knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

19.01.2017., četvrtak

Moja kritika romana "Ključ" Tatiane Salem Levy u "Vijencu"




Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)


a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Ključ" Tatiane Salem Levy


Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Wilimowski" Miljenka Jergovića
- razgovor s profesorom usmene književnosti i potpredsjednikom Matice hrvatske Stipom Boticom
- tekst Matea Žagara o zborniku o kršćanskome svecu Sv.Martinu
- tekst Mire Muhoberac u sjećanje na Ivu Brešana
- tekst Mirka Tomasovića "Zar je moguće da se časopis 'Mogućnosti' šaptom gasi?"
- tekst Lahorke Plejić Poje uz novo izdanje Gundulićeva epa "Osman"
- temat povodom 175 godina Matice hrvatske
- tekst Borisa B.Hrovata u sjećanmje na Darka Gašparovića
- tekst Mehmeda Hatipovića o novome broju časopisa "Riječi"

te još ptregršt tektova o likovnoj umjetnosti, glazbi, teatru, filmu, plesu itd.




- 11:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.01.2017., srijeda

Nova knjiga pjesama Slavka Jendrička "Strieglovi hologrami" (Matica hrvatska Sisak, 2017.)


U izdanju Matice hrvatske Sisak objavljena je nova knjiga pjesama Slavka Jendrička :


SLAVKO JENDRIČKO
'Strieglovi hologrami'

poezija
Format: 14,8 x 20 cm ( omot s klapnama, prednja i zadnja)
Strana: 40
Papir: 100 gr ofset – KB, omot: 300 gr PPR
Tisak: 1/1 crni – KB, 1/0 Omot
Uvez: meki uvez, lijepljeno
Cijena knjige: 75 kuna
Nakladnik: Matica hrvatska Sisak, Sisak, siječanj 2017.

O knjizi


Izuzmemo li povremene izbore iz opusa i inozemna izdanja, Strieglovi hologrami dvadeseta su zbirka poezije Slavka Jendrička. Zavidna produktivnost, ali valja imati na umu da se radi o gotovo pola stoljeća književnog stvaralaštva u kojemu, osim jednog izleta u političku esejistiku (Novčić za Harona iz 1995.), nije bilo odstupanja od poezije. Danas klasična figura hrvatskog književnog postmoderniteta s aurom pjesničkoga barda, Slavko Jendričko vrlo je rano, već krajem 1970-ih, a osobito tijekom 1980-ih, postao jedan od cjenjenijih i kritički hvaljenijih generacijskih pjesnika i predstavnika tzv. semantičkog konkretizma.
Gotovo šamanistički uvjerljiv spoj prirodnog i tehnološkog, fizičkog i metafizičkog, ali i zavičajnog i univerzalnog temeljna je
karakte ristika njegove osobne poetike koja će se kroz desetljeća razgranavati i nadograđivati, prelazeći put od konkretizma do ‘stvarnosne’ poezije i natrag. Međutim, poetičkim modelima Jendričko nikada neće robovati, nego će ih od najranijih dana pa sve do knjige koju držimo u rukama, modificirati na sebi svojstven način i prilagođavati vlastitom originalnom i prepoznatljivom izričaju koji neće ignorirati ni ratne okolnosti, ni postratnu tranzicijsku stvarnost, ni zavičajnu atmosferičnost, ni širi književno-kulturni kontekst, kao ni mlađe naraštaje pjesništva i nove tehnologije i komunikacijske mogućnosti. Veći dio svojih novih pjesama posljednjih godina Jendričko će objaviti na popularnoj društvenoj mreži Facebooku, da bi ih tek nakon dobivenog feedbacka sakupio i oblikovao u kasnije zapažene i nagrađivane knjige.
Jendričko se u novoj zbirci ponovno okreće igrivosti jezika prirode i nešto komornijem ugođaju jezika slikarstva. Pritom uzima slike
velikog sisačkog akvarelista Slave Striegla kao moguće referentne točke ili polazišta oko kojih će subjekt isplesti tekst o određenom događaju, impresiji ili cijelom nizu njih, sažetih u jedinstvenu cjelinu šamanskog, mjestimice i fantazmagoričnog doživljaja svijeta. Valja naglasiti kako su i u ranijim zbirkama česti zavičajni motivi i imena, od Kupe, Siska, Komareva, pa sve do Severa i samog Striegla, no ovdje je ipak osnovni provodni motiv voda, kao i cijeli niz semantički srodnih, vezanih uglavnom uz rijeku Kupu, te krajolik i život uz nju: čamac, trska, pijesak, valovi, dno, ribe, zatim i ptice, psi, nebo (noćno i dnevno), sunce, kiša. Oni sami, međutim, a osobito voda, u sebi ne nose ništa specifično zavičajno, u ovom slučaju sisačko-moslavačko, nego računaju s univerzalnim značenjima i prepoznavanjem.
(iz pogovora Davora Ivankovca)

