NOVO: Boris Senker "Plutajuća glumišta" (Disput, 2018.)

srijeda , 23.05.2018.




Boris Senker
PLUTAJUĆA GLUMIŠTA

drame
izd. Disput
/240 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2018/
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača
Knjiga dramskih tekstova "Plutajuća glumišta" sadrži četiri "kazališna scenarija" Borisa Senkera: (P)lutajuće glumište majstora Krona, Plautina, Puliks i Podvala Ludosti.
Junaci (P)lutajućega glumišta majstora Krona umjetnici su preobrazbe: dvije glumice i dva glumaca kojima ne treba mnogo – bar malo slobode. A ključeve slobode drže Gospodar i Gospodarica kazališta, nikad i ničim zadovoljan par što taj glumački kvartet nemilosrdno goni iz uloge u ulogu, iz stoljeća u stoljeće, od ovoga našeg postmodernog i post-dramskog vremena do onoga pred-dramskog...
"Smućena komedija" Plautina oslanja se na Plautove Blizance. Zaplet se, dakako, temelji na velikoj tjelesnoj sličnosti, ali i posve različitim naravima dvaju parova blizanaca. Nakon niza zabuna oko toga tko je tko, tko koga slijedi i tko pred kim bježi, sve dolazi na svoje mjesto: roditelji prepoznaju djecu, prepoznaju se braća i sestre, a prepoznaju se i srodne naravi. I ostali su, kako u komediji mora biti, na nekom dobitku.
Puliks je o tekst jednom danu u jednom gradu, kao i njegov uzor Joyceov Uliks. U njemu se pripovijeda o "veseloj apokalipsi" što je na početku XX. st. vladala Monarhijom, pak je poneki njezin val zapljusnulo i Pulu kroz 18 slika koje se jednog dana (Uskrs 1905) zbivaju na različitim mjestima u Puli (luka, amfiteatar, Forum, Giardini, bordel) i koje se međusobno razlikuju načinom izvedbe (slet, monodrama, pantomima, opera, opereta, kabaret).
U Podvali Ludosti Fritz, pokojnik osuđen je na vječni dijalog s Ludošću, besmrtnom. U taj dijalog on ulazi kao jedan od vodećih predstavnika naraštaja s kojim je svjetsku pozornicu napustilo i cijelo prošlo stoljeće. Mi smo, ni dva desetljeće nakon njegove smrti i smrti drugih njegovih manjih ili većih suvremenika, koji su nam skrojili mladost i zrelo doba, doživjeli i smrt njihovih i ostvarenje nekih drugih ideala, a neumrla je Erazmova Ludost došla na svoje.
Tekstovi su popraćeni autorovim pogovorom Književnost kao zavičaj.



Moralna panika zbog turbofolka

utorak , 22.05.2018.




Moralna panika se digla oko pokretanja radio-stanice u Zagrebu koja će emitirati TURBOFOLK.

Međutim, zar nemamo već godinama tv-kanal s nacionalnom koncesijom - RTL - velik dio čijeg je programa zapravo televizijska inačica turbofolka?

Big brother, Shopping kraljica, Ljubav je na selu, Krv nije voda, Astro show itd. - ono što je TURBOFOLK u muzici, to su sve ove emisije RTL-a u televizijskom mediju.

Sve te emisije nisu ništa manje pogubne po mentalno zdravlje ljudi od turbofolk-muzike, sve te emisije igraju na niske strasti i u istoj su mjeri šund kao i turbofolk muzika. I usudio bih se pretpostaviti da ona ista publika koja sluša turbofolk redovito prati ove nabrojane emisije.

Najgori postupak bio bi zabrana.

Ja nemam ništa protiv ljudi koji gledaju te emisije i koji slušaju turbofolk. Takav njihov ukus posljedica je urušavanja vrijednosti u društvu ali i urušavanja ukupnog životnog standarda (pod čime između ostaloga mislim i na sve lošiji obrazovni sustav i loše školske programe), a za to su krive tzv. političke i društvene elite, a ti ljudi koji to slušaju i gledaju su žrtve a ne krivci, i njih ne treba osuđivati niti se smiju takvi sadržaji zabranjivati.

