knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

22.06.2017., četvrtak

MOJA KRITIKA romana "Barutana" Jensa Bjorneboea u "Vijencu"




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)



a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Barutana" Jensa Bjorneboea




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor s pjesnikom i kritičarom poezije Krešimirom Bagićem
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Pavla Pavličića "Ljubav za dosadne knjige"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jasminke Domaš "Duša je nebo"
- tekst Davora Šalata o knjizi izabranih pjesama Ivana Rogića Nehajeva "Desetica – 1969–2014."
- tekst Mire Muhoberac o romanu Stefana Hertmansa "Slikar i rat"
- temat o književnoj kritici s opširnim tekstom Vinka Brešića "Treba li nam časopis za kritiku"
- razgovor sa Slavicom Stojan, povjesničarkom književnosti i predsjednicom Ogranka MH u Dubrovniku
- tekst Martine Lončar o novom broju čaopisa "Poezija" 3–4/2016
- tekst Tihane Pšenko Miloš o novome broju čaopisa "Kolo", 4/2016

te još pregršt tekstova o plesu, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu itd.




- 06:00 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.06.2017., srijeda

Novi roman Ludwiga Bauera "Šoferi" (Fraktura, 2017.)


Ludwig Bauer
'Šoferi'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 304
Godina izdanja: svibanj 2017.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Težina: 395 g
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača


Usred ratnih godina, ranih devedesetih dvadesetog stoljeća, jedno od najpoželjnijih zanimanja bilo je ono vozača ili prevoditelja u snagama Ujedinjenih naroda. Značilo je to relativno visoke plaće, sigurnost i sređenost za razliku od kaosa, siromaštva, pretvorbe i ostalih zala koja su se događala. Ovo je priča o njima, o vozačima, o trojici njih, o ljudima koje su svi gledali s podozrenjem i zavišću. Tri čovjeka, tri svijeta, tri sudbine. Hrvoje – snalažljiv, premazan svim mastima, Tommy – mlad, neukrotiv i nevjerojatnih vozačkih sposobnosti, te Rudolf – profesor, iskusan i smiren, s velikim znanjem jezika.

Trojac ubačen u vrtlog sitnih i krupnih makinacija svjetskih mirovnih organizacija pokušava izvući najbolje za sebe i svoje. Kroz bezbroj peripetija, u tankom limbu gdje nestaju i Dobro i Zlo, Ludwig Bauer piše roman koji kroz dosad neviđenu optiku gleda našu nedavnu prošlost. Šoferi stalno rade na rubu života i smrti, a njihov život prepleće se sa životima osoba koje prevoze, oni su i lokalni vodiči i rame za plakanje. Šoferi govore o našim željama, nadanjima i razočaranjima, ali jednako tako i o onima koji dolaze na poprišta sukoba te ne žele i ne umiju razumjeti ništa, već samo zadovoljavaju formu i u njoj pronalaze svoj materijalni interes. Stoga uvijek pazite što govorite pred šoferom, jer on nije vezan ispovjednom tajnom.




- 06:26 - Komentari (1) - Ispiši - #

20.06.2017., utorak

Novo Disputovo izdanje "Eseja" Michela de Montaignea




Nakon što su rasprodali "Sabrana djela Michela de Montaignea", Disput je objavio drugo izdanje njegovih legendarnih "Eseja".

Sa starofrancuskoga preveo i komentarom popratio Vojmir Vinja

1558 str., 11 x 17,6 cm, tvrdi uvez (u kutiji), 2017
ISBN 978-953-260-293-7
Knjižarska cijena: 450,00 kn

I. svezak: Eseji, Knjiga prva, 452 str.
II. svezak: Eseji, Knjiga druga, 628 str.
III. svezak: Eseji, Knjiga treća, 478 str.

Ovo troknjižje Eseja objavljuje se deset godina nakon njegova prvotnog hrvatskog izdanja u sklopu Sabranih djela Michela de Montaignea, koje je prema izvorniku iz 1588. i tzv. primjerku iz Bordeauxa sa srednjofrancuskoga preveo i komentarom popratio Vojmir Vinja (Disput, Zagreb, 2007). Između mnoštva pohvala tom izdanju valja izdvojiti onu da je Disput za to izdanje dobio "Nagradu Josip Juraj Strossmayer" za najuspješniji izdavački pothvat 2007. godine s područja humanističkih znanosti.
Ovo ponovljeno izdanje Eseja Michela de Montaignea objavljuje se i deset godina od smrti prevoditelja Vojmira Vinje (Dubrovnik, 1921. – Zagreb, 2007), istaknutoga hrvatskog lingvista, romanista i prevoditelja, koji je posljednjih nekoliko godina svojeg života posvetio upravo prevođenju Montaigneovih Eseja i ostalih njegovih djela i zapisa (Dnevnika s puta u Italiju preko Švicarske i Njemačke 1580. i 1581. te pisama) te time ostvario svoje životno prevoditeljsko djelo koje je na blistav način trajno obogatilo hrvatsku kulturu.

Opširnije ovdje




- 06:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Rose Regas "Modro" (Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2017.)

ROSA REGŔS
'Modro'

roman
Nakladnik: Disput i Hrvatsko filološko društvo
Prijevod: Tamara Kanjera
05/2017.
232 str., tvrdi uvez
Cijena: 120.00 kn

Riječ izdavača

Roman "Modro" složena je ljubavna priča o intenzivnom odnosu punom strasti i previranja između udane novinarke Andree iz ugledne barcelonske sredine i mnogo mlađeg muškarca Martína Uresa iz provincije. Ono što počinje kao zaljubljenost i ovisnost s Martínove strane, a zaluđenost i strast s Andreine nakon deset godina postupno prelazi u uzajamno uništavanje. Pokušavajući udahnuti život napola razorenoj vezi, krenu na plovidbu Mediteranom s filmskom ekipom zajedničkog prijatelja, karizmatičnog Leonardusa (koji stoji uvijek negdje u pozadini no vječno prisutan, i koji je zapravo onaj pravi “treći” u ljubavnom trokutu) s kojim Martín, sad već cijenjeni redatelj, radi.

No na povratku kući dožive havariju i prisiljeni su provesti dva dana na malom grčkom otoku, koji je iskrsnuo takoreći niotkuda, poput fantazmagorije ili oaze u pustinji. Ondje nakon apsurdnog incidenta s divljim psom i staricom Martín, nakon jedinog čina pobune, shvaća svu besmislenost svog života i otkriva da se ljubav može pretvoriti u vrlo opasan i poguban osjećaj. Tako strastvena i složena veza vrtoglavo juri prema tragediji, zaustavivši se na samom rubu litice.

Stil Rose Regŕs istodobno je precizan, reduciran i liričan, opisi mora i krajolika, katkad pitomi a katkad divlji, nisu samo odraz odnosa među likovima, nego i psihološki dopunjuju njihov karakter. Spisateljičina umješnost da sitnim i naoko nevidljivim pojedinostima prida gotovo sudbinsku važnost za razvoj radnje, da kretnjama, izrazima lica, krhotinama riječi svojih likova određuje neumitno smjer njihova života, pokazuje izvanrednu nadarenost za psihološko poniranje u njihovu nutrinu i istančan osjećaj za iznijansiranu raščlambu vrlo složenih ljudskih odnosa.

A grčki otočić sa svojim sablasnim obrisima, bačen usred mora, sa svojom tragičnom poviješću i malobrojnim žiteljima koji strancima djeluju nepristupačno, naglašava mračna područja ljudske duše u kojima su se kroz godine nataložili ogorčenost, jad, mržnja, nezadovoljstvo i razočaranje koji su buknuli u konačnom obračunu onih koji su se nekoć voljeli, a sad su "izgubljeni njihovi glasovi u obamrlosti svjetskog bola".

Rosa Regŕs (Barcelona, 1933), ugledna španjolska književnica i intelektualka, prve godine djetinjstva tijekom građanskog rata proživjela je u Francuskoj, a u rodnom gradu diplomirala je filozofiju. Radila je u izdavačkoj kući Seix Barral od 1964. do 1970, već kao majka petero djece, a potom je osnovala izdavačku kuću La Gaya Ciencia y Bausán te uređivala časopise Arquitectura Bis i Cuadernos de la Gaya Ciencia.

Bila je urednica i prevoditeljica u Ujedinjenim narodima od 1983. do 1994, vodila je Ateneo Americano u Casa de América (konzorcij pri Ministarstvu vanjskih poslova koji se bavi kulturnim vezama između Iberoamerike i Španjolske), a bila je i ravnateljica španjolske Nacionalne knjižnice.

Kao spisateljica pojavila se pišući eseje, a relativno kasno, 1991, napisala je roman "Sjećanje iz Almatora" (Memoria de Almator). Roman "Modro" (Azul, 1994) ovjenčan je nagradom Nadal, jednom od najcjenjenijih i najdugovječnijih u Španjolskoj. Slijedili su romani "Putovanje do svjetla Chama" (Viaje a la luz del Cham, 1995) o njezinu boravku u Siriji te autobiografski "Luna Lunera" za koji je 1999. dobila Nagradu grada Barcelone za prozu. Za kriminalistički roman "Dorotejina pjesma" (La canción de Dorotea) osvojila je 2001. Nagradu Planeta, a nagrađivan je i njezin posljednji roman "Komorna glazba" (Música de Cámara) iz 2013. Napisala je i nekoliko memoarističkih proza te brojne zbirke priča.

Dobitnica je francuskog ordena Legije časti i katalonskog Creu de Sant Jordi.



Izvor: Moderna Vremena Info



- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.06.2017., ponedjeljak

NOVO: Jonas Hassem Khemiri "Zovem svoju braću" (Naklada Ljevak, 2017.)


Jonas Hassem Khemiri
'ZOVEM SVOJU BRAĆU'

roman
Naklada Ljevak
Broj stranica: 136
Format: 13,5 x 21 cm
tvrdi uvez
Cijena: 119 kn
Urednica: Nada Brnardić
Sa švedskog prevela: Željka Černok

Riječ izdavača


Napisan u mitraljirajućem, staccato ritmu roman “Zovem svoju braću” tjera čitatelja da se suoči s impulsom da svijet dijeli na njih i nas. Tko su oni? Tko smo mi? I je li naš strah samoispunjavajuće proročanstvo?
The New York Times


U središtu Stockholma eksplodirao je automobil. Na vijestima se govori o “bombašu samoubojici” i o “teroristu”. Amor hoda ulicama prema šoping centru jer ga je sestrična zamolila da zamijeni oštećeno svrdlo za bušilicu, no uplašen je atmosferom grada preplavljenog policijom. Ponašaj se normalno, govori sebi. No što znači normalno?
Tko je mogući sumnjivac? I zar nije u pravu kad mu se čini da ga svi sumnjičavo odmjeravaju? Tijekom 24 napeta i intenzivna sata svijet vidimo Amorovim uspaničenim očima. Ponekad je teško procijeniti što se doista događa, a što je tek plod Amorovog sve uspaničenijeg uma.
“Zovem svoju braću” (prvobitno je tako naslovljen esej objavljen u švedskom časopisu “Dagens Nyheter” u prosincu 2010., tjedan dana nakon napada bombaša samoubojice u središtu Stockholma) opsegom je nevelik no izvanredno snažan roman o tome što se događa kad nas obuzme paranoja i natjera da i sebe i druge vidimo iskrivljenim pogledom. Romanom “Zovem svoju braću” Jonas Hassen Khemiri iznova je potvrdio status jednog od najsnažnijih glasova nove književne generacije u Švedskoj.

Kratki roman Jonasa Hassena Khemirija, jednog od najinteligentnijih analitičara suvremenog multikulturnog društva i njegovih problema i izazova, prava je politička bomba.
Göteborgs-Posten






- 06:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.06.2017., subota

Prozno-glazbena večer posvećena Ivani Brlić Mažuranić 'PRIČE IZ BLIZINE'




Tinta 910, udruga za promicanje kulturnog stvaralaštva

poziva Vas na prozno-glazbenu večer posvećenu Ivani Brlić Mažuranić
PRIČE IZ BLIZINE


17.lipanj 2017. u 20 sati
u Spomeničkoj knjižnici
Mažuranić - Brlić - Ružić
Villa Ružić, Pećine 5, Rijeka


Nastupaju:
Gordana Lenić
Danila Linić
Vlasta Linić
Diana Rosandić Živković

Glazbeni dio:: Diana Grubišić Ćiković, harfa
Moderatori večeri su Anita Rončević i Theodor de Canziani Jakšić



- 10:34 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.06.2017., četvrtak

Dobrovoljne žrtve društva spektakla...




Dok skrolam objavama na fejsbuku koje nezaustavljivo izviru
ne mogu se oteti dojmu
da smo SVI MI zapravo DOBROVOLJNE ŽRTVE SPEKTAKULARIZACIJE
koje FRAGMENTE SVOJIH ŽIVOTA SLAŽU U GLOBALNI PETPARAČKI TABLOID

- dok reklamiramo svoj life-style, svoje ukuse i svoje svjetonazore,
dok od svojih svakodnevnih životnih rutina, banalnosti i nebitnosti
nastojimo napraviti VIJEST a sebe učiniti SUBJEKTIMA SPEKTAKLA,
dok vlastite živote izlažemo sudu javnosti
a svojim sudovima pridajemo dojam nepobitnosti i važnosti,
dok globaliziramo vlastitu privatnost
i svoju stvarnost pretvaramo u virtualno a virtualnost drugih pretpostavljamo svojim zbiljama...
a pritom su zapravo NAŠI ŽIVOTI, NAŠA ISKUSTVA, NAŠI DOJMOVI,
NAŠI STAVOVI, OSJEĆAJI I MISLI PRETVORENI U ROBU

koju netko vrlo unosno trži i na njoj JAKO DOBRO ZARAĐUJE...

a sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš...





- 05:44 - Komentari (3) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE knjige književnih kritika Zvonimira Mrkonjića "Prečacima poezije"




Izdavačka kuća STAJERGRAF

poziva nas na

predstavljanje knjige
književnih kritika
Zvonimira Mrkonjića
"Prečacima poezije"


Sudjeluju
Zvonimir Mrkonjić
Mirjana Rukavina Jerkić
, urednica
Sibila Petlevski
Zdravko Zima
Tonko Maroević

u petak, 16.06.2017. u 19:30
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

(Preradovićeva 5, Zagreb)

Dobrodošli!






- 03:28 - Komentari (0) - Ispiši - #

14.06.2017., srijeda

Ponosni tata...



ZADNJI JE DAN NASTAVE.

Ocjene su zaključene, pobijedili smo u gostima s rezultatom 5.0.

Ali lako za to što iz svih predmeta ima petice (inače, u razredu ih je ukupno samo dvoje s prosjekom 5.0), učiteljica veli da moja Leica, bolje čak i od svih dečkiju iz razreda, igra i graničar i košarku i nogomet sretan

(Uglavnom, kad imaš takvo dijete onda si uzmeš slobodu pomisliti da možda ipak i ti nekog vraga vrijediš i da nisi uzalud prisutan na ovoj planeti...)











- 07:54 - Komentari (7) - Ispiši - #

BESPLATNO ČITAJTE knjigu "Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu"




Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu

Kada se govori o književnosti, nezaobilazna je tema njezin jezik. Dapače priroda književnosti nerijetko se pojašnjava prigodnom perifrazom umjetnost riječi, iza koje proviruje ideja da sve što pisac čini – čini jezikom. Jezik mu istodobno može biti sredstvo i tema, medij iskazivanja i prostor kreacije. Pojedini književni tekstovi do te mjere ističu vlastiti jezik da čitanje pretpostavlja neizvjestan proces lingvističkoga istraživanja; pojedini pak rabe riječi i rečenice skladno, na način koji ne pruža otpor, ali koji čitatelja poput magneta uvlači u svijet fikcije.

O jeziku književnosti često su pisali i spekulirali stilističari, jezikoslovci i književni teoretičari. Pritom su isticali jedinstvenost, svjetotvornost ili figurativnost tog jezika, rabili pojmove poput pjesničke slobode (licentia poetica), očuđivanja, individualnog stila, originalnosti, jezičnih navika i sl. Učinilo nam se izazovnim promijeniti perspektivu, tj. ponukati pisce na autorefleksiju. U tu smo svrhu osmislili anketu sastavljenu od pet pitanja i zamolili oko stotinu i trideset pisaca da u njoj sudjeluju. Cilj ankete bio je potaknuti autorska promišljanja uloge jezika u literarnoj kreaciji, ekskluzivna svjedočenja o iskustvu jezika, jezičnoj imaginaciji, artističkim idiomima, govornim navikama, privatnom pravopisu i sl. Zanimalo nas je i kakav odnos suvremeni hrvatski pisci imaju prema standardnojezičnoj normi: sputava li ona njihovu jezičnu kreativnost ili joj prkose individualnim jezičnim invencijama, dopuštaju li lekturu tekstova i ima li u tom pogledu razlike između pjesnika i prozaika.

Našem pozivu odazvalo se šezdesetdvoje pisaca. Knjiga Jezik in fabula donosi njihove odgovore. Oni izravno ili posredno upućuju na karakter njihova pisanja i uporišta njihovih stilova. Ti će odgovori, vjerujemo, postati važan prinos govoru o jeziku književnosti i njegovim odnosima spram ostalih diskurzivnih praksi, lektira kojoj će se vraćati zainteresirani čitatelji, studenti književnosti, kritičari, literarni znalci i filolozi. Knjigu objavljujemo u dvije inačice – prva iza svakog pitanja prikuplja sve pristigle odgovore, a druga abecednim redom niže anketne portrete autora.

Krešimir Bagić, Gabrijela Puljić, Anera Ryznar

Knjigu u eletroničkom obliku besplatno čitajte ovdje






- 06:12 - Komentari (1) - Ispiši - #

13.06.2017., utorak

13. rođendan bloga 'Knjiški moljac'





Ovaj blog pokrenut je

na današnji dan

prije 13 godina.


Dosad je na njemu objavljeno

9.008
(devet tisuća i osam)
tekstova


a posjetili ste ga

cca 1.240.000 puta.

Idemo dalje...



