Dva moja teksta u "Vijencu" : In memoram Daši Drndić + moja kritika romana Božice Dragaš "Taurus"

četvrtak , 21.06.2018.


Na kioscima je
novi broj "Vijenca"

a u njemu između ostaloga

i DVA MOJA TEKSTA:

- In memoriam Daši Drndić

i moja kritika romana "Taurus" Božice Dragaš




Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s novim perdsjednikom Hrvatskog društva pisaca Zoranom Ferićem
- kolumna Nives Opačić
- reportaža Mire Muhoberac s Međunarodne kazališne konferencije u Oslu
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Sonje Zubović "Samo se vjetar smiješi"
- tekst Seada Begovića o knjizi Svena Adama Ewina "175 soneta"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Pavla Pavličića "Pohvala starosti"
- razgovor Karoline Lisak Vidović s Gordranom Benić, dobitnicom nagrade HAZU za književnost 2018.
- tekst Marka Samardžije o novoj knjizi Radoslava Katičića "Konturen und Zusammenhalt der Kroatischen Sprache"
- oproštajni govor predsjednika Matice hrvatske Stjepana Damjanovića na glavnoj skupštini MH u Rijeci 16.lipnja 2018.
- tekst Gorana Galića i jelene Savić o glavnoj skupštini MH u Rijeci 16.lipnja 2018.

te još pregršt tekstova o plesu, likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, kazalištu itd.



Festival "Četiri godišnja doba književnosti", Sv.Ivan Zelina



Festival "Četiri godišnja doba književnosti", Sv.Ivan Zelina

Dvorana Kraluš, POU Sv. Ivan Zelina, Vatrogasna 3

22.06.2018. i 23.06.2018.


***

Otvorenje festivala (22. 6. 2018)

Pozdravni govor gradonačelnika Sv. Ivana Zeline Hrvoja Košćeca

Govore
Dubravko Sušec, Nenad Popović i Marijan Grakalić

Nastupi
Zdenko Jelčić
: Hitler je katastrofalni amater
Pero Kvesić: Upute za pokop

Glazbeno poetski performans:
Nina Novak Oiseau
: U šapatu titraj

***

Vinotočje Hrupec od 19.00

Nastupaju:

Dražen Katunarić, Zagreb
Tamara Čapelj, Sarajevo
Lana Derkač, Zagreb
Davor Šalat, Zagreb
Šefik Daupović, Sarajevo
Belma Glibić, Sarajevo
Katarina Sarić, Budva
Dijana Jelčić, Zagreb
Zdenko Jelčić, Zagreb
Dean Koban, Ljubljana
Dušan Veričak, Beograd
Pero Kvesić, Zagreb
Sonja Manojlović, Zagreb
Jadranka Matić Župančić, Novo Mesto
Naida Mujkić, Doboj
Nina Novak Oiseau, Ljubljana
Iztok Osojnik, Ljubljana
Boris Perić, Zagreb
Tomislav Pletenac, Zagreb
Nenad Popović, Pula
Dino Porović, Sarajevo
Lidija Puđak, Zagreb
Nemanja Rotar, Pančevo
Ninoslav Žagar, Zagreb

Hajrudin Pašlić, Zagreb (saksafon)


***

Subota, 23. 6.
Vatrogasni dom DVD Blaževdol


Posjet muzeju za inozemne goste, 11.00
Poezija na konjima u 12.00 Blaževdol
Slikarski performans: Kruno Stojanovski (Zagreb, Skopje), cijeli dan


Proza od 12.30

Nastupaju:
Boris Perić, Zagreb
Sanja Šantak Zagreb
Ksenija Kušec, Zagreb
Eduard Pranger, Zagreb
Slađana Bukovac, Pula
Nemanja Rotar, Pančevo
Nenad Popović, Pula
Mary Mrvoš, Zagreb
Marijan Grakalić, Blaževdol