Jedna pjesma iz knjige:

Slavko Jendričko
VODENA KATEDRALA


Sisak je akvarel ispod kojeg
Nazirem lica Slave Striegla
I Slave Raškaj koja gluha
Čuje buku strasti izvora Kupe
Ni voskom kojim sam punio uši
Nisam mogao zaustaviti širenje krvnih žila
Čijom sam krvlju topio korice leda zimi
Godinama poslije bjegunac
Osamljen u jednoj daščari uz samo groblje
U malom selu pokraj vode poput
Poludjelog ministranta izgovaram
Tajne molitve u vrijeme posvećenja kuća
Nitko nikada nije prepoznao usnice
Koje šapću imena njihovih duhova
Njima svjedočim sebe u vodenoj katedrali




- 12:01 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina "Čitaj mi" : Nora Verde



Prva ovogodišnja tribina „Čitaj mi“ Centra za kreativno pisanje održat će se u četvrtak 19. siječnja u 19 sati u Express baru u Zagrebu (Petrinjska 4), a predstavit će Noru Verde, autoricu dviju zbirki priča i jednog romana te brojnih novinskih članaka.

Nora je krajem 2016. objavila zbirku priča „O ljubavi, batinama i revoluciji“. Osim o navedenim imenicama, razgovarat će se o kulturnom aktivizmu, o tretmanu lezbijske i aktivističke književnosti na regionalnoj sceni i o Norinom odnosu s čitateljima/icama. Dotaknut će se i prekarnog rada, muzike i gastronomije.

Nakon razgovora s Norom, pozornica je vaša. Tribina „Čitaj mi“ koncipirana je tako da nakon razgovora s gostom/gošćom otvara prostor svim književnim entuzijastima, bili polaznici radionica pisanja ili ne, da podijele isječak romana, komadić priče, strofu pjesme...

Tribinu vodi Vedrana Bibić.



Izvor: Moderna Vremena Info

- 10:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.01.2017., utorak

M.Jergović i moja malenkost o genijalnome Georgiju Gospodinovu




Osim što piše o teškoćama koje je prevoditeljica Ksenija Banović iskusila tražeći izdavača koji bi objavio hrvatski prijevod Georgija Gospodinova, Miljenko Jergović u Jutarnjem listu (14.01.2017.) obrazlaže genijalnost toga bugarskog pisca, ali također piše i o slabome odjeku Gospodinovljeve knjige u nas nakon što je konačno bila objavljena.

Pritom u tom dijelu teksta spominje i MOJU MALENKOST.

Citiram : "...jedini relevantan članak o "Prirodnome romanu" Georgija Gospodinova napisao je Božidar Alajbegović na jednome internetskome portalu (čini mi se da je to bila Lupiga, da ne provjeravam, neka i to bude po sjećanju...)" .

Uz zahvalu, potvrđujem da je to zaista bio portal Lupiga.com.

Jergovićev tekst možete pročitati ovdje : http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/tranzicija-ili-nademo-se-za-cetrdeset-godina-ispred-hotela-bugarska/ a moj tekst (napisan travnja 2006.) dostupan je ovdje : http://lupiga.com/knjige/prirodni-roman/





- 05:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.01.2017., ponedjeljak

Noci dvobroj časopisa "Tema" (4-6/2016.)





Izašao je novi dvobroj časopisa "Tema" (4-6/2016.)