- 05:29 - Komentari (2) - Ispiši - #

12.06.2017., ponedjeljak

INTERVJU: Željko Međimorec, vlasnik riječkog antikvarijata "Ex Libris"




Razgovor s vlasnikom
riječkog kultnog antikvarijata
Ex Libris
i izdavačke kuće istoga
imena

Željkom Međimorcem

čitajte ovdje






- 05:48 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.06.2017., nedjelja

Predstavljanje romana Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija"




U ponedjeljak, 12.06.2017. s početkom u 18 sati
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zg)

održat će se

predstavljanje romana Dražena Katunarića
"Smiješak Padra Pija"




Sudjeluju
Dražen Katunarić
Mani Gotovac
Srđan Sandić
Marija Bašić


Dobrodošli!

U romanu 'Smiješak Padra Pija' Dražen Katunarić pomalo se odmiče od egzistencijalističke, pesimističke proze garnirane esejizmom koju je dosad pisao, stvorivši zabavno, ali ponovo vrlo sadržajno i slojevito djelo na spoju tradicije i moderniteta. Roman je to izrazite događajnosti, pun obrata, iznenađenja i različitih generacijskih, svjetonazornih i drugih sukoba, čiju kompleksnu strukturu autor gradi prepletanjem dviju radnji povezanih motivom učenja jezika, kao platforme ljubavna približavanja i moguće pustolovine.
Roman tematizira odnos muškarca i žene te polazi od ideje odvojenih ljudskih sudbina koje se, iako ne znaju jedna za drugu, ipak međusobno prožimaju i prepliću po logici prepoznatog znaka i ritma. To je ritam valcera u šest koraka gdje se parovi drže isprepleteno i plešu oko zamišljenog centra sve dok ne označe puni krug na način da prva tri koraka pripadaju jednoj, a druga tri drugoj romanesknoj sudbini koja se na koncu pokazuje jedinstvenom i istom.
Dražen Katunarić uzima jezik, tj. motiv učenja jezika kao nit vodilju koja povezuje dvije priče s puno okreta, krivih koraka, dizanja i spuštanja, rotiranja i njihanja, a ispripovijedan je kombinacijom iskaza u trećemu i prvome licu. Naslanjajući se na baštinu pikarskog romana, autor roman sastavlja nizanjem doživljaja jednog probisvijeta sklonog alkoholu, sablažnjivog učitelja i učenika jezika žudnje, uz to i nepopravljive kukavice, koji u različitim situacijama vješto izvlači korist za sebe i parazitiranjem osigurava egzistenciju. No, jedan san i halucinantna pojava Padra Pija zaokreću radnju u posve drugom smjeru, uvodeći čitatelja u drugi sloj romana gdje žudnja za nepoznatim i čudesnim čini sponu između dvije paralelne priče. Roman tako postaje sam čin povezivanja neobjašnjivih stvari, a iza ljubavnih peripetija zrcali se skriveni i tajanstveni svijet u koji težimo prodrijeti.
Smiješak Padra Pija novi je kreativni iskorak Dražena Katunarića, višeslojan, kompleksno strukturiran, ali i vrlo zabavan roman začinjen erotikom, humorom, filozofičnošću i mnoštvom umjetničkih asocijacija i referencija.
Dražen Katunarić ponovo se iskazuje piscem koji bogato znanje pakira u sadržajne proze pune signala upućenih osviještenome čitatelju spremnom na iščitavanje brojnih značenja u slojevitoj, ali tečno pisanoj i čitljivoj, intelektualno poticajnoj, uzbudljivoj prozi.

Dražen Katunarić (1954., Zagreb). Pjesnik, prozaik, esejist. Glavni urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset knjiga: Mramorni Bakho (poezija, 1983.), Pučina (poezija, 1988.), Kuća dekadencije (eseji, 1992.), Nebo/Zemlja (poezija, 1993.), Crkva, ulica, zoološki vrt (proza, 1994.), Priča o špilji (esejistička proza, 1998.), Lijepak za slavuja (poezija, 1998.), Načitano srce (poezija, 1999.), Kobne slike (roman, 2002.), Tigrova mast i druge priče (proza, 2005.), Lira/Delirij (poezija, 2006.) Prosjakinja, (roman, 2009.), Infernet, kratke priče, 2010.), Kronos, (poezija, 2011.), Jednoga dana bila je noć (izabrana poezija, 2015.) Preveden na strane jezike, Ecclesia invisibilis (Bukurešt, 2001.); Isolomania (Ajaccio, 2004.); Cherries (N.Y. 2004.); Kthimi i Barbrogjenive (Tetovo, 2007.); Ciel/Terre (Amiens, 2009.); Le baume du tigre (Bruxelles, 2009.); Die Bettlerin (Graz, 2009.), La mendiante (Bruxelles, 2012.), Cer/Păm1Őnt (Iaşi , 2016.) Poem efemer (Iaşi 2016). Dobitnik je „Brankove nagrade”(1984.), Nagrade „Tin Ujević” (1994.), Nagrade Matice hrvatske (1999.), Nagrade „Europski krug” (1999.), Nagrade „Menada” (2003., Makedonija), Nagrade „Steiermärkische Sparkasse“, (2009. Austrija) i „Balcanica” (2015., Rumunjska). Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.





- 06:42 - Komentari (0) - Ispiši - #

09.06.2017., petak

ANTIKVARIJAT NA OTVORENOM Knjižare Dominović





Ima li što bolje od neodoljivog mirisa starih knjiga?

Ima , stare knjige na sniženju!

Upravo to priprema u subotu, 10.6. KNJIŽARA DOMINOVIĆ

Dakle, ispred Knjižare Dominović (Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb)
u subotu 10.6.2017.
od 8:00 do 15:00 h
očekuje nas velika ponuda domaćih i stranih antikvarnih knjiga.


Očekuju vas:

• naslovi već od 5 kuna
• popusti od 20% - 40%
• knjige na hrvatskom, engleskom, njemačkom jeziku
• naslovi iz povijesti, glazbe, botanike, kuharstva, beletristike, umjetnosti, rječnici i drugo
• iznenađenje za svakog kupca

Prije plaže požurite po knjigu!





- 13:48 - Komentari (0) - Ispiši - #

Polufinalisti književne nagrade "roman@tportal.hr"




Žiri tportalove književne nagrade 'roman@tportal.hr' odabrao je 11 naslova koji ostaju u polufinalu natječaja za najbolji hrvatski roman.

To su Olja Savičević Ivančević, Kristian Novak, Ivica Đikić, Damir Karakaš, Lada Vukić, Slađana Bukovac, Daša Drndić, Ivan Lovrenović, Marinko Koščec, Tatjana Gromača i Maja Ručević.

Opširnije ovdje


- 10:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

08.06.2017., četvrtak

Svestranost naših političara





Fascinantna je ta SVESTRANOST naših MINISTARA.

Do jučer je vodio ministarstvo graditeljstva a od sutra bit će alfa i omega ministarstva uprave.

A prekosutra?

Tko zna, možda glavni ravnatelj NASA-e.

Ili bar HRT-a...



- 20:15 - Komentari (1) - Ispiši - #

MOJA KRITIKA romana "4 brave" Željke Horvat Čeč u "Vijencu"



Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"4 brave" Željke Horvat Čeč




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Stajska bolest" Slađane Bukovac
- razgovor s makedonistom, političarom i diplomatom Zlatkom Kramarićem
- tekst Tončija Valnetića o knjizi Žarka Paića "Sfere egzistencije"
- razgovor s književnikom Karlom Markusom Gaussom
- tekst Martine Prokl Predragović o 16. Festivalu europske kratke priče
- tekst Seada Begovića o knjizi izabranih pjesama Dubravka Horvatića "Bašćina"
- tekst Maria Kolara o knjizi Andrijane Kos Lajtman "Poetika oblika:suvremene konceptualne i hipertekstualne proze"
- tekst Denisa Leskovara povodom 50.godišnjice kultnog albuma Beatlesa "Sgt.Pepper's Lonely Hearts Club Band"

te još ptregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, teatru, filmu, plesu itd.






- 06:53 - Komentari (0) - Ispiši - #

07.06.2017., srijeda

Branki Primorac nagrada "Mato Lovrak"





Od ukupno pristiglih dvadest i šest naslova na Natječaj književne nagrade "Mato Lovrak" Povjerenstvo u sastavu Stjepan Hranjec (predsjednik), Lovorka Pralas i Dubravka Težak u najuži izbor izdvojili su dva naslova: Stepenice do neba (Zagreb, Školska knjiga, 2016.) Ivane Adlešić Pervan i Moj brat živi u kompjutoru (Zagreb, Alfa, 2016.) Branke Primorac.

Jednoglasnom odlukom Povjerenstva proglašena je dobitnica Branka Primorac.

Poslije Nagrade SFERA prije tri tjedna ovo je druga nagrada za njezinu knjigu "Moj brat živi u kompjutoru" i drugi LOVRAK, 23 godne poslije iste nagrade "Maturalcu".






- 10:26 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Giorgio Pressburger 'Ljudska i neljudska povijest' (Meandarmedia, 2017.)

Giorgio Pressburger
'Ljudska i neljudska povijest'
Meandarmedia

Prevele: Ana Badurina i Dunja Kalođera
Cijena 149,00 kn
Broj stranica 432
Uvez meki

Riječ izdavača

Nakon što ga strogi kontrolor jednog popodneva u kolovozu izbaci iz tramvaja, protagonist krene graditi dugi popis muškaraca i žena koji su se borili žudeći za slobodom. Njegov je vodič Simone Weil, koja ga poput modernog Vergilija prati na putu u samoga sebe i u povijest. Ljudska i neljudska povijest roman je u dva dijela i nastavak putovanja započetog u romanu U carstvu sjena s kojim čini trilogiju. Danteovsko je to putovanje koje čitatelja vodi među povijesne ličnosti, velike diktatore, filozofe i umjetnike, likove Božanstvene komedije, ali i suvremenike... Ta bogata galerija omogućuje protagonistu da sagleda vlastiti život i smjesti ga u okvir tisućljetne povijesti židovskog naroda, ali i u pozadinu dvadesetog stoljeća koje je obilježilo njegovu egzistenciju i više no ikada se okomilo na najviše vrijednosti do kojih autor drži: ljubav i slobodu. Dijalog s umrlima, razmišljanje o povijesti, kritička analiza kaotične i raznolike stvarnosti zatvaraju se u oniričnoj viziji punoj poetičnosti: poetična je i cijela Pressburgerova proza, s mnoštvom bjelina koje navode na versifikatorski ritam i pozivaju na "neaktualno" čitanje, signalizirajući time književni projekt koji ide protiv struje dominantnih tendencija s početka ovoga tisućljeća.

Giorgio Pressburger, rođen u Budimpešti 1937, autor je više knjiga, među kojima valja izdvojiti: O vjeri (Sulla fede, Einaudi, 2004), Münchenski sat (L'orologio di Monaco, Einaudi, 2003), Zeleni slon (L'elefante verde, Einaudi, 2002). Zajedno s bratom Nicolom napisao je Priče iz Osmog okruga (Storia dell'ottavo distretto, Einaudi, 2001). Autor je i dramskih tekstova, među kojima valja izdvojiti Utakmicu (La partita), za koju je dobio Nagradu Pirandello, te Tri majke (Le tre madri), za koji je dobio Nagradu Flaiano. Kazališni je i filmski redatelj te suradnik vodećih talijanskih dnevnih listova.
Roman U carstvu sjena (2012, hrv. izdanje 2016) prvi je dio trilogije ovog danteovskog putovanja kroz povijest. Ljudska i neljudska povijest konkurirala je, uz još jedanaest romana, za prestižnu književnu nagradu Premio Strega 2014.






- 10:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

21. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI




21. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI
od 9. do 11. lipnja 2017.



PROGRAM

Petak / 9. lipnja
20,00 h / Matica hrvatska Sisak, Svečano otvaranje Kvirinovih poetskih susreta

– dodjela nagrada laureatima, razgovor o pjesništvu laureata
Laureati:
Miroslav Mićanović , Plaketa sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu,
Goran Gatalica: "Kozmolom", nagrada za najbolju zbirku poezije mladih autora objavljenu između dva Susreta.


– izložba stripa ''Mrakci'' akademskog slikara-grafičara Žarka Jovanovskog


Subota / 10. lipnja
11,00 h / Matica hrvatska Sisak, Promocija 'Riječi', časopisa za književnost, kulturu i znanost


21,00 h Siscia Jazz Club: Pjesničko – glazbena večer
SUDJELUJU: Miroslav Mićanović, Goran Gatalica, Delimir Rešicki, Branko Čegec, Krešimir Bagić, Borben Vladović, Tin Lemac, Darija Žilić, Predrag Vrabec, Livija Reškovac, Sanja Baković, Marko Gregur, Marija Dejanović, Mima Juračak, Vesna Rogulja Mart, Žarko Jovanovski, Siniša Matasović…



Nedjelja / 11. lipnja
10,00 h / Odlazak delegacije u posjet grobu Josipa Severa i Tee Benčić Rimay






- 05:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.06.2017., utorak

NOVO: 'Godina seobe srca' (Vuković&Runjić, 2017.)

ANDY JELČIĆ
'Godina seobe srca'

roman
Nakladnik: Vuković & Runjić
06/2017.
304 str., meki uvez
Cijena: 119.00 kn

Riječ izdavača


Godina je 1967. Odlazeći u Sudan, glavni se junak, kirurg, suočava s novim prostorima svojih izbora, profesionalnih i emotivnih, koji ga obogaćuju odlučnošću, ali mu u život unose i dinamiku trilera. Upravo ta dinamika, rastući i dobro motiviran napon, privlači čitatelja uz tekst i navodi ga da se sa strašću sve više unosi u stranice romanu u iščekivanju raspleta.

Situirajući svoj roman u nedavnu, a opet distanciranu prošlost obilježenu odrednicama drugačijeg društvenog sustava, autor osvještava limite ljudskih izbora i strategiju izbjegavanja zamki koje mogu preusmjeriti čovjekovu sudbinu.


Poznat kao jedan od najuglednijih hrvatskih prevodilaca i laureat brojnih nagrada Andy Jelčić imao je prilike učiti književni zanat od majstora svjetske književnosti. Kada se upustio u vlastito književno stvaralaštvo, već je bio savladao sve vještine koje se odnose prvenstveno na funkcionalnu upotrebu jezika, ali i na građenje književnih likova putem epizoda fabule, i kako efektno spajati jedno u funkciju drugoga da bi rezultat bio uvjerljiv prozni tekst. Zahvaljujući tim, unaprijed usvojenim vrlinama, Andy Jelčić razvija svoj roman tečnošću kakva karakterizira dobro komponiran film.
Ludwig Bauer


Ovaj roman nepovratno mijenja pejzaž hrvatske suvremene književnosti i nudi pogled na vidike po kojima se sliježe prašina a pod njom diše naša živa prošlost.
Ivana Šojat



Izvor: Moderna Vremena Info


- 15:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE knjige čakavske i kajkavske poezije "Kanat & Kesnokrič" Ljerke Car Matutinović i Božice Jelušić




U srijedu, 7. lipnja 2017. u 12 sati
u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu (Trg bana Jelačića 7/I)


održat će se predstavljanje dviju zbirki poezije na čakavskom i kajkavskom najrječju objedinjenih u jednu knjigu naziva "Kanat & Kesnokrič" u suautorstvu Ljerke Car Matutinović i Božice Jelušić.

Sudjeluju:
Lada Žigo Španić, voditeljica Tribine DHK-a
dr.sc. Cvjetko Milanja
dr.sc. Dragutin Rosandić
Lela Margitić,
dramska umjetnica
dr.sc. Božica Pažur, urednica
autorice

Dobrodošli!


- 10:24 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Clare Azzopardi "'Iza svake je ostalo ime" (VBZ, 2017.)

CLARE AZZOPARDI
'Iza svake je ostalo ime'

V.B.Z.
Prijevod: Marina Horkić
05/2017.
136 str., meki uvez

Riječ izdavača

"Iza svake je ostalo ime" knjiga je osam priča o osam žena nagrađena Malteškom nacionalnom književnom nagradom. Biti „stvarna“ žena i biti Maltežanka potka je svih priča, a Azzopardi je, kako i sama napominje, željela dati glas ženama različitih provenijencija i osobnosti (radnice, pjesnikinje, prosjakinje...) jer u malteškoj književnosti žene su najčešće prikazivane kroz stereotipe: žena kao majka, kao inspiracija ili kao prostitutka.

Neobična je običnost likova u ovoj knjizi; sve redom obične su žene jake osobnosti. Ako su i čudne ili opsesivne, snaga njihovih karaktera zabljesnut će nas. Sandra ostavlja ključeve nepoznatim muškarcima koje tako osvaja pa napušta. Priča o Gracey donosi element nadnaravnoga ili je Gracey tek projekcija potisnute putenosti prodavačice Helene. Graceyn monolog pršti senzualnošću i jedan je od vrhunaca ove proze. Roża cijeli život čeka: nekada muža, a sada smrt. Mrtva je, a živa i šije ukopne haljine. Polly su oduzeli dijete pa sada tješi svoje lutke kao da su joj djeca. Svoj krešendo zbirka postiže u njezinoj priči, koja preispisuje i sve ostale.

Ove priče uvrštavaju se među najznačajnija postignuća nove generacije malteških pisaca. U njima nalazimo stilske i jezične pomake od uobičajenoga, crni humor, kritiku društva (konzervatizma, utjecaja crkve, života u malim sredinama, ispraznosti političkih govora i obećanja). Krajolik koji Azzopardi opisuje, unutarnji i vanjski, malteški je, mediteranski, i nama blizak, a ova zbirka prvo je malteško djelo u cijelosti prevedeno na hrvatski.

Clare Azzopardi (1977.) nagrađivana je malteška spisateljica koja piše za djecu i odrasle. Predaje književnost na Sveučilištu na Malti. Svoju prvu zbirku kratkih priča "Zelena linija" objavila je 2006. godine. Za tu knjigu nagrađena je Malteškom nacionalnom književnom nagradom, kao i za zbirku osam kratkih priča "Iza svake je ostalo ime" (2014.). Dobitnica je i Malteške književne nagrade za dječju književnost.
U svojim djelima eksperimentira s jezikom i stilskim registrima te otvara i kontroverzne društvene i političke teme. Istaknula se radom na projektima malteške nevladine organizacije Inizjamed čiji je cilj promovirati književnost na Malti i izvan nje. Inizjamed je organizirao mnoge književne festivale i radionice i pridonio promociji malteške književnosti u svijetu. Djela su joj prevedena na više stranih jezika, a objavljivana su i u mnogim svjetskim književnim časopisima i zbornicima (Transcript, In Focus, Cuirt 21, Skald, Words without Borders, Novel of the World...).



