Majstore, UGODNO sam iznenađen (ni traga antiameričkom grintanju ;-) !!!
Analiza, posebice hrvatskog stanja je briljantna. Ovako neće moći još dugo, iako Lovrinčević iz (čini mi se) Ekonomskog instituta kaže da još nismo previše zaduženi. Onje stručnjak, a mi imamo "osjećaj za feeling" ;-)
Što se tiče Amerike, tu je stvar značajno kompliciranija, ali tvoja osnovna teza je u biti točna- i oni su prezaduženi kao i mi i slijedi im lagano mijenjanje kursa. Hoće li Bernanke uspjeti to odraditi bez recesije, već samo uz smanjenje stope rasta, vidjeti ćemo ...
12.11.2007. (19:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@Zvone, Bok, hvala, s vremena na vrijeme se složimo u nečemu :-) . Znači i ti si skeptičan prema daljnjim mogućnostima ovakvih trendova. Pitanje veliko je što ako stvarno dođemo u dužničku krizu za godinu-pet, ili deset. Kako ćemo se iz toga izvući. Za Lovrinčića ću pogledat, na čemu on temelji svoj optimizam (ako se dade štogod naći na internetu).
I to što kažeš da bi amerika trebala odraditi svoju krizu bez recesije: pa toplo se nadam da će i naša novo izabrana vlada počet razmišljat na taj način: kako trendove preokrenut bez recesije! veliki ?
12.11.2007. (21:53)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Po meni je to pola price.Druga polovica kaze da nasi stedise drze u bankama 14 mld. €. A to je vrlo respektabilan iznos. No problem doga postaje ozbiljniji, ako se zna da se lova uzela za potrosnju i kupnju dobara koja gube vrijednost.Da su to vecim dijelom krediti uzeti za popravljanje produktivnosti, nove poduzetnicke inicijateive i sl. bilo bi to cak i dobro, ali ovako... S druge strane brine me namjera SDP-a da pod svaku cijenu fino razdijeli ocito nove poreze ( rasprodaja nacionaliziranih drustvenih tvrtki je ocito pri kraju) svima podjednako. Usprkos cinjenici da je 200 odabranih i cca 2000 sitnijih iz njihove okoline najvise pridonijelo ovom zaduzivanju. Uz amenovanje prijasnje vlasti SDP-a i koalicije, umjesto najavljene i neostvarene revizije tzv. pretvorbe. Sto se tice $ to je posljedica poplave $ pustenih u opticaj za financiranje rata u Iraku, popravak steta u vremenskim nepogodama i visokih cijena energenata.Nezainteresiranost OPEC-a da poveca proizvodnju je taktika kojom oni na pad vrijednosti $ odgovaraju, pumpanjem cijene nafte odrzavanjem manje proizvodnje od potreba ( pogotovo Kine i Indije).Pa stoga treba sve vise $ za istu kolicinu nafte.Lose bi se Europa i Japan proveli sa uvozom energenata sa $ od 8,3 kune.Brrrrrr.........Stoga bi devalvacija € proizrocila rast cijena energenata, grijanja, transporta i sl. U krajnjoj posljedici i opasnost inflacije.Zato ce izvoznici tesko dobiti taj ustupak od CEB-a.
13.11.2007. (01:05)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@pul, da, no dodao bih da te štediše vjerojatno (?) ionako nemaju namjeru dizati kredite - pa stoga nemožeš njih uračunavati u raju koja dostiže kreditni zid, takvi su si naime već svojevoljno postavili svoj osobni kreditni zid:) Za to, na šta su se krediti utrošili je stvarno van svake pameti...greenfield investicija gotovo da ni nema. Sad su onaj rockwool otvorili, a raja štrajka (vjerojatno opravdano) zbog zagađenja... @misao. Svakako je mirniji san ako nisi zadužen. No opet, možda banke budu opraštala dugove (teško:), ili ih inflacija jednostavno pojede (sistem iz bivše države)... uglavnom kak bi zagorci rekli: nigdar nije bilo da nikak nije bilo
13.11.2007. (14:24)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Iz prekomorske (obezvrijedjenim dolarom pokvarene) pozicije, iskreno se nadam da ce sve ovo proci bez recesije u Americi, ali nekako mi se cini da Ameri (citaj Wall Street, a ne Main Street) sve manje kontroliraju globalne tokove novca. Ovdje ne kazem da ih vise ne kontroliraju vec da je smanjen utjecaj, jer je sve vise nezavisnih varijabli u toj jednadzbi, a sve manje fiksnih dijelova. Pa su stoga prisiljeni plesati na tankoj liniji 'between a rock and a hard place'... I u toj igri im je trenutno nuzan relativno slabi dolar inace...fijuuuuu...nizbrdica! Samo kao sto rekoh, to je dvosjekli mac kojim se treba znat sluzit (sta Amerika definitivno moze i ima resurse)...Jedino se bojim da se ne bi u toj igri 'prekombinovali' ,ali onda sve ode u krasni Q i nece biti povratka...barem ne bezbolnog. U tom slucaju sve je moguce ukljucivo i napad na Iran!
A kreditni zid za "štediše" u Americi je odavno preskocen, u prosjeku svaka obitelj ima barem dva-tri kredita...i nemaju vise kuda...otprilike situacija u kojoj bi se Hrvati mogli naci za cca 10tak godina ako se nastave ovako zaduzivati -mislim pojedinacno, ne kao drzava. Drzava ima svoje "vizije" koje nece ispraviti nekoliko izbora i promjena vlasti... Hrvatski temelji drzave su lose postavljeni, prva dva kata su radjena 'po babu i stricevima', pa smo onda pokusali napravit nekakav prijelazni kat gdje ostavljamo sporku robu i sad cemo gradit luksuzni neboder? Kako da ne! Ili prevedeno: How Yes No!...I onda je svizac Ivo zamotao cokoladu... Pozdrav iz Imperije!
