PREDSTAVLJANJE knjige Snježane Banović "Službeni izlaz" (Fraktura, 2018.)

subota , 26.05.2018.



FRAKTURA

nas poziva na

predstavljanje knjige eseja, ogleda i kolumni
o kazalištu, kulturi i politici
"Službeni izlaz"
Snježane Banović
.

Uz autoricu o knjizi će govoriti
Đurđa Knežević, Goran Sergej Pristaš i Seid Serdarević,
a ulomke iz knjige čitat će Anja Matković.

Snježana Banović, beskompromisna kritičarka, pedantna istraživačica arhiva i vrsna spisateljica oštra pera u Službenom izlazu s raznih strana osvjetljava sve probleme s kojima se naše kazalište, ali i umjetnost u cjelini susreću te ne ostavlja mnogo prostora za optimizam i nadu. Službeni izlaz bavi se ponajviše HNK-om od vremena Drugoga svjetskoga rata i poraća pa do današnjih dana, našim velikim umjetnicima i intendantima Vladimirom Habunekom, Brankom Gavellom, Marijanom Matkovićem i mnogima drugima te političarima koji kroje njihove sudbine.
Snježana Banović nikada se nije predavala općoj letargiji, bila je na pozornici do kraja pod svjetlima reflektora, govorila i pisala o onome što ne valja argumentirano, precizno i bez straha, a hoće li nastaviti, ne ovisi više samo o njoj.


Ponedjeljak, 28. svibnja 2018., 19 sati
Akademija dramske umjetnosti

Trg Republike Hrvatske 5, Zagreb

17.Festival europske kratke priče



Festival europske kratke priče (Zagreb i Rijeka, 27.5. – 1.6. 2018.)

17. izdanje Festivala europske kratke priče, književne manifestacije koja u Hrvatsku svake godine dovodi najpoznatije svjetske pisce, posvećeno je Nasljeđu, temi koja se provlači kroz sve naše potrage. Povijest i geografija, nacija i kultura, spol i rod, svjetonazor i jezik, obitelj i religija, rasa i klasa, geni… u svakome od ovih pojmova potencijalni je odgovor i moguća bojišnica, svaki od njih jest i može postati priča za sebe.

Što je ono što nasljeđujemo i jesu li neka nasljeđa važnija od drugih? Jesmo li svojim nasljeđem određeni nepovratno, bilo prihvaćajući ga ili osporavajući? Što je, na kraju, ono što želimo ostaviti za sobom? – pitanja su to koja u djelima sudionika ovogodišnjeg FEKP-a povezuju našu sadašnjost i našu budućnost, ono što živimo.

Pred publikom u Zagrebu i Rijeci tijekom Festivala europske kratke priče čitat će i razgovarati brojni domaći i strani autori, između ostalih američka autorica srpskih i slovenskih korijena Tea Obreht, čiji je prvi roman Tiger's wife osvojio uglednu Nagradu Orange i bio proglašen bestsellerom New York Timesa; dobitnik Bookerove nagrade, Britanac Ben Okri; Velška spisateljica Carys Davies, ovjenčana nagradom Frank O'Connor, najznačajnijim svjetskim priznanjem koje se dodjeljuje za knjigu pripovijedaka; Ignacio Martínez de Pisón, jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije te Andrei Kurkov, u svijetu kao i kod nas dobro poznati ukrajinski autor, te brojni hrvastki pisci i spisateljice.

Uz čitanja i predstavljanja, razgovore i radionice, još jednom će se održati FEKP-ov natječaj za kratku priču, a tijekom festivala bit će prikazan i niz kratkih filmova koje su na temu nasljeđa, a u sklopu suradnje šest međunarodnih književnih festivala, zajednički ostvarili pjesnici i filmaši iz Velike Britanije, Kanade, Bangladeša, Južnoafričke Republike, Trinidada i Tobaga te Hrvatske.

Opširnije o festivalu ovdje


15 stranica novog "Vijenca" posvećeno Rijeci, s 2 moja teksta

četvrtak , 24.05.2018.


Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga

i DVA MOJA TEKSTA.

Uz moju kritiku
romana "Noć pribadača" Santaga Roncaglioloa


u novom "Vijencu" je

i MOJ 6 KARTICA DUG TEKST
O RIJEČKOJ KNJIŽEVNOJ SCENI I KNJIŽ.FESTIVALU "vRIsak"


Novi "Vijenac" još donosi:

- opširan, 15 stranica dug temat o Rijeci, koji uključuje intervju s Ivanom Šararom, pročelnikom za kulturu grada Rijeke, i tekstove o povijesti Rijeke i umjetničkom stvaralaštvu riječkih autora , iz pera Ivana Miškulina, Ervina Dubrovića, Nataše Šegote Lah, Nadežde Elezović, Mire Muhoberac, Igora Žica, Martine Lončar, Vjekoslave Jurdane, Josipa Bratulića, Glorie Fabijanić Jelović, Petra Miletića, Jelene Mateševac, Ane Čveljo, Denisa Leskovara

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor sa Stipom Boticom, kroatistom i kandidatom za predsjednika Matice hrvatske
- tekst Darije Žilić o knjizi pjesama Monike Herceg " Početne koordinate"
- tekst Marije Rakić Mimice o Mediteranskom festivalu knjige
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Josipa Cvenića "Otvaranje tame"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Nede Mirande Blažević-Kreitzman "Opseg otpora"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, plesu, kazalištu, filmu itd.