Izvor: Moderna Vremena Info


- 05:50 - Komentari (0) - Ispiši - #

05.06.2017., ponedjeljak

NAJVEĆI GUBITNICI SU GRAĐANI




Još jedan tzv. festival demokracije je iza nas.
Sad će uslijediti dubokoumne analize tzv. političkih analitičara o tome jesu li veći GUBITNICI Most, Živi zid ili SDP.

A NAJVEĆI GUBITNICI zapravo su GRAĐANI i to prvenstveno stoga što neće doći do ukidanja županija.


- 07:00 - Komentari (1) - Ispiši - #

04.06.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE nove knjige pjesama Marka Tomaša "Regata papirnatih brodova"





Marko Tomaš ima novu knjigu pjesama: 'Regata papirnatih brodova.'

Bit će to povod da čujemo njegove nove i stare pjesme, velik recital najboljeg izvođača na ovim prostorirma.

Za kratak uvod zadužen je Kruno Lokotar.

05.06.2017.
Društveni klub BOTANIČAR, Trg M.Marulića 6, Zagreb

Dobrodošli!






- 10:09 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.06.2017., subota

3. festival 'Prvi prozak na vrh jezika'




Jedini Festival nagrada i nagrađenih, Festival a(r)testiranih autora Prvi prozak na vrh jezika, održava se treći put! Pogledajte u kristalnu kuglu kniževne budućnosti!

Program trećeg festivala Prvi prozak na vrh jezika, 7/8/9 lipnja 2017.

7. lipnja, srijeda
Intro: Polukružna dvorana Teatra Itd
20 h: Zaron, live
: Emil Andreis, Darko Šeparović i Alen Brlek,

8. lipnja, četvrtak
caffe bar „U dvorištu“, Jurja Žerjavića 7/2
19.30 h: Otvaranje festivala: Dodjela nagrada Na vrh jezika i Prozak za 2016. i predstavljanje dobitnika: Nikole Leskovara (Prozak) & Lucije Butković (Na vrh jezika)

Žiranti: Marko Pogačar i Kruno Lokotar

20.30 h Predstavljanje dobitnice nagrade 'Ulaznica' Mime Juračak i predstavljanje dobitnice Nagrade 'Zdravko Pucak' Lare Mitraković
Žiranti: Natalija Miletić i Kruno Lokotar

21.30 h: predstavljanje zbirke poezije „Pratišina“ (Kontrast) Alena Brleka
Žiranti: Danilo Lučić, Dorta Jagić

9. lipnja, petak
caffe bar „U dvorištu“, Jurja Žerjavića 7/2
19.30 h Predstavljanje dobitnika Nagrade 'Kvirin', Aleksandra Hut Kona

Žirant: Ana Brnardić

20.30 h: Predstavljanje knjige „na samrti, čovjek slon preživjelima prepričava povijest zapadne civilizacije“ Antonija S. Kukavice (Jesenski i Turk)
Žiranti: Marko Pogačar, Kruno Lokotar

21.30 h i Predstavljanje dobitnice Nagrade 'Goran za mlade pjesnike' Monike Herceg i dobitnika Nagrade 'Lapis Histriae' Davora Ivankovca
Žiranti: Marko Pogačar, Slađan Lipovec





- 10:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

02.06.2017., petak

Elektroničko izdanje knjige 'Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu'




Portal Stilistika.org pokrenuo je anketu Jezik in fabula čiji je cilj bio potaknuti autore/autorice na promišljanje o ulozi jezika u literarnom stvaranju, a čitatelju njihovih odgovora približiti karakter i stil pisanja.

Autori ovog projekta, Krešimir Bagić, Anera Ryznar i Gabrijela Puljić, sastavili su anketu od pet pitanja i zamolili oko stotinu i trideset pisaca da u njoj sudjeluju. Cilj ankete bio je potaknuti autorska promišljanja uloge jezika u literarnoj kreaciji, ekskluzivna svjedočenja o iskustvu jezika, jezičnoj imaginaciji, artističkim idiomima, govornim navikama, privatnom pravopisu i sl. Zanimalo ih je i kakav odnos suvremeni hrvatski pisci imaju prema standardnojezičnoj normi: sputava li ona njihovu jezičnu kreativnost ili joj prkose individualnim jezičnim invencijama, dopuštaju li lekturu tekstova i ima li u tom pogledu razlike između pjesnika i prozaika.

Odgovori na anketna pitanja prikupljeni su u elektroničko izdanje knjige 'Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu'., te ih možete pronaći na internetskoj adresi: http://stilistika.org/jezik-in-fabula-pisci-o-jeziku-i-stilu.

Knjiga je objavljena u dvije inačice – prva iza svakog pitanja prikuplja pristigle odgovore anketiranih autora, a druga niže abecednim redom anketne portrete autora.



Izvor: www.hrvatskodrustvopisaca.hr

- 10:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

01.06.2017., četvrtak

Predavanje Tatjane Jukć "Jane Austen, naša suvremenica: 'Ponos i predrasude' kao roman krize"




Predavanje Tatjane Jukć "Jane Austen, naša suvremenica: 'Ponos i predrasude' kao roman krize"

Četvrtak, 01.06.2017 u 18:00 @ Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke



Nasuprot uvriježenome mišljenju, da su romani Jane Austen ogledni primjeri stabilne autorske kontrole i pripovjedne ekonomije, Tatjana Jukić polazi od pretpostavke da Austen u svojim romanima reflektira momente krize oko kakvih se konstituira modernitet. Ona je naša suvremenica onako kako je, prema Janu Kottu, Shakespeare naš suvremenik: ne zato što se svijet nije značajno promijenio od njezina vremena, nego zato što nam njezini romani i dalje pomažu da razumijemo tu promjenu. S tim argumentom Jukić će se u svome predavanju usredotočiti na Ponos i predrasude, vjerojatno najčitaniji roman Jane Austen.

Predavanje organizira Centar za ženske studije.





- 06:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

31.05.2017., srijeda

PREDSTAVLJANJE : Hassan Blasim "Irački Krist i druge priče" (Fraktura, 2016.)






Irački pisac Hassan Blasim gostuje na 16. Festivalu europske kratke priče na kojem će predstaviti knjigu "Irački Krist i druge priče", u izdanju Frakture (prijevod: Mihaela Velina).

Guardian ga je proglasio “možda i najvažnijim živućim piscem arapskog jezika”, za Wall Street Journal njegove su priče “gorke, bijesne i nezaboravne”, a New York Times siguran je da “ako je neka pripovijetka u stanju slomiti srce od kamena, onda je to po svoj prilici priča Hassana Blasima”. Užas svakodnevice u ratom poharanom Iraku, zapaljivi koktel poezije i crnog humora, proboji nadrealnog koji svijet svjedoče istinitije od izvještaja medija...

O svemu tome, u srijedu 31. svibnja u 19 sati u Kaptol Boutique Cinema (dvorana 5) s nagrađivanim iračko-finskim autorom razgovara ponajbolji hrvatski pisac priča Zoran Ferić, uz moderiranja Seida Serdarevića.




Izvor: Moderna Vremena Info


- 09:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Rosa Montero "Lijep i mračan" (Hrv.filološko društvo/Disput, 2017.)

Rosa Montero
LIJEP I MRAČAN

roman
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
Sa španjolskoga preveo Matija Janeš
/204 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017/
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača


Roman Lijep i mračan priča je o ružnoj i surovoj strani života zaodjenuta u ruho bajke (odatle i naslov: život je istovremeno "lijep i mračan"). Napisan je iz perspektive neimenovane djevojčice koju jednog jutra, nakon godina provedenih u sirotištu, na čađavom peronu gradskog kolodvora preuzima strina Amanda i odvodi je k sebi da izgubljeni identitet potraži u suživotu s članovima svoje šire obitelji. Tu skupinu ekscentričnih likova – koje će zajedno s čitateljem djevojčica i sama tek malo-pomalo upoznavati – osim rastresene strine, bivše ljepotice uhvaćene u zamku lošeg braka, čine: stric Segundo, grubijan koji se bavi mutnim poslovima; zatim bratić Mali, plahi dječak koji inteligencijom nastoji probiti svoj put do sigurnog kutka u okrutnom svijetu; gđa Bárbara, djevojčičina baka, iskusna i mudra, ali naizgled hladna starica, s kojom se "začeo svijet" i s kojom djevojčica uspostavlja poseban odnos; i ponajvažniji lik, čudesna patuljica Airelai, žena u vlasti riječi i priče, koja u romanu otvara vrata egzotičnoga i magičnoga. Pozornica radnje je prljavi i bezobzirni marginalni gradski ambijent koji služi kao scenografija jednoj čarobnoj, ali tragičnoj priči o djetinjstvu. Ta Četvrt – koja sa svojim živopisnim i "odviše" ljudskim likovima može biti bilo koji gradski kvart – za djevojčicu predstavlja cijeli i jedini svijet. Čitatelj će, zaranjajući u njega i motreći očima djevojčice, i sam polako otkrivati sve zagonetke koje mu je autorica pripremila u ovom savršeno strukturiranom i stilski sjajno izvedenom romanu. U romanu se realistični opisi svijeta i hvatanja ukoštac s društvenom nepravdom miješaju s čistim pripovjedačkim instinktom, a sve radi stvaranja fantastičnih svjetova. Otuda je roman Lijep i mračan mješavina neuljepšanoga socijalnog realizma, egzistencijalističkog usmjerenja te tajnovitoga, magičnog straha kojim je prožeto opisivanje nepoznatoga.

Rosa Montero, španjolska novinarka i književnica, rođena 1951. u Madridu. Nakon završene srednje škole studirala je psihologiju, a na kraju je završila novinarstvo. Za vrijeme studija surađivala je s nezavisnim kazališnim skupinama Tábano i Canon, a 1976. počela je raditi za dnevnik El País. Za svoj novinarski rad dobila je nekoliko uglednih nagrada (među inima i World Prize za intervjue). Pisala je i scenarije za nacionalnu televiziju TVE. Uz desetak knjiga eseja objavila je i ova književna djela: romane Tetošit ću te kao kraljicu (Te trataré como una reina, 1983), Lijep i mračan (Bella y oscura, 1993), Ljudožderova kći (La hija del Caníbal, 1997), koji joj je donio nagradu Primavera, zbirku priča Ljubavnici i neprijatelji (Amantes y enemigos, 1998; prevedena na hrvatski 2007. u biblioteci Na tragu klasika), zatim roman Luđakinja u nama (La loca de la casa, 2003; preveden na hrvatski 2014. također u ovoj biblioteci) i Pripovijest o providnom kralju (Historia del Rey transparente, 2005), oba ovjenčana prestižnom nagradom književnog časopisa Qué Leer, te Upute za spas svijeta (Instrucciones para salvar el mundo, 2008), Suze na kiši (Lágrimas en la lluvia, 2011), Smiješna odluka da te nikad više ne vidim (La ridícula idea de no volver a verte, 2013), Težina srca (El peso del corazón, 2015) i Tijelo (La carne, 2016). Za literarni i žurnalistički rad u El Paísu dobila je uglednu nagradu Gabriel García Márquez.





- 05:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

29.05.2017., ponedjeljak

NEPRAVDA U SLUČAJU NAGRADE ZA NAJBOLJI ROMAN EDICIJE "BALKAN NOIR"




NEPRAVDA U SLUČAJU NAGRADE ZA NAJBOLJI ROMAN EDICIJE "BALKAN NOIR"

Moja karakterna greška je preosjetljivost na nepravdu. Ja idealistički smatram da bi u svim segmentima života imperativ trebao biti POKUŠAJ IZBJEGAVANJA NEPRAVDE.

U slučaju nagrade za najbolji roman edicije "Balkan noir" očita je nepravednost koja proizlazi iz diskriminiranosti nekih autora u odnosu na druge.

Ove godine nagradu nije dodijeljivao žiri nego PUBLIKA.

Posve predvidljivo je bilo da će nagradu dobiti Ivana Bodrožić za roman "Rupa" naprosto zato što je njezin roman izašao prije 10 mjeseci. Logično je da je publika glasala za onu knjigu koju je uopće pročitala, a najviše šanse da bude pročitana imala je knjiga koja je najduže na tržištu, a to je u ovoj konkurenciji bio roman Ivane Bodrožić.

U konkurenciji su još bili romani Ede Popović "Poglavnikov pudl", "Majstorović i Margarita" Josipa Mlakića i "Emigranti" Rade Jarka.

Npr. Jarkov roman izašao je tek prije cca mjesec i pol i naravno da nije još mogao biti pročitan od dovoljnog broja čitatelja kako bi uopće imao izgleda za nagradu koju dodijeljuje publika.

KAKO BI SE IZBJEGLA MOGUĆNOST NEPRAVDE, trebalo je ukupan fond nagrade od 50.000 kuna podijeliti na 3 dijela : 20.000 kuna romanu koji odabere publika, 20.000 kuna romanu koji odabere ŽIRI i 10.000 kuna za honorare ljudima koji bi sjedili u žiriju.

Tako bi se ujedno i otklonila mogućnost špekulacija o mogućim zakulisnim igrama, jer je npr. Ivana Bodrožić koordinatorica programa Zagreb book festivala u sklopu kojeg je dodijeljena nagrada, a njezin roman je objavila Naklada Ljevak, a Naklada Ljevak je organizator Zagreb book festivala u sklopu kojeg, kako već rekoh, se dodijelila nagrada.

Bez obzira što su takve špekulacije neutemeljene, da su se dodijelile 2 nagrade - nagrada publike i nagrada žirija - unaprijed bi se otklonila mogućnost ovakvih špekulacija.

I, što je najvažnije, SVI BI AUTORI BILI U ISTOM POLOŽAJU i NE BI BILO DISKRIMINACIJE NITI NEPRAVDE!





- 08:46 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje 21. broja Europskog glasnika i Okrugli stol na temu: "Revizija povijesne svijesti"





Časopis Europski glasnik i njegov izdavač Hrvatsko društvo pisaca uz potporu Francuskog instituta sa zadovoljstvom vas pozivaju na kratko predstavljanje 21. broja Europskog glasnika i Okrugli stol na temu: "Revizija povijesne svijesti".

u Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović", Preradovićeva 5, u utorak, 30. svibnja, u 19,30h

sudjeluju: Luc Lévy, Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić, Žarko Paić i Dražen Katunarić

Dobrodošli!



- 05:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

28.05.2017., nedjelja

Radijski razgovor s Tatjanom Gromačom





Hrvatski radio 3.program

29.05.2017.

22:03 - 22:30 h

Emisija: Suvremena hrvatska proza


U razgovoru s Tatjanom Gromačom otkrivamo kako i zašto se odlučila na formu introspektivnog solilokvija kao odabrane forme romana te što zapravo znači "Bolest svijeta", kako naslovljava svoj zadnji roman te čitamo ulomak iz njezinog romana u rukopisu "Carstvo nemoći", što ga premijerno predstavlja.







- 06:16 - Komentari (0) - Ispiši - #

27.05.2017., subota

Tribina PARALELNI SVJETOVI : Filozofija i znanost u znan-fan i horor filmovima




Tribina PARALELNI SVJETOVI : Filozofija i znanost u znan-fan i horor filmovima

ponedjeljak, 29.05.2017. s početkom u 19:30
knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Zagreb


Gosti tribine - fizičar Davor Horvatić i filozof Kristijan Krkač

razgovarat će o tome kako znanstvena misao utječe na znanstvenofantastične i horor filmove, odnosno može li nam filozofija pomoći u razumijevanju ovih dvaju žanrova. Usto će se raspravljati i o tome kako znanstvenici gledaju filmski žanr kroz ozbiljnost implementacije znanstvenih ideja, kao i o filozofiji straha, preživljavanja i/ili uništenja u, među ostalim, filmu „Alien“. Nakon tribine odlazak kućama.

Tribinu uređuje i vodi: Kristijan Vujičić

Pozvani ste!





- 11:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

Natječaj za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković za neobjavljenu zbirku pjesama.





Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković za neobjavljenu zbirku pjesama.

Kandidati za Nagradu, osobe do 35 godina starosti, obvezni su dostaviti cjelovitu, neobjavljenu zbirku pjesama, napisanu na hrvatskome jeziku i otipkanu na pisaćem stroju ili računalu, kratak životopis i podatke za kontakt.

Nagrada uključuje objavljivanje zbirke pjesama, plaketu i novčani iznos u visini od 10.000,00 kuna.

Kandidati svoje radove trebaju dostaviti povjerenstvu Vijeća Nagrada Anđelko Novaković na e-adresu zaklada@nsk.hr, najkasnije do 15. rujna 2017. godine.

Nagrada će biti dodijeljena u Zagrebu u Mjesecu hrvatske knjige.

Nagrada Anđelko Novaković nosi ime uglednoga pjesnika, esejista i književnoga kritičara, koji je svojim predanim radom zadužio hrvatsku književnost i kulturu u cjelini. Utemeljena je s namjerom poticanja literarnoga stvaralaštva i nagrađivanja vrijednih književnih ostvarenja mladih.





- 05:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

26.05.2017., petak

Predstavljanje romana Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija"



U sklopu Zagreb Book Festivala

u subotu 27.05. u 17:00 sati u Muzeju za umjetnost i obrt

održat će se predstavljanje romana Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija".