Ručak za učesnike festivala, oko 14.00

Poezija od 15.30

Nino Bjelac, Novi Vinodolski
Žarko Jovanovski, Zagreb
Ivica Kiš, Zagreb
Drago Štambuk, Zagreb
Sead Begović, Zagreb
Dino Porović, Sarajevo
Milan Novak, Maribor
Šefik Daupović, Sarajevo
Belma Glibić, Sarajevo
Dušan Veričak, Beograd
Iztok Osojnik, Ljubljana
Ljubica Ribić, Varaždin
Dušan Gačić, Zagreb
Lili Koci, Zagreb
Dean Koban, Ljubljana
Tamara Čapelj, Sarajevo
Miroslav Tičar, Malo Mraševo
Milko Valent, Zagreb
Živko Prodanović, Zagreb
Mirna Weber, Varaždin
Vedrana Milas, Zagreb
Andrea Grgić, Zagreb
Nera Karolina Barbarić, Zagreb
Jacqueline Bat, Zagreb
Romana Brolih, Zagreb
Neven Dužević, Zagreb
Ksenija Kancijan, Zagreb
Naida Mujkić, Doboj
Ivek Milčec, Zagreb
Jovo Mraović, Zagreb
Zoran Perović, Samobor
Damir Pilko, Zagreb
Toma Zidić, Zagreb

Koncert: Tomislav Pletenac – Nick Cave najveći kajkavski pjesnik, oko 19.00

Glazbena sekcija: Neven Dužević, Ivica Kiš, Hajro Pašalić, Mladen Fučkan Ciki, Krešimir Fučan Bebac

Predstavljanje romana "Divljakuša" Marine Šur Puhlovski

srijeda , 20.06.2018.

Izdavačka kuća V.B.Z.

poziva nas na predstavljanje nove knjige

Marina Šur Puhlovski: „Divljakuša“


Roman je pobjednik V.B.Z. nagrade za najbolji neobjavljeni roman u 2018.

Srijeda, 20. lipnja 2018. godine, u 19,30 sati
Klub Botaničar
, Trg M. Marulića 6, Zagreb

Sudjeluju: Marina Šur Puhlovski, Jadranka Pintarić, Olja R. Knežević i Kristina Kegljen

Ulomke iz romana čita: Dunja Sepčić

Dobrodošli!

O turizmu...

utorak , 19.06.2018.


Prije nekoliko dana na popisu skorašnjih događaja koje mi je Facebook ponudio, uz bahatu tvrdnju "da bi mi se mogli svidjeti", bili su Severinin koncert i manifestacija RetrOpatija, a ja nikako da se odlučim što mi od tog dvoje izaziva veće gađenje.

Vjerojatno ovo drugo.

Jer mi je odvratniji kič od šunda.


Jer šund bar ne glumi da je nešto drugo.

A u osnovi kiča je laž.

A današnja Opatija sva se upravo bazira na laži i kiču, tj.glumljenju da je nešto što nije.

Ali nije li čitav turizam zapravo "skupo plaćena laž"?


A pritom ne znaš tko više laže - je li veći lažac domaćin ili ipak recipijentovo/turistovo laganje samoga sebe nadmašuje domaćinove laži?

A kad smo već kod turizma i Opatije, trebalo bi reći ponešto o statusu radnika u opatijskom turizmu.

Evo u subotu je Novi list pisao da predsjednik uprave najveće opatijske hotelske kuće Liburnia Riviera Hoteli (to je ista ona firma koja je lani uzrokovala smrt jednog turiste, jer se urušio balkon hotelske sobe na kojem je stajao, i za tu smrt gosta, naravno, nije odgovarao nitko iz uprave te firme) odlazi iz firme uz nagradni bonus od 14 MILIJUNA KUNA.

Predsjednik uprave LRH nagrađen je bonusom od 14 MILIJUNA KUNA jer je tijekom njegova upravljanja firmom povećana dobit firme, a ta je dobit zarađena robovlasničkim odnosom spram radnika, tjeranjem konobara da tijekom istog dana rade u više hotela, drastičnim smanjenjem broja radne snage, naročito one s ugovorima na neodređeno itd.

Tko je god mogao i imao gdje, iz LRH je pobjegao a oni.koji su ostali pišaju krv za mizerne plaće kako bi uprava mogla dijeliti astronomske bonuse.

To je opatijski turizam.