(gl.ur. Branko Čegec, uzd. Centar za knjigu Zagreb)

Osim razgovora sa Željkom Ivankovićem i Tatjanom Bijelić, te cijele hrpe poezije i proze domaćih i stranih autora te eseja, novi broj teme donosi dva obimna temata :

- TRANSLAB I SUVREMENA FRANCUSKA POEZIJA
- KREATIVNA RIZNICA

Cjelovit sadržaj pregledajte ovdje









- 16:13 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Luka Stjepan Delić





Luka Stjepan Delić rođen je u Zagrebu 1990. godine, gdje studira francuski jezik i književnost, kao i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Nakon višegodišnjeg pisanja proze i poezije, krajem 2015. godine Naklada Ceres objavila je njegov prvi roman, Veliki humanist. Osim književnošću, Luka se bavi i filmom, snimio je nekoliko amaterskih filmova, a bavio se i filmskom kritikom.

U intervjuu koji donosim rekao je mnogo toga o sebi i svome romanu.

Intervju čitajte ovdje





- 10:09 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Senko Karuza - "Prsa u prsa" (Meandarmedia, 2016.)

SENKO KARUZA
'Prsa u prsa'

priče
Nakladnik: Meandarmedia
11/2017.
278 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 119.00 kn

Riječ izdavača


Knjiga "Prsa u prsa" Senka Karuze pouzdan je vodič kroz naplavine i događaje "koji su stizali na otok i uporno ga ostavljali osamljenim", ali istodobno i nama čitateljima-turistima, nama s kontinenta, izvan ruba mora – ostavlja dovoljno mjesta za ushit, zabrinutost, ali i drukčiji odgovor.

Čitatelj knjige "Prsa u prsa" motren je i zahvaćen kao onaj koji dolazi, uznemirava, mijenja, troši i uzima s valutom, putovnicom u džepu mnogo toga zdravo za gotovo. Nije gotovo, počelo je, i promjene koje su na djelu dotiču u prizorima i kadrovima ovih tekstova i onoga tko ih ispisuje i onoga na koga se odnose. Riječ je o knjizi zaokruženih priča, eseja, o literarnoj igri složenoj od prostora i prolaznosti. Vremena koje definitivno nestaje i koje tek u tragovima zatječemo, kao što zatječemo i sebe: na trajektu, u moru.

Riječ je o tekstovima u kojima progovara, govori, grinta i prigovara zajedničko "mi" novom (rječniku) poretku održivog i neodrživog razvoja. Prostor pisanja knjige naizgled je otočna soba, soba s mirisima, pamćenjem mora, soli i ribe, ali njezina je važnost u prisutnosti čovjeka, ribara, muškarca koji ispisuje ono što se na njegovoj koži utiskuje, tetovira.

"Prsa u prsa" angažirana je i nedvosmisleno pisana knjiga u obranu otočnih, dakle ljudskih vrijednosti, kvalitete života i, istodobno, literarni dnevnik nestajanja jednog svijeta u osvitu robovlasničkog turizma.

Miroslav Mićanović

Senko Karuza rođen je u 1957. u Splitu. Djetinjstvo je proveo na otoku Visu. Školovao se u Visu, Splitu i Zagrebu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u mnogim novinama i časopisima. Priče su mu uvrštene u razne antologije, preglede i izbore te prevođene na strane jezike.

Objavio: "Busbuskalai" (1997), "Ima li života prije smrti" (2005), "Tri krokodila" (s B. Čegecom i M. Mićanovićem, 2005), "Vodič po otoku" (2005) i "Kamara obscura" (2010). Izdavačka kuća Profil objavila je 2007. Karuzine sabrane priče pod naslovom "Teško mi je reći".

Senko Karuza je direktor Književnog festivala Mare, Mare! i osnivač neformalnog Multimedijalnog mobilnog centra za istraživanje alternativnih načina preživljavanja na malim i pučinskim otocima.



Izvor:Moderna Vremena Info


- 06:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

14.01.2017., subota

Novi dvobroj časopisa "Treća" - tema: "Migracije, otpor i stradanje"




Izašao je NOVI DVOBROJ ČASOPISA "TREĆA" koji pod nazivom „MIGRACIJE; OTPOR I STRADANJE" donosi cijeli niz tekstova "posvećenih problemima artikulacije humanitarne, etičke i političke traume koja prati pokretni „kontinent izbjeglica” pred vratima šengenske Europe, a pogađa nas naročito bolno jer Europa ima preveliko iskustvo s bezdomnicima da bi bilo kome mogla prodavati argument preventivno zatvorenih vrata."
Broj otvara temu europske migracijske krize s fokusom na problem političke instrumentalizacije migracijskih procesa i zanemarivanja ideologijske, klasne, kulturne i rodne raznolikosti emigranata koji se smatraju prijetnjom europskoj sigurnosti i stabilnosti, dok se njihova potraga za životnom perspektivom predstavlja zoomorfnim figurama i metaforama.
U studijama i esejima znanstveno-analitičke i umjetničko-istraživačke orijentacije pokušalo se odgovoriti na problem nezbrinutosti izbjeglica, azilanata i migranata pred vratima i unutar Europske unije, kao i na problem „nestajanja“ ljudskih bića u „zatvorenim“ prostorima međudržavnih granica.

