"OBICNI GRADJANI JEDU KAD MOGU. ZBOG TOGA IH CESTO ZAMIJENJUJU SA STRAJKCIMA GLADJU!". Rade Jovanovic
Dragi prijatelji,
Puno puta smo ovo nase svakodnevno tihovanje uz poruke pjesama iz "Bijele kule" karakterizirali cimbenikom duhovnog rasta, ali nismo do sada na to gledali kroz dimenzije, opseg, domete i granice tog rasta. I danas vas podsjecam na finalnu recenicu iz GALEBA JONATANA LIWINGSTONA Richarda Bacha: "Nema granica! Jonatane!". Navedena pjesma me motitivise da jos jednom procitam i LESTVICE sv. Jovana Lestvicnika:
102. MOJI SVECI I DUHOVNICI
Moji sveci i duhovnici stepenice su do Mojega vrletnog prijestolja.
Budite im zahvalni, i penjite se korak po korak u visinu; ne zastajkujte, i ne gradite na njima oltare. Vase je penjanje oltar kakav oni zele.
Sto se krace na njima zadrzavate, to ljepsi im oltar podizete. Ne rusite i ne pustosite im oltare silazenjem, kad ste se vec jednom otisnuli uvis. Ne vrijedjajte njih, koji su put, time sto cete ih zamijeniti za cilj.
"Bijela kula", knjiga 30. Zapisala Vesna Krmpotic
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
01.07.2009. (08:05)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
From: Ribook Subject: Srpanj u Ribooku Date: Tuesday, June 30, 2009, 7:15 PM
Potovani, pozivamo Vas da nam se i ovoga mjeseca pridruite u Ribooku.
Srpanj u Ribooku počinje 2.VII. u 19 sati Ribookiranjem kada se predstavlja autobiografski roman Dejana i Sneane Stanković o patolokom kockanju. Na večer temata Carne del Carnaro 6.VII. u 19 sati predstavlja se roman Bezimena, autorice Jagode Marinić. U privitku Vam aljemo i pozivnicu.
Srdačan pozdrav i nadamo se do skorog viđenja, Marko Gajski, Nina Vikanić, Vana Čargonja i Smilja Cukrov
Ribook Janeza Trdine 9A Tel: 051/581-555 Fax: 051/581-557 e-mail: ribook@superknjizara.hr
-------------
lp, boro
01.07.2009. (16:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
tudija "Nizkoogljična delovna mesta za Evropo" kae, da je vsaj 3,4 milijona evropskih delovnih mest povezanih z obnovljivo energijo, trajnostnim prometom in energetsko učinkovitim blagom in storitvami....
Misel tedna
Verovati je zlato, fino, čisto, brez zmesi, saj ločilo si Ti sam, če zares verjame vanj.
Ananua
Zeleno je ključ do novih delovnih mest
tudija "Nizkoogljična delovna mesta za Evropo" kae, da je vsaj 3,4 milijona evropskih delovnih mest povezanih z obnovljivo energijo, trajnostnim prometom in energetsko učinkovitim blagom in storitvami.
Za primerjavo: industrija, ki onesnauje (rudarstvo, oskrba z elektriko, plinom, proizvodnja cementa, eleza in jekla in druge) obvlada 2,8 milijona zaposlitev. Trendi kaejo, da se bo nizkoogljično gospodarstvo v prihodnje e irilo, medtem ko bo zaposlovanje v rudarstvu in industriji, ki onesnauje e naprej upadalo.
"tudija jasno opozarja na zmagovalce in dokazuje, da podnebju prijazne politike in tehnologije pozitivno prispevajo k gospodarstvu," pravi Jason Anderson, vodja evropske podnebne in energetske politike pri WWF. "Čista ekonomija bo vzletela in če bodo politiki e naprej podpirali industrijo, ki prispeva k onesnaevanju ozračja, bo imela Evropa v prihodnosti visoke stroke, tako v gospodarstvu, kot zaradi okoljske kode."
u svojoj knjizi Lijekovi ili priča o obmani prva je otvoreno progovorila o manipulacijama farmaceuta
Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i zdrave Od kolesterola je stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za modani, od ećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću. To je smisao svega â to veća potronja lijekova, te povećanje zarade
pie ANa VUČETIĆ-KRBIĆ/EPEHA, snimio BRANISLAV GRGUROVIĆ/CROPIX
Nakon pet godina istraivanja, zagrebačka internistica dr. Lidija Gajski objavila je knjigu Lijekovi ili priča o obmani. To je prvi put da jedna hrvatska liječnica, koja poznaje sustav iznutra, otvoreno kritizira farmaceutsku industriju, razotkriva njihovu spregu s liječničkom strukom i manipulacije kliničkim ispitivanjima lijekova, sve u slubi povećanja profita.
