knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

25.04.2017., utorak

Moja kritika romana "EEG" Daše Drndić u novom broju časopisa "Nova Istra"



Izašao je novi broj (br.01/2017.) časopisa "Nova Istra"
(gl.ur. Boris Domagoj Biletić, izd. DHK - Istarski ogranak)

Između ostaloga, časopis sadrži i moju kritiku romana "EEG" Daše Drndić

Iz sadržaja:

- poezija i proza Stijepa Mijovića Kočana, Alda Klimana, Jovana Nikolaidisa, Marka Gregura, Marije Smiljene Ujčić

- prijevodi tekstova Laure Marchig, Prima Levija, Lojze Kovačića, Mirona Bialoszewskog

- temat posvećen Vesni Parun, s tektovima Ane Batinić, Darije Žilić, Vinka Brešića, Dubravke Crnojević-Carić, Magdalene Dyras, Jakša Fiamenga, Ljubice Josić, Martine Kokolari, Željke LOvrenčić, Antuna Paveškovića

- esej Žarka Paića "Pogled gologa Drugoga" (Jacques Derrida)

- kritike i prikazi Božidara Alajbegovića, Livije Reškovac i Mata Nedića



- 06:29 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.04.2017., ponedjeljak

"BILO KUDA, ČITAJ SVUDA"




U sklopu tzv. NOĆI KNJIGE organiziran je nagradni foto-natječaj "BILO KUDA, ČITAJ SVUDA" pa ćemo kao rezultat toga uskoro dobiti gomiletinu fotki na kojima mnogi pred objektivom NAVODNO ČITAJU na neobičnim mjestima.

MOJ PRIJEDLOG ZA IDUĆU GODINU:

a zašto se ne bi umjesto akcije koja će nagraditi najbolju FOTOGRAFIJU FINGIRANJA ČITANJA organizirala akcija kojom bi se nagradio npr. najbolji tekst nekog "neprofesionalnog" čitača o nekoj pročitanoj knjizi, jer bi taj tekst dokazao da je dotični BAR TU JEDNU KNJIGU ZAISTA I PROČITAO dok će ove fotografije prikazivati ljude koji navodno čitaju, koji pred objektivom GLUME DA ČITAJU wink







- 05:48 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.04.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE romana Željka Ivankovića "Rat i sjećanje" (Ex Libris, Rijeka, 2016.)





25. travnja 2017. godine u 19 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) održat će se predstavljanje knjige Željka Ivankovića “Rat i sjećanje”. Ova je knjige dobitnica nagrade K. Š. Gjalski za najbolji roman objavljen u Republici Hrvatskoj 2016. godine.

Knjigu će uz autora predstaviti Miljenko Jergović i Zdravko Zima, a moderirati će Zoran Grozdanov, urednik knjige.

"Perfektno komponirana i ujednačena knjiga, bez šavova i vidljivih umetaka koja je ujedno studija o pisanju, obiteljski roman, roman o ratu, sjećanju, ljubavna drama, uz usklađeno preplitanje svih ovih motiva. Jedan izuzetan roman.”
- Josip Mlakić





- 06:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.04.2017., petak

Hrvatsko filološko društvo i Disput u Noći knjige!




Hrvatsko filološko društvo i Disput u Noći knjige!

U petak, 21. travnja 2017., u 18 sati u Medijateci Francuskog instituta (Zagreb, Preradoviceva 5) održat Hrv.filološko društvo i Disput održat će prezentaciju novih knjiga pod naslovom Francuska veza.

Bit će riječi o naslovima koji tematski dotiču Francusku - "Azijadi" Pierrea Lotija, "Djeci albatrosa" Anais Nin i "Autobiografiji na sve četiri" Jerzyja Giedroyca.

Sudjeluju prevodioci Sanja Šoštarić, Marija Paprašarovski i Adrian Cvitanović te urednica Irena Lukšić.




- 05:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

20.04.2017., četvrtak

22. "Dani Antuna Šoljana" : tema : život i djelo Ive Andrića





Od 21. do 22. travnja u Rovinju

održat će se

22. književno-znanstveni skup "Dani Antuna Šoljana".

Tema : ŽIVOT I DJELO IVE ANDRIĆA


Program dostupan ovdje





- 09:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE romana Antonija Šibera "Problem promatrača"





U petak 21. travnja u 20:00, Ljiljana Pavlina i Antionio Šiber
porazgovarat će u nadi da zabave još koga osim sebe samih u Zelenoj dvorani u Zaboku.

Formalni povod za razgovor je Šiberov roman "Problem promatrača" (2009), ali kako taj roman, kako Šiber veli, zapravo i nije roman te kako on, kako kaže, zapravo i nije pisac, Šiber se nada da će razgovor iz tog ishodišta otići posvuda. Tako mu je, naime, i Ljiljana obećala.

Ljiljana kaže da su razgovori koje vodi u Zelenoj dvorani vrlo spontani te da traju dok se sami ne privedu kraju i dok ih publika želi i može pratiti. Sve bi trebalo biti snimljeno te bi se trebalo moći kasnije pogledati na YouTube.





- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.04.2017., srijeda

Pjesnička večer : G-rupiranje/poezija u krugu



Šest pjesnikinja već pet godina zajedno djeluje, piše i razgovara o poeziji u okviru pjesničkog kružoka 'G-rupa', pod mentorstvom pjesnika, pisca i nakladnika Branka Čegeca. Članice 'G-rupe' u sklopu programa Noć knjige razgovarat će o tome čemu u današnje vrijeme služe književni kružoci, o tendencijama u poeziji, svojoj suradnji, radu, druženju i kreativnom pisanju te će čitati pjesme.
Tribinu moderira Miroslav Mićanović.

21.04.2017. od 20:30, caffe-bar Vynil, Bogovićeva 3 Zagreb

'G-rupa' je započela s radom 2102. godine kao radionica poezije u okviru Centra za kreativno pisanje, a danas djeluje samostalno, kao pjesnički kružok čiji se neobičan pjesnički život i dalje odvija u nepredvidivoj dinamici.

