Izašla je MOJA PETA KNJIGA!!!

utorak , 21.11.2017.



Izašla je MOJA PETA KNJIGA!

Izdavač je zagrebački Litteris, urednik Dražen Katunarić.

Tvrdi i meki uvez, 327 stranica,
Cijena = 215 kuna tvrdi uvez, 125 kuna meki uvez

Naslov knjige je "Paralelni svjetovi"

i knjiqa sadrži 70-ak mojih kritika proznih knjiga stranih autora u nas objavljenih od 2012.do 2016.



Tekst urednika Dražena Katunarića s korica knjige:

Ambicija Božidara Alajbegovića kao književnog kritičara je da svoj zanos i strast čitanja tuđih romana, pripovjedaka, eseja prenese na čitatelja, kako bi ih potaknuo na čitanje obrađenih djela.
Kako u formatu novinske kritike (autor redovito objavljuje svoje tekstove u "Vijencu“) u što manje riječi dati analizu koja je precizna, pregledna i sveobuhvatno opskrbljuje čitatelja najvažnijim uporišnim točkama djela?
Alajbegovićevi "Paralelni svjetovi", knjiga kritika posvećena recentnim djelima inozemnih generacijski i poetički vrlo raznolikih pisaca, pokazuje da je u tome uspio i to zahvaljujući živom dijalogu s djelom i piscem te jednostavnosti izričaja koju je, paradoksalno, najteže postići, jer počiva na složenosti i zamršenosti doživljaja djela.
Alajbegovićeva kritika je otvorena i raznovrsna; osim što analizira djelo on daje i širi uvid u duhovno stanje i svjetonazor pisca, u motivaciju likova, postavlja dijagnozu vremena, pokušava proniknuti u temeljnu misao knjige koju obrađuje. Alajbegović redovito uspijeva ukazati na ono što je u pojedinome književnome djelu posebno, jedinstveno, što tu knjigu izdvaja i čini je važnom. No, također je sposoban prepoznati i argumentirati nedostatke, uz pozicioniranje svakog djela unutar autorova opusa. Otvoriti jedno gledište koje se izdiže iznad poborničkih ili osporavateljskih jednostranosti te pokušati dati objektivno polazište je ono čime se bave Alajbegovićevi "Paralelni svjetovi".
Njegova knjiga važan je književnokritički pregled zanimljivijih djela suvremene inozemne prozne literature, ali i pregled stanja na prijevodnoj izdavačkoj sceni u posljednjih nekoliko godina.

Knjigu možete naručiti na litteris@zg.t-com.hr



Dvodnevni program povodom 90.obljetnice Hrvatskog PEN-a

ponedjeljak , 20.11.2017.



Program povodom 90.obljetnice Hrvatskog PEN-a :

PETAK 24. studenog u 12 sati u Gradskom dramskom kazalištu Gavella, Frankopanska 10. održat će se 90.obljetnica Hrvatskog PEN-a.

Prigodom 90. obljetnice Hrvatskog PEN-a govorit će Kätlin Kaldmaa, Jarkko Tontti i Hori Takeaki ispred Međunarodnog centra PEN-a, Tonko Maroević, Sibila Petlevski i Tomica Bajsić iz Hrvatskog centra PEN-a.

Glazbena izvedba: Skladbu Song za gudački kvartet hrvatskog kompozitora Igora Kuljerića izvode Marta Stanec, violina, Lara Rimac, violina, Sonja Jugo, viola i Monika Hočevar na violončelu.

Glumac i ravnatelj kazališta Gavella Boris Svrtan izvest će fragment monodrame: Vlado Gotovac - Moj slučaj.

Moderira glumac Ivan Colarić koji će pročitati stihove Tina Ujevića.

***

24.11.2017. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

tribina "PEN u zonama konflikta": Što je PEN i kako djeluje najstarije međunarodno društvo za zaštitu ljudskih prava i najstarija svjetska udruga pjesnika, esejista, romanopisaca, publicista, prevoditelja?


