući te pristupiti liftu za dopisništvo Slobodne Dalmacije, recimo, zatim otići na ručak u interni restoran na sedmom katu, potom se vratiti na rad i na kraju izaći van, tu karticu morate stroju predočiti pet puta.

    Kasnije sam jednom navratio do korporacijskog „bezbednjaka”, zaduženog za svakovrsnu sigurnost u firmi, jer sam radi članka trebao objašnjenja zakonskih okolnosti u vezi s osiguravanjem informatičkih sustava, i pamtim da je taj gospodin na zidu imao samo dva plakata, jedan do drugog: skice organizacijskog ustroja Slobodne Dalmacije i - to mi se dopalo - CIA-e.

    Veliki dio zaposlenih je u to kolovoško vrijeme koristio godišnje odmore, a s rujnom je situacija dozorila u realnom koloritu. Prvo mi je glavni urednik Slobodne Dalmacije Zoran Krželj zabranio, preko urednika kulturne rubrike, da pišem o Milanu Štrljiću, intendantu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, koji je taman bio zaredao s uklanjanjem nepoćudnih predstava i autora s repertoara toga teatra... Bio mu je i osobno sklon, kao što ću naknadno saznati, izuzev ultimativnog razloga kadrovskog interesa HDZ-a.

    Dobio sam ugovor na neodređeno vrijeme i formalni status tzv. novinara-komentatora, ali zapravo nisam pojma imao što glavni urednik misli o mom dolasku, jer se nije izjašnjavao niti na neobavezni poticaj najbližih suradnika u splitskoj centrali tih novina. Prva dva mjeseca nismo se ni vidjeli niti čuli, ma ni e-mail nismo izmijenili. Često je dolazio u Zagreb i u EPH, ali u dopisništvo nije navraćao. A nije niti morao ništa reći, jer ga se o mom dovođenju - postat će zatim više nego očito - nije baš ni pitalo. Ispast će da sam u Slobodnu Dalmaciju došao posve mimo Krželja, na prijedlog nove šefice dopisništva Nataše Škaričić i pristanak predsjednika Odbora direktora EPH-medija Stjepana Oreškovića

    NASTAVAK SLIJEDI

    avatar

    09.09.2010. (08:45)    -   -   -   -  

  • holmes

    Kukuruz između dva mobitela

    Riječ po riječ, pozvao sam se i na principe struke, e da bih čuo kako to što radim uopće nije profesionalno novinarstvo. Odgovorio sam da to što on radi jest profesionalno, ali nije novinarstvo. A on će na to da mu ne pada na pamet objaviti moje izvore, jer bi vjerodostojni svjedoci, ako to jesu, pristali da im se objelodane imena. I da ovo tu, kaže, ovo gdje mi radimo, nije Feral.

    Pa, toga da sam itekako svjestan kako Slobodna nije Feral, odgovorio sam novinaru i uredniku za vrijeme čijeg je vođenja splitskog dnevnika taj list pao, po mom sudu - a radio sam tamo i kao početnik od 1994. od 1997. godine - s najnižih grana na samo tlo. Nije to nanovo ona ratnohuškačka tribina iz npr. druge polovine 1993. godine, jasno, ali je sve besmisleniji i sve odiozniji tabloid; riječju, antinovine... Pritom uglavnom neupotrebljive za opsežnije akcije političkog podzemlja, koje se radije oslanja na manje ruinirane medijske strukture.

    Kroz nepunu godinu do momenta kad ovo pišem, Krželj je redikulizaciju Slobodne Dalmacije usavršio ciljanim potiskivanjem najrelevantnijih društvenih tema i zastiranjem problema što ih producira aktualna državna vlast, te euforičnim forsiranjem novosti o gatarama i raznim drugim čudesima, sportskim i estradnim marginalijama ili crnokronikaškim pikanterijama, sve do pokušaja da jednu novinarku uvjeri kako će imati sjajnu vijest ako zrna kukuruza stavi među dva mobitela koji će biljne klice mikrovalovima začas preobraziti u autentične kokice.