Sudjeluju:

Dražen Katunarić
Zdravko Zima
Marija Bašić



O romanu:

U romanu 'Smiješak Padra Pija' Dražen Katunarić pomalo se odmiče od egzistencijalističke, pesimističke proze garnirane esejizmom koju je dosad pisao, stvorivši zabavno, ali ponovo vrlo sadržajno i slojevito djelo na spoju tradicije i moderniteta. Roman je to izrazite događajnosti, pun obrata, iznenađenja i različitih generacijskih, svjetonazornih i drugih sukoba, čiju kompleksnu strukturu autor gradi prepletanjem dviju radnji povezanih motivom učenja jezika, kao platforme ljubavna približavanja i moguće pustolovine.
Roman tematizira odnos muškarca i žene te polazi od ideje odvojenih ljudskih sudbina koje se, iako ne znaju jedna za drugu, ipak međusobno prožimaju i prepliću po logici prepoznatog znaka i ritma. To je ritam valcera u šest koraka gdje se parovi drže isprepleteno i plešu oko zamišljenog centra sve dok ne označe puni krug na način da prva tri koraka pripadaju jednoj, a druga tri drugoj romanesknoj sudbini koja se na koncu pokazuje jedinstvenom i istom.
Dražen Katunarić uzima jezik, tj. motiv učenja jezika kao nit vodilju koja povezuje dvije priče s puno okreta, krivih koraka, dizanja i spuštanja, rotiranja i njihanja, a ispripovijedan je kombinacijom iskaza u trećemu i prvome licu. Naslanjajući se na baštinu pikarskog romana, autor roman sastavlja nizanjem doživljaja jednog probisvijeta sklonog alkoholu, sablažnjivog učitelja i učenika jezika žudnje, uz to i nepopravljive kukavice, koji u različitim situacijama vješto izvlači korist za sebe i parazitiranjem osigurava egzistenciju. No, jedan san i halucinantna pojava Padra Pija zaokreću radnju u posve drugom smjeru, uvodeći čitatelja u drugi sloj romana gdje žudnja za nepoznatim i čudesnim čini sponu između dvije paralelne priče. Roman tako postaje sam čin povezivanja neobjašnjivih stvari, a iza ljubavnih peripetija zrcali se skriveni i tajanstveni svijet u koji težimo prodrijeti.
Smiješak Padra Pija novi je kreativni iskorak Dražena Katunarića, višeslojan, kompleksno strukturiran, ali i vrlo zabavan roman začinjen erotikom, humorom, filozofičnošću i mnoštvom umjetničkih asocijacija i referencija.
Dražen Katunarić ponovo se iskazuje piscem koji bogato znanje pakira u sadržajne proze pune signala upućenih osviještenome čitatelju spremnom na iščitavanje brojnih značenja u slojevitoj, ali tečno pisanoj i čitljivoj, intelektualno
poticajnoj, uzbudljivoj prozi.

Dražen Katunarić (1954., Zagreb). Pjesnik, prozaik, esejist. Glavni urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset knjiga: Mramorni Bakho (poezija, 1983.), Pučina (poezija, 1988.), Kuća dekadencije (eseji, 1992.), Nebo/Zemlja (poezija, 1993.), Crkva, ulica, zoološki vrt (proza, 1994.), Priča o špilji (esejistička proza, 1998.), Lijepak za slavuja (poezija, 1998.), Načitano srce (poezija, 1999.), Kobne slike (roman, 2002.), Tigrova mast i druge priče (proza, 2005.), Lira/Delirij (poezija, 2006.) Prosjakinja, (roman, 2009.), Infernet, kratke priče, 2010.), Kronos, (poezija, 2011.), Jednoga dana bila je noć (izabrana poezija, 2015.) Preveden na strane jezike, Ecclesia invisibilis (Bukurešt, 2001.); Isolomania (Ajaccio, 2004.); Cherries (N.Y. 2004.); Kthimi i Barbrogjenive (Tetovo, 2007.); Ciel/Terre (Amiens, 2009.); Le baume du tigre (Bruxelles, 2009.); Die Bettlerin (Graz, 2009.), La mendiante (Bruxelles, 2012.), Cer/Păm1Őnt (Iaşi , 2016.) Poem efemer (Iaşi 2016). Dobitnik je „Brankove nagrade”(1984.), Nagrade „Tin Ujević” (1994.), Nagrade Matice hrvatske (1999.), Nagrade „Europski krug” (1999.), Nagrade „Menada” (2003., Makedonija), Nagrade „Steiermärkische Sparkasse“, (2009. Austrija) i „Balcanica” (2015., Rumunjska). Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.




- 10:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

25.05.2017., četvrtak

Moj sedam kartica dug tekst o romanu "Juda" Amosa Oza, u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moj sedam kartica dug tekst
o romanu "Juda" Amosa Oza





Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s književnikom i jezikoslovcem Kristianom Novakom
- tekst Seada Begovića o knjizi izabranih pjesama Stijepa Mijovića Kočana "Sedmoglasje"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dunje Kalilić "Preskačem suton"
- tekst Tonka Maroevića, u sjećanje na akademika Mirka Tomasovića (1938.-2017.)
- tekst Strahimira Primorca o romanu Marinka Koščeca "U potrazi za početkom kruga"
- tekst Mire Muhoberac o romanu Jochena Keltera "Hall ili izum tuđine"
- razgovor s filologinjom Irenom Bratičević
- tekst Denisa Leskovara : portret hard-rock banda banda Deep Purple


te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.




- 06:50 - Komentari (1) - Ispiši - #

Miljenko Jergović dobitnik međunarodne nagrade "Prozart" za 2017.




Međunarodna književna nagrada Prozart za 2017. godinu, koju Međunarodni književni festival "PRO-ZA Balkan" iz Skopja dodjeljuje istaknutom autoru za doprinos razvoju suvremene književnosti na Balkanu, pripala je hrvatskom književniku Miljenku Jergoviću za obiman i prepoznatljiv opus pisan bogatim jezikom suptilnog i jezično profinjenog autora.


Nagrada je Miljenku Jergoviću pripala jednoglasnom odlukom Odbora za dodjelu nagrade u čijem su sastavu bili Ermis Lafazanovski kao njegov predsjednik, umjetnički direktor Festivala "PRO-ZA Balkan" Aleksandar Prokopiev i Dejan Trajkoski, ravnatelj Festivala, priopćio je Jergovićev hrvatski nakladnik Fraktura.

"Izuzetno obiman i prepoznatljiv opus Miljenka Jergovića uključuje nadahnute knjige poezije i eseja, ali posebno se ističu njegova prozna djela. Od proznog prvijenca, knjige kratkih priča 'Sarajevski Marlboro', do najnovijih djela, Jergović svojim osebujnim autorskim pristupom isprepliće dokumentarno, autobiografsko i fikcionalno, baveći se prošlošću i sadašnjošću, pripovijedajući povijest svoje i drugih obitelji. Njegov bogat jezik i spisateljski stil određuju ga kao suptilnog i jezično profinjenog proznog autora ovih prostora", stoji u obrazloženju odluke.

Nagrada će Jergoviću biti uručena na završnoj svečanosti ovogodišnjeg, petog po redu Festivala "PRO-ZA Balkan", koji se održava u Skopju od 28. do 30. svibnja.




- 05:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.05.2017., srijeda

NOVO: Lejla Kalamujić "Zovite me Esteban" (Sandorf, 2017.)

Lejla Kalamujić
"Zovite me Esteban"

priče
Sandorf
Broj stranica: 88
Meki uvez
Cijena knjige: 95,00 kn

Riječ izdavača


Kroz devetnaest priča ove nagrađene zbirke (nagrada "Edo Budiša" za najbolju zbirku kratkih priča na području s kojeg nije potreban prijevod na hrvatski jezik, 2016.) pratimo emocionalni put junakinje od nepouzdanih sjećanja na rano preminulu majku, preko djetinjstva s ocem alkoholičarem kojeg nikad nema, baka i djedova koji se lagano rasipaju i umiru pred njenim očima, zemlje koja se raspada, svijeta koji se mijenja, pa sve do otkrivanja seksualnosti i briga koje donosi egzistencija. Motiv majke kao da se provlači kroz sve njih poput sveprisutnog spiritus movensa i nenametljivo nas provodi kroz emocionalni život junakinje, upoznajući nas pritom s predratnim, ratnim i poratnim Sarajevom, "rajom", miješanim brakovima, Šidom kao mjestom izbjeglištva, hospitalizacijom u psihijatrijskoj bolnici – s Erosom i Tanatosom. Zbirka Lejle Kalamujić autentično je svjedočanstvo o sudbini obitelji čije je ispisivanje svojevrsni čin hrabrosti i suočavanja s onim najmračnijim, najtežim u čovjeku.

Lejla Kalamujić
rođena je 1980. godine u Sarajevu, gdje i danas živi. Diplomirala na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Autorica je dve zbirke priča “Anatomija osmijeha” i “Zovite me Esteban”. Objavljuje prozu, eseje i kritike u časopisima i na web-portalima u BiH i regiji. Knjiga “Zovite me Esteban” dobila je nagradu “Edo Budiša“ za najbolju zbirku kratkih priča u 2015. godini, a bila je i u užem izboru kao bosanskohercegovački kandidat za Europsku književnu nagradu 2016. godine.



- 05:44 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.05.2017., utorak

Predstavljanje romana Aleksandra Hemona "Kako su nastali "Ratovi zombija"





Kao najava skorašnjeg 10. riječkog sajma knjiga i festivala autora vRIsak

u srijedu, 24. svibnja 2017. godine, u 17,30 sati

u Antikvarijatu Ex libris
(Riva Boduli 3b, Rijeka)

održat će se predstavljanje romana
Aleksandra Hemona "Kako su nastali "Ratovi zombija"



Sudjeluju: Aleksandar Hemon, Zoran Grozdanov i Drago Glamuzina



- 15:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje romana Mihaele Gašpar "Mitohondrijska Eva"




Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak

poziva nas na

predstavljanje romana
Mihaele Gašpar
"Mitohondrijska Eva"


Predstavljanje će se održati
na željezničkom kolodvoru Sisak Caprag

u srijedu, 24.05.2017. s početkom u 18 sati


Sudjeluju
Mihaela Gašpar
Josip Pandurić
Jasmin Novljaković
Davorko Vidović
i Ljiljana Šorgić

Dobrodošli!







- 06:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

Audio-snimka tribine o književnoj kritici



U povodu izdanja knjige književnih kritika 'Ne uzimaj me u usta: Kritika zajedljivog uma' autora Saše Ćirića, u Booksi se održala tribina 'Razgovori preko plota o književnoj kritici'.

Na tribini su uz Ćirića sudjelovali kritičari Vladimir Arsenić (Booksa, XXZ, Ulaznica, Partizanska knjiga), Dinko Kreho (Booksa, Novosti...) i Boris Postnikov (Novosti, Bilten...)

Tribinu je moderirala Antonija Letinić, glavna urednica portala Kulturpunkt.

Kompletan razgovor možete preslušati na ovome linku: http://booksa.hr/kolumne/video/razgovori-preko-plota


- 05:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

22.05.2017., ponedjeljak

Pjesma Slavka Jendrička, posvećena Dorti Jagić




SLAVKO JENDRIČKO

DRŽAVNA ŠUMA

za Dortu Jagić na liječenju od borelioze

S psima iz svoje šume ušao sam u državnu u kojoj postajem
dezorijentiran estetski pluća dišu sipljivo teško hrapavo

zaglavljen između politike njena vlasnika koja je posve plitka
svakodnevica s čeličnim žicama ukrućenim zmijama u lišću
neuk ne prepoznajem koje režu vratove ubijaju otrovom

Toliko krikova čujem u šumi ni jedan nije čovjekov trag

samo nevidljivih zvijeri prljavih snova zavučenih u čizme
slutim li prvi strah od gubljenja pravog smjera iz kojeg je
uobičajeno dolazio spas ništeći autodestruktivne emocije
pokvarenih termometara ne računajući nekoliko izuzetaka

Za dana vraćam se na imanje ženi nasmiješenim krpeljima
tuširam se pod vanjskim tušem vodom ugrijanom suncem

oblačim bijelu majicu nimalo se ne bojim karcinoma ni side
samo neznanja o osjećaju trave kojeg brzo svladavam nakon
svakog njenog krika kojeg čujem dok snažno bruji kosilica.



- 06:30 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDAVANJE: Čile - zemlja pjesnika





U ponedjeljak, 22.05.2017. u 12 sati

u Društvu hrvatskih književnika

Trg bana Josipa Jelačića 3/I, Zagreb

prof. Tuga Tarle održat će predavanje

ČILE - ZEMLJA PJESNIKA.

Ulaz besplatan!

Dobrodošli!





- 05:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.05.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksije i romana Sonje Zubović „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost"




Hrvatsko knjižničarsko društvo i Knjižnica Sesvete

pozivaju Vas na tribinu

na kojoj će se predstaviti
Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksije
te roman Sonje Zubović „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost"
(Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade)



Sudjeluju:
Sonja Zubović, spisateljica,
Željka Miščin, voditeljica Nacionalne kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati"
i Ivan Babić, voditelj tribine

u ponedjeljak, 22. svibnja 2017. u 15,45 sati
u čitaonici Knjižnice Sesvete, Trg D. Domjanića 6


Predstavljanje Kampanja namijenjeno je djeci, adolescentima, odraslima s teškoćama čitanja, roditeljima, logopedima, knjižničarima, odgajateljima, učiteljima i stručnim suradnicima, nastavnom osoblju, zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima, volonterima, nakladnicima, poslodavcima i svima zainteresiranima.
Ovim događajem želimo se dotaknuti problema povezanih s teškoćama čitanja i disleksijom sa stručne strane, ali isto tako doprinijeti i razvoju empatije i senzibilizaciji javnosti za probleme s kojima se osobe s teškoćama čitanja i disleksijom susreću.




- 11:00 - Komentari (0) - Ispiši - #

DISKUSIJA: Fragilnost ravnopravnosti: Žene, manjine i ostatak svijeta




DISKUSIJA: Fragilnost ravnopravnosti: Žene, manjine i ostatak svijeta

ponedjeljak, 22.05.2017. Muzej za umjetnost i obrt, 20:00 sati

U sklopu Zagreb Book Festivala, u tematski širokoj diskusiji o ravnopravnosti i diskriminaciji sudjeluje troje iznimno zanimljivih ljudi s velikim profesionalnim i osobnim iskustvom.

Erica Fischer jedna je od vodećih ličnosti austrijskoga ženskog pokreta. U svom dugotrajnom novinarskom i književnom radu usredotočena je na ženska pitanja te pitanja odnosa između spolova, pitanja južne Afrike i Mozambika, Balkana, rasizma, antisemitizma i rata.
Ece Temelkuran poznata je turska novinarka, književnica i feministica. Bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Naposljetku, u razgovoru sudjeluje i austrijski putopisac, autor i povjesničar Karl-Markus Gauss.

Moderira Morana Kasapović.


- 06:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.05.2017., petak

MOJA KRITIKA romana "Slikar i rat" Stefana Hertmansa (izd. Fraktura, 2016.)





Na portalu
Moderna Vremena Info

objavljena je

moja kritika romana
"Slikar i rat"
Stefana Hertmansa
(izd. Fraktura, 2016., prev. Romana Perečinec).




Moju kritiku možete pročitati
na ovome linku



- 11:32 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.05.2017., četvrtak

MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE





MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE

KNJIZI TREBA VRATITI VAŽNOST ŠTO BI POTAKNULO I ČITANJE, A POSLJEDIČNO I PRODAJU KNJIGA, a time bi se olakšao i opstanak knjižarstva.

Jedna od mjera kojom se to može postići je POTICANJE DNEVNIH MEDIJA DA OBJAVLJUJU KNJIŽEVNE KRITIKE.

MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE:

neka pokrenu program sufinanciranja honorara za književne kritike koje bi dnevne novine objavljivale u tjednom prilogu posvećenom knjizi.

Dakle, svakom mediju koji uvede tjedni prilog posvećen knjizi Ministarstvo kulture RH neka pomogne iznosom od npr. 50% honorara za autore tekstova o knjigamai objavljenima u tom tjednom prilogu.

P.S.
Ali, nažalost , bojim se da od toga neće biti ništa, jer Ministarstvo kulture RH ne smatra važnom književnu kritiku što se vidi po tome što je MK na zadnjem natječaju za financiranje izdavanja knjiga odbilo financirati cijeli niz knjiga književnih kritika ili eseja o književnosti


- 07:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Jasna Horvat 'Atanor' (Naklada Ljevak, 2017.)

Jasna Horvat
'Atanor'

roman
Izdavač: Naklada Ljevak
Uvez: tvrdi
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 360
Cijena : 149,00 kuna

Riječ izdavača


Atanor je roman za čije se dubinsko čitanje ključ nalazi u periodnom sustavu elemenata položenom u središte ljudskoga postojanja. Likovi su metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge u romanu određene su im svojstvima elemenata koje predstavljaju.

Radnja romana opisuje trenutak u kojemu je glavni lik Vatroslav Pero Horvat (vodik – špijun) doznao za nestanak Sunčice Davorke Završnik (helij – kemičarka znanstvenica). To dvoje junaka kozmički su povezani od postanka svijeta jer, kako doznajemo, helij je element nastao mutacijom vodika, prvog i kozmički najstarijeg elementa u periodnom sustavu elemenata. Takvim povezanostima zbog kojih smo jedni drugima kozmički i duhovni srodnici ne mogu umaknuti niti ostali likovi ovoga romana. Time je periodni sustav elemenata književna mapa, no ujedno i krvna slika kozmosa kroz koju se čita uloga svakog lika-elementa, a uzbudljiv zaplet Atanora pred čitatelje postavlja novu knjigu igračku koju je moguće čitati u svim smjerovima.

Atanorsko pripovijedanje pruža drevna (al)kemičarska znanja o kozmosu i privlačnostima koje struje među nama. Ujedno, roman je to koji daje uvide u doba globalnih komunikacija, sveprisutnoga nadzora i špijunaže. Kao i u stvarnome životu, brisanjem postojećih granica podižu se neke nove granice, a Jasna Horvat imenuje ih i potiče nas na promišljanja o njima.

Naslov romana povezan je s enigmom ljudskoga tijela i rijetkih spoznaja. Kozmička peć (atanor) istodobno označava životvornu toplinu, težnju za stvaranjem plemenitih djela, ali i gibanja koja izgrađuju zbilju. Riječ je to kojom su alkemičari označavali peć za pripremanje eliksira besmrtnosti, oznakom je ljudskoga tijela te je time i pojednostavnjena slika kozmosa.

Atanor je posljednji u nizu oulipovskih romana Jasne Horvat i još jedna knjiga igračka otvorena mnogim raznovrsnim načinima čitanja. Atanor je i pametan roman jer su u njega ugrađeni QR kodovi, a čitatelji se njime koriste uz pomoć pametnih telefona.

Također, Atanor dograđuje poruku koju grade naslovi romana Jasne Horvat započeti slovom A: Az– Ja, koji slova poznajem, Auron– stvaram ljepotu, Alikvot– predajući je vama, Atanor – jedinstvenim kozmičkim pećima. Time autorica izgovara i poziv svojim čitateljima na vlastitu transmutaciju potaknutu atanorskim književnim plamenom.




- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.05.2017., srijeda

PROMOCIJA zbirke pjesama Slavka Remenarića "Dnevnik putovanja, skice ostanka" (izd. OceanMore, 2017.)