Zbog podataka koje je iznijela u knjizi dospjela je na crnu listu, jedva je pronala izdavača i recenzenta, a podrka liječničke struke potpuno je izostala.
Jesu li lijekovi spas za bolesne ili je riječ o najobičnijoj prijevari iza koje stoji interes jakog lobija farmaceutske industrije i liječnika, razgovaramo s dr. Gajski, koja kae da je nastupilo medicinsko ludilo.
â Dovoljno je reći da se osnovne smjernice prema kojima radimo u posljednjih 10-ak godina kose s kliničkim iskustvom liječnika, ali i zdravim razumom bolesnika. Primjera radi, normale za krvni tlak su sa 160/95 pale na 140/90, a optimalni tlak je nii od 120/80. Slično je sa ećerom i kolesterolom. Da bi postigli te vrijednosti, sve vie ljudi uzima lijekove i postaje ovisno o farmakoterapiji.
To sputanje normala nije slučajno jer je farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potroio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u rizične. Pa je od kolesterola stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za modani, od ećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću.
Tada zdravi ljudi postaju rizični i trebaju lijekove. A to je smisao svega â to veća potronja lijekova koji su, usput rečeno, vrlo upitne djelotvornosti, te povećanje zarade farmaceutske industrije.
Koliko su vjerodostojna ispitivanja na temelju kojih lijekovi ulaze u iroku primjenu?
â Posljednjih 15 godina industrija lijekova preuzela je u značajnoj mjeri medicinska istraivanja, ispitivanja lijekova i edukaciju, a jednim dijelom zdravstvenu politiku, medije i udruge pacijenata.
Oko 70 posto ispitivanja lijekova danas financira upravo farmaceutska industrija, a ispitivanja u privatnoj reiji pristrana su i nisu vjerodostojna, nego proizvode rezultate kakve eli sponzor. Veliki stručnjaci, ugledni liječnici, postali su dio establishmenta i rade za farmaceutsku industriju.
Dovoljno je reći kako je pozitivan ishod ispitivanja lijeka četiri do pet puta čeći kad ga plaća farmaceutska industrija nego kad ga financira javni novac. Farmakoloka i epidemioloka ispitivanja jo su problematičnija od kliničkih, jer im je jedini cilj povećati upotrebu lijekova.
Na koji se način manipulira ispitivanjem lijekova?
â Na razne načine, počevi od biranja uzoraka pacijenata. Namjerno se izabiru pacijenti koji imaju veće anse za ozdravljenje i kod kojih će učinak lijeka biti veći. Dobiveni podaci prikazuju se djelomično, selektivno i njima se manipulira tako da se kao relevantni prikazuju laboratorijski parametri koji uopće nisu klinički relevantni.
Primjerice, smanjenje tlaka umjesto broja infarkta. Takav drastičan slučaj dogodio se 80-ih godina s lijekovima za aritmiju srca za koje se poslije pokazalo da su skraćivali ivot. Isto tako, negativni rezultati primjene lijeka rjeđe se objavljuju nego pozitivni.
Kao najveće krivce za ovakvo stanje ističete kliničke profesore, ugledne eksperte, koji su u sprezi s farmaceutskom industrijom?
â Da, oni funkcioniraju u savrenoj simbiozi: ugledni kliničari svojim ispitivanjima daju legitimitet lijekovima, a farmaceutska industrija njima zauzvrat daje financijsku moć.
Kad otkrijete da su ti ljudi, koji su bili vai profesori i autoriteti kojima vjerujete, postali dio farmaceutskoga kompleksa koji ih plaća i povećava im moć, to je porazno. Međutim, problem je čak i puno dublji jer ti eksperti ne samo da su plaćeni, nego su stvoreni od farmaceutske industrije.
