GRB ŽUPE DRIJENČA je u obliku štita, u gornjem dijelu pravokutna oblika, a u donjem kružno zaobljen. Blason grba sastoji se se od pet polja, od kojih četiri čine temeljni štit u kvadriranome obliku, a peto je smješteno u sredini i ima oblik umanjenoga grba. Upotreba odabranih simbola temelji se na tradiciji i povijesti Drijenče te njihovoj važnosti za mjesto. Elementi grba bosanske kraljevske dinastije Kotromanića, u gornjem desnom - tri zlatnožuta ljiljana na plavom pravokutniku - predstavljaju višestoljetnu bosansku državnost i multikonfesiolnalnost. Plava boja simbolizira vjernost i postojnost, a ljiljani, simbol čistoće, u heraldiku su ušli u 12. stoljeću kao simbol djevice Marije. Lijevo gore (za promatrača desno) predstavlja plodove drijena (lat. Cornus mas), po kojem je Drijenča zacijelo dobila ime. Ovo polje je srebrenobijele boje, plodovi su crveni, a sliku upotpunjavaju dva zelena lista, što je vjerovatno heraldički unikat, dakle specifičnost za selo Drijenču. Desno donje polje sastoji se od crvenih i bijelih kvadratnih polja, pravilno naizmjenice rasporođenih, koja predstavljaju pripadnost Drijenčana hrvatskome narodu. Inače, crvena boja u heraldiki simbolizira odanost domovini. Na lijevom donjem polju, koje je tamnozeleno, nalaze se tri snopa s po tri klasa žitarica. Zelena boja polja predstavlja slobodu, prirodne ljepote Drijenče, radost, zdravlje i nadu njenih ratara, a tamnozelena polja također planinu Majevicu. Tri snopa simbol su sloge i zajedništva Drijenčana u obrađivanju polja, a devet klasova predstavlja jedinstvo deset Drijenačkih zaselaka a to su: Bučje, Toljaci, Dalgine, Lučići, Perivoj, Brčine, Brdo, Martinovići, Kulice i Dugonje. Središnje polje je oblikom umanjeni temeljni štit, u srebrenoj (bijeloj) boji i obrubljen zlatnožutom, a na njemu je slika zaštitnika župe Drijenča, sv. Antuna Padovanskog s djetetom Isusom u naručju. Lik sveca i djeteta s tri cvijeta ljiljana likovno je stiliziran. Središnje polje simbolizira vjernost i štovanje patrona (zaštitnika) a tri struka ljiljana moralnu čistoću sv. Antuna kao uzor. Autor grba i opisa: Mijo Jurić iz Drijenče.
12.04.2013. (21:05)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
stijepo
Koje znacenjeimaju simboli na grbu?Hvala
07.11.2010. (21:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
salut
GRB ŽUPE DRIJENČA je u obliku štita, u gornjem dijelu pravokutna oblika, a u donjem kružno zaobljen. Blason grba sastoji se se od pet polja, od kojih četiri čine temeljni štit u kvadriranome obliku, a peto je smješteno u sredini i ima oblik umanjenoga grba. Upotreba odabranih simbola temelji se na tradiciji i povijesti Drijenče te njihovoj važnosti za mjesto. Elementi grba bosanske kraljevske dinastije Kotromanića, u gornjem desnom - tri zlatnožuta ljiljana na plavom pravokutniku - predstavljaju višestoljetnu bosansku državnost i multikonfesiolnalnost. Plava boja simbolizira vjernost i postojnost, a ljiljani, simbol čistoće, u heraldiku su ušli u 12. stoljeću kao simbol djevice Marije. Lijevo gore (za promatrača desno) predstavlja plodove drijena (lat. Cornus mas), po kojem je Drijenča zacijelo dobila ime. Ovo polje je srebrenobijele boje, plodovi su crveni, a sliku upotpunjavaju dva zelena lista, što je vjerovatno heraldički unikat, dakle specifičnost za selo Drijenču. Desno donje polje sastoji se od crvenih i bijelih kvadratnih polja, pravilno naizmjenice rasporođenih, koja predstavljaju pripadnost Drijenčana hrvatskome narodu. Inače, crvena boja u heraldiki simbolizira odanost domovini. Na lijevom donjem polju, koje je tamnozeleno, nalaze se tri snopa s po tri klasa žitarica. Zelena boja polja predstavlja slobodu, prirodne ljepote Drijenče, radost, zdravlje i nadu njenih ratara, a tamnozelena polja također planinu Majevicu. Tri snopa simbol su sloge i zajedništva Drijenčana u obrađivanju polja, a devet klasova predstavlja jedinstvo deset Drijenačkih zaselaka a to su: Bučje, Toljaci, Dalgine, Lučići, Perivoj, Brčine, Brdo, Martinovići, Kulice i Dugonje. Središnje polje je oblikom umanjeni temeljni štit, u srebrenoj (bijeloj) boji i obrubljen zlatnožutom, a na njemu je slika zaštitnika župe Drijenča, sv. Antuna Padovanskog s djetetom Isusom u naručju. Lik sveca i djeteta s tri cvijeta ljiljana likovno je stiliziran. Središnje polje simbolizira vjernost i štovanje patrona (zaštitnika) a tri struka ljiljana moralnu čistoću sv. Antuna kao uzor. Autor grba i opisa: Mijo Jurić iz Drijenče.
12.04.2013. (21:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...