Članice G-rupe su:
Ana Martina Bakić, pjesnikinja, arhitektica, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, scenografkinja, spisateljica velike preciznosti i vještine da vizualno pretoči u poetsko
Sanja Baković, novinarka, pjesnikinja, u nakladi CeKaPe-a 2016. godine objavljena je njezina prva zbirka poezije "Plovna mjesta"
Ives Buljan, inženjerka elektrotehnike, profesorica u srednjoj školi, kreativka, pjesnikinja koja kroz poeziju raščarava momente obiteljskog života, članica Kazališta sjena Tripstih
Suzana Kos, korporativna analitičarka, pjesnikinja magične začudnosti, polako ali sigurno priprema prvi rukopis za objavu
Natalija Mihelin, učiteljica u osnovnoj školi, ljubiteljica beat -pjesnika, strastvena čitateljica i istraživačica poezije
Selma Sarajlić Kanazir, spisateljica interpretacijskih tekstova u kulturi, pjesnikinja, poduzetnica, majka, njezin prvi pjesnički rukopis spreman je za objavu




- 22:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

"Knjigopsija" u "Noći knjige" : Daša Drndić + Sllobodan Šnajder




KNJIGOPSIJA

MJESTO:
Knjižara Ribook,

Janeza Trdine 9a, Rijeka

VRIJEME:
Početak programa: 21.04.2017 u 19:00
Kraj programa: 21.04.2017 u 20:00

RADNJA:

Razgovor o knjigama: "EEG", Daše Drndić i "Doba mjedi", Slobodana Šnajdera

SUDJELUJU:
Tamara Crnko, Saša Stanić, Zoran Krušvar





- 14:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje publikacija o riječkom orlu, među kojima je i knjiga sa stripom Damira Steinfla





U srijedu 19.04.2017. u 12:00 sati u riječkoj Gradskoj vijećnici, Korzo 16 (prizemno) održati će se PREDSTAVLJANJE PUBLIKACIJA O RIJEČKOM ORLU.

Moderatorica će biti Maja Bošković Savić.
Govore će održati: akademski kipar Hrvoje Uremović, predsjednica zajednice talijana iz Rijeke Orietta Marot, direktor komunikacija Rijeka 2020 Vuk Ćosić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, autor recenzija publikacija o riječkom orlu Velid Đekić te Nenad Labos kao predstavnik konzervatorskog odjela iz Rijeke.

U 12:40 predviđeno je razgledavanje izložbe o riječkom orlu dok je u 12:50 predviđen kratki obilazak radova na postavljanju skulpture riječkog dvoglavog orla na kupolu Gradskog tornja.

Knjige koje će biti predstavljene:

- Indeficienver - 'Let iznad orlovskog gnijezda'

- dr. sc. Damir Tulić - 'Riječki orao u povijesno-umjetničkom kontekstu'

- Damir Steinfl - strip 'Legenda o dvoglavom orlu'


Knjige će biti pohranjene u zajedničku kutiju.

Damir Steinfl o svojem stripu kaže:
Čini mi se da sam posljednji "uskočio" u projekt. Knjiga koju sam prihvatio izraditi u iznimnom kratkom roku prvenstveno je bila naručena kao bojanka za odrasle, međutim tijekom proizvodnih procesa likovi su progovorili. U tom trenutku knjiga je bila zamišljena kao bojanka sa praznim oblačićima u koje bi čitatelji sami upisivali tekstove, međutim ubrzo je postalo jasno da nastaje strip a ne bojanka, radnja se zakomplicirala pa je i tekstova bilo sve više, što je Vuk Ćosić, direktor komunikacija EPK Rijeka 2020. prihvatio. Cijeli strip nacrtan je i napisan u razdoblju, od 06.03. do 06.04.2016.
Svi crteži i tekstovi su nacrtani i napisani igrom slučaja na način da su izvučeni direktno iz bjeline papira.
Nakon predaje gotovog stripa dizajneru, strip je pohranjen na kompjuteru kako ga ne bih više gledao i počeo tražiti greške koje su možda nastale tijekom brzinske izrade stripa.
Evo i naslovnice Legende o dvoglavom orlu .




Na riječkom Korzu biti će postavljena izložba o riječkom orlu u sklopu koje je predviđeno i izlaganje 10 tabli stripa iz knjige Legenda o dvoglavom orlu. Table stripa bi trebale biti otisnute na panoima velikog formata.

Evo crteža sa jednog od 5 panoa:








- 07:46 - Komentari (0) - Ispiši - #

'Noć knjige' u vili Arko: Otkriće čitanja




Uključujući se u kampanju za promicanje čitanja, Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca u Noći knjige organizirat će priredbu na kojoj će istaknuti pisci Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Sonja Manojlović, Sibila Petlevski, Igor Rajki i Neven Vulić govoriti o svojemu iskustvu čitanja, o svojoj povijesti čitanja pa i o prijelomnim trenucima u životu popularnih književnih likova vezanih uz otkriće čitanja (utjehu koju nalazi Dickensov David Copperfield) ili o brojnim romanima o odrastanju i autodidaktičnom nadilaženju ograničenja vlastitoga života.

Vrijeme: 21. travnja 2017. (petak) u 19 sati
Mjesto: Zagreb, Basaričekova 24 (vila Arko)

DOBRODOŠLI!





- 06:19 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.04.2017., utorak

PREDSTAVLJANJE: Senko Karuza "Prsa u prsa" (Meandarmedia, 2017.)





MEANDARMEDIA

predstavlja knjigu Senka Karuze: Prsa u prsa.


Sudjeluju:
Senko Karuza
Miroslav Mićanović
Branko Čegec

Cafe u Dvorištu
J. Žerjevića 7/II, Zagreb
četvrtak, 20. travnja 2017. u 19 sati





- 23:34 - Komentari (0) - Ispiši - #

U sjećanje na Đermana Senjanovića Ćiću (1949.-2013.)