Sadržaj:

MIGRACIJE: OTPOR I STRADANJE
UVODNIK
Nataša Govedić: Izbjeglička fronta i globalna nejednakost
STUDIJE I RAZGOVORI
Lana Bobić, Emina Bužinkić i Nataša Govedić: Žice kao vojni profit i izbjeglice kao aktivisti granica
Suzana Marjanić: Humanitarna kriza i specizam: dokumenti-vizualni fragmenti
Irena Luksic i Nataša Govedić: Bijeg od kažiprsta ruskog političkog patrijarha
Melita Richter: Ženske migracijske teme u Italiji i tršćansko iskustvo
Silvana Carotenuto: Lampedusa: pisati onkraj pepela
Mirela Holy: Komuniciranje pod velom: integracija versus asimilacija i segregacija
SVJEDOČANSTVO
Selma Banich: Transformacijom do slobode kretanja, prijevod svjedočanstva izbjeglice
ESEJ
Silva Mežnarić: Migracijsko nasljeđe, protuimigracijska rika u Europi 2016.
NA PRAGU FEMINIZMA
Anita Prša: Traganje za prostorima drugačijeg užitka: uvođenje ženske točke gledišta u filmskoj i televizijskoj teoriji
PRIKAZI KNJIGA
Marija Ott Franolic: Misliti bolju budućnost žene
Lucija Halužan: Zagonetka i „dosjetka“ virdžine
Nada Kujundžić: Ljubav i žudnja u krvavoj odaji
Nada Kujundžić: Majka i kći u (feminističkom) zrcalu bajke i mita
Sandra Milanko: Čuvarica ognjišta i bojišta: slika i uloga žena u ustaškom pokretu
Sandra Milanko: Knjiga kao suputnik/ica

Izdavač: Centar za ženske studije
Broj: 1-2, vol. XVIII, 2016.
Cijena: 45,00 kn
Broj stranica: 126
ISSN: 1331-7237

Časopis možete kupiti u Centru za ženske studije, Dolac 8, ili naručiti na treca@zenstud.hr




- 06:16 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.01.2017., petak

INTERVJU: Damir Karakaš





Razgovor s Damirom Karakašom
povodom njegova novog romana
"Sjećanje šume"

čitajte ovdje






- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.01.2017., četvrtak

Radijska emisija o novijoj svjetskoj proznoj književnosti "Do korica"




Na 3.programu Hrvatskoga radija
već se duže vrijeme
svakoga petka, od 22:03 do 22:30 h
emitira emisija "Do korica"
posvećena novijoj svjetskoj proznoj književnosti u hrvatskom prijevodu.

Prozna djela predstavljena su uvodnim tekstom književnog kritičara ili kroz razgovor s prevoditeljima, teoretičarima, kritičarima i piscima, a odabrane prozne ulomke čitaju glumci.

Sve emisije emitirane u prosincu 2016. a u kojima se govorilo o Robertsonu Daviesu, Claudiju Magrisu i Yukiju Mishimi
možete poslušati ovdje




- 06:19 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.01.2017., srijeda

Književni natječaj za mlađe od 35 godina




Portal Kritična masa raspisuje natječaj književne nagrade "Sedmica & Kritična Masa" za 2017. godinu, za mlade pisce (do 35 godina).

U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi).
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 1982. nadalje.
Prva nagrada iznosi 4.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Ovo je treće izdanje nagrade, a prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković (2015.) i Jelena Zlatar (2016.).

Krajnji rok za slanje prijava je 31. 1. 2017.

Više ovdje




- 11:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: William Graves - "Divlje masline: život na Mallorci s Robertom Gravesom" (Sandorf, 2016.)