Vi danas ne moete napraviti znanstvenu karijeru bez suradnje s industrijom, jer od drave i ministarstva zdravstva ili znanosti novac za istraivanja neće dobiti. Isto je i s edukacijom akademskih kliničara.
Ukratko, vi ste njihov zarobljenik i ne moete biti neovisni. Sve to rezultira time da o lijekovima znamo jako malo i da je prava istina od nas skrivena, jer nam je nema tko reći.
Ispitivali ste učinkovitost lijekova za krvoilni sustav koje liječnici najčeće propisuju bolesnicima. Do kakvih ste zaključaka doli?
â Do zastraujućih. To je balon od sapunice jer je riječ o preparatima vrlo skromne ili upitne djelotvornosti. Najbolji doka
01.07.2009. (18:08)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Poziv na predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2010. godini
Grad Rijeka - Odjel gradske uprave za kulturu objavio je Poziv na predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2010. godini. Javne potrebe u kulturi čine razne kulturne djelatnosti, programi, akcije i manifestacije od interesa za Grad Rijeku koje se sufinanciraju sredstvima Proračuna Grada Rijeke.
borivoj
"OBICNI GRADJANI JEDU KAD MOGU. ZBOG TOGA IH CESTO ZAMIJENJUJU SA STRAJKCIMA GLADJU!". Rade Jovanovic
Dragi prijatelji,
Puno puta smo ovo nase svakodnevno tihovanje uz poruke pjesama iz "Bijele kule" karakterizirali cimbenikom duhovnog rasta, ali nismo do sada na to gledali kroz dimenzije, opseg, domete i granice tog rasta. I danas vas podsjecam na finalnu recenicu iz GALEBA JONATANA LIWINGSTONA Richarda Bacha: "Nema granica! Jonatane!". Navedena pjesma me motitivise da jos jednom procitam i LESTVICE sv. Jovana Lestvicnika:
102. MOJI SVECI I DUHOVNICI
Moji sveci i duhovnici stepenice su do Mojega vrletnog prijestolja.
Budite im zahvalni, i penjite se korak po korak u visinu; ne zastajkujte, i ne gradite na njima oltare. Vase je penjanje oltar kakav oni zele.
Sto se krace na njima zadrzavate, to ljepsi im oltar podizete. Ne rusite i ne pustosite im oltare silazenjem, kad ste se vec jednom otisnuli uvis. Ne vrijedjajte njih, koji su put, time sto cete ih zamijeniti za cilj.
"Bijela kula", knjiga 30. Zapisala Vesna Krmpotic
Puno pozdrava iz Sombora od Josipa
01.07.2009. (08:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
--- On Tue, 6/30/09, Ribook wrote:
From: Ribook
Subject: Srpanj u Ribooku
Date: Tuesday, June 30, 2009, 7:15 PM
Potovani,
pozivamo Vas da nam se i ovoga mjeseca pridruite u Ribooku.
Srpanj u Ribooku počinje 2.VII. u 19 sati Ribookiranjem kada se predstavlja
autobiografski roman Dejana i Sneane Stanković o patolokom kockanju.
Na večer temata Carne del Carnaro 6.VII. u 19 sati predstavlja se roman Bezimena, autorice Jagode Marinić.
U privitku Vam aljemo i pozivnicu.
Srdačan pozdrav i nadamo se do skorog viđenja,
Marko Gajski, Nina Vikanić, Vana Čargonja i Smilja Cukrov
Ribook
Janeza Trdine 9A
Tel: 051/581-555
Fax: 051/581-557
e-mail: ribook@superknjizara.hr
-------------
lp, boro
01.07.2009. (16:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
--- On Wed, 7/1/09, info wrote:
From: info
Subject: [Fwd: [Fwd: Fwd: foto izlozba]]
To: borivojbukva@yahoo.com
Date: Wednesday, July 1, 2009, 11:20 AM
foto izlozba
dodjite da se druzimo
otvorenje 1.7. u19h
Spirit
molim da prenesete dalje
i objavite negdje ako mozete
thanx
helga
www.spirit-ri.hr
www.poriluk.com
--
posjetite:
www.kvarner.info
video portal
01.07.2009. (16:25) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Zeleno je ključ do novih radnih mjesta
tudija "Nizkoogljična delovna mesta za Evropo" kae, da je vsaj 3,4 milijona evropskih delovnih mest povezanih z obnovljivo energijo, trajnostnim prometom in energetsko učinkovitim blagom in storitvami....