Sudjeluju: Kamerunski pjesnik Enoh Meyomesse, Mykola Riabchuk, književnik i predsjednik Ukrajinskog PEN-a; Željka Čorak povjesničarka umjetnosti, književnica i dugogodišnja članica Uprave Hrvatskog PEN-a; Simona Škrabec iz Katalonskog PEN-a, predsjednica Odbora Međunarodnoga PEN-a za prevođenje i jezična prava, o povezanosti kongresa PEN-a u Dubrovniku 1933. godine i Barceloni 1935. i opstanku jezika ‘male protočnosti’. O aktualnim žarištima govorit će Marjan Strojan, predsjednik Odbora za mir Međunarodnog PEN-a.

19 i 30 sati: Susret s Andrejem Kurkovim, najznačajnijim suvremenim ukrajinskim piscem, prevođenim i u Hrvatskoj, vodi Nadežda Čačinovič.



SUBOTA 25. studenog u 10 sati, Hrvatski PEN, Basaričekova 24.

Tribina "PEN JUČER I DANAS"
: Govore Andrej Kurkov, Helmut E. Niederle, Tonko Maroević, Zvonko Maković, Sibila Petlevski, Vida Ognjenović, Marjan Strojan, Katica Čulavkova, Gojko Božović, Branko Čegec, Seid Serdarević, Sanja Roić, Vjera Balen-Heidl, Željka Čorak, Kätlin Kaldmaa, Jarkko Tontti, Hori Takeaki, Mile Stojić, Ifigenija Simonović, Edvard Kovač, Mykola Riabchuk, Nadežda Čačinovič, Simona Škrabec...


Natječaj za kratku priču "URBANA metaFORA 2018."




metaFORA je natječaj za najbolju kratku priču koju Knjižnica Vladimira Nazora organizira šestu godinu zaredom. Natječaj se raspisuje krajem Mjeseca hrvatske knjige, a završnica je u Noći knjige. Natječaj je namijenjen afirmiranim i neafirmiranim autorima svih generacija. Cilj natječaja je poticanje čitanja, pisanja i kreativnog izražavanja uopće.


URBANA metaFORA2018. posvećena je temi grada kao prostora, identiteta, umjetničkog eksperimenta.

Organizatori pozivaju pisce svih generacija na promišljanje grada, istraživanje gradskih tema i urbanih legendi!



PROPOZICIJE NATJEČAJA:


URBANA metaFORA 2018.


natječaj za najbolju kratku priču na temu grada



- priča treba biti napisana na hrvatskom jeziku, na temu grada

- treba obuhvaćati maksimalno 5.400 znakova s razmacima

- ne smije biti prethodno objavljivana

- autor može sudjelovati samo s jednom pričom

- priče se šalju na e-mail: metafora2018@gmail.com

ili ukoliko ga nemate, tada klasičnom poštom na adresu:

Knjižnica Vladimira Nazora, metaFORA 2018.

Vodovodna 13, 10 000 Zagreb


- uz priču je potrebno navesti ime i prezime autora, godinu rođenja,

adresu stanovanja, adresu elektronske pošte i broj telefona (podaci neće

biti dostupni žiriju)

- popis pristiglih priča objavit će se na web-stranici Knjižnica grada

Zagreba, a najbolje će biti objavljene u cijelosti

- natječaj je otvoren od 15. studenog 2017. do 15. ožujka 2018. godine

- proglašenje najboljih priča i javno čitanje održat će se u travnju 2018. u Noći knjige

- autorima najboljih priča zajamčene su atraktivne nagrade

- odluku o najboljima donijet će žiri u sastavu:



Ludwig Bauer, pisac

Rade Jarak, pisac

Natalija Miletić, knjižničarka i spisateljica

Tanja Radović, knjižničarka i spisateljica

Srebrenka Peregrin, pobjednica metaFORE 2017.






11.Dani Marije Jurić Zagorke

nedjelja , 19.11.2017.