WILLIAM GRAVES
"Divlje masline: život na Mallorci s Robertom Gravesom"

Sandorf
371 str
meki uvez
125 kuna

Riječ izdavača


Godine 1946., kao petogodišnjaka, Williama Gravesa odveli su iz Engleske na Mallorcu u čarobno planinsko selo po imenu Deyá, kamo se njegov otac—pjesnik Robert Graves, autor međunarodnih uspješnica poput povijesnog romana Ja, Klaudije i upečatljivih književnopovijesnih studija poput Grčkih mitova ili Bijele božice—vratio sa svojom novom obitelji na mjesto gdje je prije rata živio s američkom pjesnikinjom Laurom Riding.
Mladi je William odrastao u sjeni velikog pisca, u sasvim engleskom kućanstvu, istovremeno kušajući život na Mallorci koji gotovo da se stoljećima nije mijenjao. S istančanim smislom za detalj i neskrivenom opčinjenošću mjestom radnje, ova je knjiga također i fascinantan portret samog Roberta Gravesa, njegovih muza i njegove književne i umjetničke sljedbe, kao i studija koja nam razotkriva kako sin slavnoga oca pronalazi vlastiti identitet.

U Divljim maslinama, William, najstariji sin iz drugog braka Roberta Gravesa, daje nam očaravajući, osoban prikaz života s ocem nakon povratka obitelji na Mallorcu—sve lokalne intrige, sporove i ogovaranja isprepletene slikovitim opisima mentalnih procesa kojima se Graves s lakoćom u mašti prebacivao u povijest i pomoću kojih je intuitivno pronalazio skrivene veze, poput svojevrsnog književnog Sherlocka Holmesa.
TIMES LITERARY SUPPLEMENT

Sandorf je 2010. pokrenuo ediciju Izabrana djela Roberta Gravesa koja obuhvaća sljedeće naslove: Zbogom svemu tom, Homerova kći, Pjesme—moj izbor, Kralj Isus, Sveti Billy, Zdravica za Avu Gardner, Bijela božica, Žena gospodina Miltona i Sedam dana na Novoj Kreti.




- 06:05 - Komentari (0) - Ispiši - #

10.01.2017., utorak

Književna večer Drage Štambuka 'Zlato i prah kraljeva'




vrijeme: 11.01.2017. 18:00
mjesto: Dvorana Književnoga kruga Split, Ispod ure 3/I.
organizator: Književni krug Split - Marulianum

Književni krug Split poziva na književnu večer večer Drage Štambuka 'Zlato i prah kraljeva', koja će se održati u srijedu 11. siječnja 2017. u 18 sati.

Govorit će:
Bratislav Lučin
Joško Belamarić
Drago Štambuk



Izvor: Culturenet



- 11:33 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Valeria Luiselli "Tijela bez težine" (Edicije Božičević, 2016.)

Valeria Luiselli
"Tijela bez težine"

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2016.
Prevoditelj: Matija Janeš
Urednik: Josip Ivanović
Dizajn naslovnice: Branimir Vorberger
Cijena: 99,00 kn
Broj stranica: 150

Riječ izdavača

Tijela bez težine kompleksan je roman napisan gotovo bestežinskim stilom. Naime dok Luisellina proza u ovome romanu naizgled glatko teče, obogaćena suptilnim poetskim i filozofskim elementima, njegova je struktura zamršena i majstorski izvedena. Roman donosi dvije glavne fabularne linije, jednu u prošlosti i povezanu s imenom Gilberta Owena, već pomalo zaboravljena meksičkog modernističkog pjesnika koji je živio u prvoj polovini 20 stoljeća. Njegovu pak poeziju i životnu putanju koja ga je odvela u New York istražuje mlada spisateljica i prevoditeljica iz sadašnjosti, nastanjena u spomenutom gradu, protagonistkinja romana. Dvije će se spomenute linije radnje malo-pomalo u romanu međusobno približavati.

Upravo će New York biti mjesto radnje Tijela bez težine, gdje će se prošlost i budućnost protagonistkinje presijecati s onom Gilberta Owena, ali i velikana svjetske književnosti poput Ezre Pounda, Louisa Zukofskog i Federica Garcíje Lorce. Njujorška podzemna željeznica ukazuje nam se kao svojevrsni Had koji udomljuje duhove spomenutih pisaca, okomica koja omogućuje prodor kroz vrijeme. Jer New York, reći će jedan od pripovjedača romana, počinje se zamjećivati odozdo, iz njegova metroa. Tijela bez težine roman je koji svakako ima težinu, koji nas osvaja svojom fragmentiranom formom, poetskim elementima, melankolično-buntovnim stilom, misaonim pronalascima, a nadasve kao zaokruženo umjetničko djelo.