    Stilist koji u svojim komentarima ponajviše od interpunkcije ljubi uskličnike, pri čijem se otipkavanju na tastaturi inače rabe dva prsta lijeve ruke, za razliku od npr. točke ili zareza kojima dostaje po jedan prst na desnoj, pa i to govori nešto o osebujnosti korisnikova izričaja, Krželj se kao novopečeni urednik imao zgodu proslaviti, nakon komsomolački odrađene omladinsko-redakcijske karijere u SFRJ, naime, istinski tek proljetos, ispisujući pamflet kontra nekoliko svojih novinara što su doveli u pitanje gazdinu volju o selidbi Slobodne Dalmacije iz centra Splita u jeftiniji objekt nadomak Sinju, gdje su uz opće sranje danas još primorani inhalirati vonj vlastitih govana iz loše urađene septičke jame.

    Krželj je umuknuo

    Primjera je mnogo, a sličan mome jest, recimo, onaj splitskog kolege koji je poželio napisati nešto o neplaćanju radnika na gradnji nove sportske dvorane u Splitu, jedne od šest njih u šest hrvatskih gradova, koje čine grandiozni projekt rasipanja javnog novca na kreditni rok od 30 godina, inicijalno radi domaćinstva za Svjetsko rukometno prvenstvo. Ali, projekt je zacrtan po volji premijera Ive Sanadera i lokalnih vlasti te najvećih graditelja, kao i koncesionara sportske dvorane koji jamči plaćanje stalne reklame u Slobodnoj, pa su neimenovani proleteri škartirani baš poput mojih HHO-izvora.

    Zbog generalne prakse neovlaštenog interveniranja u tekstove, novinari Slobodne Dalmacije već mjesecima prikupljaju razne primjere Krželjeve cenzure, koje će poslati na uvid Hrvatskome novinarskom društvu
    -------------------------------------------------------------------------- ------
    Uostalom, zapitao sam Krželja tada u dopisništvu, zbog čega je onda, ako ne priznaje neimenovane izvore, u jedan moj tekst o kandidaturama na predstojećim izborima za Predsjednika RH, ugurao informaciju dobivenu od neimenovanog izvora koji ujedno vrši dužnost premijera Vlade RH, a ni tada me nije pitao želim li ja to baš tako... E, tu je, bogme, Krželj nakratko umuknuo. Pretpostavljam da ga je proželo kajanje što se o svom tajnom telefonskom razgovoru s anonimnim Ivom Sanaderom, koji se par dana ranije poželio malo ubaciti u trač-kombinacije o budućem predsjedniku, ali to nije želio javno potvrditi, je li, on sam pohvalio šefici dopisništva, a ona ga je pohvalila meni.

    Uto se u naš razgovor umiješao Orešković, naočigled zabrinut oko ishoda. Pokušao me uvjeriti da „ipak moramo povesti računa i o nekim ljudima u kući”, no uvjerio me samo kako je utjecaj Čička, kućnog spin-doktora opće prakse, toliko stabilan da se, eto, može i otvoreno potegnuti kao argument, a uvjerio je i Zorana Krželja koji spomen toga više nije vidio nedopustivim. Još malo smo se natezali oko neimenovanih izvora, da bi nam se Orešković ispričao neodgodivim obvezama i ostavio Krželja da sam dalje podnosi gori dio onoga za što je namješten.

    Spontano je tad prešao na „ti”, moj glavni urednik, ali kako ionako nismo znali o čemu bismo još pričali, trenutak se nenadane bliskosti brzo i okončao. Izašao sam bez rukovanja i uz „doviđenja”, no ni ta mi želja do danas nije uslišana. A nedavno, prošlog mjeseca - na petak trinaesti - otpušten sam „zbog racionalizacije i optimizacije poslovanja”, kako su mi napisali u oficijelnom rješenju... Bez mogućnosti prelaska u neko od brojnih izdanja pod istim krovom.

    NASTAVAK SLIJEDI

    avatar

    09.09.2010. (08:47)    -   -   -   -  

  • holmes

    Medijska magla

    Do kraja, dakle, mogao sam tek još pisati izvještaje s press-konferencija ili tekstove koji neće biti objavljeni, a Krželj se više nije pojavljivao u dopisništvu. Normalnu komunikaciju s njim ne pamti niti Nataša Škaričić, kojoj je upravo prije nekoliko dana započeo otkazni rok, ubrzo nakon što je pokrenula javnu peticiju - apel o alarmantnom stanju u hrvatskom novinarstvu. Također, zbog generalne prakse neovlaštenog interveniranja u tekstove, novinari Slobodne Dalmacije već mjesecima prikupljaju razne primjere Krželjeve cenzure, koje će poslati na uvid Hrvatskome novinarskom društvu.