Misel tedna
Verovati je zlato,
fino, čisto, brez zmesi,
saj ločilo si Ti sam,
če zares verjame vanj.
Ananua
Zeleno je ključ do novih delovnih mest
tudija "Nizkoogljična delovna mesta za Evropo" kae, da je vsaj 3,4 milijona evropskih delovnih mest povezanih z obnovljivo energijo, trajnostnim prometom in energetsko učinkovitim blagom in storitvami.
Za primerjavo: industrija, ki onesnauje (rudarstvo, oskrba z elektriko, plinom, proizvodnja cementa, eleza in jekla in druge) obvlada 2,8 milijona zaposlitev. Trendi kaejo, da se bo nizkoogljično gospodarstvo v prihodnje e irilo, medtem ko bo zaposlovanje v rudarstvu in industriji, ki onesnauje e naprej upadalo.
"tudija jasno opozarja na zmagovalce in dokazuje, da podnebju prijazne politike in tehnologije pozitivno prispevajo k gospodarstvu," pravi Jason Anderson, vodja evropske podnebne in energetske politike pri WWF. "Čista ekonomija bo vzletela in če bodo politiki e naprej podpirali industrijo, ki prispeva k onesnaevanju ozračja, bo imela Evropa v prihodnosti visoke stroke, tako v gospodarstvu, kot zaradi okoljske kode."
>>Več o tem
Urednitvo Pozitivk: Ale, Igor, Toma, Nina, Gape
---------------
lp, boro
http://www.pozitivke.net/
01.07.2009. (16:27) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
23.06.2009. | 11:02
u svojoj knjizi Lijekovi ili priča o obmani prva je otvoreno progovorila o manipulacijama farmaceuta
Dr. Lidija Gajski: Farmaceutska industrija vara bolesne i zdrave
Od kolesterola je stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za modani, od ećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću. To je smisao svega â to veća potronja lijekova, te povećanje zarade
pie ANa VUČETIĆ-KRBIĆ/EPEHA, snimio BRANISLAV GRGUROVIĆ/CROPIX
Nakon pet godina istraivanja, zagrebačka internistica dr. Lidija Gajski objavila je knjigu Lijekovi ili priča o obmani. To je prvi put da jedna hrvatska liječnica, koja poznaje sustav iznutra, otvoreno kritizira farmaceutsku industriju, razotkriva njihovu spregu s liječničkom strukom i manipulacije kliničkim ispitivanjima lijekova, sve u slubi povećanja profita.
Zbog podataka koje je iznijela u knjizi dospjela je na crnu listu, jedva je pronala izdavača i recenzenta, a podrka liječničke struke potpuno je izostala.
Jesu li lijekovi spas za bolesne ili je riječ o najobičnijoj prijevari iza koje stoji interes jakog lobija farmaceutske industrije i liječnika, razgovaramo s dr. Gajski, koja kae da je nastupilo medicinsko ludilo.
â Dovoljno je reći da se osnovne smjernice prema kojima radimo u posljednjih 10-ak godina kose s kliničkim iskustvom liječnika, ali i zdravim razumom bolesnika. Primjera radi, normale za krvni tlak su sa 160/95 pale na 140/90, a optimalni tlak je nii od 120/80. Slično je sa ećerom i kolesterolom. Da bi postigli te vrijednosti, sve vie ljudi uzima lijekove i postaje ovisno o farmakoterapiji.
To sputanje normala nije slučajno jer je farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potroio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u rizične. Pa je od kolesterola stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za modani, od ećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću.
Tada zdravi ljudi postaju rizični i trebaju lijekove. A to je smisao svega â to veća potronja lijekova koji su, usput rečeno, vrlo upitne djelotvornosti, te povećanje zarade farmaceutske industrije.