15.11.2007. (04:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Iskreno mi je zao ali bi te upozorio da u svojoj analizi chinish iste greshke kao i oni koje nazivash "main-stream ekonomisti" koji su ponekad toliko tupavi da su chak i mochnu (Clintonovu) USA u 6 godina shebali na ovo raspadajucheg jada shto je danas. Bez namjere da "popujem" htio bi te samo upozoriti da "u najosnovnijoj jednazbi" postoje dvije (nerazdjeljive) bitne kategorije u gospodarskim odnosima svake zemlje s ostatkom svijeta. Prva je trgovinska bilanca a druga je platna bilanca i obje su jednako vazne a za "zdravu privredu" moraju biti uskladjene, tj. jedna mora nadopunjavati drugu a jedino njihov nesrazmjer ima negativni rezultat. Najcheshche vrlo hebeni kao ovaj koji se sada dogodio US-u ili, recimo, u 20-ima proshlog stoljecha Imperiji Britaniji (kojoj je radi toga iz imena ispalo ono "imperija"). Sve u svemu, ova analiza ti je vrlo nekeredibilna jer si potpuno zanemario ogromnu vechinu vaznih varijabli u "matrici uzajamnih odnosa" pa, daprostish, djelujesh ko Ljubo Jurchich (po meni klasichni primjer chovjeka koji ni jednu stvar ne potrudi nauchiti "do srzi" pa onda donosi glupave zakljuchke chisto zato jer "nije dodo vodu u cement a hoche praviti beton"). U svakom sluchaju, pricha je puno, puno komliciranija nego shto je ogromna vechina ljudi moze shvatiti i nemam je namjeru prichati jer bi bila duga, duga, ali dolaru je "popapala maca" jer je preshao tochku na kojoj je smatran kredibilnom "reserve currency" (klasichan dokaz je 25% deviznih rezervi SA koje su nedavno prelivene u Euro) a josh ga drzi skoro samo inercija i nesposobnost/neodluchnost/okljevanje zemalja Euro-zone da svjetskom trzishtu kapitala ponudi Euro kao kredibilnu zamjenu za "reserve currency" i time slomije inerciju koja na toj poziciji josh odrzava dolar chija je sudbina zapachachena jer suvremenim trzishtem svijetskog kapitala skoro u cijelosti vladaju transnacionalne korporacije koje, zahvaljujuchi globalizaciji, stanje u pojedinachnoj zemlji (bila to chak i US) skoro ne zanima jer se vode principom najvecheg mogucheg profita pa je drugorazredno gdje se on generira dok je zahvaljujuchi Masstrichtskom Ugovoru (za Euro) i (osnovnom) zadatku kontroliranja domacheg novchanog trzishta od strane Fed-a (za US) utjecaj politike sveden na relativno marginalnu razinu. Mnogi ovakvo stanje klasificiraju u "law of uninteded consequences" jer naivno vjeruju da je svjetskom kapitalu ipak vazno u kojoj zemlji stvara "novu vrijednost". A nije jer se vlasnika kapitala nikad nije puno hebalo odakle mu dolazi lova, nego koliko mu dolazi love. Bio to neki engleski lord iz 18-og stoljecha, W. Buffett ili Todorich ili, u krajnjem sluchaju, ja osobno kome se chisto hebe je li mi dividenda (ili dionica) porasla zato shto se neshto radi u US, Kini, Mongoliji ili Tunguziji i jedino shto me zanima je da raste shto vishe. S tim shto sam prije par godina skuzio da che dolar popushit pa se potrudio da mi shto vishe dugova bude u dolarima a investicija u eurima i to ne zato shto vjerujem da je to neshto chasno nego zato shto vjerujem da je veoma glupo potonut samo zato shto je glupa raja izabrala debila za kapetana. A uvjek pamtim jednu chachinu "da je njemu cijeli zivot proteko manje-vishe u kokotu chekajuchi da nestane ili Nikole Pashicha, ili Centralnih Komiteta". Pa docheko da umre poshten i siromashan shto se u suvremenom svijetu bash ne cijeni i shto ne bi nikom mladom preporuchio osim ako mu je cilj da ga neki Papa u 22-om stoljechu proglasi za "blazenog".
15.11.2007. (05:13)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@Monsoon, izbori u HR, teško će išta promijenit, tek jedna mala kriza bi mogla nekog trgnuti! a Rohatinski nek puše u prazno :)
@heb, nema frke. Samo reci. Ovak u svoju obranu: Ja volim banalizirati stvari, dakle svu veliku i tešku ekonomiju svesti na banalna pitanja. Ne razumijem što sam krivo napisao, tj. što bi to kod nas u HR drugo moglo izazvati krizu nego kad građani prestanu moći dizati kredite??? (tj. dostignu kreditni zid). Reko mi jedan fizičar: ne razumije čovjek fiziku dok ju i malom djetetu nezna objasnit :) OKe, u slučaju Amera je priča vjerojatno dosta složenija ali u HR uvjetima... naime ne vidim zašto bi platna i trgovinska bilanca imale ikakve veze s mojom pričom o održivosti kreditne ekspanzije?, te dvije variable ne govore naime baš ništa o tome kako se krediti troše: za novu proizvodnju ili za uvoz potrošačke robe...??? (a to je po pitanju održivosti, zapravo najbitnije pitanje, zar nije?) Usporedio bi te dvije variable kao tjelesnu temperaturu i krvni tlak u organizmu, jasno da moraju biti unutar normale, ali ako nisu, nemožeš po njima odrediti od čega čovjek boluje.