“Luisellin fantastičan prvi roman, o mladoj majci iz Mexico Cityja koja piše roman o vremenu koje je provela kao prevoditeljica opskurnih djela u maloj izdavačkoj kući u Harlemu, razara betonske blokove svakodnevice prekrasnom, melankoličnom kontemplacijom o nestajanju… Luiselli se igra s idejom vremena i identiteta graciozno i sa sjajnom intuicijom.“
Publishers Weekly




- 06:03 - Komentari (0) - Ispiši - #

09.01.2017., ponedjeljak

NOVO: MILKA CAR - 'Uvod u dokumentarnu književnost' (Leykam International, 2016.)

MILKA CAR
'Uvod u dokumentarnu književnost'

izd. Leykam International
FORMAT: 12,5x20cm
OPSEG: 388 str.
UVEZ: meki
CIJENA: 198.00 Kn

Riječ izdavača

Temeljno obilježje dokumentarne književnosti je njezina rascijepljenost između fikcionalnog i faktografskog diskurza jer pozivanjem na status dokumentarnoga polaže pravo na neupitnu autentičnost činjeničnog materijala, no istovremeno počiva na klasičnim književnim postupcima korištenja te građe, počevši od selekcije i montaže do fikcionaliziranja dokumenata. Zadaća je ovog prikaza funkcionalno određenje dokumentarnoga književnosti u pogledu na mnogostruke mogućnosti dokumentarne prezentacije materijala i s njom povezanu problematizaciju odnosa između zbilje i fikcije. Naglasak je na dijakronom promatranju statusa dokumenta, a polazište čini promatranje promjene odnosa u prikazu fikcije i zbilje. Naglašenom antimimetičkom tendencijom propitat će se književno-teorijski odnos zbilje i fikcije, historiografije i književnosti te status književnosti na kraju 20. stoljeća. Dokumentarna književnost važna je za prikaz razvojnih tendencija u razdoblju moderne jer predstavlja opoziciju fikcionalnim djelima i odmak od te književne tradicije. Temeljna ambivalencija dokumentarne književnosti proizlazi iz uske povezanosti s faktografskom građom, te će se u prikazu kombinirati književnoznanstveni i kulturološki pristupi. Uz ukazivanje na problematiku i tipologiju integriranja dokumenata u roman, jedan od ciljeva rada je istraživanje mijene paradigme u korištenju dokumenata. Naglasak je pri tome na prikazivanju promjene u načinu predočavanja zbilje unutar simboličkog sustava književnosti, te će uz naratološku analizu biti predstavljene suvremene kulturološke teorije. Iako se u suvremenoj hrvatskoj prozi pojavljuje žanrovska oznaka «dokumentarnog romana» (primjerice u romanu Daše Drndić Sonnenschein) nema sustavnoga znanstvenog prikaza dokumentarizma, što govori o nužnosti znanstvenog pregleda dokumentarnih tendencija u književnopovijesnom i teorijskom smislu.




- 12:32 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Adonis - "Zrcalo sna" (Sandorf, 2016.)

ADONIS
'Zrcalo sna'

poezija
Nakladnik: Sandorf
Prijevod: Tatjana Paić-Vukić
11/2017.
125 str., meki uvez

Riječ izdavača


Pjesnik Adonis, pravim imenom Ali Ahmad Said Asbar, rođen je 1930. godine u Kassabinu, planinskome selu blizu Latakije, u sjeverozapadnoj Siriji. Adonis je jedan od predvodnika arapskog modernističkog pokreta u drugoj polovici 20. stoljeća. On odbacuje stegu metra i rime, nadahnjuje se francuskim simbolizmom i nadrealizom, Nietzscheovom filozofijom, mitologijama Bliskoga istoka, islamskim misticizmom i stihovima sirijskoga misaonog pjesnika Abu al-Ala’ al-Ma’arrija iz 11. stoljeća.

Suprotno dominantnim strujanjima arapske književnosti od 60-ih godina 20. stoljeća, obilježenim izravnim političkim i socijalnim angažmanom, on i u stihovima u kojima tematizira goruća pitanja arapskoga svijeta ostaje vjeran svome katkad gotovo neproničnom, hermetičnom poetskom izričaju.