    Problem uvelike nadilazi slučaj jednoga oštećenog novinara, koliko i jednog (ne)odgovornog rukovodioca pogona: šteta se stalno nanosi novinarskoj profesiji u cijelosti, a time i zajednici čiji smo posrednik, ili bismo makar trebali biti, načinom društveno progresivnim.

    Drugim riječima, ni Krželj ni ja ne bismo za priču o sebi zaslužili ovoliko prostora da nam nije uistinu delikatne javne funkcije i posljedica što ih ona nosi; jao si ga novinarstvu kojem su sami novinari tema...

    U tako postavljenom kontekstu ipak se znatno ozbiljnijim doima zdušno djelovanje glavnog urednika, naime, kao branitelja interesa vlasti koja je njegove novine i prodala EPH-u, uz izostanak transparentnog zakonskog nadzora ispunjavanja preuzetih obaveza novog vlasnika prema novinama. Dok ta vlast, s druge strane, drži novinare u svojevrsnoj informacijskoj blokadi, ne dajući im priliku da na press-konferenciji premijeru i ministrima izravno postave neko pitanje, a čemu se u svoje vrijeme izlagao čak i Franjo Tuđman... Mediji u novodobnoj Hrvatskoj razdijeljeni su ciljanim pouzdanicima kako bi udruženi interes političke i gospodarske elite u diobi javnog bogatstva bio što uspješnije zaklonjen medijskom maglom i odvlačenjem pažnje na prigodne atrakcije koje se uslijed posvemašnje merkantilizacije usput i sjajno prodaju.

    Detektori mozga

    Kiosci Tiska kao glavni komad ukupne novinsko-distribucijske mreže, zato i jesu izručeni glavnom trgovinskom oglašivaču u Hrvatskoj, Agrokoru, HDZ-ovog tajkuna Ivice Todorića kojeg ovdje više nitko ne smije ni krivo pogledati. Danas, kad je proces proizvodnje novina zbog uzleta modernih tehnologija puno jeftiniji nego prije petnaest godina, pokretanje dnevnika ili novog tjednika puno je teže negoli je bilo, zahvaljujući novougrađenim mehanizmima i otpornicima u političkom i ekonomskom uzurpiranju medijske djelatnosti. Tranzicijski krug je zatvoren, pa tako više nikome nije čudno što se ime Zorana Krželja može vidjeti i u Registru poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, pod Slobodna Dalmacija Media d.o.o. Ali, tamo se ne navode urednici, nego članovi uprave.

    Ninoslav Pavić, većinski vlasnik EPH, nedavno je u magazinu Lider pozdravio osjećaj egzistencijalnoga grča u želucima svojih novinara. Jer, poručuje on, tako bolje funkcioniraju.

    I, doista, nema bojazni za gazdu: poznajem na desetke odličnih novinara koji u sustavu EPH i šire, izmučeni dugotrajnim pritiskom udruženih centara moći te svojim privatnim grčevitim obligacijama, trpe nemogućnost slobodnog izražavanja i čekaju da im aktualni bauk recesije i nedokazivi poslovni gubici nujnog poslodavca presude otkazom potkrijepljenim motivima „racionalizacije i optimizacije”. Bez obzira što mi sami umnogome doprinosimo tome, svojim pristajanjem, apatijom i neorganiziranošću, da ne spominjem teže vidove krivnje.

    Dok ovo pišem, čisteći za sobom ladice u dopisništvu Slobodne Dalmacije, radnici na glavnoj porti EPH upravo postavljaju dvije nove staklene, cilindrične komore s detektorima koji očitavaju neželjene materije u posjedu kandidata za ulaz. Opravdat će to, nema sumnje, razlozima više sigurnosti zaposlenika u okolnostima pojačane strepnje zbog naraslih anonimnih prijetnji i fizičkih napada na novinare, baš kao što je Amerika tumačila svoj globalni rat protiv terorizma...

    Kao i u tom slučaju, međutim, ostat će makar taj problem što barijera načelno ima dva lica, i često biva nejasnim odnos među njima, često nije lako razaznati s koje strane možemo uz iole objektivno pokriće govoriti o slobodi.

    avatar

    09.09.2010. (08:48)    -   -   -   -  

  • radijus

    Ono danas na sjednici Vijeća .jadno da jadnije ne može biti, bijedno da bjednije ne može biti , svi ste vi Kerum, jer tako se dobro ti vaši uklapaju da ne možeš prepoznati tko je tko.