Kao što su i pseća govna po opatijskim ulicama opatijski turizam.
I zatvoreni javni wc-i.
I neuređene plaže.
I 15 godina stari automati za plaćanje parkinga koji primaju samo kovanice i onda stranci lutaju gradom od kafića do kafića i od hotela do hotela i moljakaju konobare i recepcionere da im novčanice promijene u kovanice kako bi platili parking. Itd. Itd.






O Sanaderu u gledalištu stadiona u Kalinjingradu

ponedjeljak , 18.06.2018.



Ukazao se Ćaća na stadionu u Kalinjingradu!

Ako mene pitate, evo što ja mislim o tome :

Ako kapitensku traku nosi utajivač poreza (koji je to čak i priznao na španjolskome sudu) onda je sasvim logično i očekivano da u VIP loži stadiona bude upravo Sanader.


Ja sam siguran da njega utakmica između Hrvatske i Nigerije uopće nije zanimala, ili, ako ga je i zanimala, siguran sam da bi mu bilo puno draže gledati je u svome domu, u društvu npr. Luke Bebića i Mirjane, i siguran sam da se njemu gadila sva ta gužva, strka, histerija, euforija i galama, ali se eto odlučio ipak ukazati na tom stadionu, ali ne zbog svoje navijačke strasti niti zbog ljubavi prema nogometu nego zato što je svojim ukazanjem na stadionu želio svekolikoj hrvatskoj javnosti uputiti poruku, a ta poruka glasi "JEBITE SE!" ili "TKO VAS JEBE!", i mislim da je on na stadionu bio samo zato da nam pokaže da može, i da nam pokaže kako njemu i dalje nitko ništa ne može, i smatram da se on potrudio doći na taj stadion samo zato što je znao da će biti uočen, i što je znao da će sljedećeg dana njegovo prisustvo na stadionu biti vijest dana, i da će se o tome više pisati nego o rezultatu utakmice.

A i za rezultat te utakmice njemu se živo fućka...






NOVO: Marina Cvetajeva "Izabrane pjesme" (Matica hrvatska, 2018.)

nedjelja , 17.06.2018.



Marina Cvjetajeva
"Izabrane pjesme"

Dvojezično izdanje
Priredila Dubravka Dorotić Sesar, prepjevali Antica Menac, Radomir Venturin i Dubravka Dorotić Sesar, pogovor Josip Užarević
izd. Matica hrvatska
Biblioteka Iktus, glavni urednik Luka Šeput, izvršni urednik Luka Vukušić, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik
Tekst usporedo na ruskom i hrvatskom jeziku, prevoditeljska napomena, pogovor Josipa Užarevića (Lirika Marine Cvetaeve, str. 275-321)
330 stranica, tvrdi uvez
150,00 kuna

Riječ izdavača

Vrhunski pjesnici Cvjetajevina naraštaja (rođeni 1890-ih) uglavnom su se uključivali u avangardne ili avangardi bliske pjesničke grupacije. Tako je Vladimir Majakovski bio jedan od vodećih futurista; Boris Pasternak također se priklanjao futuristima u početku svojega pjesničkoga djelovanja, a s njima je prijateljevao cijeli život; Ana Ahmatova i Osip Mandeljštam pripadali su akmeistima, a Sergej Jesenjin – imažinistima... Samo je Marina Cvjetajeva radikalno i dosljedno inzistirala na nepripadanju bilo kojoj skupini, bilo kakvoj zajedničkoj poetičko-pjesničkoj platformi.

Ovo izdanje prvi put na hrvatskom jeziku donosi izbor iz cjelokupna lirskoga opusa Marine Cvjetajeve (1892–1941) te tako popunjava veliku, neoprostivu prazninu u hrvatskoj prijevodnoj kulturi


Marina Cvjetajeva
Ruska pjesnikinja i prozaistica (Moskva, 1892 – Jelabuga, 1941), jedna od najznačajnijih figura ruskoga pjesništva prošloga stoljeća, autorica slikovita i bogata izraza u čijim se stihovima prelamaju društveni i filozofski problemi te pitanja ženstvenosti, ljubavi i osobne tragedije

20 stranica knjige dostupno je OVDJE



PREDSTAVLJANJE romana "Stogodišnje djetinjstvo" Amira Alagića

subota , 16.06.2018.