Profit iz multinacionalki, zna se, nema ni pasoša ni domovnicu, ide tamo gdje mu paše, ne treba mu ni viza. A oni koji skupljaju nebeska blaga možda rade najpametnije-takva su naime neprolazna, ne jede ih inflacija :)
15.11.2007. (12:25)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Banaliziranje je veoma opasna stvar kad se tiche ekonomske znanosti jer, za razliku od prirodnih znanosti, rezultati makroekonomskih poteza se vide poslije dugo vremena kad je uglavnom prekasno. Recimo, u fizici napravish eksperiment i prilichno brzo vidish jel radi ili ne radi a u ekonomiji za to treba podugo "jahanje" u shto sam se ja puno puta osobno uvjerio jer mi je "radni vijek" splet ekonomije i fizike. Uz to, nesrecha ekonomske znanosti je da ljudima izgleda jednostavna a u stvarnosti je (uz bio-kemiju) najzamrshenija znanost u kojoj je skoro sve "varijabla" a varijable je daleko teze poslagati nego konstante koje prevladavaju u prirodnim znanostima pa ako ih dobro nauchish skoro da ne mozesh omanut. Shodno tome, u ekonomiji razno-razni demagozi (klasichni primjeri, nashi doturi nekad Perishin, a sad Jurchich) postanu "struchnjaci" iako su njihove teorije "machku za rep" kvalitete shto je skoro nemoguche u fizici, kemiji, matematici i sl. Odgovorio bih ti detaljno da imam vremena glede "kreditnog zida" a sad bi samo reko da je taj "zid" bitno uvjetovan ne kolichinom sredstava nego nachinom na koji se ta sredstva troshe, tj. ovako ugubo, koliki je koeficient njihove "novostvorene vrijednosti" i kako se ona rasporedjuje, najbolje objashnjenom u Keynes-ovoj "teoriji multiplikacija". Izvrstan suvremeni primjer je americhka privreda iz 90-ih gdje je Clinton naslijedio daleko najvechi prorachunski deficit u povjesti (Reagan i Bush1 su se zaduzili puno vishe nego svi dotada u povjesti drzave) i Dow negdje na ispod 4000 da bi 7 godina kasnije bio ostvaren najvechi prorachunski vishak i Dow dotaknuo 11000 (u uvjetima skoro nepostojeche inflacije). Rezultat: pamet + 7 godina = prorachunski vishak vechi nego ikad u povjesti + rast od nekih 2,75 puta sredstava burze + potroshnja stanovnishtva na dotada nezapamchenoj razini. Meni seljaku je to prilichno jasno vech iz djetinjstva jer onaj tko se u mom selu zaduzio pa kupio auto nikad s tim autom nije zaradio traktor a onaj tko se zaduzio da kupi traktor uskoro imao odakle kupit i auto. Pa se vozo i po bashtini i po cesti.
15.11.2007. (18:55)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Evo malo "stavka po stavku". Mislim da grijeshish u zakljuchku da je trgovinski deficit HR neminovno negativan jer je HR jedan od onih zemalja kojoj je "Bog dao" da svoj trgovinski deficit moze pokriti "platnim suficitom". Ovako ugrubo, ako zemlja ima 8 miljardi trg. deficita i 8 miljardi platnog suficita onda je to veoma pristojna situacija, tj. glede razmjene sa svijetom imala bi "pozitivnu nulu" chiji je najcheshchi rezutat stabilna valuta a, zahvaljujuchi tome, i moguchnost kontroliranja inflacije pa time i stabilna gospodarstvo. HR bi (uz malo dodatne pameti) veoma jednostavno mogla pokriti svoj trg. deficit kroz priliv deviza iz turizma i prometa a jedini znachajni nedostatak joj je da se u prilivu deviza iz turizma sve ono shto je "uvezeno pa prodano turistima" nosi oznaku minus a ne plus. Iz chega je lako zakljuchit da bi vlast trebala povesti rachuna kako turistima prodati shto vishe od onoga proizvedenog u vlastitoj zemlji. Najvazniji zakljuchak, unaprijediti poljoprivredu (i njene prateche djelatnosti) jer tu postoji znachajna komparativna prednost a, zahvaljujuchi raznolikosti podruchja na relativno kratkim udaljenostima, moguche je pokriti znachajan dio "prehrambene lepeze" koja se nudi u turizmu i predstavlja znachajni dio prihoda platne bilance.Kud che seljak nego na poljoprivredu, jel da? Stavljati "u istu vrechu" trgovinske deficite US i HR i prorachunski deficit US-a je hebena greshka jer je ovaj zadnji posljedica necheg totalno razlichitog i izravni rezultat (josh uvjek postojecheg) povjerenja svjetskog trzishta u americhke "treasury papers" koji su doshli na onaj nivo "ide tikva na vodu dok se ne razbije" jer su ti "papiri" Americi desetljechima omoguchavali da svoje domache stanje korigira kroz svjetsko novchano trzishte a doveli do toga da uvelike nadmashe kolichinu istinskog novca, tj. onih 706 miljardi stvarnih dolara koji danas postoje u cijelom svijetu (podatci FED-a za 06-u) pa su na rubu da je "poshalju soto" kao imperiju. Shto, kako izgleda, ne bi bilo loshe jer