Komentari

truestoryaboutals.blog.hr

Dodaj komentar (5)

Marketing


  • zalosna

    hvala sto si opisala ukratko o ovoj bolesti,meni je stric oboleo od toga i strasno je gledati nekoga da se tako pati,ali pisem zato da mozda slucajno neznas zasto je moj stric,( posto su otkrili ovu bolest ove godine) vec je vezan za aparate i nemoze sam da dise,ja sam citala o ovoj bolesti ali sam se nadala da ce moci ziveti par godina bez pogorsanja , a njemu je za kratko vreme nastupilo gusenje i hitno je odvezen u bolnicu,sada je tamo vec 2 nedelje ,ne moze sam da dise ,a to je verujete strasno cak i gledati...

    avatar

    08.11.2009. (21:19)    -   -   -   -  

  • ALS

    Pozdrav, vidim da nitko jos nije nista komentirao odavna. Meni je mama omiljena od ALS-a prije 3 mj. I sve je krenulo sa navedenim simptomima, ona ima nepunih 60 god I vec je sad nepokretna u noge, lijeva ruka I tesko govori :((( ocaj ocaj...prezao mi ju je gledati kako se pati :'( Sve nas je strah sta slijedi I ukojem periodu .

    avatar

    08.02.2011. (12:30)    -   -   -   -  

  • Autori

    javite se na naš mail ako budete imali ikakvih pitanja: wanai@net.hr

    avatar

    09.02.2011. (22:18)    -   -   -   -  

  • snneki

    nažalost i ja sam se nedavno srela s tom bolesti, oboljela mi je prijateljica koja sad puni 40 godina. užas što visokoobrazovana osoba zna što joj se događa, a nemoćna je bilo što učiniti. lijeka nema, pomaže fizikalna terapija mišića cijelog tijela, logopedi kod izgovora riječi, infuzije za nadomjestak tekućine i elektrolita ... no što dalje. da li netko zna za bilo kakvu udrugu oboljelih od te bolesti kod nas, ako ništa, za razmjenu iskustava, pa makar da znamo da nismo sami...

    avatar

    28.02.2011. (13:29)    -   -   -   -  

  • zombie

    Pozdrav,
    kad sam pročitala ovaj blog i ovu priču imala sam potrebu javiti se. Moj otac(60 god.) je obolio od ALS-a prije godinu dana. Nismo imali problema s papirologijom i za dobivanjem Riluzola, ali sve iz razloga jer su radile veze. Simptomi su isti osim znojenja kojeg za sada još nema, ali ne može govoriti, ništa ga ne razumijemo i ne može ništa rukama, plače često, hrana se miksa pa je nekako i pojede, fizikalne terapije nisu pomogle ništa osim u početku psihički da ne stoji doma. Teže hoda, ali još uvijek može prošetati. Bitno je da ne govorite oboljeloj osobi točno što ga čeka jer mislim da to ne bi izdržali. Ni sama ne znam dalje što nas čeka. Treba biti jak i čvrst, ali to je teško jer svaki dan doživite nešto novo i neočekivano što vas potrese.

    avatar

    08.06.2011. (13:04)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...