    A kome se to dragi Holmes obračaš???! trošiš vrijeme uzalud!

    avatar

    09.09.2010. (21:50)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @dugobabe

    Ne znaju amerikanci šta ih čeka.....Iznenaaaađenjeeee !!!!!

    avatar

    09.09.2010. (23:07)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @Holmes

    Jko edukativni i inspirativni kometari !
    Pa kuda to mi plovimo ?

    avatar

    09.09.2010. (23:08)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @radijus

    A koliki ti je OPSEG "majstore" ?

    Te svoje otrcane fore ne možeš više prodat ni na seoskompolitičkom derneku a kamo li ozbiljnim blogerima koji se kuže u politiku i političke pometače i otirače.....
    DEJA VU !!!!

    avatar

    09.09.2010. (23:11)    -   -   -   -  

  • Bule

    @Marin Jurjević o svemu. Slažem se kako čovjek dugoročno radi u korist svoje štete. Ako se uskoro ne opameti, u šta iskreno vjerujem da hoće, onda će Priroda uzeti stvari u svoje ruke. Čovjeka, kao glavnu njezinu ugrozu, će eliminirati s lica zemlje i početi sve ispočetka. Vjerojatno Prirodi to ne bi bilo prvi put.
    Važno je da se Sunce ne ugasi ili se prigrije.
    Za ostalo će se Priroda već snaći.

    avatar

    10.09.2010. (07:48)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @Bule

    Ispada, na kraju - da Čovjek kao jedino misaono ("razumno") biće postaje i najopasniji za Prirodu i tako za sva ostala bića.
    Posebna je priča odnos prema drugim ljudima.
    Evo jčer smo na gradskom vijeć prisustvovali ispadu teškog prinitivizma kada je viječnica HDZ pokušala diskvalificirat drugu osobu na osnovu kriterija stručne spreme ("Vi imate samo srednju šklu"!)
    Nema takav pristup puno razlike od diskvalifikaciji po vjerskom, nacionalnom, rasnom ili nekom drugom kriteriju. To je pravi prmitivizam
    Postoji i takva vrste "ekologije" - kja se odnosi na ekologiju ljudskih odnosa
    A tu smo isto na dnu !

    avatar

    10.09.2010. (08:17)    -   -   -   -  

  • Bule

    @holmes. Bidni moj Holmes. "Tko s đavlom tikve sadi, o glavu mu se razbiju".
    Bez puno pametovanja s moje strane, bar je stvar kod novinara potpuno jasna. "Ili ćeš pisati po diktatu nadređenih, ili briši". Pa `ko voli nek` izvoli. Čak i mi koji nismo novinari znamo kako je slobodno novinarstvo samo mrtvo slovo na papiru. Tiskovine su samo produžena ruka onih koji imaju novac i moć. Al` su glupi plaćati one novinare koji pišu protiv njih.
    Jebiga glavni lik iz tvoje priče je to trebao znati. Pobogu pa radio je u "Ferala".
    Ili je možda očekivao da moći i u "Slobodnoj" pisati na isti način kako je to činio u svojoj bivšoj novinskoj kući koja je, usput rečeno, propala.

    avatar

    10.09.2010. (08:21)    -   -   -   -  

  • Marin Jurjević o Svemu

    @Holmes

    Bez slobodnog novinarstva nema ni slobodnog društva....Sveopća ontrola je činjenica - a možda jedna od najgorih i najopasnijih kontrola je kontrola informiranja i selekcija informcxija !
    Takva vrsta kontroliranog novnarstva ima ambiciju da kroji i političku sudbinu nacije i da kreira i režira sliku o stanju stvari u društvu - pa bila ona i sasvim izvitoperena ilažna. Zato bez "slobodnih novinarskih" i "informacijskih oaza" lako možemo upasti u jamu totalirtarizacije infornativnog prostora - što je uvod u puno teže oblike totalitarizma i manipulacije. Zato nam tako očajno nedostaje danas "Feral" !
    Da svitli !

    avatar

    10.09.2010. (08:27)    -   -   -   -  

  • Bule

    @Marin Jurjević o svemu. Osobno držim kako bi u gradskim vijećima, ali i u ostalim predstavničkim tijelima, trebali sjediti i ljudi s završenom osnovnom školom. Ima puno bistrih i pametnih ljudi i s nižim obrazovanjem, koji bi itekako znali braniti interese jedne od najugroženijih najugroženije skupina hrvatskog društva.

    avatar

    10.09.2010. (09:44)    -   -   -   -  

učitavam...