NOVO: Boris Senker "Plutajuća glumišta" (Disput, 2018.)

srijeda , 23.05.2018.




Boris Senker
PLUTAJUĆA GLUMIŠTA

drame
izd. Disput
/240 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača
Knjiga dramskih tekstova "Plutajuća glumišta" sadrži četiri "kazališna scenarija" Borisa Senkera: (P)lutajuće glumište majstora Krona, Plautina, Puliks i Podvala Ludosti.
Junaci (P)lutajućega glumišta majstora Krona umjetnici su preobrazbe: dvije glumice i dva glumaca kojima ne treba mnogo – bar malo slobode. A ključeve slobode drže Gospodar i Gospodarica kazališta, nikad i ničim zadovoljan par što taj glumački kvartet nemilosrdno goni iz uloge u ulogu, iz stoljeća u stoljeće, od ovoga našeg postmodernog i post-dramskog vremena do onoga pred-dramskog...
"Smućena komedija" Plautina oslanja se na Plautove Blizance. Zaplet se, dakako, temelji na velikoj tjelesnoj sličnosti, ali i posve različitim naravima dvaju parova blizanaca. Nakon niza zabuna oko toga tko je tko, tko koga slijedi i tko pred kim bježi, sve dolazi na svoje mjesto: roditelji prepoznaju djecu, prepoznaju se braća i sestre, a prepoznaju se i srodne naravi. I ostali su, kako u komediji mora biti, na nekom dobitku.
Puliks je o tekst jednom danu u jednom gradu, kao i njegov uzor Joyceov Uliks. U njemu se pripovijeda o "veseloj apokalipsi" što je na početku XX. st. vladala Monarhijom, pak je poneki njezin val zapljusnulo i Pulu kroz 18 slika koje se jednog dana (Uskrs 1905) zbivaju na različitim mjestima u Puli (luka, amfiteatar, Forum, Giardini, bordel) i koje se međusobno razlikuju načinom izvedbe (slet, monodrama, pantomima, opera, opereta, kabaret).
U Podvali Ludosti Fritz, pokojnik osuđen je na vječni dijalog s Ludošću, besmrtnom. U taj dijalog on ulazi kao jedan od vodećih predstavnika naraštaja s kojim je svjetsku pozornicu napustilo i cijelo prošlo stoljeće. Mi smo, ni dva desetljeće nakon njegove smrti i smrti drugih njegovih manjih ili većih suvremenika, koji su nam skrojili mladost i zrelo doba, doživjeli i smrt njihovih i ostvarenje nekih drugih ideala, a neumrla je Erazmova Ludost došla na svoje.
Tekstovi su popraćeni autorovim pogovorom Književnost kao zavičaj.



Moralna panika zbog turbofolka

utorak , 22.05.2018.




Moralna panika se digla oko pokretanja radio-stanice u Zagrebu koja će emitirati TURBOFOLK.

Međutim, zar nemamo već godinama tv-kanal s nacionalnom koncesijom - RTL - velik dio čijeg je programa zapravo televizijska inačica turbofolka?

Big brother, Shopping kraljica, Ljubav je na selu, Krv nije voda, Astro show itd. - ono što je TURBOFOLK u muzici, to su sve ove emisije RTL-a u televizijskom mediju.

Sve te emisije nisu ništa manje pogubne po mentalno zdravlje ljudi od turbofolk-muzike, sve te emisije igraju na niske strasti i u istoj su mjeri šund kao i turbofolk muzika. I usudio bih se pretpostaviti da ona ista publika koja sluša turbofolk redovito prati ove nabrojane emisije.

Najgori postupak bio bi zabrana.

Ja nemam ništa protiv ljudi koji gledaju te emisije i koji slušaju turbofolk. Takav njihov ukus posljedica je urušavanja vrijednosti u društvu ali i urušavanja ukupnog životnog standarda (pod čime između ostaloga mislim i na sve lošiji obrazovni sustav i loše školske programe), a za to su krive tzv. političke i društvene elite, a ti ljudi koji to slušaju i gledaju su žrtve a ne krivci, i njih ne treba osuđivati niti se smiju takvi sadržaji zabranjivati.

MOJA KRITIKA romana Bojana Marjanovića "Sutra ćemo" na portalu Lupiga.com

ponedjeljak , 21.05.2018.