ona na ovom nivou nije "imperija" nego "poludjela imperija" a takva che izgleda ostat sve dok bude imala odakle proizvodit oruzje i strjeljivo jer pohlepni debili nikako ne mogu zapamtit da su desetljechima vladali svijetom zahvaljujuchi ideji "soft power" a ne primitivizmu "u plusu smo sve dok mi ubijemo vishe njih nego oni nas". "Rast BDP-ja" je u suvremenim uvjetima kategorija koja je na razini shprdnje i osim u rijetkim sluchajevima (npr. Norveshka) ne pokazuje bash puno o kvaliteti zemlje i zivota a u US je vech postao shprdnja jer su se demagozi dosjetili da u svoj BDP racunaju sve shto se proizvodi/privredjuje bilo gdje na svijetu gdje je vechinski vlasnik neka americhka korporacija. Pa ispada da je nash GDP i placha kineskog radnika, i tajlandske prostitutke i imamo se zashto veselit kad smo tako bogati. Bez obzira shto radimo dva posla da prezivimo. Blago siromashnima umom jer njihovo je kraljestvo nebesko, uchio nas pop na katekizmu. I bio potpuno u pravu. Na kraju, "javno-privatno partnerstvo" je najbriljantniji izum lupeshkih demagoga u cilju pljachakanja raje, pa od one "ne zna se ko pije a ko placha" pravi "zna se ko pije, a zna se i ko placha" i to u skladu s onom Mehmed Pashe "mozete mi pljunut pod prozor". Osim, naravno, onih par mjeseci kad se ljigavci kesere s plakata i mole da se za njih glasa.
16.11.2007. (00:21)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
@heb, da baš taj primjer sa traktorom i autom htio sam naglasti. Mi Hrvati samo kupujemo aute, i dok god ih možemo kupovati na kredit, svi će imati posla: uvoznici, serviseri, prodavači... A čim ih prestanemo kupovati (dakle kad dostignemo kreditni zid), sve će stati... dolazi doba dužničkog ropstva.... Da smo kupovali traktore stvar bi imala izgleda da završi drukčije...
Ovo o BDP-u (da ameri uračunavaju i inostranu proizvodnju) mi je novo što kažeš, ali me ne iznenađuje, jer BDP smatram ioanko samo još jednim od "onih" pokazatelja koji se izvuče iz tko zna kakve statističke obrade... na tom tragu ti je nadam se i jasna moja skepsa prema raznim "bilancama", jer to je opet samo velika statistika a ništa opipljivo... (dok primjerice podataka o ukupnom dugu stanovništva je puno opipljiviji podatak) No evo, na tvoju riječ, dajem si zadatak da proučim i tu vezu među tim "bilancama" i dostizanju "kreditnog zida" ... (prigodno bi bilo citirati Guste-a Santini-a (ekonomista): "Inače, kada je riječ o statistici, moram reći da sam se susreo s brojnim poteškoćama. Upravo "olako" mijenjanje metodologije i izostavljana ažuriranja vremenskih serija analitičara može dovesti u ozbiljne poteškoće")
O Clintonovim zaslugama za suficit se i na ovim prostorima puno pričalo, no neznam baš puno o tome, pa mogu samo reći da mi je sumnjivo sve skupa :), "kako ekonomiju iz suficita strmoglavit u ogromni deficit", u tri poteza
"javno-privatno partnerstva" = pljačkanje raje, riječ da bi dodao.
16.11.2007. (02:45)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Ne znam tochne podatke o zaduzenju HR pa ne bih donosio zakljuchke iako je vrlo vjerojatno da si u debelo u pravu. Clintonov uspjeh je neupitan (za svakog osim ideoloshkih debila) jer je jasno iskazan u brojkama a posljedica je starog pravila u kojem su se slozili chak i ljudi na vrlo razlichitim ideoloshkim stajalishtima, poput A. Smitha i K. Marksa, koje je ovaj posljednji definirao sa "osloboditi proizvodne snage". Klasichni primjer je munjeviti razvoj interneta koji je do Clintona "sjedao u kantunu" (jer je davno izumljen) i chija prva masovna upotreba nije bila u US nego u Francuskoj koja je odavna imala Minitel ali nije znala kako "osloboditi njegovu proizvodnu snagu" pa zavrshio na "smetlishtu povjesti". Ovako za informaciju, Clintonova vlast je internetsku domenu prodavala za nekih 50 dolara u doba kad je troshak uspostavljanja te domene bio nekih 50000 dolara. Chisti gubitak, rekli bi pohlepni idioti kojima je vazan samo kvartalni profit ali vrlo kredibilne znamenke pokazuju da je taj pristup u par godina stvorio informatichku revoluciju vrijednu trilijune dolara. I, btw, nekim mojim pametnim kolegama koji su registrirali domene sa imenima velikih firmi donio gomile love kad su te domene par godina kasnije prodavali u desecima tisucha dolara. Ignorirati zakon opadanja profitne stope je najbrzi put za strmopizdivanje u 3 poteza.
16.11.2007. (04:20)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Zvone Radikalni
Majstore, UGODNO sam iznenađen (ni traga antiameričkom grintanju ;-) !!!