Naklada OceanMore poziva nas na promociju zbirke pjesama Slavka Remenarića "Dnevnik putovanja, skice ostanka" u četvrtak, 18.05. u Klubu Sax, Palmotićeva 22, u 20.30 sati.

Gosti su: autor Slavko Remenarić, glazbenica Mirela Priselac i glazbeni kritičar Hrvoje Horvat.

Nakon razgovora o knjizi slijedi unpled svirka: Slavko, Buć i Puljiz. Ulaz je slobodan.

Pjesnička zbirka "Dnevnik putovanja, skice ostanka" intimno je putovanje Remenarićevim stvaranjem glazbene povijesti s grupom koja je obilježila posljednjih četrdesetak godina regionalne pop-rock scene.

Slavko Remenarić (1959.) vrsni je gitarist i jedan od osnivača grupe Boa. Kao glavni tekstopisac, od prvog albuma Boa (1982.) do posljednjeg Dok glazba traje (2016.), stvara elegantne pjesničke minijature koje nerijetko postaju hitovi. "Dnevnik putovanja, skice ostanka" obuhvaća Remenarićeve pjesme s devet albuma Boe i njegove nikad objavljene poetske tekstove.

Slavko Remenarić živi u Zagrebu, gdje se školovao i diplomirao na Pravnom fakultetu. Radio je u državnom odvjetništvu, a danas djeluje kao javni bilježnik.




- 10:24 - Komentari (0) - Ispiši - #

Video snimka KNJIGOPSIJE o romanima Daše Drndić i Slobodana Šnajdera






60-minutnu snimku KNJIGOPSIJE,

književne tribine
na kojoj su
Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar

pred publikom razgovarali o

romanima "EEG" Daše Drndić i
"Doba mjedi" Slobodana Šnajdera


možete pogledati klikom na
ovaj link: http://gkr.hr/Magazin/Novosti/Knjigopsija-sezona-2-epizoda-1-EEG-Dase-Drndic-i-Doba-mjedi-Slobodana-Snajdera







- 06:01 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.05.2017., utorak

18. Međunarodni pogranični susreti FORUM TOMIZZA 2017




18. Međunarodni pogranični susreti
FORUM TOMIZZA 2017
Trst – Kopar – Umag, 17. – 20. 5. 2017.



TRST, srijeda, 17. 5. 16.00
CIRCOLO DELLA STAMPA, Corso Italia 13
SIMPOZIJ LAŽ

sudionici: GIOVANNI TOMASIN (Trst), WIDAD TAMIMI (Ljubljana), FEDERICA MARZI (Trst), ALJOŠA CURAVIĆ (Kopar), ROSANNA BUBOLA (Rijeka), PIERLUIGI SABATTI (Trst), PATRIZIA VASCOTTO (Trst)


KOPAR

srijeda, 17. 5. 17 sati
PREDVEČER FORUMA, Titov trg
TOMIZZA ZA KOPRANE,
Tomizzine itinerarije po Kopru vodi Jasna Čebron

četvrtak, 18. 5. 10.30
PALAČA GRAVISI, ZAJEDNICA TALIJANA, Ul. OF 10
SIMPOZIJ LAŽ
uvodničarka: POLONA GLAVAN
sudionici: ANDREJ BLATNIK (Ljubljana), MARCO APOLLONIO (Kopar), DRAGO BOJIĆ (Jajce), ZLATKO PAKOVIĆ (Beograd), ALEŠ ČRNIČ (Ljubljana), AHMED BURIĆ (Sarajevo)

16.30 -18.30
dvorište palače De Franceschi, Tumova 2:
PJESNIK NA CESTI
: Gašper Malej, Christian Sinicco, Željka Horvat Čeč, Laura Marchig, Anja Golob, Mohamed Abdul Monaem


UMAG
petak, 19. 5. 10 sati
ZAJEDNICA TALIJANA „FULVIO TOMIZZA“, Brolo 1
dodjela nagrade Lapis Histriae 2017


SIMPOZIJ LAŽ
sudionici: DAŠA DRNDIĆ (Rijeka), FRANCESCA ROLANDI (Milano), VJEKOSLAV PERICA (Šolta), WILL FIRTH (Berlin), ANJA GOLOB (Ljubljana), LEJLA KALAMUJIĆ (Sarajevo), ALJOŠA PUŽAR (Ljubljana)

19.00 GALERIJA MARIN
performans Slavice Marin
RADOSTAN DAN i čitanje poezije

20.30 GRADSKA KNJIŽNICA UMAG
ARTISTRA KONCERT
DE ALFREDO: CANTANDO & CIACOLANDO
Dario Marušić & Milan Rakovac






- 11:07 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Sinestezije' : zbornik "U mreži stih" + Jasna Šamić




Srijeda, 17.05. 2017. u 19.30 u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb, u sklopu tribine "Sinestezija", održat će se predstavljanje zbornika «U mreži stih» i književnog stvaralaštva Jasne Šamić

O Jasni Šamić: Rođena je u Sarajevu gdje je diplomirala turski i arapski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Magistrirala iz opće lingvistike i turkologije, a doktorirala na Sorboni u Parizu iz sufizma i historije Bosne. Bila je profesor na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, direktor istraživanja u Francuskom naučnom centru (CNRS), surađivala je s više radijskih postaja u Parizu, te predavala na brojnim europskim sveučilištima (Strasbourg, Grenobles, Utrecht, Pariz, Bruxelles, Paris). Radi u Parizu kao slobodna umjetnica, gdje piše i objavljuje na francuskom jeziku i postavlja svoje kazališne predstave. Autorica je više dokumentarnih filmova prikazanih na festivalima Pariza, Strasbourga, i Sarajeva, od kojih su mnogi rađeni za BiH televiziju. Iz njezine iznimno bogate bibliografije izdvajamo nedavno objavljene knjige pjesama: Isječeni trenutci (1973), U hladu druge kože (1980), Iz blježaka Babur Šaha (1986), L’Amoureux des oiseaux/U ptice zaljubjen - bilingva izdanje (2016), Na postelji od sna (2015), te posljednju na francuskom jeziku «Dans le lit d’un ręve» (2017). U pripremi za tisak je trilogija pod imenom "Deveti krug". Jasna Šamić poznata je i kao vrlo aktivna i subverzivna publicistica, a o svemu tome govorit ćemo na tribini Sinestezije.

Voditeljica tribine Sinestezije
Darija Žilić

Dobrodošli!







- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.05.2017., ponedjeljak

Književna večer u Puli : "Kod Marula 2017."




KNJIŽEVNA VEČER „KOD MARULA 2017.“

U organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, u pulskom Rock Caffe-u, u petak, 19. svibnja 2017. s početkom u 21 sat, nastupaju mlade ambiciozne i nagrađivane slavonske književne snage:

Franjo Nagulov,
Livija Reškovac,
Marina Tomić i
Ivan Zrinušić.


Ne propustite izvanrednu priliku da njihovo književno stvaralaštvo, doživite uživo!


Franjo Nagulov (1983., Vinkovci), diplomirao je hrvatski jezik i književnost, te knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavljivao u nizu utjecajnih književnih časopisa te je zastupljen u više antologija suvremene hrvatske poezije.
Objavio: dečko. žena? dečko: naranča! (poezija, 2006), Tanja (poezija, 2008), VK biceps (poezija, 2008), Sadomazoteka (poezija, 2008), Smrtište (poezija, 2009), Crveno&Crno=Bijelo (poezija, 2009), Knjiga izlaska (poezija, 2010), Crtač (roman za djecu, 2011), Punomasni anđeo (roman, 2011), Recepti za jezikovu juhu : polistilistička raščlamba pjesničkoga opusa Branka Maleša (studija, 2011), Soba 66 (poezija, 2011), Signali (poezija, 2012), Zimsko računanje vremena (2017).
Nagrade: Treća nagrada Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis autora s područja Slavonije i Baranje do tridesete godine starosti (2005); Nagrada Kvirinovih dana u Sisku za najbolju knjigu poezije autora do trideset i pete godine starosti (2008); Nagrada Josipa Severa za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis (2011); Treća nagrada na danima Josipa i Ivana Kozarca za rukopis Knjiga izlaska (2012); Nagrada Duhovno hrašće za najbolji objavljeni pjesnički rukopis između dvaju Pjesničkih susreta u Drenovcima (2012); Nagrada Đakovačkih susreta književnih kritičara (2015).

Livija Reškovac (1977., Osijek), diplomirala je dvopredmetni studij Filozofije i Hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Osim pjesama koji su objavljeni u zbornicima, književnim novinama (Zarez, Vijenac, Hrašće) i na književnim portalima (Knjigomat, Balkanski književni glasnik, Književnost uživo), piše i kratke priče, drame i tekstove o književnosti Objavljena joj je zbirka „Ne pretvaraj se, tu je“ (2013.) za koju je dobila nagradu za najbolji neobjavljeni pjesnički prvijenac na Pjesničkim susretima u Drenovcima 2012. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika.

Marina Tomić (1986. Osijek), objavila je zbirku pjesama pod naslovom “Nastavak zelene priče” (2008), za koju je na pjesničkim susretima u Drenovcima 2007. godine dobila nagradu u kategoriji najboljeg neobjavljenog rukopisa autora do tridesete godine života te nedavno drugu zbirku pod naslovom „Na što te podsjeća?“ (2016) u izdanju Društva hrvatskih književnika (Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski).
Pjesme su joj objavljene i u dvjema antologijama: “Drenovačkoj antologiji hrvatskoga pjesništva” (2009) i “Poetici buke. Antologiji slavonskog ratnog pisma” (2010).
Poeziju je objavljivala i u književnim časopisima (Aleph, Hrašće, Riječi, Tema, Vijenac i Zarez).

Ivan Zrinušić (1981., Osijek), svojim je poetskim radovima zastupljen u raznim književnim časopisima i zbornicima. Za nezavisnu nakladu „Slušaj najglasnije!“ objavio je sljedeće knjige: Netko nešto ništa (2010.), Bilirubin (2011.), Vidiš kako je lijepo (2012.), Tri mrava (2013.), Najbolje da se ne javljaš (2014.), i Mrtvom je jasno (2017.).






- 16:14 - Komentari (1) - Ispiši - #

Natječaj za Nagradu „Fran Galović“ 2017.



Društvo hrvatskih književnika, Podravsko-prigorski ogranak,
i Grad Koprivnica


raspisuju

NATJEČAJ
za Nagradu „Fran Galović“ 2017.


1. Nagrada se dodjeljuje za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta. U obzir se uzimaju djela hrvatskih autora pisana svim hrvatskim jezičnim idiomima.
2. Natjecati se mogu nakladnici ili pojedinci s prvim izdanjima knjiga koje su objavljene između 1. srpnja 2016. i 30. lipnja 2017.
3. Nagrada se sastoji od diplome i novčanog iznosa, a autoru knjige uručuje se na svečanosti zatvaranja 24. međunarodnog festivala „Galovićeva jesen“ krajem listopada 2017. u Koprivnici.
4. Nagradu „Fran Galović“ isti autor može dobiti samo jednom.
5. Pet (5) primjeraka knjige potrebno je poslati na adresu: Grad Koprivnica, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zrinski trg 1, 48000 Koprivnica – s naznakom: Za Nagradu „Fran Galović“.
6. Natječaj je otvoren do 30. lipnja 2017.




- 11:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Varužan Vosganjan - "Knjiga šapata" (Sandorf, 2017.)


VARUŽAN VOSGANJAN
"Knjiga šapata"

roman
izd. Sandorf
492 str, tvrdi uvez
165,00 kuna
S rumunjskoga preveli Ana Brnardić Oproiu i Adrian Oproiu

Riječ izdavača

Armenska ulica slikovito je mjesto u rumunjskom gradu Focşaniju 1950-ih, gdje dječak Varužan odrasta u parama kave od svježe isprženih zrna, među mirisima smočnice bake Armenuhi i među abecedarima i fotografijama djeda Garabeta. Ali armenski starci iz autorova djetinjstva ne pripovijedaju o ugodnim događajima, nego o užasima. Pripovijedajući, pokušavaju se osloboditi svojih trauma, ali i trauma čitavog dvadesetog stoljeća.

Priče o genocidu iz 1915., o beskrajnim konvojima izgnanika u Krugovima smrti, u pustinji Deir-ez-Zor, o Armencima na putu u egzil, u ovom su romanu ispripovijedane na uznemirujuć i veličanstven način.


Varužan Vosganjan, pisac, političar i ekonomist armenskog porijekla rođen je 1958. u gradu Craiova, u Rumunjskoj. Međunarodnu je književnu slavu stekao zahvaljujući Knjizi šapata, knjizi-simbolu protiv zločina genocida, romanu prevedenom na više od dvadeset jezika. Osim romana, objavljuje poeziju, kratke priče, eseje i tekstove o ekonomiji.

Vosganjan je obnašao i funkciju ministra ekonomije u dvije vlade. Predsjednik je Udruženja pisaca Rumunjske.




- 06:04 - Komentari (0) - Ispiši - #

14.05.2017., nedjelja

Predstavljanje nove knjige pjesama Ernesta Fišera "Preludij za anginu pectoris" (izd. Ogranak Matice hrvatske Varaždin, 2017.)




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa jelačića 7/I, Zagreb


poziva na

predstavljanje nove knjige pjesama
Ernesta Fišera
"Preludij za anginu pectoris"
(izd. Ogranak Matice hrvatske Varaždin, 2017.)


Sudjeluju:
Ernest Fišer
prof.dr.sc. Joža Skok
prof.dr.sc. Cvjetko Milanja


U glazbenom dijelu programa nastupa
pijanistica Lucija Čehok

Pjesme iz zbirke interpretirat će
dramska umjetnica Dunja Sepčić

Moderira Lada Žigo Španić

DHK, utorak, 16.025.2017. u 12 sati!


Dobrodošli!





- 05:53 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.05.2017., subota

Pomozimo "Malu otočku bibliotelku" na Mljetu




Odavno ste pročitale/i ili nemate namjeru ponovno čitati knjige koje imate kod kuće, a i ne služe vam kao neophodni podmetači za stabiliziranje klimajućeg stola (ili vam recimo na njima ne stoji monitor) niti ste ih već izdvojile/i za kakav genijalan aktivistički performans ili umjetničku instalaciju niti su u kutiji namijenjenoj fejsbučnim aukcijama za prikupljanje novčića nekom od azila i udruga za zaštitu i prava životinja - darujte ih onda budućoj maloj otočkoj biblioteci na Mljetu!

Hoće li ta mala otočka biblioteka biti tek jedna polica na nekom od postojećih okupljališta, ormarić (ili njih nekoliko) slobodne razmjene na otvorenom ili pak čitava jedna novouredjena prostorija (pa samim time i nekakova čitaonica i družionica)? Ajmo vidjeti!

Knjige za sada planiramo razdijeliti i na najmanje još dva mjesta (ovisno o broju prikupljenih i njihovom sadržaju): u galeriju Stara skula u Govedjarima i dječji vrtić - igraonicu u Babinom Polju (slikovnice, zbirke bajki i priča i sl.).

Rado primamo i društvene i edukativne igre, a knjige, sadržaja i jezika raznijeh, neka ne budu baš nepopravljivo oštećene.

Šifra za slanje putem Tiska (s kioska na kiosk):
913350
Mljet - Babino Polje
Mejl: aml.kobila.ramone@gmail.com


Poštom na adresu:
Zadublje 3a, 20225 Babino Polje, otok Mljet


Sabirni punktovi:
DUBROVNIK
Galerija Otok, Lazareti

svakim radnim danom
od 12 do 19 sati

ZAGREB
Udruga Vestigium, Rudeška 142

utorak / četvrtak / subota 10 - 12 sati
ponedjeljak / srijeda 17 - 19 sati
četvrtak 18 - 20,30 sati

Booksa, Martićeva 14d
svaki dan, osim ponedjeljka
10-17
(isključivo tijekom maja, uz napomenu da su knjige za Mljet)

Infoshop knjižnica Pippilotta
Pierottijeva 11 (Medika)

utorkom i četvrtkom,
od 17 do 20 sati

Organizatori unaprijed zahvaljuju svima!




- 19:13 - Komentari (1) - Ispiši - #

PROMOCIJA knjige priča Neve Lukić "More i zaustavljene priče" (HDP, 2016.)




Hrvatsko društvo pisaca

poziva nas

na promociju knjige priča

Neve Lukić "More i zaustavljene priče"
(HDP, 2016.)

u ponedjeljak, 15. 05. 2017.

u 20.00 h u Vinyl caffe baru
, Bogovićeva 3, Zagreb

Sudjeluju: : autorica Neva Lukić, kritičari Lada Žigo i Srđan Sandić i urednik knjige Ivan Herceg.






- 11:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

'Stihovnica SIska': Goran Gatalica





Subota, 13.05.2017 u 19:00
Matica hrvatska Sisak


Glavni gost Stihovnice Siska ovoga će puta biti Goran Gatalica, nagrađivani hrvatski pjesnik mlađe generacije (1982).

Siniša Matasović s gostom će razgovarati o njegovoj najnovijoj pjesničkoj zbirci Kozmolom, kao i o brojnim uspjesima koje je ostvario na hrvatskoj i inozemnoj haiku sceni.

U nastavku večeri svoju su autorsku poeziju pozvani čitati i svi ostali zainteresirani pjesnici i pjesnikinje.





- 02:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.05.2017., petak

NOVO: 'SUVREMENI ROMAN U RALJAMA ŽIVOTA. Studija o interdiskurzivnosti' (Disput, 2017.)