Na današnji dan prije 4 godine
napustio nas je čestiti, dragi i iznimno nadareni, lucidni i duhoviti
Đermano Senjanović Ćićo.




U sjećanje na Ćiću donosim svoj tekst o njegovoj knjizi "Evo me u posteju":



Đermano Senjanović Ćićo "Evo me u posteju" (izd. Durieux, 2007.)

napisao BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ,
objavljeno na portalu Lupiga.com u ožujku 2008.


Bivši carinik te prvi predsjednik političke stranke Dalmatinska akcija (od čega je glavom bez obzira na vrijeme pobjegao), ali i pisac, novinar, humorist, satiričar, najduhovitiji fakovac i jedini dostojan sljednik Miljenka Smoje. Rođen 1949. godine u Splitu, gdje živi, piše i ... igra picigin. Jasno, riječ je o Đermanu Senjanoviću Ćići, 'čudu prirode', kako ga istarski brat po svjetonazoru i peru Franci Blašković naziva, dok ga prijateljica Nada Gašić predstavlja ovako: "Lud je i nasilan, nježan i sentimentalan, raščupan i izmeandriran do te mjere da više no na sve književne usporedbe podsjeća na džunglu naivnoga slikara Rousseaua (bizarno i zabavno – i jedan i drugi bili su carinici), iz čijeg nas bujnog, sparnog raslinja vreba tigar. Tako će onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovićev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija umjesto olakšanja zaskočiti čisti destilat nostalgičnih emocija."

U izdanju zagrebačkoga Durieuxa Senjanović je dosad objavio tri knjige: apsurdističku montipajtovštinu na splitski način u kultnom 'Dorinu dnevniku'; 'US&A' – romansirani putopisno–humoristički prikaz dvomjesečnih putešestvija po Sjedinjenim Državama, u imaginarnom društvu velikoga meštra, mentora i prijatelja, Miljenka Smoje, te zbirku dnevničkih zapisa o vlastitoj obiteljskoj, ali i kulturnoj, političkoj i društvenoj svakodnevici grada Splita, zakamufliranih u žanr TV–kolumne koje, nimalo slučajno, tvore kroniku zadnjih 365 dana desetogodišnje HDZ–ove vlasti, od 5. siječnja 1999. do istoga dana 2000. godine, u knjizi 'Vidi, vidi – Teletina '99'. Za novo, prije nekoliko mjeseci objavljeno, četvrto Senjanovićevo oknjigovljenje nazvano 'Evo me u posteju' najzaslužnija je već spomenuta (i citirana) Ćićina prijateljica Nada Gašić (prevoditeljica i urednica brojnih izdanja, ali i autorica nedavno objavljena, zapažena romanesknog prvenca 'Mirna ulica, drvored'). Od dvanaest kilograma Senjanovićevih tekstova tijekom posljednjih nekoliko godina objavljenih u raznim medijima (većinom ipak u "Slobodnoj Dalmaciji") Nada je Gašić sastavila svojevrsnu best of kompilaciju, razvrstavši rukopisnu građu na četiri dijela – kuharske recepte (pardon, ricete) šjore Šimice, novije Dorine dnevničke zapise, izbor iz Ćićinih TV–kolumni te nekolicinu njegovih novinskih članaka, reportaža, intervjua i kratkih humorističnih proznih crtica.

Kulinarska je tematika u knjizi najzastupljenija, zahvaljujući, jasno, šjori Šimici, koja "u svojin ricetan spaja babino, materino i svoje ditinstvo", te pišući o obiteljskim uspomenama, prijateljima, susjedima i rođacima te o njihovim i svojim pričama iz mladosti, ona odaje počast "judima koji su učinili da ovi grad ćutin svojin i da guštan u onome vrimenu u kojemu nisam živila, a kojega još uvik u meni puno ima". Te su Šimičine dalmatinske ricete – iako ponekad čak i uporabljive pri šparhetu (iako uglavnom ne) – zapravo tek okidač za nostalgiju, odnosno okvir i povod za pisanje o životu kakav je nekad izgledao. Hrana je tu sporedna i manje bitna jer, kako šjora Šimica veli, u njoj su gušti samo "kad je oko tebe dragi svit, pomišan s moren, borima i crvčcima". Nepretenciozni, ludizmom protkani zapisi iz kultnoga 'Dorina dnevnika', u knjizi također zastupljeni, još su jedan od načina da iz pomaknute i drukčije, tuđe pripovjedačke vizure Senjanović zapravo progovori o sebi i zbilji koju živi(mo). Na nesvakidašnji i posve začudan način, putem otkačenih, u uske žanrovske okvire nesvodivih stilskih vježbi, Senjanović držićevski i Smojin pučki, tradicijski mediteranski humor garnira apsurdističkim i nadrealnim impulsima utemeljenima na asocijacijama i struji svijesti, poigravanjem riječima i njihovim značenjem nastojeći se što više odmaknuti od grube realnosti koja i njegovu Doru, po već legendarnim buđenjima, svakodnevno, nespremnu i ranjivu zatječe.

No, unatoč avangardističkoj shizofrenosti 'Dorina dnevnika', Senjanović je ipak ponajprije novinar kojemu je na prvome mjestu prihvaćanje publike, čega su najuvjerljiviji dokaz reportaže i novinski članci koji tvore preostali dio nove knjige. Svejedno izvještava li s frankfurtskoga sajma knjiga ili piše o kućnim ljubimcima, svome odnosu spram religije i Crkve ili o ljubavi prema piciginu i Hajdukovu starom placu, Ćićina je optika uvijek humorno–nostalgična, žurnalistički pristup iskren i neposredan, a tekst anegdotalan, lucidan i efektno poentiran, ali nerijetko i sentimentalan pa čak i vrlo ganutljiv. Senjanovićeva knjiga 'Evo me u posteju' tako sadrži možda i najpotresnije stranice suvremene domaće proze, u tekstovima koje je Nada Gašić probrala iz Senjanovićeve rubrike svakodnevnih novinskih TV–kolumni 'Teletina', a u kojima autor bilježi očeve posljednje zemaljske dane.