Od 21.do 26.11.2017.
u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke/Centru za ženske studije (Dolac 8, Zagreb)

održat će se manifestacija
11. Dani Marije Jurić Zagorke,

s temom "Feminizam i kultura straha".

Cjelovit program dostupan je ovdje

Pjesma Slavka Jendrička posvećena Vukovaru

subota , 18.11.2017.

Povodom godišnjice tragičnih događanja u Vukovaru, rano jutros Slavko Jendričko je napisao pjesmu :

VUKOVAR


Iznutra korodira
Toplo meso ljudi

Na njih nasrću
Gladne ptice

Pod mekom kožom
Kundaci zime
Pocrne sunce

Nesigurno sjeme
Odgađa klijanje

Treba izdržati crnoću
Pod noktima je puno sukrvice

Tradicionalno mjesec studeni
Ne mijenja ćud
Dah svoje duše

Svakog jutra mrazem
Naježi ježa

On se sklupča
Skrivajući pogled očima.









NOVO: Laszlo Krasznahorkai "Svijet ide dalje" (OceanMore, 2017.)

LÁSZLÓ KRASZNAHORKAI:
" Svijet ide dalje"

priče
OceanMore
Prevela: Viktorija Šantić
Format: 13x20 cm
Meki uvez s klapnama, 312 str.
ISBN: 978-953-332-067-0
Cijena: 160,00 kn

Riječ izdavača



Svijet ide dalje zbirka je sastavljena od 21 priče. Protagonisti razmješteni po cijelom svijetu, od središta Berlina, Kijeva, španjolskoga radnika u kamenolomu, mađarskoga prevoditelja u Šangaju, turista u Varanasiju, neimenovanoga povjesničara znanosti u priči Taj Gagarin, neprestano maštaju o bijegu, žele otići na jug, žele posjetiti slapove, žele napustiti Zemlju, ali ne miču se s mjesta.
Iako su patološki opsjednuti odlaskom iz svoje svakidašnjice, svoje okoline, svoje prošlosti, svoje budućnosti, kad treba donijeti jasnu, jednostavnu odluku o prvom koraku, ti se junaci gube u beskrajnim teorijama o mogućim posljedicama svojega djelovanja, mentalno prelaze kontinente, ali, kao u priči Niz šumsku cestu, oni su kao preživjeli pas koji “se nije micao, sjedio je na punoj crti, sjedio je nasred jedne šumske ceste, zapravo je svejedno je li to bilo petnaest kilometara sjeverno od Los Angelesa ili osamnaest od Kyota ili dvadeset od Budimpešte, sjedio je ondje, tužno gledao i čuvao svog druga i čekao je da dođe netko tko će mu uspjeti objasniti što se dogodilo, ili je jednostavno samo ondje sjedio i čekao da se onaj drugi napokon pomakne pa da obojica nestanu s tog neshvatljivog mjesta”.

Krasznahorkaijevo pisanje i razmišljanje organizirano je oko epohalnog otuđenja moderne. Od sjaja transcendentalnoga reda koje je nekoć prosvijetlilo čovjeka, ostala je samo hrpa šarenoga pepela.



NOVO: Fernando Vallejo "Sunovrat" (Edicije Božičević, 2017.)

petak , 17.11.2017.


Fernando Vallejo
"Sunovrat"

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2017.
Prevoditelj: Matija Janeš
Urednik: Josip Ivanović
Dizajn naslovnice: Branimir Vorberger Vidović
Cijena: 129,00 kn
Broj stranica: 157

Riječ izdavača



Roman 'Sunovrat' Fernanda Valleja, objavljen 2001., autoru je donio jednu od najprestižnijih nagrada za književnost u cijelom hispanofonom svijetu, „Rómulo Gallegos”. Riječ je o noveliranoj autobiografiji, autofikciji, izraženo suvremenom književnom terminologijom, u kojoj narator pripovijeda ubrzano i bolno umiranje svojega brata zaraženog virusom HIV-a, metafore za jednako bolno odumiranje i dekadenciju kolumbijskog društva. Iako je roman napisan emfatičnim jezikom ispunjenim izrazom boli, iako prenoseći svoje surove slike izbjegava svaku cenzuru, iako se na površini zrcali ružno i često biološkom terminologijom preneseno odumiranje života, roman je to ustvari duboko prožet nježnom emocijom i ljubavlju prema bratu. To je i njegova središnja tema, pomalo zanemarena u književnosti, upravo bratska ljubav. Usto, tema je i ljepota koju skriva život, usprkos njegovu često ružnom naličju. Svojim jezikom i stilom ovaj roman predstavlja vrhunce suvremene književnosti na španjolskom jeziku.