Adonis je objavio dvadesetak zbirki poezije i trinaest knjiga književnopovijesnih i književnokritičkih tekstova. Prevodio je Yvesa Bonnefoya i Saint-John Persea, priređivao antologije arapskog pjesništva i predavao arapsku književnost na sveučilištima u Damasku, Bejrutu, Parizu, Princetonu i Georgetownu. Od 1985. živi u Parizu.

Godine 1997. odlikovan je francuskim Ordenom viteza za umjetnost i književnosti, 2007. dobio Nagradu Bjřrnson Norveške akademije za književnost i slobodu izražavanja, a 2011. Goetheovu nagradu za književnost.

Pjesme su mu prevođene na brojne svjetske jezike. Od 1988., kada je Nobelova nagrada za književnost dodijeljena egipatskom romanopiscu Nagibu Mahfuzu, Adonisa svake godine spominju kao sljedećeg laureata iz arapskog svijeta.



Izvor: Moderna Vremena Info


- 06:13 - Komentari (2) - Ispiši - #

07.01.2017., subota

NOVO: Nora Verde - "O ljubavi, batinama i revoluciji" (Sandorf, 2016.)

NORA VERDE
"O ljubavi, batinama i revoluciji"

kratke priče
Sandorf
90 str
meki uvez
95 kuna

Riječ izdavača

Ljubav, batine i revolucija, tri riječi-gromade, tri su tematska okvira unutar kojih se kreće devet protagonistica ove knjige. Ispisane iz pozicije onih koje se patrijarhatu opiru, prkose mu ili ga na bilo koji način remete, ove priče odbijaju svoje junakinje ostaviti na margini, već ih bacaju u samo središte borbe. One primaju udarce i dižu ‘revolucije’, svjesne kako njihovo poprište jesu i ulice, skvotovi, široki javni prostori, ali i klaustrofobično male spavaće sobe, kuhinje u kojima se kuha ljubav i prži na jakoj vatri ljubomore, i svaka ona četiri zida među koja ih se uporno pokušava zatvoriti. Krećući se od priča-minijatura u duhu anglosaksonske tradicije do dužih pripovijesti, uz britki humor i odlične dijaloške dionice, autorica s jednakom lakoćom portretira mlade anarhistice, aktivistkinje, umirovljene pomoćne kuharice, prkosne djevojčice, učiteljice koje gube tlo pod nogama, lezbijke umorne od svakodnevnog, višedecenijskog coming outa...

Priče Nore Verde sklapaju se u zanimljivu narativnu slagalicu, nastavljajući tamo gdje je autorica stala s romanom Do isteka zaliha, pokazujući nam kako nasilje možemo pobijediti ljubavlju, a svaka je takva pobjeda mala revolucija.

Nora Verde (Antonela Marušić) rođena je 1974. godine u Dubrovniku.
Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije, Sezona bjegova (Narodno sveučilište, Split, 1994.) Pjesme su joj objavljene u pjesničkom zborniku Oblaci (Matica hrvatska, Zadar, 1998.) zadarskog Studentskog književnog kluba. Od 2010. književne radove piše i objavljuje pod literarnim imenom Nora Verde. Autorica je proznih knjiga Posudi mi smajl (Meandar, 2010.) i Do isteka zaliha (Sandorf, 2013.).
Priče su joj objavljene u zborniku Pristojan život (lezbejske kratke priče s prostora Ex Yu), (Labris 2012.) i knjizi kratkih priča Zagreb Noir (Durieux, 2014.) koja je u prijevodu na engleski jezik objavljena u studenom 2015. godine u američkoj nezavisnoj kući Akashic Books.
Živi i radi u Zagrebu.




- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.01.2017., petak

Moja kritika knjige Miljenka Jergovića u časopisu "Nova Istra"




Izašao je novi broj časopisa "NOVA ISTRA"
br. 3-4 (jesen-zima) / 2016.-2017.
izd. Istarski ogranak DHK, gl.ur. Boris Domagoj Biletić
386 str., 50 kn

SADRŽAJ

SUVREMENA KNJIŽEVNOST
BOŽICA JELUŠIĆ
IGOR ŠIPIĆ
BISERKA TEŽAČKI KEKIĆ
FRANJO DŽAKULA
TOMISLAV MILOHANIĆ
MIROSLAV PELIKAN
DRAŽEN ZETIĆ
MARIJA DEJANOVIĆ