U vremenu novinarstva koje, posvećeno dobiti i niskim senzacionalističkim porivima, rastače, srozava i izopačava pojam ljudskosti, dok prodor žurnalističkoga diskursa u književnost isto to čini literarnim umjetničkim dosezima, Đermano Senjanović Ćićo rijetka je i iznimna autorska osobnost koja oba ta negativna fenomena ublažava – osim što proznim tekstovima oplemenjuje i obogaćuje domaću književnu situaciju, cjelokupan je Senjanovićev novinarski rad usmjeren afirmaciji ljudskosti te zapostavljenih i već pomalo zaboravljenih moralnih vrijednosti koje suvremeno društvo, podređeno zlatnom teletu novca, niječe i odbacuje.

napisao BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ,
objavljeno na portalu Lupiga.com u ožujku 2008.





- 05:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.04.2017., ponedjeljak

PREDSTAVLJANJE romana Omera Raka "Kultna posuda" (Fraktura, 2017.)





U Noći knjige 2017. FRAKTURA će predstaviti roman Kultna posuda jednog od najboljih suvremenih stilista i poznavatelja kultnoga i okultnoga Omera Raka. O ovom uzbudljivom trileru u kojem se miješaju važne arheološke tajne, mistika, fantastika i erotika govorit će Omer Rak, Milana Vuković Runjić, Damir Radić i Seid Serdarević, a ulomke iz romana čitat će Hrvojka Begović i Frano Mašković.

Hoće li matrijarhat iznova zavladati svijetom, koja je ulo­­ga hermafrodita, mogu li žene preokrenuti kotač povijesti, što predstavlja četveronožna neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika, doznat ćete u petak 21. travnja u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.





- 11:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVI ROMAN Đurđe Knežević "Pravila igre" (Fraktura, 2017.)

Đurđa Knežević
'Pravila igre'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 240
Godina izdanja: travanj 2017.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača

Rad u udruzi za pomoć ženama i borba za ženska prava činili su joj se kao idealna prilika ne samo da ostvari svoje ambicije već i da radi koristan posao za zajednicu, za sebe. Grupa aktivistkinja koja od vremena uzbuna, topova u centru glavnoga grada, pa do suvremenog doba pomaže ženama u nevolji s razgranatom mrežom suradnica trebala je biti pravo mjesto za Doru da ostvari svoje ambicije, da joj mladenački snovi postanu stvarnost. No stvarnost nije onakva kakva se čini izvana, nego je sasvim drugačija – satkana od intriga te borbi za položaj i novac. Postupno otkrivajući prava lica kolegica, od voditeljica do činovnica koje rade u udruzi, Dora otkriva i samu sebe, svoje licemjerje, strahove i tajne za koje nije ni znala da ih ima.
Tamne strane udruga, međunarodne aktivnosti, spletke i intrige, stvaranje atmosfere nepovjerenja i odbacivanje najboljih, mobbing i loši međuljudski odnosi tek su neke od niti koje tvore Pravila igre. Đurđa Knežević portretira i lijepe i naivne, i dobre i zle, i beskrupulozne i ljutite, sve ljudske karaktere koji se kreću na igraćoj ploči u igri u kojoj gube svi koji na nju pristaju.

Đurđa Knežević rođena je u Jastrebarskom 1952. U Za­grebu je završila gimnaziju te studij povijesti i arheologije. Nekoliko godina predavala je povijest na srednjoj školi. Od 1987. do 1990. radila je u Muzeju revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu, isprva kao kustosica, potom kao direktorica. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku, u okviru koje je uređivala feministički časopis Kruh i ruže te uredila i objavila četrdesetak knjiga prijevoda i domaćih autorica. Od 1996. do 2007. direktorica je godišnjega međunarodnog seminara “Žene i politika” u Dubrovniku. Bavi se žurnalizmom i sustavno objavljuje tekstove za novine, eseje, komentare, feminističke i političke tekstove, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Piše kolumnu za news portal Zamir­zine i časopis Identitet.
Objavila je romane: O mojoj mami, Rusima, vatrogascima i ostalima, 2003., Gutanje vjetra, 2005., Meki trbuh jednoroga, 2010., Sladoled od vanilije, 2012., Disanje nemani, 2015., knjigu eseja Feminizam i kako ga steći, 2012., te slikovnicu Mara i tata, 2006. Od 2008. djeluje kao slobodna publicist­kinja. Ta sloboda omogućila joj je da se iz Zagreba pre­seli u Nerežišća na Braču.




- 06:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.04.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE romana Zorana Roška "Minus sapiens" (OceanMore, 2017.)




Predstavljanje novog romana "Minus sapiens" Zorana Roška održat će se u knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu 4 u Zagrebu s početkom u 20 sati. Književni susret s autorom Zoranom Roškom i književnom kritičarkom Ivanom Rogar vodit će urednik Neven Vulić. Roman će biti dostupan po promotivnoj cijeni.

Što se događa kada si istovremeno i mrtav i živ, ili si jednostavno otputovao u 16. stoljeće da bi pratio Michela de Montaignea na njegovu putovanju Europom? Što točno napraviti kada se probudiš među ljudima životinjskih lica, ili upoznaš Kinskog, čiji djed ne zna kako umrijeti, a prati te opojan dah predivnih sablasti? Kako je sve to povezano s pticama i njihovim očima? Tko su uopće glavni likovi, markiz de Gilgame i Kinski? I još važnije, tko je zagonetna Alga Marghen?
Želite li uopće znati odgovore na sva ta pitanja? Vjerojatno ne – a to znači da ste na pravome putu. Jer ovaj roman vodi vas kroz labirinte neznanja i ispisuje himnu našoj sreći što ništa ne znamo.
U halucinantnom svijetu strukturiranom poput ambijenta ili mirisa – gdje događaji nisu tek tako razasuti niti su osobnosti likova naprosto razlomljene – identiteti i znanje nikome zapravo ni ne trebaju.
Zoran Roško svoj književni svijet gradi na potpuno drukčijim temeljima i fascinantnim jezikom predstavlja novog čovjeka, unikatnu pojavu našeg doba, koji je istovremeno fašist i ekstremni individualist, ubojica i konceptualni umjetnik – Minus sapiens.