Analiza, posebice hrvatskog stanja je briljantna. Ovako neće moći još dugo, iako Lovrinčević iz (čini mi se) Ekonomskog instituta kaže da još nismo previše zaduženi. Onje stručnjak, a mi imamo "osjećaj za feeling" ;-)
Što se tiče Amerike, tu je stvar značajno kompliciranija, ali tvoja osnovna teza je u biti točna- i oni su prezaduženi kao i mi i slijedi im lagano mijenjanje kursa. Hoće li Bernanke uspjeti to odraditi bez recesije, već samo uz smanjenje stope rasta, vidjeti ćemo ...
12.11.2007. (19:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dolinski
@Zvone, Bok, hvala, s vremena na vrijeme se složimo u nečemu :-) . Znači i ti si skeptičan prema daljnjim mogućnostima ovakvih trendova. Pitanje veliko je što ako stvarno dođemo u dužničku krizu za godinu-pet, ili deset. Kako ćemo se iz toga izvući. Za Lovrinčića ću pogledat, na čemu on temelji svoj optimizam (ako se dade štogod naći na internetu).
I to što kažeš da bi amerika trebala odraditi svoju krizu bez recesije: pa toplo se nadam da će i naša novo izabrana vlada počet razmišljat na taj način: kako trendove preokrenut bez recesije! veliki ?
12.11.2007. (21:53) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pulicer
Po meni je to pola price.Druga polovica kaze da nasi stedise drze u bankama 14 mld. €. A to je vrlo respektabilan iznos. No problem doga postaje ozbiljniji, ako se zna da se lova uzela za potrosnju i kupnju dobara koja gube vrijednost.Da su to vecim dijelom krediti uzeti za popravljanje produktivnosti, nove poduzetnicke inicijateive i sl. bilo bi to cak i dobro, ali ovako...
S druge strane brine me namjera SDP-a da pod svaku cijenu fino razdijeli ocito nove poreze ( rasprodaja nacionaliziranih drustvenih tvrtki je ocito pri kraju) svima podjednako. Usprkos cinjenici da je 200 odabranih i cca 2000 sitnijih iz njihove okoline najvise pridonijelo ovom zaduzivanju. Uz amenovanje prijasnje vlasti SDP-a i koalicije, umjesto najavljene i neostvarene revizije tzv. pretvorbe.
Sto se tice $ to je posljedica poplave $ pustenih u opticaj za financiranje rata u Iraku, popravak steta u vremenskim nepogodama i visokih cijena energenata.Nezainteresiranost OPEC-a da poveca proizvodnju je taktika kojom oni na pad vrijednosti $ odgovaraju, pumpanjem cijene nafte odrzavanjem manje proizvodnje od potreba ( pogotovo Kine i Indije).Pa stoga treba sve vise $ za istu kolicinu nafte.Lose bi se Europa i Japan proveli sa uvozom energenata sa $ od 8,3 kune.Brrrrrr.........Stoga bi devalvacija € proizrocila rast cijena energenata, grijanja, transporta i sl. U krajnjoj posljedici i opasnost inflacije.Zato ce izvoznici tesko dobiti taj ustupak od CEB-a.
13.11.2007. (01:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
tragicnamisao
Mene je samo osobno strah, država će se već snaći
13.11.2007. (11:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dolinski
@pul, da, no dodao bih da te štediše vjerojatno (?) ionako nemaju namjeru dizati kredite - pa stoga nemožeš njih uračunavati u raju koja dostiže kreditni zid, takvi su si naime već svojevoljno postavili svoj osobni kreditni zid:)
Za to, na šta su se krediti utrošili je stvarno van svake pameti...greenfield investicija gotovo da ni nema. Sad su onaj rockwool otvorili, a raja štrajka (vjerojatno opravdano) zbog zagađenja...
@misao. Svakako je mirniji san ako nisi zadužen. No opet, možda banke budu opraštala dugove (teško:), ili ih inflacija jednostavno pojede (sistem iz bivše države)... uglavnom kak bi zagorci rekli: nigdar nije bilo da nikak nije bilo
13.11.2007. (14:24) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
anonymuz
imaju ameri rezervu ak im dolar ode u kuratz - zove se: AMERO...
14.11.2007. (16:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Monsoon
Iz prekomorske (obezvrijedjenim dolarom pokvarene) pozicije, iskreno se nadam da ce sve ovo proci bez recesije u Americi, ali nekako mi se cini da Ameri (citaj Wall Street, a ne Main Street) sve manje kontroliraju globalne tokove novca.
Ovdje ne kazem da ih vise ne kontroliraju vec da je smanjen utjecaj, jer je sve vise nezavisnih varijabli u toj jednadzbi, a sve manje fiksnih dijelova. Pa su stoga prisiljeni plesati na tankoj liniji 'between a rock and a hard place'...
I u toj igri im je trenutno nuzan relativno slabi dolar inace...fijuuuuu...nizbrdica!
Samo kao sto rekoh, to je dvosjekli mac kojim se treba znat sluzit (sta Amerika definitivno moze i ima resurse)...Jedino se bojim da se ne bi u toj igri 'prekombinovali' ,ali onda sve ode u krasni Q i nece biti povratka...barem ne bezbolnog. U tom slucaju sve je moguce ukljucivo i napad na Iran!
A kreditni zid za "štediše" u Americi je odavno preskocen, u prosjeku svaka obitelj ima barem dva-tri kredita...i nemaju vise kuda...otprilike situacija u kojoj bi se Hrvati mogli naci za cca 10tak godina ako se nastave ovako zaduzivati -mislim pojedinacno, ne kao drzava.
Drzava ima svoje "vizije" koje nece ispraviti nekoliko izbora i promjena vlasti...