MOJA KRITIKA romana Bojana Marjanovića "Sutra ćemo" na portalu Lupiga.com

ponedjeljak , 21.05.2018.


Na portalu Lupiga.com

objavljen je MOJ TEKST o romanu
"Sutra ćemo" Bojana Marjanovića

(izd. Književna radionica Rašić, Beograd, 2017.)

Čitajte ga ovdje https://www.lupiga.com/knjige/sutra-cemo-razgolicavanje-od-20-19-do-03-12





Predstavljanje zbirke poezije Maje Urban "Kip slobode"

nedjelja , 20.05.2018.


FRAKTURA

nas poziva
na predstavljanje zbirke poezije

Maje Urban
"Kip slobode"


Uz autoricu o zbirci će govoriti
Darija Žilić, Delimir Rešicki i Andrija Škare.

Kip slobode
je knjiga jedne od rijetkih hrvatskih autorica s doista minucioznim darom da vidi sve ono loše u vlastitoj stvarnosti i nikada i ni pod koju cijenu ne pristaje na današnja (oligarhijska) "pravila" opće društvene "igre" i "igrice", nego, posve usuprot svemu, posjeduje (još uvijek) nadu da poezija, ako već ne može ništa mijenjati, može bar gledati licem u lice svijetu koji nas je sveo na bankarsko i svakakvo drugo, dobrovoljno roblje.
No ono što posebno intrigira u Kipu slobode dekonstrukcija je svih mogućih "uloga" koje u današnjici mora s osmijehom na licu otrpjeti žena. To nikako ne znači da je Kip slobode isključivo "ženska" knjiga, koja igra na sigurno protivno bilo kojoj i bilo kakvoj nametnutoj političkoj i inoj korektnosti, poslušnosti, ali i militarizaciji ženstva, nego to da može imati upravo terapeutske i katarzične učinke na sve nas skupa – i žene i muškarce, u jednome kaotičnome svijetu i vremenu koje više ne mari ni za ostatak ostataka ljudskoga.
Delimir Rešicki


Ponedjeljak, 21. svibnja 2018., 18.30 sati
Kulturni centar Mesnička

Mesnička 12, Zagreb



4. Zagreb Book Festival




Zagreb Book Festival (ZBF) međunarodni je književni festival koji će u ponedjeljak, 21. svibnja 2018. godine po četvrti put otvoriti vrata Muzeja za umjetnost i obrt kako bi ljubiteljima knjiga tijekom sedmodnevnog trajanja festivala ponudio bogat program u sklopu kojeg će gostovati renomirana imena domaće i strane književne scene.

Opširnije o festivalu čitajte na ovome linku gdje ćete naći i poveznicu prema cjelokupnom programu festivala.

Projekt "Ilica: Q’ART": druženje i razgovor o temi "Knjižare i knjižari 80-tih, nove tendencije"

subota , 19.05.2018.



Nenad Bartolčić, urednik portala Moderna Vremena Infopoziva nas da dođemo večeras (subota) 19.05.2018. u 20 sati u Ilicu br. 87 gdje će se u okviru projekta " Ilica: Q'ART " održati druženje i čavrljanje o knjižarstvu nekad i danas, o kultnoj Znanstvenoj knjižari, o Modernim vremenima, današnjim knjižarama... pod nazivom Knjižare i knjižari 80-tih, nove tendencije

Dio programa Kvartovske knjižare odvija se pod nazivom „Vremeplov“ a obrađivat će teme iz povijesti Zagreba i zagrebačkih knjižara. Od prvih velikih nakladnika i knjižara Hartmana, Kuglija i Ćelapa koji su u drugoj polovici 19. stoljeća bili centri knjiške kulture, i koji su Zagrepčane naučili da su knjižare mjesto učenja, intelektualne dokolice i zabave, pa do Zagreba 60-tih i 80-tih godina i Znanstvene knjižare Mladost koje se sjećaju i stariji i mlađi Zagrepčani te knjižare Moderna vremena.

Krajem osamdesetih Mladost je najveće knjižarsko nakladničko poduzeće u Hrvatskoj, a Znanstvena knjižara na Cvjetnome trgu u Zagrebu jedan od punktova zagrebačkih intelektualnih krugova. Istovremeno, grupa mladih ljudi osniva malu knjižaru Moderna vremena koja donosi nove tendencije u knjižarstvo i prezentaciju knjige i uskoro postaje kultna knjižara i mjesto susreta.