Zoran Roško rođen je 1960. u Šibeniku. Zaposlen je u Knjižnicama grada Zagreba, urednik je u časopisima Libra Libera, Quorum i Tvrđa. Objavio je knjigu teorijskih tekstova Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla (Naklada MD, 2002.) i roman Ljepota jede ljude (OceanMore, 2011.). Priredio je zbirku prevedenih priča američkih inovativnih autora Moje noćne more prelijepe su za ovaj svijet (OceanMore, 2010.). Održava dva bloga: Roškofrenija i Zoran Rosko Vacuum Player.





- 11:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Živi glasovi' - gošća Evelina Rudan



TRIBINA ŽIVI GLASOVI
POEZIJA I SJEĆANJE

Subota, 22. travnja 2017. u 10 sati
Dom za starije i nemoćne osobe CENTAR, Klaićeva 10, zagreb


Gošća pjesnikinja:
Evelina Rudan

Moderira: Tomica Šćavina

Tribina je otvorena za javnost.
Dobrodošli!

Nova tribina Hrvatskog društva pisaca, „Živi glasovi“, predstavlja iskorak iz uobičajenih okvira unutar kojih se čita i razgovara o poeziji. Odvija se u domovima za starije i nemoćne na području Grada Zagreba i šire, a svrha joj je dvojaka – kulturna i humanitarna. Prema istraživanjima provedenim u Škotskoj (Scottish Poetry Library) i SAD-u (Ruth Pearce Sue i Lillyman, Sveučilište Worcester), čitanje poezije ima pozitivan učinak na ljude koji pate od demencije te kod starijih ljudi općenito poboljšava komunikaciju, podiže samopoštovanje i smanjuje osjećaj izolacije od društva. Unoseći djelić kulture u domove za starije i nemoćne oplemenjujemo i pridodajemo drugačiji smisao okruženju za koje se uglavnom vežu neugodne predodžbe – smrt, nemoć i propadanje tijela. Bit tribine je u dijeljenju, sudjelovanju i interakciji. Organizatori tribine: Tomica Šćavina i Tomica Bajsić.




- 06:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.04.2017., subota

PROMOCIJA romana "Emigranti" Rade Jarka





Promocija romana "Emigranti" Rade Jarka
u izdanju "24 sata", edicija Balkan Noir,

održat će se u knjižnici Bogdana Ogrizovića, 19. travnja u 20:15 h

Govorit će istaknuti pisac Nenad Stipanić i autor romana Rade Jarak

Dobrodošli!






- 17:28 - Komentari (0) - Ispiši - #

Fraktura objavila dvije knjige Prima Levija





Na 30. godišnjicu samoubojstva Prima Levija i 25 godina od prvoga hrvatskoga izdanja jednog od najvažnijih romana o Holokaustu "Zar je to čovjek" Prima Levija, Fraktura je objavila novo izdanje tog romana ali i prvi hrvatski prijevod Levijeve knjige eseja "Utopljenici i spašeni".

O knjigama opširnije ovdje






- 06:10 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.04.2017., četvrtak

MOJA KRITIKA romana Nedjeljka Kaveljevića Ždere "Morlakova pećina" u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Morlakova pećina"
Nedjeljka Kaveljevića Ždere




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Vlatka Perkovića "Ja, Donna Gall, ili čekajući Cesaria"
- tekst Seada Begovića o knjizi pjesama Dražena Katunarića "Jednoga dana bila je noć"
- tekst Sanje Ivić o romanu Ernesta Haffnera "Krvna braća"
- poezija i kratka proza Mladena Machieda
- tekst Denisa Leskovara : rock-portret Iggyja Popa i The Stooges

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.





- 07:13 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.04.2017., srijeda

Nova knjiga eseja Cvjetka Milanje "Metode i modeli. Rasprave i ogledi" u izdanju DHK-a

Cvjetko Milanja
"Metode i modeli. Rasprave i ogledi"

eseji
izd. Društvo hrbvatskih književnika
Opseg: 487. str.
Uvez: Meki
Format: 11,5x18 cm
Godina: Ožujak, 2017.
Cijena: 160,00 kn
Biblioteka: Mala knjižnica DHK
Autor: Urednik: Ivica Matičević

Riječ izdavača


U svojoj najnovijoj knjizi autor je sabrao trideset i osam eseja koje je u skraćenim verzijama predstavio na različitim simpozijskim okupljanjima u posljednjih nekoliko godina. Njegov znanstveni i stručni interes obuhvaća književnu teoriju, ponajprije teme iz francuskoga poststrukturalizma te povijest hrvatske književnost, napose teme o hrvatskom pjesništvu druge polovice prošloga stoljeća. U pojedinim se zastupljenim esejima bavi i hrvatskom prozom te predlaže tipologiju hrvatskoga poslijeratnoga romana. Naročito se ističu eseji o hrvatskom novosimbolističkom pjesništvu te katoličkom i dijalektainom pjesništvu kao rubnim i još uvijek nedovoljno istraženim fenomenima. Jedan dio tema odnosi se na proučavanje razdoblja hrvatskoga ekspresionizma, napose ekspresionističkoga pjesništva i fenomena hrvatskoga zenitizma. Dakle, može se reći da je ova knjiga, u tematskom smislu, presjek kroz tematske krugove kojima se Milanja bavio i inače u svom bogatom esejističkom opusu. U stilskom smislu, Milanja ostaje vjeran svom minuciozno analitičkom pogledu.




- 23:03 - Komentari (1) - Ispiši - #

Objavljen roman za djecu Elvire Slišurić "Kuća kralja paukova" (Studio TiM, 2017.)