Anera Ryznar
'SUVREMENI ROMAN U RALJAMA ŽIVOTA. Studija o interdiskurzivnosti'

izd. Disput
284 str., 16 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Knjiga Suvremeni roman u raljama života značajan je prinos razumijevanju hrvatske proze na prijelomu tisućljeća. Ona obogaćuje hrvatsku znanost o književnosti i interpretaciju tekuće prozne produkcije profinjenim stilističkim čitanjima i teorijski utemeljenim uvidima. U kontekstu domaće stilistike, znanosti o književnosti i humanistike ova knjiga prvi put precizno obrađuje važan fenomen interdiskurzivnosti u suvremenom hrvatskom romanu, ali također, u njoj se prvi put metodološki relevantno i analitički sustavno otvara problem interdiskurzivnosti proznog teksta te se upućuje na njegovu povezanost s nužnošću širenja analitičkih metoda tekstualne stilistike prema diskurziviranom kontekstu. Posljedice su takva pristupa prelaženje granica tradicionalne pa i suvremene stilistike, ali i nužnost međusobnog prelaženja granica humanističkih i društvenih disciplina općenito.
Krešimir Bagić, iz recenzije

Uvodeći pojam interdiskurzivnosti, koji joj omogućuje da na stilskoj razini književnoga teksta odčitava učinke sraza literarnog diskurza s ostalim društvenim diskurzima koji sačinjavaju njegov kontekst, autorica predlaže da se općepoznata orijentacija suvremene hrvatske proze na društvenu zbilju prestane isključivo motriti na tematsko-motivskoj i počne analizirati i na formalnoj, stilskoj i diskurznoj razini. S obzirom na to da su u domaćoj akademskoj kritici iscrpne analize ovoga tipa postale iznimno rijetke i da suvremena hrvatska proza zbog toga ostaje mahom nepročitana, ova knjiga u tom smislu predstavlja značajan doprinos. Njome je, osim toga, autorica demonstrirala iznimnu upućenost u tradicionalnu i recentnu literaturu o problemima kojima se u knjizi bavi te razvijenu sposobnost da ih sažme, pregledno izloži, poveže i kritički obrazloži. Posebno treba istaknuti posljednje, jer, premda je riječ o autoričinom prvijencu, u tome se očituje zrelost njezinog analitičkog mišljenja. To je kvaliteta koja čitanje ove knjige pretvara u provokativno i uzbudljivo putovanje najnovijom hrvatskom romanesknom prozom.
Tvrtko Vuković, iz recenzije




- 11:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.05.2017., četvrtak

Moja kritika romana "Mi i ja" Saskie de Coster u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Mi i ja" Saskie de Coster



Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s akademikom Viktorom Žmegačem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi pjesama Sophie de Mello Breyner Andresen "Plovidba tišine"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Gorana Gerovca "Sjever je mjesto tame"
- tekst Matije Ivačića o romanu Irene Douskove "Ponosni Buda"
- tekst Ivane Drenjančević o knjizi Morane Čale "O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković"
- tekst Dubravke Sesar o monografiji Alojza Jembriha "Tragom života i rada Stjepana Moysesa (1829.-1851.)"
- tekst Borbena Vladovića "Vjekoslav Majer i hrvatska resistička poezija"
- "Zapisi o Boki" Dražena Zetića
- tekst Tomislava Čegira o strip-albumu Joea Haldemana i Marvanoa "Vječni rat"

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.






- 06:53 - Komentari (0) - Ispiši - #

10.05.2017., srijeda

NOVO: Branislav Oblučar - 'NA TRAGU KORNJAČE. Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića (Disput, 2017.)

Branislav Oblučar
'NA TRAGU KORNJAČE. Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića'

izd. Disput
336 str., 16 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Rukopis 'Na tragu Kornjače' Branislava Oblučara ujedinjuje književnoteorijski i interpretacijski pristup. Autorovo izlaganje teme varira između načelnih, fino odmjerenih, promišljanja fenomena poput žanra, pjesme u prozi, eseja i imaginacije s jedne te prikladnih i lucidnih čitanja pomno odabranih tekstova-primjera iz tematizirana opusa s druge strane. Umješno se krećući između pojedinosti i globalnog obilježja, pojedinačne figure i imaginacijskoga arhetipa, teksta i žanra, združujući postupke i uvide motivske, stilističke i žanrovske analize, autor je izgradio kompleksni hermeneutički aparat pomoću kojega je prikladno uočavao i tumačio žanrovsku ambivalentnost, poetičke pomake, retoričke, stilske i spoznajne mijene u opusu Danijela Dragojevića. Njegove su postavke dobro argumentirane, temeljene na tekstualnoj analizi, primjerene i nerijetko otkrivačke.
Krešimir Bagić, iz recenzije

Znanstveni doprinos djela dvojaka je karaktera, jer djelo pruža najtemeljitiji znanstveni i kritički opis Dragojevićeve poetike u domaćoj stručnoj literaturi do danas – kako njegovih pjesničkih zbirki tako i esejističkih rasprava – s nizom zanimljivih uvida i na općenitoj razini i kad su posrijedi čitanja pojedinačnih pjesama i zbirki, ali nije manje važno ni to što je Oblučar rasvijetlio mnoge aspekte pjesme u prozi kao iznimno fluidnoga žanra koji uporno izmiče egzaktnim teorijskim objašnjenjima i klasifikacijama. Služeći se gotovo cjelokupnom relevantnom teorijskom i književnopovijesnom literaturom o tom fenomenu naznačio je pravac i parametre u kojima bi se ozbiljno čitanje tekstova koji su locirani u tu tradiciju ili na nju naslonjeni trebalo kretati.
Slaven Jurić, iz recenzije




- 10:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

09.05.2017., utorak

MOJA MALENKOST u radijskom razgovoru o knjizi Kristine Gavran "Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu" (Disput, 2016.)





Danas, u emisiji SIGNATURA

na 3.programu Hrvatskog radija,
s početkom u 08:45


bit će emitiran

razgovor o
odličnoj knjizi priča Kristine Gavran
"Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu"
(Disput, 2016.)


O knjizi smo govorili

-urednica emisije Lidija Lacko Vidulić,

-književna i kazališna kritičarka Mira Muhoberac

i moja malenkost.


Ne propustite!









- 04:31 - Komentari (0) - Ispiši - #

08.05.2017., ponedjeljak

Hrvatski političari - prvaci svijeta u filantropiji!




Pred lokalne izbore mediji nam svakodnevno donose izliste IMOVINE GRADONAČELNIČKIH KANDIDATA.

I u tim imovinskim karticama jedna se formulacija jako često pojavljuje - "DAROVNI UGOVOR".

Malo koji gradonačelnički kandidat nema u svojoj imovinskoj kartici BAR JEDNU NEKRETNINU DOBIVENU "DAROVNIM UGOVOROM".

Na osnovu toga može se zaključiti da je Hrvatska svjetski rekorder po BROJU FILANTROPA MEĐU POLITIČARIMA.

Jer, kako drukčije protumačiti te silne nekretnine vlasništvo nad kojima su naši političari stekli "DAROVNIM UGOVOROM" nego da se radi o iznimnim filantropima, DOBROČINITELJIMA koji su nekoga nekim svojim VELIČANSTVENIM I NESEBIČNIM DOBROČINSTVOM U TOLIKOJ MJERI ZADUŽILI da su im te osobe zahvalile DAROVAVŠI IM STOTINE TISUĆA EURA VRIJEDNA NEKRETNINSKA BLAGA? wink



- 06:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.05.2017., subota

NOVO: knjiga eseja o stripu Miroslava Cmuka "Stripizam" (izd. Matica hrvatska Bizovac, 2017.)




"Stripizam" je knjiga od 184 stranice u kojoj je objavljeno ukupno 40 tekstova Miroslava Cmuka i to o stripovima te kulturi i fenomenu stvaranja i čitanja stripova. Tekstovi su rezultat Cmukove dinamične spisateljske aktivnosti (koja inače nije usmjerena samo na strip) te su ranije objavljeni na portalu Stripovi.com, Kvadaratu, Zarezu i Magazinu Gradske knjižnice Rijeka.

"Stripizam" je prvi naslov u novopokrenutoj biblioteci KVADRAT PLUS čime se prvi puta pokreće biblioteka u kojoj će se isključivo objavljivati tekstovi iz povijesti, kritike i teorije stripa. Pokrenuta je u povodu 25 godina izlaženja časopisa "Kvadrat".

Ilustraciju za korice je radio poznati strip autor Danijel Žeželj, a dizajn biblioteke je osmislila poznata grafička dizajnerica Melina Mikulić. Pogovor je napisao stručnjak za animaciju književnik, teoretičar filma i stalni suradnik "Kvadrata" Midhat Ajanović. Nakladnik je Matica hrvatska Bizovac.

Iz pogovora Midhata Ajanovića:

"Zbilja je užitak čitati eseje Miroslava Cmuka, prije svega jer riječi posreduju vatreni entuzijazam s kojom ih je autor pisao, ali usprkos tome tekstove krasi razgovijetna rečenica i logična izlagačka struktura te autorovo opće obrazovanje na kojemu se temelje i njegova znanja o stripu. Eseji Miroslava Cmuka mogu se iščitati na dvije razine od kojih ni jedna nije viša ili niža, već egzistiraju paralelno unutar univerzuma ovog rukopisa. U prvoj, koju možemo nazvati retoričkom, autor gorljivo, ali istodobno argumentirano zastupa strip kao umjetničku formu apsolutno ravnopravnu bilo kojoj drugoj.
Posebno su dojmljivi Cmukovi eseji u kojima kontekstualizira autorske opuse što ih smatra iznimno vrijednima, npr. rad Danijela Žeželja, hrvatskog autora u emigraciji, u vezi s čime autor s ogorčenjem primjećuje da u ”zemlji u kojoj dežurni dokoličari kvalitetnije umjetničke radove predstavljaju kao šund ili kič, tjeraju autora i njegov rad na margine, u sjenu. Druga karakteristika Cmukovih eseja jest da se u mnogima samo djelomice radi o tekstovima koji tretiraju samo strip. Stripizam je, dakle, autorov prjedlog za etabliranje sličnog žanra gdje se strip-umjetnost uzima kao povod za šire filozofsko razmatranja stvarnosti. "

Izvor: Magazin Gradske knjižnice Rijeka






- 06:26 - Komentari (0) - Ispiši - #

05.05.2017., petak

NOVO: Philippe Claudel 'Stablo u zemlji Toraja' (Edicije Božičević, 2017.)

Philippe Claudel
'Stablo u zemlji Toraja'

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Prevoditeljica: Dubravka Celebrini
Urednik: Matija Janeš
Ovitak: Branimir Vorberger
Prijelom: Iva Mandić
Cijena: 129 kn
Broj stranica: 160
Format: meki uvez

Riječ izdavača

Nakon povratka iz Indonezije, gdje se upoznao s običajima naroda Toraja, pripovjedač romana – pisac i filmski redatelj – saznaje kako njegov kolega ima rak. Dok bude oplakivao pokojnog prijatelja, zaljubit će se u mladu djevojku koju upoznaje u bolnici i koja će uskoro začeti dijete. Ova knjiga je prvenstveno razmišljanje o smrti, ali nepobjediv optimizam pripovjedača uporno će priču usmjeravati prema ljubavi, prijateljstvu, ponovnom rođenju, umjetnosti i ostalim temama koje čovjeka čine čovjekom. U ovom svom malom remek-djelu autor je čini se pogodio misaono-osjećajni ton koji će rijetko kojeg čitatelja ostaviti ravnodušnim.

U blizini nekog sela u zemlji Toraja, smještenog na proplanku, pokazali su mi jedno osobito stablo. Upečatljivo i veličanstveno, uzdiže se posred šume udaljene nekoliko stotina metara od kuća. To je grob namijenjen dječici umrloj u dobi od nekoliko mjeseci. U samom deblu izdubljena je rupa. U nju se polaže mali mrtvac, omotan u platno. Drveni grob se prekriva isprepletenim granama i tkaninom. Protekom godina, polagano, drvo se zatvara, zadržavši dječje tijelo u svom velikom tijelu, pod svojom ponovno sraslom korom. Tada malo-pomalo započinje putovanje koje ga vodi prema nebesima, u strpljivom ritmu u kojem stablo raste.

Mi pokapamo naše mrtve. Ili ih spaljujemo. Ne bismo ni pomislili da ih povjerimo stablima. Iako nam ne manjka ni šuma ni maštovitosti. Ali naša su vjerovanja postala šuplja i bez odjeka. Ponavljamo obrede koje bi većina nas tek s velikom mukom mogla objasniti. U našem svijetu, već smo počeli brisati prisutnost smrti. Toraje je pak čine žarišnom točkom svoga svijeta. Tko je onda u pravu?






- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.05.2017., srijeda

TRI MOJE KRITIKE u novome broju časopisa "Kolo" (br. 04/2016.)



Izašao je novi broj časopisa "Kolo"
(br.04/2016., izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)

a u njemu i TRI MOJE KRITIKE:

- Ivana Rogar , knjiga priča "Tumačenje snova"
- Asja Bakić, knjiga priča "Mars"
- Amir Alagić, roman "Osvetinje"




Novo "Kolo" još donosi:

- veliki temat : U spomen Anti Stamaću (1939.-2016.), s tekstovima Cvjetka Milanje, Davora Šalata, Tina Lemca, Marijana Varjačića, Milana Bešlića, Borisa Domagoja Biletića

- poezija i proza Alojza Majetića, Ljerke Car Matutinović, Dunje Detoni Dujmić, Željke Lovrenčić, Branka Maleša, Barice Pahić Grobenski

- prijevod pripovijetke "Luk" Mareka Šindelke (prev. Matija Ivačić)

- ogled Vjekoslave Jurdana o svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva

- esej Stijepa Mijovića Kočana : Hrvatski pjesnici na pozornici

- kritike Dubravke Oraić Tolić, Vere Blažević Krezić, Tomislava Marijana Bilosnića, Borisa Becka, Jakova Sabljića, Ivana Kutnjaka, Lade Žigo Španić, Darije Žilić, Josipa Sanka Rabara

Novi broj "Kola" čitajte ovdje: http://www.matica.hr/kolo/510/




- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

Mediteranski festival knjige




U Splitu u srijedu, 3. svibnja 2017. počinje Mediteranski festival knjige 2017.

Traje do 07.05.2017.

Održat će se u velikoj dvorani Gripe u Splitu.

Posjetitelje očekuju veliki popusti i brojne promocije te radionice.

Opširnije ovdje: http://mfk.hr/





- 00:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

02.05.2017., utorak

NOVO: Marente de Moor 'Nizozemska djeva' (Naklada Ljevak, 2017.)

Marente de Moor
'Nizozemska djeva'

roman
Izdavač: Naklada Ljevak
Godina: 2017.
Uvez: tvrdi
Prevoditelj: Snježana Cimić
Broj stranica: 304
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača


Nizozemska spisateljica Marente de Moor debitirala je 2007. godine knjigom De overtreder („Prijestupnik“). Za roman Nizozemska djeva, objavljen 2010., autorica je dobila izvrsne kritike i dvije nagrade: značajnu nizozemsku književnu nagradu AKO (2011.) i Nagradu Europske unije za književnost (2014.).

U ljeto 1936. nizozemski liječnik Jacq šalje svoju 18-godišnju kćer Jannu k Egonu von Bötticheru, Nijemcu s kojim se sprijateljio kao mladić. Taj aristokrat i vrsni mačevalac, koji će pomoći Janni da usavrši mačevalačke vještine, ležerno provodi dane na svome ladanjskom imanju, gdje organizira zabranjenu menzuru za studente: dvoboj u kojemu sudionici nanose vidljive ozljede jedni drugima kao znak hrabrosti. Egon je zagonetan lik, privlačan i neodoljiv, pa se Janna neizbježno zaljubljuje u njega.

Ali, Nizozemska djeva nije samo priča o ljubavi i gubitku nevinosti. Pred Jannom se otvara nov, nepoznat svijet pun zagonetki o pravoj prirodi odnosa između njezina oca i Egona. Dvojica muškaraca upoznala su se u Prvome svjetskom ratu, davno izgubljenom vremenu koje je prethodilo usponu nacista na vlast. Jannina inicijacija u svijet odraslih proturječno je i zbunjujuće iskustvo. Aristokratski kodeks časti, s njegovim poimanjima hrabrosti i junaštva, pokazao se jalovim u susretu s predstojećom erom barbarstva. Kroz Jannino iskustvo Marente de Moor priziva u čitateljev um nemirno ozračje vremena u kojemu se dogodio veliki povijesni preokret, živopisno oslikavajući nesigurnost i napetosti koje su prethodile Drugome svjetskom ratu.


„Autoričine prirodne metafore obiluju animalističkom snagom, a njezina su promišljanja istodobno pronicava i jedinstvena, dok način na koji opisuje uzavrelo i nabijeno ozračje koje je vladalo netom prije početka Drugoga svjetskog rata svjedoči o njezinoj velikoj pripovjedačkoj sposobnosti.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung

„Prekrasno uobličenim rečenicama, autorica doziva prijeteće ozračje, moralne dvojbe i žestoke strasti. [...] Istodobno majstorski održava napetost, sve dok Damoklov mač konačno ne padne.“
NRC Handelsblad


Marente de Moor (1972.) studirala je slavenske jezike, a 1990-ih živjela je u Rusiji, gdje je radila za ruske i nizozemske medije. Njezine kolumne o apsurdnosti ruske svakodnevice sabrane su i objavljene u Petersburgse vertellingen 1999. Nakon povratka u Nizozemsku nekoliko je godina radila za tjednik HP/De Tijd. Njezin vrlo hvaljen prvijenac De overtreder („Prijestupnik“) iz 2007. objavljen je u Njemačkoj 2010. u izdanju nakladničke kuće Suhrkamp Verlag pod naslovom Amsterdam und zurück. Od 2009. radi kao tjedni kolumnist za politički časopis Vrij Nederland. Njezin drugi roman povijesne tematike, De Nederlandse maagd (Nizozemska djeva) objavljen je 2010. godine uz dobre kritike i uskoro preveden na više jezika. Za taj je roman autorica 2011. primila najpopularnije priznanje za književnost u Nizozemskoj, Književnu nagradu AKO (AKO Literatuurprijs), a 2014. Nagradu EU za književnost. Njezin treći roman, Roundhay, tuinscčne („Scena u roundhayskom vrtu“) nominiran je za književnu nagradu Libris 2014.




- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

01.05.2017., ponedjeljak

SRETAN 1.MAJ, PRAZNIK RADA!




SRETAN VAM PRAZNIK RADA!!!!!


Želim vam :

- da uspijete uopće PRONAĆI POSAO,


- da od svog rada uspijete uopće preživjeti,

- da uspijete izdržati sve NEPRAVDE koje rad u sadašnjem društ.-ekon.- pol. uređenju podrazumijeva,

- da posao uspijete do penzije zadržati.








- 00:01 - Komentari (1) - Ispiši - #

27.04.2017., četvrtak

Moja kritika romana "Protiv prirode" Tomasa Espedala u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Protiv prirode"
Tomasa Espedala

(izd. Fidipid, Zagreb, 2016., prev. Munib Delalaić)



Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s Robertom Knjazom
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Lidije Bajuk "Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert"
- tekst Ivice Bakovića o romanu "Vještica" Venka Andonovskog
- tekst Ane Matan o zborniku Instituta za filozofiju "Filozofija politike. Nasljeđe i perspektive"
- tekst Mire Muhoberac o romanu Damira Karakaša "Sjećanje šume"
- tekst Ančija Fabijanovića o manifestaciji "Marinković nas spaja 2017."
- tekst Maje Stanetti o glazbenom bedekeru kroz Zagreb Nade Bezić "Glazbene šetnje Zagrebom"


te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.