Hrvatski temelji drzave su lose postavljeni, prva dva kata su radjena 'po babu i stricevima', pa smo onda pokusali napravit nekakav prijelazni kat gdje ostavljamo sporku robu i sad cemo gradit luksuzni neboder?
Kako da ne! Ili prevedeno: How Yes No!...I onda je svizac Ivo zamotao cokoladu...
Pozdrav iz Imperije!
15.11.2007. (04:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Iskreno mi je zao ali bi te upozorio da u svojoj analizi chinish iste greshke kao i oni koje nazivash "main-stream ekonomisti" koji su ponekad toliko tupavi da su chak i mochnu (Clintonovu) USA u 6 godina shebali na ovo raspadajucheg jada shto je danas.
Bez namjere da "popujem" htio bi te samo upozoriti da "u najosnovnijoj jednazbi" postoje dvije (nerazdjeljive) bitne kategorije u gospodarskim odnosima svake zemlje s ostatkom svijeta. Prva je trgovinska bilanca a druga je platna bilanca i obje su jednako vazne a za "zdravu privredu" moraju biti uskladjene, tj. jedna mora nadopunjavati drugu a jedino njihov nesrazmjer ima negativni rezultat. Najcheshche vrlo hebeni kao ovaj koji se sada dogodio US-u ili, recimo, u 20-ima proshlog stoljecha Imperiji Britaniji (kojoj je radi toga iz imena ispalo ono "imperija").
Sve u svemu, ova analiza ti je vrlo nekeredibilna jer si potpuno zanemario ogromnu vechinu vaznih varijabli u "matrici uzajamnih odnosa" pa, daprostish, djelujesh ko Ljubo Jurchich (po meni klasichni primjer chovjeka koji ni jednu stvar ne potrudi nauchiti "do srzi" pa onda donosi glupave zakljuchke chisto zato jer "nije dodo vodu u cement a hoche praviti beton").
U svakom sluchaju, pricha je puno, puno komliciranija nego shto je ogromna vechina ljudi moze shvatiti i nemam je namjeru prichati jer bi bila duga, duga, ali dolaru je "popapala maca" jer je preshao tochku na kojoj je smatran kredibilnom "reserve currency" (klasichan dokaz je 25% deviznih rezervi SA koje su nedavno prelivene u Euro) a josh ga drzi skoro samo inercija i nesposobnost/neodluchnost/okljevanje zemalja Euro-zone da svjetskom trzishtu kapitala ponudi Euro kao kredibilnu zamjenu za "reserve currency" i time slomije inerciju koja na toj poziciji josh odrzava dolar chija je sudbina zapachachena jer suvremenim trzishtem svijetskog kapitala skoro u cijelosti vladaju transnacionalne korporacije koje, zahvaljujuchi globalizaciji, stanje u pojedinachnoj zemlji (bila to chak i US) skoro ne zanima jer se vode principom najvecheg mogucheg profita pa je drugorazredno gdje se on generira dok je zahvaljujuchi Masstrichtskom Ugovoru (za Euro) i (osnovnom) zadatku kontroliranja domacheg novchanog trzishta od strane Fed-a (za US) utjecaj politike sveden na relativno marginalnu razinu.
Mnogi ovakvo stanje klasificiraju u "law of uninteded consequences" jer naivno vjeruju da je svjetskom kapitalu ipak vazno u kojoj zemlji stvara "novu vrijednost". A nije jer se vlasnika kapitala nikad nije puno hebalo odakle mu dolazi lova, nego koliko mu dolazi love. Bio to neki engleski lord iz 18-og stoljecha, W. Buffett ili Todorich ili, u krajnjem sluchaju, ja osobno kome se chisto hebe je li mi dividenda (ili dionica) porasla zato shto se neshto radi u US, Kini, Mongoliji ili Tunguziji i jedino shto me zanima je da raste shto vishe. S tim shto sam prije par godina skuzio da che dolar popushit pa se potrudio da mi shto vishe dugova bude u dolarima a investicija u eurima i to ne zato shto vjerujem da je to neshto chasno nego zato shto vjerujem da je veoma glupo potonut samo zato shto je glupa raja izabrala debila za kapetana. A uvjek pamtim jednu chachinu "da je njemu cijeli zivot proteko manje-vishe u kokotu chekajuchi da nestane ili Nikole Pashicha, ili Centralnih Komiteta". Pa docheko da umre poshten i siromashan shto se u suvremenom svijetu bash ne cijeni i shto ne bi nikom mladom preporuchio osim ako mu je cilj da ga neki Papa u 22-om stoljechu proglasi za "blazenog".
15.11.2007. (05:13) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dolinski
@Monsoon, izbori u HR, teško će išta promijenit, tek jedna mala kriza bi mogla nekog trgnuti! a Rohatinski nek puše u prazno :)
@heb, nema frke. Samo reci. Ovak u svoju obranu: Ja volim banalizirati stvari, dakle svu veliku i tešku ekonomiju svesti na banalna pitanja. Ne razumijem što sam krivo napisao, tj. što bi to kod nas u HR drugo moglo izazvati krizu nego kad građani prestanu moći dizati kredite??? (tj. dostignu kreditni zid). Reko mi jedan fizičar: ne razumije čovjek fiziku dok ju i malom djetetu nezna objasnit :)
OKe, u slučaju Amera je priča vjerojatno dosta složenija ali u HR uvjetima... naime ne vidim zašto bi platna i trgovinska bilanca imale ikakve veze s mojom pričom o održivosti kreditne ekspanzije?, te dvije variable ne govore naime baš ništa o tome kako se krediti troše: za novu proizvodnju ili za uvoz potrošačke robe...??? (a to je po pitanju održivosti, zapravo najbitnije pitanje, zar nije?) Usporedio bi te dvije variable kao tjelesnu temperaturu i krvni tlak u organizmu, jasno da moraju biti unutar normale, ali ako nisu, nemožeš po njima odrediti od čega čovjek boluje.