U izdanju izdavačke kuće Studio TiM iz Rijeke upravo je objavljen roman za djecu Elvire Slišurić naslova Kuća kralja paukova.



Ovaj je roman magična priča koja se krije iza naizgled obične svakodnevice u jednom malom mjestu u koje su se, nakon višegodišnjeg boravka u velikom gradu, doselili Mario i njegova mama. Kupili su kuću koja će ubrzo pokazati i svoje drugo lice. Naime, u podrumu se krije neobičan svijet do kojeg vode stare napukle stube. A kada tome pridodamo i tajanstvenog starca, znatiželjnu djevojčicu Lanu, lipu koja se preko noći pretvorila u brezu, a potom u lješnjak, olujne noći u kojima se može dogoditi svašta, mračno jezero, neobičan svijet paukova i beskrajno mnogo straha, avantura može započeti.

Elvira Slišurić književnoj je javnosti poznata od kada je objavila u nakladi Hena coma roman Sreća prati hrabre. Inače novogradiška autorica rođena 1973., poznata je i kao popularna radijska voditeljica i glazbena urednica te je uređivala i vodila emisije „Kazališni caffe" i „Književni razgovori". Kao strastvena čitateljica, uspješno je savladala različite radionice kreativnog pisanja, ali i ovladala posebnim izrazom i stilom koji je istovremeno odraz složenih životnih i literarnih iskustava koja se prelijevaju i u njezinu žanrovski vrlo raznorodnu prozu. Stoga bez imalo oklijevanja urednik romana "Kuća kralja poaukova" Milan Zagorac ističe da je Elvira Slišurić autorica koja na novi način kreira modernu književnu Slavoniju.

Dio romana dostupan je na https://issuu.com/studiotim/docs/ku__a_kralja_paukova


- 10:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE: Goran Gluščić "Eshaton TV" (Hangar 7, 2017.)




Book Caffe Dnevni Boravak
Ciottina 12a, Rijeka

srijeda, 12.04.2017.
od 19 sati

Glavni urednik izdavačke kuće Hangar 7 Davorin Horak i Goran Gluščić predstavit će Gluščićev roman 'Eshaton TV'.

Distopijski roman Eshaton TV neobičan je žanrovski roman za naše podneblje. Efektno oslikava društvo nepostojeće zemlje Sretije u kojoj živote kontroliraju vlast i mediji. Apsolutna moć medijskog prostora dovest će do psihičkog rastrojstva glumaca u poznatoj dječjoj emisiji. Njihova reakcija bit će brutalna kada se upuste u snimanje Posljednje epizode kojom će napraviti ultimativni spektakl.






- 09:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

10. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON



Drage pjesnikinje i pjesnici,

Tonko Maroević, Dorta Jagić, Ervin Jahić, Tin Lemac i Ivan Babić

(odbor za doček)


pozivaju Vas na jubilarni

10. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON

na kojemu će Knjižnica Sesvete će biti svečano proglašena
Republikom stiha s prijestolnicom - Stihotronom!

u četvrtak, 20. travnja 2017. od 18,00 do fajrunta!!!

Glazbeni gosti: band Funk jazz junk

Foto projekcija Karmen Stošić „Pogledi" na stihove Ivana Babića

Izložba likovnih radova učenika Gimnazije Sesvete „Glagoljica u inicijalima"


Knjižnica Sesvete ,Trg D. Domjanića 6, Sesvete

PRIJAVA:

mob. Ivan Babić 091 5782 969
e-mail: ivbabic@gmail.com







- 06:12 - Komentari (1) - Ispiši - #

11.04.2017., utorak

NOVO: Harold S.Kushner "Kad se dobrima dogodi zlo" (KruZak, 2017.)

Harold S.Kushner
"Kad se dobrima dogodi zlo"

filozofija
izd. KruZak
prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović
137 str.
110,00 kuna

Riječ izdavača


"Kushner analizira tri različita uzroka ljudske patnje. Za neke patnje ne može se reći da imaju uzrok jer su posve slučajne, ovisne o spletu različitih okolnosti; netko se jednostavno nađe na krivom mjestu u pogrešno vrijeme. Ima također patnji koje su uzrokovane prirodnim zakonima, kao što su potresi i bolesti. Kushner posebno ističe da bi bilo krajnje neprihvatljivo vjerovati ili zahtijevati da Bog intervenira u takvim slučajevima. Čovjek je smrtno biće i umire u skladu s prirodnim zakonima. Treći uzrok ljudske patnje su zli ljudi. Kushner daje svoju interpretaciju priče o Adamu i Evi, naime upravo sposobnost biranja između dobra i zla čini nas onim što jesmo, da smo ljudska bića. Neke patnje uzrokujemo sami jer pogrešno tretiramo naše početne patnje, optužujemo sami sebe ili neopravdano pripisujemo uzrok patnje ljudima koji nam hoće pomoći.''
(J. Talanga)




- 09:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE: Mario Suško "Pomoćno vrijeme postojanja" (Meandarmedia, 2017.)




MEANDARMEDIA predstavlja knjigu Marija Suška: 'Pomoćno vrijeme postojanja'.

Sudjeluju:
Mario Suško
Tonko Maroević
Zvonimir Mrkonjić
Branko Čegec

Cafe u Dvorištu
J. Žerjevića 7/II, Zagreb
utorak, 11. travnja 2017. u 19 sati



O KNJIZI

Ove pjesme su poput Goyinih Strahota rata, prožete tankoćutnim slikama i ustrojnom vrsnoćom, predočujući čitatelju paradoks i ironiju preživljavanja smrti.
Robert Karmon

Kao čin svjedočenja, ova knjiga egzistira u “pomoćnom vremenu postojanja”, izvan svjetovnih granica koje pjesme vješto predočuju. One govore o mjestu koje nije usidreno u vremenu i njegovim pustošenjima, premda su u svojoj napetosti poput sanja i katarze.
Tim Wood

U trećoj knjizi pjesama u nakladi Harbor Mountain Pressa, Suškova vještina i jasnoća očituju se svom svojom žestinom…Njegovo jezično umijeće je bez premca. U Suškovim stihovima poezija nalazi svoje iskupljenje.
Peter Money






- 06:41 - Komentari (0) - Ispiši - #

10.04.2017., ponedjeljak

Nagrade "Prozak" i "Na vrh jezika" za 2016.