- 07:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Ilija Aščić "Kako sam postao zao" (Artikulacije, Koprivnica, 2017.)



Zbirku priča "Kako sam postao zao" Ilije Aščića čini dvadesetak priča koje ovog autora predstavljaju kao pisca jasno definiranog, živog pripovjednog stila. Priče iz ove zbirke mogle bi pobuditi interes čitatelja jer tematiziraju neka od ključnih egistencijalnih pitanja današnjice, koja suvremena hrvatska književnost, zabavljena ideološkim diskursom, ili zaobilazi u širokom luku ili im pažnju posvećuje tek rubno.

Priče primarno govore o otuđenju – između članova obitelji, kolega na radnim mjestima te između muškaraca i žena, u dakle ključnim aspektima života bilo kojeg pojedinca. Otuđenje se tematizira kroz nekoliko temeljnih motiva i situacija – fizičko nasilje među maloljetnicima bez jasno definiranog motiva, svakodnevne sukobe i zlostavljanja na radnim mjestu, surove odnose nadređenih i podređenih lišene bilo kakve empatije i razumijevanja, seksualno nasilje, dramu svakodnevnog života u izbjegličkim centrima… Socijalni moment u pričama je bitno izražen, pa iako priče nisu lišene stava, one ne daju nikakav egzaktan odgovor na pitanja koja se kroz naraciju neminovno postavljaju pred čitatelja.

Ilija Aščić (1980) diplomirao je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i završio školu fotografije u Centru za kulturu i obrazovanje Zagreb. Dosad je objavljivao kratke priče u različitim hrvatskim i regionalnim časopisima i online portalima, a fotografije je izlagao na više fotografskih izložbi u Hrvatskoj. Kratke priče su mu nagrađene na natječaju "Iskopane priče" Gradske knjižnice Poreč i Udruge Červar Porat te na natječaju Gradske knjižnice Samobor 2016. Zbirka priča "Kako sam postao zao" u izdanju Artikulacija njegova je prva knjiga. Živi u Zagrebu.


- 03:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

26.04.2017., srijeda

NOVO: Eliša Papić - "Šest žica i stetoskop" (Naklada Bošković, 2017.)

ELIŠA PAPIĆ
"Šest žica i stetoskop"

roman
izd. Naklada Bošković
155 str
cijena: 147,00 kuna

Riječ izdavača


Roman prati Remyja, studenta medicine i kreativca, te njegova premišljanja vezana uz vlastitu sredinu, medijske utjecaje na njegovu psihu i karakter, te opće stavove i ideje o društvu u kojem živi. Provodi svoje vrijeme spremajuci se za sljedeći ispit, preživajući što se dogodilo tog dana. Zaplet u obliku automobilske nesreće pred njegovom zgradom izaziva ga na intervenciju, te ubrzo shvaća da je unesrećeni vozač kojeg je pokušao spasiti zapravo odbjegli kriminalac, s očekivanom mrtvačkom vrećom u svojem prtljažniku.
Svojevrsni slom Remyjeve stvarnosti povuče ga u mračnu avanturu kroz osamljene noćne ulice, izlažući ga neobjašnjivim i natprirodnim događajima dok je cijelo vrijeme progonjen od strane Kaosa, destruktivne sile koja se iz nekog razloga namjerila samo na njega.
Roman '6 žica i stetoskop' egzistencijalistički je roman presvučen ruhom znanstvene fantastike, horrora i crne komedije.

Autor Eliša Papić rođen je 17. siječnja 1992. u Beogradu, no većinu svog života je proveo u Puli. Godine 2011. završio je jezičnu gimnaziju u Puli. Danas je student šeste godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Piše veći dio svog života, a ovo je njegov prvi roman. Osim pisanjem, bavi se i glazbom, te piše autorsku glazbu i nastupa pod imenom Elisha. Trenutno sudjeluje u znanstvenim radovima na polju neuroznanosti i fiziologije.





- 06:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

25.04.2017., utorak

Moja kritika romana "EEG" Daše Drndić u novom broju časopisa "Nova Istra"



Izašao je novi broj (br.01/2017.) časopisa "Nova Istra"
(gl.ur. Boris Domagoj Biletić, izd. DHK - Istarski ogranak)

Između ostaloga, časopis sadrži i moju kritiku romana "EEG" Daše Drndić

Iz sadržaja:

- poezija i proza Stijepa Mijovića Kočana, Alda Klimana, Jovana Nikolaidisa, Marka Gregura, Marije Smiljene Ujčić

- prijevodi tekstova Laure Marchig, Prima Levija, Lojze Kovačića, Mirona Bialoszewskog

- temat posvećen Vesni Parun, s tektovima Ane Batinić, Darije Žilić, Vinka Brešića, Dubravke Crnojević-Carić, Magdalene Dyras, Jakša Fiamenga, Ljubice Josić, Martine Kokolari, Željke LOvrenčić, Antuna Paveškovića

- esej Žarka Paića "Pogled gologa Drugoga" (Jacques Derrida)

- kritike i prikazi Božidara Alajbegovića, Livije Reškovac i Mata Nedića



- 06:29 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.04.2017., ponedjeljak

"BILO KUDA, ČITAJ SVUDA"




U sklopu tzv. NOĆI KNJIGE organiziran je nagradni foto-natječaj "BILO KUDA, ČITAJ SVUDA" pa ćemo kao rezultat toga uskoro dobiti gomiletinu fotki na kojima mnogi pred objektivom NAVODNO ČITAJU na neobičnim mjestima.

MOJ PRIJEDLOG ZA IDUĆU GODINU:

a zašto se ne bi umjesto akcije koja će nagraditi najbolju FOTOGRAFIJU FINGIRANJA ČITANJA organizirala akcija kojom bi se nagradio npr. najbolji tekst nekog "neprofesionalnog" čitača o nekoj pročitanoj knjizi, jer bi taj tekst dokazao da je dotični BAR TU JEDNU KNJIGU ZAISTA I PROČITAO dok će ove fotografije prikazivati ljude koji navodno čitaju, koji pred objektivom GLUME DA ČITAJU wink







- 05:48 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.04.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE romana Željka Ivankovića "Rat i sjećanje" (Ex Libris, Rijeka, 2016.)





25. travnja 2017. godine u 19 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) održat će se predstavljanje knjige Željka Ivankovića “Rat i sjećanje”. Ova je knjige dobitnica nagrade K. Š. Gjalski za najbolji roman objavljen u Republici Hrvatskoj 2016. godine.

Knjigu će uz autora predstaviti Miljenko Jergović i Zdravko Zima, a moderirati će Zoran Grozdanov, urednik knjige.

"Perfektno komponirana i ujednačena knjiga, bez šavova i vidljivih umetaka koja je ujedno studija o pisanju, obiteljski roman, roman o ratu, sjećanju, ljubavna drama, uz usklađeno preplitanje svih ovih motiva. Jedan izuzetan roman.”
- Josip Mlakić





- 06:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.04.2017., petak

Hrvatsko filološko društvo i Disput u Noći knjige!




Hrvatsko filološko društvo i Disput u Noći knjige!

U petak, 21. travnja 2017., u 18 sati u Medijateci Francuskog instituta (Zagreb, Preradoviceva 5) održat Hrv.filološko društvo i Disput održat će prezentaciju novih knjiga pod naslovom Francuska veza.

Bit će riječi o naslovima koji tematski dotiču Francusku - "Azijadi" Pierrea Lotija, "Djeci albatrosa" Anais Nin i "Autobiografiji na sve četiri" Jerzyja Giedroyca.

Sudjeluju prevodioci Sanja Šoštarić, Marija Paprašarovski i Adrian Cvitanović te urednica Irena Lukšić.




- 05:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

20.04.2017., četvrtak

22. "Dani Antuna Šoljana" : tema : život i djelo Ive Andrića





Od 21. do 22. travnja u Rovinju

održat će se

22. književno-znanstveni skup "Dani Antuna Šoljana".

Tema : ŽIVOT I DJELO IVE ANDRIĆA


Program dostupan ovdje





- 09:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE romana Antonija Šibera "Problem promatrača"





U petak 21. travnja u 20:00, Ljiljana Pavlina i Antionio Šiber
porazgovarat će u nadi da zabave još koga osim sebe samih u Zelenoj dvorani u Zaboku.

Formalni povod za razgovor je Šiberov roman "Problem promatrača" (2009), ali kako taj roman, kako Šiber veli, zapravo i nije roman te kako on, kako kaže, zapravo i nije pisac, Šiber se nada da će razgovor iz tog ishodišta otići posvuda. Tako mu je, naime, i Ljiljana obećala.

Ljiljana kaže da su razgovori koje vodi u Zelenoj dvorani vrlo spontani te da traju dok se sami ne privedu kraju i dok ih publika želi i može pratiti. Sve bi trebalo biti snimljeno te bi se trebalo moći kasnije pogledati na YouTube.





- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.04.2017., srijeda

Pjesnička večer : G-rupiranje/poezija u krugu



Šest pjesnikinja već pet godina zajedno djeluje, piše i razgovara o poeziji u okviru pjesničkog kružoka 'G-rupa', pod mentorstvom pjesnika, pisca i nakladnika Branka Čegeca. Članice 'G-rupe' u sklopu programa Noć knjige razgovarat će o tome čemu u današnje vrijeme služe književni kružoci, o tendencijama u poeziji, svojoj suradnji, radu, druženju i kreativnom pisanju te će čitati pjesme.
Tribinu moderira Miroslav Mićanović.

21.04.2017. od 20:30, caffe-bar Vynil, Bogovićeva 3 Zagreb

'G-rupa' je započela s radom 2102. godine kao radionica poezije u okviru Centra za kreativno pisanje, a danas djeluje samostalno, kao pjesnički kružok čiji se neobičan pjesnički život i dalje odvija u nepredvidivoj dinamici.

Članice G-rupe su:
Ana Martina Bakić, pjesnikinja, arhitektica, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, scenografkinja, spisateljica velike preciznosti i vještine da vizualno pretoči u poetsko
Sanja Baković, novinarka, pjesnikinja, u nakladi CeKaPe-a 2016. godine objavljena je njezina prva zbirka poezije "Plovna mjesta"
Ives Buljan, inženjerka elektrotehnike, profesorica u srednjoj školi, kreativka, pjesnikinja koja kroz poeziju raščarava momente obiteljskog života, članica Kazališta sjena Tripstih
Suzana Kos, korporativna analitičarka, pjesnikinja magične začudnosti, polako ali sigurno priprema prvi rukopis za objavu
Natalija Mihelin, učiteljica u osnovnoj školi, ljubiteljica beat -pjesnika, strastvena čitateljica i istraživačica poezije
Selma Sarajlić Kanazir, spisateljica interpretacijskih tekstova u kulturi, pjesnikinja, poduzetnica, majka, njezin prvi pjesnički rukopis spreman je za objavu




- 22:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

"Knjigopsija" u "Noći knjige" : Daša Drndić + Sllobodan Šnajder




KNJIGOPSIJA

MJESTO:
Knjižara Ribook,

Janeza Trdine 9a, Rijeka

VRIJEME:
Početak programa: 21.04.2017 u 19:00
Kraj programa: 21.04.2017 u 20:00

RADNJA:

Razgovor o knjigama: "EEG", Daše Drndić i "Doba mjedi", Slobodana Šnajdera

SUDJELUJU:
Tamara Crnko, Saša Stanić, Zoran Krušvar





- 14:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje publikacija o riječkom orlu, među kojima je i knjiga sa stripom Damira Steinfla





U srijedu 19.04.2017. u 12:00 sati u riječkoj Gradskoj vijećnici, Korzo 16 (prizemno) održati će se PREDSTAVLJANJE PUBLIKACIJA O RIJEČKOM ORLU.

Moderatorica će biti Maja Bošković Savić.
Govore će održati: akademski kipar Hrvoje Uremović, predsjednica zajednice talijana iz Rijeke Orietta Marot, direktor komunikacija Rijeka 2020 Vuk Ćosić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, autor recenzija publikacija o riječkom orlu Velid Đekić te Nenad Labos kao predstavnik konzervatorskog odjela iz Rijeke.

U 12:40 predviđeno je razgledavanje izložbe o riječkom orlu dok je u 12:50 predviđen kratki obilazak radova na postavljanju skulpture riječkog dvoglavog orla na kupolu Gradskog tornja.

Knjige koje će biti predstavljene:

- Indeficienver - 'Let iznad orlovskog gnijezda'

- dr. sc. Damir Tulić - 'Riječki orao u povijesno-umjetničkom kontekstu'

- Damir Steinfl - strip 'Legenda o dvoglavom orlu'


Knjige će biti pohranjene u zajedničku kutiju.

Damir Steinfl o svojem stripu kaže:
Čini mi se da sam posljednji "uskočio" u projekt. Knjiga koju sam prihvatio izraditi u iznimnom kratkom roku prvenstveno je bila naručena kao bojanka za odrasle, međutim tijekom proizvodnih procesa likovi su progovorili. U tom trenutku knjiga je bila zamišljena kao bojanka sa praznim oblačićima u koje bi čitatelji sami upisivali tekstove, međutim ubrzo je postalo jasno da nastaje strip a ne bojanka, radnja se zakomplicirala pa je i tekstova bilo sve više, što je Vuk Ćosić, direktor komunikacija EPK Rijeka 2020. prihvatio. Cijeli strip nacrtan je i napisan u razdoblju, od 06.03. do 06.04.2016.
Svi crteži i tekstovi su nacrtani i napisani igrom slučaja na način da su izvučeni direktno iz bjeline papira.
Nakon predaje gotovog stripa dizajneru, strip je pohranjen na kompjuteru kako ga ne bih više gledao i počeo tražiti greške koje su možda nastale tijekom brzinske izrade stripa.
Evo i naslovnice Legende o dvoglavom orlu .




Na riječkom Korzu biti će postavljena izložba o riječkom orlu u sklopu koje je predviđeno i izlaganje 10 tabli stripa iz knjige Legenda o dvoglavom orlu. Table stripa bi trebale biti otisnute na panoima velikog formata.

Evo crteža sa jednog od 5 panoa:








- 07:46 - Komentari (0) - Ispiši - #

'Noć knjige' u vili Arko: Otkriće čitanja




Uključujući se u kampanju za promicanje čitanja, Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca u Noći knjige organizirat će priredbu na kojoj će istaknuti pisci Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Sonja Manojlović, Sibila Petlevski, Igor Rajki i Neven Vulić govoriti o svojemu iskustvu čitanja, o svojoj povijesti čitanja pa i o prijelomnim trenucima u životu popularnih književnih likova vezanih uz otkriće čitanja (utjehu koju nalazi Dickensov David Copperfield) ili o brojnim romanima o odrastanju i autodidaktičnom nadilaženju ograničenja vlastitoga života.

Vrijeme: 21. travnja 2017. (petak) u 19 sati
Mjesto: Zagreb, Basaričekova 24 (vila Arko)

DOBRODOŠLI!





- 06:19 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.04.2017., utorak

PREDSTAVLJANJE: Senko Karuza "Prsa u prsa" (Meandarmedia, 2017.)





MEANDARMEDIA

predstavlja knjigu Senka Karuze: Prsa u prsa.


Sudjeluju:
Senko Karuza
Miroslav Mićanović
Branko Čegec

Cafe u Dvorištu
J. Žerjevića 7/II, Zagreb
četvrtak, 20. travnja 2017. u 19 sati





- 23:34 - Komentari (0) - Ispiši - #

U sjećanje na Đermana Senjanovića Ćiću (1949.-2013.)


Na današnji dan prije 4 godine
napustio nas je čestiti, dragi i iznimno nadareni, lucidni i duhoviti
Đermano Senjanović Ćićo.




U sjećanje na Ćiću donosim svoj tekst o njegovoj knjizi "Evo me u posteju":



Đermano Senjanović Ćićo "Evo me u posteju" (izd. Durieux, 2007.)

napisao BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ,
objavljeno na portalu Lupiga.com u ožujku 2008.


Bivši carinik te prvi predsjednik političke stranke Dalmatinska akcija (od čega je glavom bez obzira na vrijeme pobjegao), ali i pisac, novinar, humorist, satiričar, najduhovitiji fakovac i jedini dostojan sljednik Miljenka Smoje. Rođen 1949. godine u Splitu, gdje živi, piše i ... igra picigin. Jasno, riječ je o Đermanu Senjanoviću Ćići, 'čudu prirode', kako ga istarski brat po svjetonazoru i peru Franci Blašković naziva, dok ga prijateljica Nada Gašić predstavlja ovako: "Lud je i nasilan, nježan i sentimentalan, raščupan i izmeandriran do te mjere da više no na sve književne usporedbe podsjeća na džunglu naivnoga slikara Rousseaua (bizarno i zabavno – i jedan i drugi bili su carinici), iz čijeg nas bujnog, sparnog raslinja vreba tigar. Tako će onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovićev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija umjesto olakšanja zaskočiti čisti destilat nostalgičnih emocija."

U izdanju zagrebačkoga Durieuxa Senjanović je dosad objavio tri knjige: apsurdističku montipajtovštinu na splitski način u kultnom 'Dorinu dnevniku'; 'US&A' – romansirani putopisno–humoristički prikaz dvomjesečnih putešestvija po Sjedinjenim Državama, u imaginarnom društvu velikoga meštra, mentora i prijatelja, Miljenka Smoje, te zbirku dnevničkih zapisa o vlastitoj obiteljskoj, ali i kulturnoj, političkoj i društvenoj svakodnevici grada Splita, zakamufliranih u žanr TV–kolumne koje, nimalo slučajno, tvore kroniku zadnjih 365 dana desetogodišnje HDZ–ove vlasti, od 5. siječnja 1999. do istoga dana 2000. godine, u knjizi 'Vidi, vidi – Teletina '99'. Za novo, prije nekoliko mjeseci objavljeno, četvrto Senjanovićevo oknjigovljenje nazvano 'Evo me u posteju' najzaslužnija je već spomenuta (i citirana) Ćićina prijateljica Nada Gašić (prevoditeljica i urednica brojnih izdanja, ali i autorica nedavno objavljena, zapažena romanesknog prvenca 'Mirna ulica, drvored'). Od dvanaest kilograma Senjanovićevih tekstova tijekom posljednjih nekoliko godina objavljenih u raznim medijima (većinom ipak u "Slobodnoj Dalmaciji") Nada je Gašić sastavila svojevrsnu best of kompilaciju, razvrstavši rukopisnu građu na četiri dijela – kuharske recepte (pardon, ricete) šjore Šimice, novije Dorine dnevničke zapise, izbor iz Ćićinih TV–kolumni te nekolicinu njegovih novinskih članaka, reportaža, intervjua i kratkih humorističnih proznih crtica.