Profit iz multinacionalki, zna se, nema ni pasoša ni domovnicu, ide tamo gdje mu paše, ne treba mu ni viza. A oni koji skupljaju nebeska blaga možda rade najpametnije-takva su naime neprolazna, ne jede ih inflacija :)
15.11.2007. (12:25) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Banaliziranje je veoma opasna stvar kad se tiche ekonomske znanosti jer, za razliku od prirodnih znanosti, rezultati makroekonomskih poteza se vide poslije dugo vremena kad je uglavnom prekasno. Recimo, u fizici napravish eksperiment i prilichno brzo vidish jel radi ili ne radi a u ekonomiji za to treba podugo "jahanje" u shto sam se ja puno puta osobno uvjerio jer mi je "radni vijek" splet ekonomije i fizike. Uz to, nesrecha ekonomske znanosti je da ljudima izgleda jednostavna a u stvarnosti je (uz bio-kemiju) najzamrshenija znanost u kojoj je skoro sve "varijabla" a varijable je daleko teze poslagati nego konstante koje prevladavaju u prirodnim znanostima pa ako ih dobro nauchish skoro da ne mozesh omanut. Shodno tome, u ekonomiji razno-razni demagozi (klasichni primjeri, nashi doturi nekad Perishin, a sad Jurchich) postanu "struchnjaci" iako su njihove teorije "machku za rep" kvalitete shto je skoro nemoguche u fizici, kemiji, matematici i sl.
Odgovorio bih ti detaljno da imam vremena glede "kreditnog zida" a sad bi samo reko da je taj "zid" bitno uvjetovan ne kolichinom sredstava nego nachinom na koji se ta sredstva troshe, tj. ovako ugubo, koliki je koeficient njihove "novostvorene vrijednosti" i kako se ona rasporedjuje, najbolje objashnjenom u Keynes-ovoj "teoriji multiplikacija". Izvrstan suvremeni primjer je americhka privreda iz 90-ih gdje je Clinton naslijedio daleko najvechi prorachunski deficit u povjesti (Reagan i Bush1 su se zaduzili puno vishe nego svi dotada u povjesti drzave) i Dow negdje na ispod 4000 da bi 7 godina kasnije bio ostvaren najvechi prorachunski vishak i Dow dotaknuo 11000 (u uvjetima skoro nepostojeche inflacije). Rezultat: pamet + 7 godina = prorachunski vishak vechi nego ikad u povjesti + rast od nekih 2,75 puta sredstava burze + potroshnja stanovnishtva na dotada nezapamchenoj razini.
Meni seljaku je to prilichno jasno vech iz djetinjstva jer onaj tko se u mom selu zaduzio pa kupio auto nikad s tim autom nije zaradio traktor a onaj tko se zaduzio da kupi traktor uskoro imao odakle kupit i auto. Pa se vozo i po bashtini i po cesti.
15.11.2007. (18:55) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Evo malo "stavka po stavku".
Mislim da grijeshish u zakljuchku da je trgovinski deficit HR neminovno negativan jer je HR jedan od onih zemalja kojoj je "Bog dao" da svoj trgovinski deficit moze pokriti "platnim suficitom". Ovako ugrubo, ako zemlja ima 8 miljardi trg. deficita i 8 miljardi platnog suficita onda je to veoma pristojna situacija, tj. glede razmjene sa svijetom imala bi "pozitivnu nulu" chiji je najcheshchi rezutat stabilna valuta a, zahvaljujuchi tome, i moguchnost kontroliranja inflacije pa time i stabilna gospodarstvo. HR bi (uz malo dodatne pameti) veoma jednostavno mogla pokriti svoj trg. deficit kroz priliv deviza iz turizma i prometa a jedini znachajni nedostatak joj je da se u prilivu deviza iz turizma sve ono shto je "uvezeno pa prodano turistima" nosi oznaku minus a ne plus. Iz chega je lako zakljuchit da bi vlast trebala povesti rachuna kako turistima prodati shto vishe od onoga proizvedenog u vlastitoj zemlji. Najvazniji zakljuchak, unaprijediti poljoprivredu (i njene prateche djelatnosti) jer tu postoji znachajna komparativna prednost a, zahvaljujuchi raznolikosti podruchja na relativno kratkim udaljenostima, moguche je pokriti znachajan dio "prehrambene lepeze" koja se nudi u turizmu i predstavlja znachajni dio prihoda platne bilance.Kud che seljak nego na poljoprivredu, jel da?
Stavljati "u istu vrechu" trgovinske deficite US i HR i prorachunski deficit US-a je hebena greshka jer je ovaj zadnji posljedica necheg totalno razlichitog i izravni rezultat (josh uvjek postojecheg) povjerenja svjetskog trzishta u americhke "treasury papers" koji su doshli na onaj nivo "ide tikva na vodu dok se ne razbije" jer su ti "papiri" Americi desetljechima omoguchavali da svoje domache stanje korigira kroz svjetsko novchano trzishte a doveli do toga da uvelike nadmashe kolichinu istinskog novca, tj. onih 706 miljardi stvarnih dolara koji danas postoje u cijelom svijetu (podatci FED-a za 06-u) pa su na rubu da je "poshalju soto" kao imperiju. Shto, kako izgleda, ne bi bilo loshe jer ona na ovom nivou nije "imperija" nego "poludjela imperija" a takva che izgleda ostat sve dok bude imala odakle proizvodit oruzje i strjeljivo jer pohlepni debili nikako ne mogu zapamtit da su desetljechima vladali svijetom zahvaljujuchi ideji "soft power" a ne primitivizmu "u plusu smo sve dok mi ubijemo vishe njih nego oni nas".