Žiri u sastavu Kruno Lokotar, Olja Savičević Ivančević i Marko Pogačar odlučio je:

Nagradu Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina starosti za godinu 2016. dobio je Nikola Leskovar iz Varaždina.

Nagradu Na vrh jezika za najbolji rukopis zbirke poezije, autora/ica do 35 godina starosti dobila je Lucija Butković iz Zagreba.

Nagrade uključuju objavu knjige sa svim pripadnim pravima kod uglednog nakladnika i Prozak/Na vrh jezika prsten i Diplomu.

Nagrade će dobitnicima biti uručene na Festivalu Prvi prozak na vrh jezika koji će se održati, unatoč nedodjeli sredstava od strane Min.kulture RH.


- 23:33 - Komentari (0) - Ispiši - #

SPIKIGIN: Ivica Prtenjača




Dobrodošli na Spikigin,

ciklus pripovijedanja priča (storytellinga),
u zagrebačku Sloboštinu, u Norris cafe, Oreškovićeva 19,
u srijedu, 12. 4. od 20 h
gdje će vam kazivati priče u dva bloka:

„Muke pjesničke" & „Kako sam prodavao nakit"

pjesnik, voditelj, prozaik, skladištar, dostavljač sladoleda, PR, serviser vatrogasnih aparata...
Ivica Prtenjača,
naše književnosti hrptenjača!

Uvoditelj u Spikigin je Kruno Lokotar




- 16:31 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Sinestezije' : Dorta Jagić + Stjepo Martinović





U utorak, 11.04. 2017., u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb, održat će se druga po redu tribina Sinestezije u kojoj se ovaj put povezuju glazbena i književna umjetnost. Gošća je ovogodišnja dobitnica Goranovog vijenca za ukupan prinos hrvatskoj poeziji, Dorta Jagić i književnik Stjepo Martinović, koji će se predstaviti izvođenjem poznatih šansona i autorskih skladbi na gitari.

Dobrodošli!

Voditeljica tribine Sinestezije:
Darija Žilić



- 14:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Zoran Roško 'Minus sapiens' (OceanMore, 2017.)

Zoran Roško
'Minus sapiens'

roman
izd.OceanMore
Cijena 90,00 kn
Broj stranica 168
Uvez Meki uvez s klapnom

Riječ izdavača


Što se događa kada si istovremeno i mrtav i živ, ili si jednostavno otputovao u 16. stoljeće da bi pratio Michela de Montaignea na njegovu putovanju Europom? Što točno napraviti kada se probudiš među ljudima životinjskih lica, ili upoznaš Kinskog, čiji djed ne zna kako umrijeti, a prati te opojan dah predivnih sablasti? Kako je sve to povezano s pticama i njihovim očima? Tko su uopće glavni likovi, markiz de Gilgame i Kinski? I još važnije, tko je zagonetna Alga Marghen?

Želite li uopće znati odgovore na sva ta pitanja? Vjerojatno ne – a to znači da ste na pravome putu. Jer ovaj roman vodi vas kroz labirinte neznanja i ispisuje himnu našoj sreći što ništa ne znamo.
U halucinantnom svijetu strukturiranom poput ambijenta ili mirisa – gdje događaji nisu tek tako razasuti niti su osobnosti likova naprosto razlomljene – identiteti i znanje nikome zapravo ni ne trebaju.
Zoran Roško svoj književni svijet gradi na potpuno drukčijim temeljima i fascinantnim jezikom predstavlja novog čovjeka, unikatnu pojavu našeg doba, koji je istovremeno fašist i ekstremni individualist, ubojica i konceptualni umjetnik – Minus sapiens.

Svakim svojim retkom Roško zabija zlatne čavliće u lijes mnijenja koje pogrešno nazivamo znanjem, književnošću, uređenim socijalnim životom. Njegova konačna namjera nije restauratorsko uskrsnuće starih znanja, nego predano trijebljenje korozijom ugroženih mrtvih slova na papiru i uključivanje čitatelja u trip koji je u temelju svih istinskih avantura, bile one sobne ili svjetskoputničke. Roman Minus sapiens žestok je eksperiment sa sviješću koja se upustila u ljuštenje mrtvih kožica naših identiteta, a u nakani da se jednoj književnosti pokaže kako izgleda nepreparirana riječ.
Dario Grgić

Pripovijedanje u Minus sapiensu sve je samo ne ono sa zadrškom, pripovjedač nas obasipa s pregršt podataka, trudi se detaljno opisati likove, okružje i atmosferu te objasniti što se i zašto događa da bismo svejedno ostali uskraćeni za sve to znanje. Zoran Roško je romanom u kojem prevladava događajnost ostvario metafizičko remek-djelo.
Ivana Rogar

Roškov roman ringišpil je u kojem "vrijeme stoji, a prostor teče”, moćna centrifugalna mašina koja demokratično usisava sva ljudska znanja te ih potom žvače i uz puno humora izbacuje van. Tehnološki lajtmotiv romana je glitch: greška u sustavu, smetnja koja nas podsjeća na bol odvajanja od droge neprekinuta ulijevanja informacija u naš mozak. Jedinstveno osvježenje u hrvatskoj književnosti!
Olga Majcen Linn

Ni u hrvatskoj, a ni u tzv. regionalnoj književnosti, naprosto nema naslova s kojima bi ovaj nepredvidljivi karusel uvrnutih, izglobljenih narativnih fragmenata bio poetički blizak.
Boris Postnikov (o Roškovu prvom romanu, 'Ljepota jede ljude')




- 06:10 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina HDKP-a “Tragom prijevoda” : Mark Twain + Nikos Kazantzakis



Treća ovogodišnja tribina HDKP-a iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 10. travnja 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5).

Bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Mark Twain, 'Broj 44, tajanstveni stranac', prijevod: Vjera Balen-Heidl, Šareni dućan, 2017.
Broj 44, tajanstveni stranac jedno je od posljednjih djela na kojima je radio američki pisac Mark Twain u razdoblju od 1897. do 1904. Napisao je nekoliko verzija istoga djela, a povezuje ih isti, dijabolično šarmantan glavni lik: mladi Sotona. Taj se Sotona zapravo dosta razlikuje od uobičajene predodžbe Nečastivog: predstavlja nam se kao glas istine koji se razračunava i s ljudima i s Bogom, mladi izaslanik kaosa koji je došao na zemlju razotkriti nemilosrdnost, licemjerje, kukavičluk, ludost i krhkost ljudskoga uma. Naša višestruko nagrađivana prevoditeljica Vjera Balen-Heidl ispričat će nam kako se uspjela razračunati s ovoga puta mračnim Markom Twainom i njegovim bajkovitim romanom prožetim pesimističkim viđenjem svijeta.

Nikos Kazantzakis, 'Pismo Grecu', prijevod: Koraljka Crnković, Sandorf, 2015.
Nikos Kazantzakis u ovoj fikcionalnoj autobiografiji opisuje svoja promišljanja o filozofskim i egzistencijalnim temama, u obliku pisama upućenih slavnom renesansnom slikaru El Grecu koji je kao i Kazantzakis bio podrijetlom s Krete. Autor vodi unutarnje dijaloge s velikim ličnostima poput Homera, Bude, Krista, Nietzschea i Lenjina, pozivajući čitatelja na putovanje duhovnim naslijeđem, patnjama i nadahnućima ovih velikih mislilaca. Prevoditeljica Koraljka Crnković ispričat će nam kako se nosila s autorovim traganjem za Odgovorima na Pitanje i hrvala s uvijek iznimno bogatim i zahtjevnim jezikom najvažnijeg grčkog pisca 20. stoljeća.

Tribinu moderira Ana Badurina a sudjeluju prevoditeljice Vjera Balen-Heidl i Koraljka Crnković




- 05:14 - Komentari (0) - Ispiši - #

07.04.2017., petak

GLAZBENI HIT LJETA 2017. bit će POZNATA NARODNA POPEVKA "LOCIRATI, UHITITI, TRANSFERIRATI..."




GLAZBENI HIT LJETA 2017. bit će POZNATA NARODNA POPEVKA "LOCIRATI, UHITITI, TRANSFERIRATI..."

Današnji naslov u jednom mediju glasi: Todorić vratio otok prijašnjem vlasniku, kaže da mu je PUN KUFER ove situacije...

Čovjek ne krije svoje namjere, očito je već spreman za put, KUFER MU JE VEĆ PUN, samo još da skokne po bocu Jane (negazirane) i paketić papirnatih u najbliži Konzum, i mahne nam na rastanku dok onim istim papirnatima otire suzice s obraza, žalostan što više nije u prilici blagostanjem nas darivati, i što više neće moći neštedimice sve svoje snage ulagati "isključivo i jedino i samo" u cilju dobrobiti svekolikog rvackoga puka, i najdraže mu ("i jedine") Domovine...


(foto by Portaloko.hr)




- 11:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

11. Balkanski anarhistički sajam knjiga




Jedanaesti Balkanski anarhistički sajam knjiga održat će se u Zagrebu od 7. do 9. 4. 2017. u AKC Medika, Pierottijeva 11.

Ovogodišnji BASK donosi niz diskusija pa će tako biti riječi o otporu zagađenju u Čileu, populizmu u društvenim pokretima, ali i mainstream politici, pa će anarhisti iz SAD-a govoriti o otporu u eri Trumpa. Biti će prikazan film "Huligladni" o pobuni u Bosni i Hercegovini te njenim odjecima, a održat će se i dvije panel diskusije o skvotiranju i migraciji.

Tijekom sva tri dana sajma biti će postavljena izložba Vlade Marteka pod nazivom "Zatočena umjetnost".
Naravno, tijekom sva tri dana sajma biti će dostupno na stotine antiautoritarnih i anarhističkih naslova, a na sajmu sudjeluju kolektivi i inicijative iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije, Grčke, Makedonije, Austrije, Čilea, SAD-a, Rumunjske, Velike Britanije...

Ovogodišnji Anarhistički sajam knjiga (trinaesti po redu) u Zagrebu održava se kao 11. Balkanski anarhistički sajam knjiga (BASK) koji se svake godine održava u drugom gradu od 2003. godine. BASK okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret, te sve zainteresirane.

Osnovna ideja sajma je predstaviti anarhističku/slobodarsku literaturu i djelovanje što širem krugu ljudi, te stvoriti mjesto susreta i otvoriti diskusije važne za sam pokret i društvo.

Detalje programa pogledajte ovdje: http://ask-zagreb.org/program.htm




- 06:12 - Komentari (0) - Ispiši - #

Dvoje francuskih pjesnika, Laurence Bourgeois i Jean-Marc Barrier, gostuju u Zagrebu i Zadru



Na putovanju Hrvatskom dvoje francuskih pjesnika, Laurence Bourgeois i Jean-Marc Barrier, zaustavit će se u Zagrebu u petak 7. travnja u 18h, na poziv francuske Medijateke. Susret s autorima moderirat će i prevoditi Lea Kovács i Vanda Mikšić.

U četvrtak 13. travnja u 18h Gradska knjižnica Zadar ugostit će pjesnike s kojima će razgovarati Roberto i Barbara Vodanović, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Stihove će u hrvatskom prijevodu čitati studenti Stella Frančišković i David Sambunjak. Druženje će se od 20h nastaviti u Knjigozemskoj.

Izbor pjesama za ovu su prigodu prevele Lea Kovács, Matea Krpina i Vanda Mikšić.





- 02:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se