“Tad sam, dok je unutarnji privid odražavao vanjski privid, pomislio da sam shvatio nešto što su i drugi prije mene mislili da su shvatili, u Miletu, u Eleji, u Efezu, u Abderi: oni koje sam spomenuo, prije više tisućljeća. Ništa ne posjeduje vlastitu stvarnost, sve je delirij, himera: vjetar što puše, kiša što pada, čovjek koji misli. Toga jutra u mokrom vrtu što se sušio na suncu, osjetio sam, jasno da ne može jasnije, varku u njezinoj najživopisnijoj istinitosti. Dok je Darío umirao para se dizala s kamenja, isprazna, prijevarna, podmukla, i, penjući se prema lažljivom suncu, poricala je samu sebe, kao najobičnija misao.

Ali najednom bum! S manga mi je pala zrela voćka na glavu i upalila mi lampicu: Newton je bio u krivu…

I stao sam prezirati Newtona i jesti mango.”



Nagrada Janko Polić Kamov 2017.

četvrtak , 16.11.2017.




Nagrada Janko Polić Kamov 2017. za najbolje književno djelo (poezija, proza, drama)

Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i statue.

Žiri (Nikola Petković, Boris Postnikov i Ivana Rogar) objavili su listu polufinalista 17.10., listu finalista početkom studenog, a dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 17.11. 2017. godine – na Kamovljev rođendan – u Rijeci, u antikvarijatu Ex Libris (u 19.00h).

Finalisti nagrade:

Damir Karakaš, Sjećanje šume, Sandorf, Zagreb, 2016.

Martina Vidaić, Tamni čovjek Birger, V.B.Z., Zagreb, 2016.

Zoran Roško, Minus sapiens, Naklada OceanMore, Zagreb, 2017.

Slađana Bukovac, Stajska bolest, Sandorf, Zagreb, 2016.

Kristian Novak. Ciganin ali najljepši, OceanMore, Zagreb, 2016.


Dodjelu Nagrade glazbeno će popratiti jazz glazbenici Denis Razumović Razz (saksofon) i Dorian Cuculić (klavir).


Dobrodošli!





Nova knjiga eseja Branka Čegeca "Talačka kriza" (Meandarmedia, 2017.)

srijeda , 15.11.2017.


Čegec Branko
"Talačka kriza"

eseji
izd. Meandarmedia
129 kuna

Riječ izdavača



U tekstovima o književnosti, koji su vrlo često literarizirani, ali faktografski zahvaćaju i knjževnopovijesne i teorijske aspekte fenomena (pa tako susrećemo autore kao što su: Sloterdijk, Barthes, Lipovetzky, Vattimo, Agamben, Žižek, Cioran itd.) Čegec često poseže za komparatističkom sintezom, podjednako kada govori o pojedinim autorima i kada situira određene literarne tendencije, odnosno poetičke perspektive.

Kada je pak riječ o tekstovima koji se bave kulturnim fenomenima, uglavnom negativnim, Čegecova sklonost ironiji i sarkazmu dolazi do punog izražaja i pokazuje svu besmislenost projekcija koje neprestano vraćaju na početak, poništavajući svaku ideju kontinuiteta. Po njemu je, naime, novi početak nužan, ali tako da se prethodno poslože svi kvalitetni prinosi, da se – makar i mehanički – stvori slika kontinuiteta da bi se zaustavilo tapkanje u mjestu.

Miroslav Mićanović

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se