Koliko su vjerodostojna ispitivanja na temelju kojih lijekovi ulaze u iroku primjenu?
â Posljednjih 15 godina industrija lijekova preuzela je u značajnoj mjeri medicinska istraivanja, ispitivanja lijekova i edukaciju, a jednim dijelom zdravstvenu politiku, medije i udruge pacijenata.
Oko 70 posto ispitivanja lijekova danas financira upravo farmaceutska industrija, a ispitivanja u privatnoj reiji pristrana su i nisu vjerodostojna, nego proizvode rezultate kakve eli sponzor. Veliki stručnjaci, ugledni liječnici, postali su dio establishmenta i rade za farmaceutsku industriju.
Dovoljno je reći kako je pozitivan ishod ispitivanja lijeka četiri do pet puta čeći kad ga plaća farmaceutska industrija nego kad ga financira javni novac. Farmakoloka i epidemioloka ispitivanja jo su problematičnija od kliničkih, jer im je jedini cilj povećati upotrebu lijekova.
Na koji se način manipulira ispitivanjem lijekova?
â Na razne načine, počevi od biranja uzoraka pacijenata. Namjerno se izabiru pacijenti koji imaju veće anse za ozdravljenje i kod kojih će učinak lijeka biti veći. Dobiveni podaci prikazuju se djelomično, selektivno i njima se manipulira tako da se kao relevantni prikazuju laboratorijski parametri koji uopće nisu klinički relevantni.
Primjerice, smanjenje tlaka umjesto broja infarkta. Takav drastičan slučaj dogodio se 80-ih godina s lijekovima za aritmiju srca za koje se poslije pokazalo da su skraćivali ivot. Isto tako, negativni rezultati primjene lijeka rjeđe se objavljuju nego pozitivni.
Kao najveće krivce za ovakvo stanje ističete kliničke profesore, ugledne eksperte, koji su u sprezi s farmaceutskom industrijom?
â Da, oni funkcioniraju u savrenoj simbiozi: ugledni kliničari svojim ispitivanjima daju legitimitet lijekovima, a farmaceutska industrija njima zauzvrat daje financijsku moć.
Kad otkrijete da su ti ljudi, koji su bili vai profesori i autoriteti kojima vjerujete, postali dio farmaceutskoga kompleksa koji ih plaća i povećava im moć, to je porazno. Međutim, problem je čak i puno dublji jer ti eksperti ne samo da su plaćeni, nego su stvoreni od farmaceutske industrije.
Vi danas ne moete napraviti znanstvenu karijeru bez suradnje s industrijom, jer od drave i ministarstva zdravstva ili znanosti novac za istraivanja neće dobiti. Isto je i s edukacijom akademskih kliničara.
Ukratko, vi ste njihov zarobljenik i ne moete biti neovisni. Sve to rezultira time da o lijekovima znamo jako malo i da je prava istina od nas skrivena, jer nam je nema tko reći.
Ispitivali ste učinkovitost lijekova za krvoilni sustav koje liječnici najčeće propisuju bolesnicima. Do kakvih ste zaključaka doli?
â Do zastraujućih. To je balon od sapunice jer je riječ o preparatima vrlo skromne ili upitne djelotvornosti. Najbolji doka
01.07.2009. (18:08) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
borivoj
Poziv na predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2010. godini
Grad Rijeka - Odjel gradske uprave za kulturu objavio je Poziv na predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Rijeke u 2010. godini.
Javne potrebe u kulturi čine razne kulturne djelatnosti, programi, akcije i manifestacije od interesa za Grad Rijeku koje se sufinanciraju sredstvima Proračuna Grada Rijeke.
-link za natječaj, kriterije i prijavnice:
http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=19834&sec=761
Pozdrav svima,
Plamena
Plamena arlija, prof.
Stručna suradnica za muzejsko - galerijsku i ostale likovne djelatnosti
Officer in charge for museums, galleries and visual arts
Grad Rijeka - OGU za kulturu
City of Rijeka - Department of Culture
Korzo 16, 51 000 Rijeka
Tel: ++ 385 51 209 556
Fax: ++ 385 51 209 560
E-mail: plamena.sarlija@rijeka.hr
www.rijeka.hr
02.07.2009. (08:18) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obrii komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...