Na portalu Lupiga.com

objavljen je MOJ TEKST o romanu
"Sutra ćemo" Bojana Marjanovića

(izd. Književna radionica Rašić, Beograd, 2017.)

Čitajte ga ovdje https://www.lupiga.com/knjige/sutra-cemo-razgolicavanje-od-20-19-do-03-12





Predstavljanje zbirke poezije Maje Urban "Kip slobode"

nedjelja , 20.05.2018.


FRAKTURA

nas poziva
na predstavljanje zbirke poezije

Maje Urban
"Kip slobode"


Uz autoricu o zbirci će govoriti
Darija Žilić, Delimir Rešicki i Andrija Škare.

Kip slobode
je knjiga jedne od rijetkih hrvatskih autorica s doista minucioznim darom da vidi sve ono loše u vlastitoj stvarnosti i nikada i ni pod koju cijenu ne pristaje na današnja (oligarhijska) "pravila" opće društvene "igre" i "igrice", nego, posve usuprot svemu, posjeduje (još uvijek) nadu da poezija, ako već ne može ništa mijenjati, može bar gledati licem u lice svijetu koji nas je sveo na bankarsko i svakakvo drugo, dobrovoljno roblje.
No ono što posebno intrigira u Kipu slobode dekonstrukcija je svih mogućih "uloga" koje u današnjici mora s osmijehom na licu otrpjeti žena. To nikako ne znači da je Kip slobode isključivo "ženska" knjiga, koja igra na sigurno protivno bilo kojoj i bilo kakvoj nametnutoj političkoj i inoj korektnosti, poslušnosti, ali i militarizaciji ženstva, nego to da može imati upravo terapeutske i katarzične učinke na sve nas skupa – i žene i muškarce, u jednome kaotičnome svijetu i vremenu koje više ne mari ni za ostatak ostataka ljudskoga.
Delimir Rešicki


Ponedjeljak, 21. svibnja 2018., 18.30 sati
Kulturni centar Mesnička

Mesnička 12, Zagreb



4. Zagreb Book Festival




Zagreb Book Festival (ZBF) međunarodni je književni festival koji će u ponedjeljak, 21. svibnja 2018. godine po četvrti put otvoriti vrata Muzeja za umjetnost i obrt kako bi ljubiteljima knjiga tijekom sedmodnevnog trajanja festivala ponudio bogat program u sklopu kojeg će gostovati renomirana imena domaće i strane književne scene.

Opširnije o festivalu čitajte na ovome linku gdje ćete naći i poveznicu prema cjelokupnom programu festivala.

Projekt "Ilica: Q’ART": druženje i razgovor o temi "Knjižare i knjižari 80-tih, nove tendencije"

subota , 19.05.2018.



Nenad Bartolčić, urednik portala Moderna Vremena Infopoziva nas da dođemo večeras (subota) 19.05.2018. u 20 sati u Ilicu br. 87 gdje će se u okviru projekta " Ilica: Q'ART " održati druženje i čavrljanje o knjižarstvu nekad i danas, o kultnoj Znanstvenoj knjižari, o Modernim vremenima, današnjim knjižarama... pod nazivom Knjižare i knjižari 80-tih, nove tendencije

Dio programa Kvartovske knjižare odvija se pod nazivom „Vremeplov“ a obrađivat će teme iz povijesti Zagreba i zagrebačkih knjižara. Od prvih velikih nakladnika i knjižara Hartmana, Kuglija i Ćelapa koji su u drugoj polovici 19. stoljeća bili centri knjiške kulture, i koji su Zagrepčane naučili da su knjižare mjesto učenja, intelektualne dokolice i zabave, pa do Zagreba 60-tih i 80-tih godina i Znanstvene knjižare Mladost koje se sjećaju i stariji i mlađi Zagrepčani te knjižare Moderna vremena.

Krajem osamdesetih Mladost je najveće knjižarsko nakladničko poduzeće u Hrvatskoj, a Znanstvena knjižara na Cvjetnome trgu u Zagrebu jedan od punktova zagrebačkih intelektualnih krugova. Istovremeno, grupa mladih ljudi osniva malu knjižaru Moderna vremena koja donosi nove tendencije u knjižarstvo i prezentaciju knjige i uskoro postaje kultna knjižara i mjesto susreta.

Sudjeluju: Nives Tomašević, Nenad Bartolčić, Saša Drach i Ivica Buljan.


Događanje pod nazivom Knjižare i knjižari 80-tih, nove tendencije održat će se se u povodu skore 30-godišnjice Modernih vremena.

Više o projektu Ilica: Q'ART u sklopu kojeg se od 18. do 25. svibnja održava mnoštvo glazbenih, književnih, plesnih, filmskih, umjetničkih i ostalih programa, saznajte na http://projektilica.com/.


<< Arhiva >>