19.06.2018. s početkom u 19 sati
u zagrebačkom klubu Booksa u Martićevoj ulici

održat će se
predstavljanje odličnog romana
Amira Alagića
"Stogodišnje djetinjstvo".

Sudjeluju :
Amir Alagić
Biris Beck, urednik knjige
Ivan Tomašić, književni kritičar

Svi ste pozvani!

NOVO: Jorge Volpi: "U potrazi za Klingsorom" (Edicije Božičević, 2018.)

petak , 15.06.2018.



Jorge Volpi: "U potrazi za Klingsorom"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2018.
Urednik: Josip Ivanović
Prijevod: Matija Janeš i Ana Marija Drmić Janeš
Prijelom i ovitak: Branimir Vorberger Vidović
Cijena: 150,00 kn
Broj stranica: 540

Riječ izdavača

“U potrazi za Klingsorom” najpoznatiji je roman Jorgea Volpija i prvi roman iz “Trilogije XX. stoljeća”. Glavni junaci romana mladi su njemački matematičar Gustav Links i američki znanstvenik i obavještajac Francis P. Bacon, koji zajedničkim snagama, netom poslije II. svjetskog rata, pokušavaju rekonstrukcijom događaja u znanstvenim krugovima u predratnoj i ratnoj Njemačkoj otkriti identitet misterioznog Hitlerovog visokog povjerenika za znanstvene projekte pod kodnim imenom Klingsor, bez čijeg odobrenja nijedan projekt nije mogao dobiti financijsku potporu.
Roman majstorski opisuje svakodnevni život znanstvene zajednice u SAD-u i Europi i donosi istovremeno perspektive američkih znanstvenika, europskih znanstvenika izbjeglih u Sjedinjene Američke Države, ali i perspektive njemačkih znanstvenika koji su ostali raditi u nacističkoj Njemačkoj. Tema koja golica maštu i vrhunski odrađeno istraživanje o pitanjima kojima su se bavili neki od najvećih znanstvenika dvadesetog stoljeća pretvorili su „U potrazi za Klingsorom“ u jedan od najčitanijih romana po objavljivanju u Meksiku.

Jorge Volpi rođen je 1968. i postat će zvijezda književnosti na španjolskom jeziku u nadolazećem stoljeću. Sa svojih sedamdeset godina i s dugom književnom karijerom iza sebe, osjećam poseban ponos i zadovoljstvo što sam dočekao dolazak Jorgea Volpija na scenu. Jer smrt je neizbježna, ali i nastavak života je, također.“
Carlos Fuentes, obrazloženje uz nagradu Biblioteca Breve

Jorge Volpi uspješno je pogodio puls 20. stoljeća pišući o pokušajima da se napravi atomska bomba u nacističkoj Njemačkoj. (…) Pronašao je put do šireg čitateljstva, poput Umberta Eca, a da pritom nije 'iznevjerio' važna pitanja dvadesetog stoljeća. Otkrivajući poznate strasti i sudbine koje razotkrivaju velike znanstvenike kao obične ljude, uspio je premostiti jaz između kvalitetnog književnog djela i bestsellera.“
Jason Wilson, The Independent


Jorge Volpi (Ciudad de México, 1968.) meksički je romanopisac i esejist. Nakon što je diplomirao pravo i meksičku književnost u Meksiku, doktorira na španjolskoj filologiji na Sveučilištu u Salamanci. Vrlo rano odlučuje posvetiti se pisanju i svjetsku slavu postiže devedesetih godina, kada s nekolicinom mladih meksičkih autora sastavlja „Crack manifest“, u kojemu obznanjuju raskid s književnom tradicijom hispanoameričkog „booma“ i tzv. magijskog realizma, da bi nekoliko godina kasnije objavio svoje najpoznatije djelo, „U potrazi za Klingsorom“ (1999.), koje je prevedeno na 25 svjetskih jezika, i za koje je osvojio niz prestižnih nagrada, uključujući stipendiju Fondacije Genheim, Nagradu José Donoso i Nagradu Instituta Cervantes. Danas živi u Meksiku, radi kao ataše za kulturu i povremeno predaje kao gostujući profesor na sveučilištima Emery i Cornell u SAD-u.


<< Arhiva >>