Sudjeluju: Nives Tomašević, Nenad Bartolčić, Saša Drach i Ivica Buljan.


Događanje pod nazivom Knjižare i knjižari 80-tih, nove tendencije održat će se se u povodu skore 30-godišnjice Modernih vremena.

Više o projektu Ilica: Q'ART u sklopu kojeg se od 18. do 25. svibnja održava mnoštvo glazbenih, književnih, plesnih, filmskih, umjetničkih i ostalih programa, saznajte na http://projektilica.com/.


Izašla je MOJA ŠESTA KNJIGA !!!

petak , 18.05.2018.


Iz tiska je izašla MOJA ŠESTA KNJIGA, " LIBrIDO " !!!


Izdavač : Litteris, Zagreb
Urednik : Dražen Katunarić
tvrdi uvez, 367 str.

Knjiga sadrži :

MOJIH 48 KRITIKA proznih knjiga hrvatskih spisateljica i pisaca objavljenih u zadnje četiri godine +
+ 15 MOJIH RECENZIJA knjiga hrvatskih autorica i autora
koje su izašle u okviru edicije koju sam uređivao za Hena com od veljače 2014. do srpnja 2016. +
+ 7 MOJIH ESEJA u kojima se bavim temama poput npr. pogubnosti nečitanja, novinarskog ponižavanja čitateljstva, incestuoznosti hrvatske književne scene na primjeru književnih nagrada, tretmana književnosti na Internetu, loše osmišljenih projekata Ministarstva kulture RH itd.

Sredstva za izdavanje knjige izdavaču Litterisu je odobrilo Ministarstvo znanosti , a ja sam u 2014. "konzumirao" tromjesečnu stipendiju Ministarstva kulture za pisanje te knjige.

Tekst sa stražnje korice knjige :

U svojoj novoj knjizi književnokritičkih osvrta i prikaza, Božidar Alajbegović iščitao je većinu domaće književne produkcije od 2012. do 2015. godine, pa tako "Lib(r)ido", između ostalih, obuhvaća četrdesetak kritika djela Slavenke Drakulić, Ludwiga Bauera, Branislava Glumca, Ratka Cvetnića, Daše Drndić, Zorana Ferića, Ede Popovića, Miljenka Jergovića, Josipa Mlakića, Damira Karakaša, Kristiana Novaka, Ivane Sajko, Mihaele Gašpar i drugih, dakle generacijski i poetički vrlo raznolikih autora/ica.
Ono što fascinira i u ovoj knjizi autorova je predanost književnosti te užitak koji se osjeća u prenošenju vlastitih doživljaja djela čitateljima svojih tekstova, na što upućuje i naslov djela. Pritom svakom od naslova koji predstavlja Božidar Alajbegović pristupa svestrano, podjednako se zanimajući i za jezična sredstva kojima je tekst oblikovan, i za strukturu i koncepciju cjeline, društveni okvir u kojem je djelo nastalo te, dakako, za autorsku figuru koja iza teksta stoji.
I u svojoj novoj knjizi, posvećenoj suvremenoj hrvatskoj književnosti, Alajbegović pokazuje da dobra kritika nikad nije isključiva, jer se neće libiti ni odličnome romanu nešto prigovoriti, kao što će i kod loše ili samo solidne knjige uočiti neke vrline te na njih upozoriti.
Osim kritika, knjiga sadržava i eseje u kojima, također na svoj pitak i jasan način, Božidar Alajbegović problematizira cijeli niz tema vezanih uz hrvatsku književnost i izdavaštvo, poput književnih nagrada, pogubnosti nečitanja, odnosa medija prema književnosti i sl.
U "Lib(r)idu" smo ponovno dobili vrlo zanimljivo i poticajno štivo koje, poput ostalih autorovih djela, kao da poručuje da čitanje treba postati potreba i strast.

Božidar Alajbegović neumoran je hrvatski književni kritičar koji je u proteklih petnaestak godina objavio više od petsto tekstova. Iz knjige u knjigu emanira golemu energiju čitanja, ljubavi i entuzijazma prema književnosti.
"Lib(r)ido" je šesta knjiga njegovih književnih kritika kojoj su prethodile sljedeće: Utočište od riječi (2007.), Nešto kao fleš (2009.), Pedeset kritika (2011.), Post scriptum (2013.) te Paralelni svjetovi (2017.)