"Rast BDP-ja" je u suvremenim uvjetima kategorija koja je na razini shprdnje i osim u rijetkim sluchajevima (npr. Norveshka) ne pokazuje bash puno o kvaliteti zemlje i zivota a u US je vech postao shprdnja jer su se demagozi dosjetili da u svoj BDP racunaju sve shto se proizvodi/privredjuje bilo gdje na svijetu gdje je vechinski vlasnik neka americhka korporacija. Pa ispada da je nash GDP i placha kineskog radnika, i tajlandske prostitutke i imamo se zashto veselit kad smo tako bogati. Bez obzira shto radimo dva posla da prezivimo. Blago siromashnima umom jer njihovo je kraljestvo nebesko, uchio nas pop na katekizmu. I bio potpuno u pravu.
Na kraju, "javno-privatno partnerstvo" je najbriljantniji izum lupeshkih demagoga u cilju pljachakanja raje, pa od one "ne zna se ko pije a ko placha" pravi "zna se ko pije, a zna se i ko placha" i to u skladu s onom Mehmed Pashe "mozete mi pljunut pod prozor". Osim, naravno, onih par mjeseci kad se ljigavci kesere s plakata i mole da se za njih glasa.
16.11.2007. (00:21) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dolinski
@heb, da baš taj primjer sa traktorom i autom htio sam naglasti. Mi Hrvati samo kupujemo aute, i dok god ih možemo kupovati na kredit, svi će imati posla: uvoznici, serviseri, prodavači... A čim ih prestanemo kupovati (dakle kad dostignemo kreditni zid), sve će stati... dolazi doba dužničkog ropstva.... Da smo kupovali traktore stvar bi imala izgleda da završi drukčije...
Ovo o BDP-u (da ameri uračunavaju i inostranu proizvodnju) mi je novo što kažeš, ali me ne iznenađuje, jer BDP smatram ioanko samo još jednim od "onih" pokazatelja koji se izvuče iz tko zna kakve statističke obrade... na tom tragu ti je nadam se i jasna moja skepsa prema raznim "bilancama", jer to je opet samo velika statistika a ništa opipljivo... (dok primjerice podataka o ukupnom dugu stanovništva je puno opipljiviji podatak) No evo, na tvoju riječ, dajem si zadatak da proučim i tu vezu među tim "bilancama" i dostizanju "kreditnog zida" ...
(prigodno bi bilo citirati Guste-a Santini-a (ekonomista): "Inače, kada je riječ o statistici, moram reći da sam se susreo s brojnim poteškoćama. Upravo "olako" mijenjanje metodologije i izostavljana ažuriranja vremenskih serija analitičara može dovesti u ozbiljne poteškoće")
O Clintonovim zaslugama za suficit se i na ovim prostorima puno pričalo, no neznam baš puno o tome, pa mogu samo reći da mi je sumnjivo sve skupa :), "kako ekonomiju iz suficita strmoglavit u ogromni deficit", u tri poteza
"javno-privatno partnerstva" = pljačkanje raje, riječ da bi dodao.
16.11.2007. (02:45) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
hebatga
Ne znam tochne podatke o zaduzenju HR pa ne bih donosio zakljuchke iako je vrlo vjerojatno da si u debelo u pravu.
Clintonov uspjeh je neupitan (za svakog osim ideoloshkih debila) jer je jasno iskazan u brojkama a posljedica je starog pravila u kojem su se slozili chak i ljudi na vrlo razlichitim ideoloshkim stajalishtima, poput A. Smitha i K. Marksa, koje je ovaj posljednji definirao sa "osloboditi proizvodne snage". Klasichni primjer je munjeviti razvoj interneta koji je do Clintona "sjedao u kantunu" (jer je davno izumljen) i chija prva masovna upotreba nije bila u US nego u Francuskoj koja je odavna imala Minitel ali nije znala kako "osloboditi njegovu proizvodnu snagu" pa zavrshio na "smetlishtu povjesti". Ovako za informaciju, Clintonova vlast je internetsku domenu prodavala za nekih 50 dolara u doba kad je troshak uspostavljanja te domene bio nekih 50000 dolara. Chisti gubitak, rekli bi pohlepni idioti kojima je vazan samo kvartalni profit ali vrlo kredibilne znamenke pokazuju da je taj pristup u par godina stvorio informatichku revoluciju vrijednu trilijune dolara. I, btw, nekim mojim pametnim kolegama koji su registrirali domene sa imenima velikih firmi donio gomile love kad su te domene par godina kasnije prodavali u desecima tisucha dolara.
Ignorirati zakon opadanja profitne stope je najbrzi put za strmopizdivanje u 3 poteza.
16.11.2007. (04:20) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dolinski
Nekoliko dana ću biti off-line. Pa zahvaljujem svima na doprinosu. Čitamo se.
16.11.2007. (13:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
Slavonac iz Frankfurta
BOK prijatelju ! hvala ti na komentaru. Ma mi smo najbolji na svijetu ! uživaj i pozdrav iz Frankfurta. BOG I HRVATI
22.11.2007. (19:54) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...