Kulinarska je tematika u knjizi najzastupljenija, zahvaljujući, jasno, šjori Šimici, koja "u svojin ricetan spaja babino, materino i svoje ditinstvo", te pišući o obiteljskim uspomenama, prijateljima, susjedima i rođacima te o njihovim i svojim pričama iz mladosti, ona odaje počast "judima koji su učinili da ovi grad ćutin svojin i da guštan u onome vrimenu u kojemu nisam živila, a kojega još uvik u meni puno ima". Te su Šimičine dalmatinske ricete – iako ponekad čak i uporabljive pri šparhetu (iako uglavnom ne) – zapravo tek okidač za nostalgiju, odnosno okvir i povod za pisanje o životu kakav je nekad izgledao. Hrana je tu sporedna i manje bitna jer, kako šjora Šimica veli, u njoj su gušti samo "kad je oko tebe dragi svit, pomišan s moren, borima i crvčcima". Nepretenciozni, ludizmom protkani zapisi iz kultnoga 'Dorina dnevnika', u knjizi također zastupljeni, još su jedan od načina da iz pomaknute i drukčije, tuđe pripovjedačke vizure Senjanović zapravo progovori o sebi i zbilji koju živi(mo). Na nesvakidašnji i posve začudan način, putem otkačenih, u uske žanrovske okvire nesvodivih stilskih vježbi, Senjanović držićevski i Smojin pučki, tradicijski mediteranski humor garnira apsurdističkim i nadrealnim impulsima utemeljenima na asocijacijama i struji svijesti, poigravanjem riječima i njihovim značenjem nastojeći se što više odmaknuti od grube realnosti koja i njegovu Doru, po već legendarnim buđenjima, svakodnevno, nespremnu i ranjivu zatječe.

No, unatoč avangardističkoj shizofrenosti 'Dorina dnevnika', Senjanović je ipak ponajprije novinar kojemu je na prvome mjestu prihvaćanje publike, čega su najuvjerljiviji dokaz reportaže i novinski članci koji tvore preostali dio nove knjige. Svejedno izvještava li s frankfurtskoga sajma knjiga ili piše o kućnim ljubimcima, svome odnosu spram religije i Crkve ili o ljubavi prema piciginu i Hajdukovu starom placu, Ćićina je optika uvijek humorno–nostalgična, žurnalistički pristup iskren i neposredan, a tekst anegdotalan, lucidan i efektno poentiran, ali nerijetko i sentimentalan pa čak i vrlo ganutljiv. Senjanovićeva knjiga 'Evo me u posteju' tako sadrži možda i najpotresnije stranice suvremene domaće proze, u tekstovima koje je Nada Gašić probrala iz Senjanovićeve rubrike svakodnevnih novinskih TV–kolumni 'Teletina', a u kojima autor bilježi očeve posljednje zemaljske dane.

U vremenu novinarstva koje, posvećeno dobiti i niskim senzacionalističkim porivima, rastače, srozava i izopačava pojam ljudskosti, dok prodor žurnalističkoga diskursa u književnost isto to čini literarnim umjetničkim dosezima, Đermano Senjanović Ćićo rijetka je i iznimna autorska osobnost koja oba ta negativna fenomena ublažava – osim što proznim tekstovima oplemenjuje i obogaćuje domaću književnu situaciju, cjelokupan je Senjanovićev novinarski rad usmjeren afirmaciji ljudskosti te zapostavljenih i već pomalo zaboravljenih moralnih vrijednosti koje suvremeno društvo, podređeno zlatnom teletu novca, niječe i odbacuje.

napisao BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ,
objavljeno na portalu Lupiga.com u ožujku 2008.





- 05:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.04.2017., ponedjeljak

PREDSTAVLJANJE romana Omera Raka "Kultna posuda" (Fraktura, 2017.)





U Noći knjige 2017. FRAKTURA će predstaviti roman Kultna posuda jednog od najboljih suvremenih stilista i poznavatelja kultnoga i okultnoga Omera Raka. O ovom uzbudljivom trileru u kojem se miješaju važne arheološke tajne, mistika, fantastika i erotika govorit će Omer Rak, Milana Vuković Runjić, Damir Radić i Seid Serdarević, a ulomke iz romana čitat će Hrvojka Begović i Frano Mašković.

Hoće li matrijarhat iznova zavladati svijetom, koja je ulo­­ga hermafrodita, mogu li žene preokrenuti kotač povijesti, što predstavlja četveronožna neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika, doznat ćete u petak 21. travnja u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.





- 11:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVI ROMAN Đurđe Knežević "Pravila igre" (Fraktura, 2017.)

Đurđa Knežević
'Pravila igre'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 240
Godina izdanja: travanj 2017.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača

Rad u udruzi za pomoć ženama i borba za ženska prava činili su joj se kao idealna prilika ne samo da ostvari svoje ambicije već i da radi koristan posao za zajednicu, za sebe. Grupa aktivistkinja koja od vremena uzbuna, topova u centru glavnoga grada, pa do suvremenog doba pomaže ženama u nevolji s razgranatom mrežom suradnica trebala je biti pravo mjesto za Doru da ostvari svoje ambicije, da joj mladenački snovi postanu stvarnost. No stvarnost nije onakva kakva se čini izvana, nego je sasvim drugačija – satkana od intriga te borbi za položaj i novac. Postupno otkrivajući prava lica kolegica, od voditeljica do činovnica koje rade u udruzi, Dora otkriva i samu sebe, svoje licemjerje, strahove i tajne za koje nije ni znala da ih ima.
Tamne strane udruga, međunarodne aktivnosti, spletke i intrige, stvaranje atmosfere nepovjerenja i odbacivanje najboljih, mobbing i loši međuljudski odnosi tek su neke od niti koje tvore Pravila igre. Đurđa Knežević portretira i lijepe i naivne, i dobre i zle, i beskrupulozne i ljutite, sve ljudske karaktere koji se kreću na igraćoj ploči u igri u kojoj gube svi koji na nju pristaju.

Đurđa Knežević rođena je u Jastrebarskom 1952. U Za­grebu je završila gimnaziju te studij povijesti i arheologije. Nekoliko godina predavala je povijest na srednjoj školi. Od 1987. do 1990. radila je u Muzeju revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu, isprva kao kustosica, potom kao direktorica. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku, u okviru koje je uređivala feministički časopis Kruh i ruže te uredila i objavila četrdesetak knjiga prijevoda i domaćih autorica. Od 1996. do 2007. direktorica je godišnjega međunarodnog seminara “Žene i politika” u Dubrovniku. Bavi se žurnalizmom i sustavno objavljuje tekstove za novine, eseje, komentare, feminističke i političke tekstove, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Piše kolumnu za news portal Zamir­zine i časopis Identitet.
Objavila je romane: O mojoj mami, Rusima, vatrogascima i ostalima, 2003., Gutanje vjetra, 2005., Meki trbuh jednoroga, 2010., Sladoled od vanilije, 2012., Disanje nemani, 2015., knjigu eseja Feminizam i kako ga steći, 2012., te slikovnicu Mara i tata, 2006. Od 2008. djeluje kao slobodna publicist­kinja. Ta sloboda omogućila joj je da se iz Zagreba pre­seli u Nerežišća na Braču.




- 06:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.04.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE romana Zorana Roška "Minus sapiens" (OceanMore, 2017.)




Predstavljanje novog romana "Minus sapiens" Zorana Roška održat će se u knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu 4 u Zagrebu s početkom u 20 sati. Književni susret s autorom Zoranom Roškom i književnom kritičarkom Ivanom Rogar vodit će urednik Neven Vulić. Roman će biti dostupan po promotivnoj cijeni.

Što se događa kada si istovremeno i mrtav i živ, ili si jednostavno otputovao u 16. stoljeće da bi pratio Michela de Montaignea na njegovu putovanju Europom? Što točno napraviti kada se probudiš među ljudima životinjskih lica, ili upoznaš Kinskog, čiji djed ne zna kako umrijeti, a prati te opojan dah predivnih sablasti? Kako je sve to povezano s pticama i njihovim očima? Tko su uopće glavni likovi, markiz de Gilgame i Kinski? I još važnije, tko je zagonetna Alga Marghen?
Želite li uopće znati odgovore na sva ta pitanja? Vjerojatno ne – a to znači da ste na pravome putu. Jer ovaj roman vodi vas kroz labirinte neznanja i ispisuje himnu našoj sreći što ništa ne znamo.
U halucinantnom svijetu strukturiranom poput ambijenta ili mirisa – gdje događaji nisu tek tako razasuti niti su osobnosti likova naprosto razlomljene – identiteti i znanje nikome zapravo ni ne trebaju.
Zoran Roško svoj književni svijet gradi na potpuno drukčijim temeljima i fascinantnim jezikom predstavlja novog čovjeka, unikatnu pojavu našeg doba, koji je istovremeno fašist i ekstremni individualist, ubojica i konceptualni umjetnik – Minus sapiens.

Zoran Roško rođen je 1960. u Šibeniku. Zaposlen je u Knjižnicama grada Zagreba, urednik je u časopisima Libra Libera, Quorum i Tvrđa. Objavio je knjigu teorijskih tekstova Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla (Naklada MD, 2002.) i roman Ljepota jede ljude (OceanMore, 2011.). Priredio je zbirku prevedenih priča američkih inovativnih autora Moje noćne more prelijepe su za ovaj svijet (OceanMore, 2010.). Održava dva bloga: Roškofrenija i Zoran Rosko Vacuum Player.





- 11:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Živi glasovi' - gošća Evelina Rudan



TRIBINA ŽIVI GLASOVI
POEZIJA I SJEĆANJE

Subota, 22. travnja 2017. u 10 sati
Dom za starije i nemoćne osobe CENTAR, Klaićeva 10, zagreb


Gošća pjesnikinja:
Evelina Rudan

Moderira: Tomica Šćavina

Tribina je otvorena za javnost.
Dobrodošli!

Nova tribina Hrvatskog društva pisaca, „Živi glasovi“, predstavlja iskorak iz uobičajenih okvira unutar kojih se čita i razgovara o poeziji. Odvija se u domovima za starije i nemoćne na području Grada Zagreba i šire, a svrha joj je dvojaka – kulturna i humanitarna. Prema istraživanjima provedenim u Škotskoj (Scottish Poetry Library) i SAD-u (Ruth Pearce Sue i Lillyman, Sveučilište Worcester), čitanje poezije ima pozitivan učinak na ljude koji pate od demencije te kod starijih ljudi općenito poboljšava komunikaciju, podiže samopoštovanje i smanjuje osjećaj izolacije od društva. Unoseći djelić kulture u domove za starije i nemoćne oplemenjujemo i pridodajemo drugačiji smisao okruženju za koje se uglavnom vežu neugodne predodžbe – smrt, nemoć i propadanje tijela. Bit tribine je u dijeljenju, sudjelovanju i interakciji. Organizatori tribine: Tomica Šćavina i Tomica Bajsić.




- 06:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.04.2017., subota

PROMOCIJA romana "Emigranti" Rade Jarka





Promocija romana "Emigranti" Rade Jarka
u izdanju "24 sata", edicija Balkan Noir,

održat će se u knjižnici Bogdana Ogrizovića, 19. travnja u 20:15 h

Govorit će istaknuti pisac Nenad Stipanić i autor romana Rade Jarak

Dobrodošli!






- 17:28 - Komentari (0) - Ispiši - #

Fraktura objavila dvije knjige Prima Levija





Na 30. godišnjicu samoubojstva Prima Levija i 25 godina od prvoga hrvatskoga izdanja jednog od najvažnijih romana o Holokaustu "Zar je to čovjek" Prima Levija, Fraktura je objavila novo izdanje tog romana ali i prvi hrvatski prijevod Levijeve knjige eseja "Utopljenici i spašeni".

O knjigama opširnije ovdje






- 06:10 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.04.2017., četvrtak

MOJA KRITIKA romana Nedjeljka Kaveljevića Ždere "Morlakova pećina" u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Morlakova pećina"
Nedjeljka Kaveljevića Ždere




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Vlatka Perkovića "Ja, Donna Gall, ili čekajući Cesaria"
- tekst Seada Begovića o knjizi pjesama Dražena Katunarića "Jednoga dana bila je noć"
- tekst Sanje Ivić o romanu Ernesta Haffnera "Krvna braća"
- poezija i kratka proza Mladena Machieda
- tekst Denisa Leskovara : rock-portret Iggyja Popa i The Stooges

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.





- 07:13 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.04.2017., srijeda

Nova knjiga eseja Cvjetka Milanje "Metode i modeli. Rasprave i ogledi" u izdanju DHK-a

Cvjetko Milanja
"Metode i modeli. Rasprave i ogledi"

eseji
izd. Društvo hrbvatskih književnika
Opseg: 487. str.
Uvez: Meki
Format: 11,5x18 cm
Godina: Ožujak, 2017.
Cijena: 160,00 kn
Biblioteka: Mala knjižnica DHK
Autor: Urednik: Ivica Matičević

Riječ izdavača


U svojoj najnovijoj knjizi autor je sabrao trideset i osam eseja koje je u skraćenim verzijama predstavio na različitim simpozijskim okupljanjima u posljednjih nekoliko godina. Njegov znanstveni i stručni interes obuhvaća književnu teoriju, ponajprije teme iz francuskoga poststrukturalizma te povijest hrvatske književnost, napose teme o hrvatskom pjesništvu druge polovice prošloga stoljeća. U pojedinim se zastupljenim esejima bavi i hrvatskom prozom te predlaže tipologiju hrvatskoga poslijeratnoga romana. Naročito se ističu eseji o hrvatskom novosimbolističkom pjesništvu te katoličkom i dijalektainom pjesništvu kao rubnim i još uvijek nedovoljno istraženim fenomenima. Jedan dio tema odnosi se na proučavanje razdoblja hrvatskoga ekspresionizma, napose ekspresionističkoga pjesništva i fenomena hrvatskoga zenitizma. Dakle, može se reći da je ova knjiga, u tematskom smislu, presjek kroz tematske krugove kojima se Milanja bavio i inače u svom bogatom esejističkom opusu. U stilskom smislu, Milanja ostaje vjeran svom minuciozno analitičkom pogledu.




- 23:03 - Komentari (1) - Ispiši - #

Objavljen roman za djecu Elvire Slišurić "Kuća kralja paukova" (Studio TiM, 2017.)




U izdanju izdavačke kuće Studio TiM iz Rijeke upravo je objavljen roman za djecu Elvire Slišurić naslova Kuća kralja paukova.



Ovaj je roman magična priča koja se krije iza naizgled obične svakodnevice u jednom malom mjestu u koje su se, nakon višegodišnjeg boravka u velikom gradu, doselili Mario i njegova mama. Kupili su kuću koja će ubrzo pokazati i svoje drugo lice. Naime, u podrumu se krije neobičan svijet do kojeg vode stare napukle stube. A kada tome pridodamo i tajanstvenog starca, znatiželjnu djevojčicu Lanu, lipu koja se preko noći pretvorila u brezu, a potom u lješnjak, olujne noći u kojima se može dogoditi svašta, mračno jezero, neobičan svijet paukova i beskrajno mnogo straha, avantura može započeti.

Elvira Slišurić književnoj je javnosti poznata od kada je objavila u nakladi Hena coma roman Sreća prati hrabre. Inače novogradiška autorica rođena 1973., poznata je i kao popularna radijska voditeljica i glazbena urednica te je uređivala i vodila emisije „Kazališni caffe" i „Književni razgovori". Kao strastvena čitateljica, uspješno je savladala različite radionice kreativnog pisanja, ali i ovladala posebnim izrazom i stilom koji je istovremeno odraz složenih životnih i literarnih iskustava koja se prelijevaju i u njezinu žanrovski vrlo raznorodnu prozu. Stoga bez imalo oklijevanja urednik romana "Kuća kralja poaukova" Milan Zagorac ističe da je Elvira Slišurić autorica koja na novi način kreira modernu književnu Slavoniju.

Dio romana dostupan je na https://issuu.com/studiotim/docs/ku__a_kralja_paukova


- 10:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE: Goran Gluščić "Eshaton TV" (Hangar 7, 2017.)




Book Caffe Dnevni Boravak
Ciottina 12a, Rijeka

srijeda, 12.04.2017.
od 19 sati

Glavni urednik izdavačke kuće Hangar 7 Davorin Horak i Goran Gluščić predstavit će Gluščićev roman 'Eshaton TV'.

Distopijski roman Eshaton TV neobičan je žanrovski roman za naše podneblje. Efektno oslikava društvo nepostojeće zemlje Sretije u kojoj živote kontroliraju vlast i mediji. Apsolutna moć medijskog prostora dovest će do psihičkog rastrojstva glumaca u poznatoj dječjoj emisiji. Njihova reakcija bit će brutalna kada se upuste u snimanje Posljednje epizode kojom će napraviti ultimativni spektakl.






- 09:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

10. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON



Drage pjesnikinje i pjesnici,

Tonko Maroević, Dorta Jagić, Ervin Jahić, Tin Lemac i Ivan Babić

(odbor za doček)


pozivaju Vas na jubilarni

10. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON

na kojemu će Knjižnica Sesvete će biti svečano proglašena
Republikom stiha s prijestolnicom - Stihotronom!

u četvrtak, 20. travnja 2017. od 18,00 do fajrunta!!!

Glazbeni gosti: band Funk jazz junk

Foto projekcija Karmen Stošić „Pogledi" na stihove Ivana Babića

Izložba likovnih radova učenika Gimnazije Sesvete „Glagoljica u inicijalima"


Knjižnica Sesvete ,Trg D. Domjanića 6, Sesvete

PRIJAVA:

mob. Ivan Babić 091 5782 969
e-mail: ivbabic@gmail.com







- 06:12 - Komentari (1) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se