O INCESTUOZNOSTI U HRVATSKOJ KULTURI

četvrtak , 17.05.2018.



Ljudi iz portala Arteist su prije nekoliko dana na svom fejsbuk profilu ponovno objavili tekst Maje Hrgović iz 2014. o INCESTUOZNOSTI U HRVATSKOH KULTURI (taj tekst je dostupan OVDJE), i postavili su pitanje "JE LI SE OTAD NEŠTO PROMIJENILO?".

Evo što sam im ja odgovorio :



Nije se ništa promijenilo od 2014.kad je ovaj tekst napisan i objavljen.

Ufff, tješka grješka, mea culpa, promijenilo se! Ali nagore!

Npr.kulturne rubrike većine dnevnih novina pretvorile su se u reklamne biltene pojedinih izdavačkih kuća, s panegircima knjigama minorne kvalitete, jer su autori i izdavači interesno povezani s ljudima iz tih redakcija. . Preciznije, urednici kulturnih rubrika novina (npr. D.M. u "N.L.") i novinari ujedno su i pisci pa kulturnu rubriku novina u kojoj su zaposleni zatrpavaju tekstovima o knjigama koje objavljuje izdavač kod kojeg i oni sami izdaju svoje knjige.

Umreženost medija i izdavačkih kuća i njihovih autora onemogućila je postojanje realne slike o hrv.književnosti jer se zbog te umreženosti djela minorne kvalitete dižu u nebesa, pa ne ostaje prostora za tekstove o djelima koja su stvarno kvalitetna. I tako se stvara lažna slika o nekim autoricama i autorima, hvali ih se do degutantnosti iako to ne zaslužuju dok stvarna kvaliteta ostaje prešućena.

Naprimjer :

1. Novinari (npr. I.I. koji piše u "S.D. ") koji u medijima pišu o knjigama a koji inače pišu i objavljuju prozu, bez ikakve zadrške i bez suzdržavanja pišu jako često i uvijek jako pohvalno o knjigama izdavača kod kojeg objavljuju i svoje knjige ;

2. na portalu "N.K." koji vodi osoba (T.T.) koja je ujedno i suradnica u uredništvu jedne izdavačke kuće rubrika recenzija prepuna je pohvalnih tekstova o knjigama upravo te izd.kuće s kojom vlasnica tog portala surađuje i jako često upravo ona i piše o tim knjigama izd.kuće s kojom surađuje;

3. u jednu od rijetkih uopće postojećih teve emisija iz kulture ("P.u.k.")s novinarom (D.I.) koji vodi intervjue, kad je tema književnost jako često kao jedna od sugovornica razgovara vlasnica izdavačke kuće u kojoj i on sam objavljuje svoje knjige

Itd.

Mediji koji se manje prate i koje prati samo usko specijalizirana publika pokušavaju korigirati tu štetu koju slici o hrvatskoj književnosti nanose mainstream mediji svojim nezasluženim hvaljenjem autorica i autora s kojima su interesno povezani a čija djela kvalitetom često ne ne zaslužuju ni biti spomenuta a kamoli u toliko mjeri hvaljena .

No trud im je uzaludan jer široka publika uglavnom prati samo te mainstream medije koji donose lažnu sliku.
Široka publika mainstream medija to ne zna, široka publika mainstream medija nije svjesna da je ti mediji lažu, jer su ti mediji jedini mediji koje ta publika prati, ta publika nije svjesna da je prava istina da je roman XY autorica/ice YX zapravo bezvezarija, jer tu publiku mainstream mediji lažu da je taj roman odličan i podebljavaju još tu laž intervjuima s tim autorom/icom na 2 stranice, jer su s tim autorom/autoricom ili njenom izd.kućom interesno povezani, u tome je problem.

I to je zarvoren krug.

Jedino što preostaje u borbi protiv incestuoznosti u hrvatskoj kulturi jest upornost u otvorenom govorenju i pisanju o tome u onim rijetkim medijima koji su neovisni i koji kritički govor još podržavaju.





<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se