NOVI PRIJEVODI
GEORGES BERNANOS
Sveti Dominik (prev. B. Petrač)
VITALIANO BRANCATI
Don Giovanni na Siciliji (prev. V. Begić)
WIKTOR WOROSZYLSKI
Mađarski dnevnik 1956. (prev. A. Cvitanović)
DANIEL ALLEN COX
Trusna usta (prev. N. Grgorinić i O. Rađen)
CLAUDIA VONCINA
Duhovni poziv (prev. L. Monica Kmet)

TEMA: GABRIEL GARCÍA MÁRQUEZ
Skupina autora:
Život ispunjen stvaralaštvom – veličina velikana
(prev. Ž. Lovrenčić)

STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI
ŽARKO PAIĆ
Mahnitost i estetika
IVO RUNTIĆ
Mostom preko Zida
BOŽICA ZOKO
Nemoj mi na zlo pristajati (Zrinski i Frankopani)
VLASTA MARKASOVIĆ
Dragotinsko svetište Blažene Djevice Marije u romanima Adama Rajzla
MAJA PROFACA
Predodžbeni prostori

PRILOZI O ZAVIČAJU
NADA GALANT
Dr. sc. Ante Kresina
NEVEN SESARDIĆ
Kako biti čovjek u teškim vremenima: Berto Črnja
FILIP ZORIČIĆ
Ivan Cukon – život i djelo

KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI

MIROSLAV MEĐIMOREC
„Monumentalna epska kronika“
(Nevenka Nekić: Jaka)
BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
„Literarni spomenik rodnome gradu“
(Miljenko Jergović: Sarajevo, plan grada)
ALVIJANA KLARIĆ
„Bašići kroz prozor djetinjstva“
(Vesna Ujčić: Voknajce moga ditinstva)
SLAVEN BERTOŠA
„Prilog poznavanju prošlosti otoka i grada Paga“
(Josip Celić: Pag kroz rukopis Gjure Szabe)
DORIJAN RIGO
„Barban i Barbanština u novom svjetlu“
(Slaven Bertoša: Barban i mletački Loredani...)




- 06:34 - Komentari (0) - Ispiši - #

05.01.2017., četvrtak

NOVO: Katarina Peović Vuković 'Marx u digitalnom dobu' (Durieux, 2016.)

Katarina Peović Vuković
'Marx u digitalnom dobu'

esejistika, publicistika
izd. Durieux
303 str
147,00 kuna

Riječ izdavača


'Marx u digitalnom dobu. Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije' Katarine Peović Vuković knjiga je koja propituje razumijevanje političke emancipacije uz pomoć novih tehnologija. Ona postavlja pitanje: kako nove tehnologije, posebice novi mediji, mogu pridonijeti demokratizaciji društva i emancipaciji manjinskih kultura? Pritom se sustavno i epistemološki precizno obrazlažu temeljna pitanja kao što su: politička emancipacija i emancipacijske politike na internetu, ideologija i njezina refleksija na probleme novih medija, promjene do kojih dolazi u strukturi i karakteru rada u doba kognitarijata, razumijevanje koncepta »virtualnosti«.
U knjizi se primjenjuje teorija brojnih autora, napose filozofa kao što su Martin Heidegger, Michel Foucault i Jacques Lacan, premošćujući pritom granicu između klasične filozofije i sfere tehnologije. Studija je vrlo precizna i elokventna elaboracija suvremenog tehno–znanstvenog, političko–ekonomskog poretka. Pritom ona ukazuje na nekoliko ključnih problema s razumijevanjem uloge i konteksta novih tehnologija. Prije svega, riječ je o ozbiljnom utemeljenju teorije novih medija iz perspektive kritike političke ekonomije. Drugo, o svakom se od ključnih problema elaboriranih u knjizi stvaraju pretpostavke za primjenu filozofskog i fenomenološkog pristupa novim medijima. Studija se naslanja na novoobnovljeni teorijski interes i školu dijalektičkog materijalizma (S. Žižek, A. Badiou). I konačno studija, neizravno, raspravlja i s hrvatskim kontekstom proučavanja novih medija, koji je kronično zarobljen u onome što je Heidegger nazivao »aktualnost«. Takvo razumijevanje novih medija u studijima komunikologije, mediologije, politologije i sociologije najčešće ne uspijeva sagledati svu širinu problema. Djelo je relevatna znanstvena studija koja će pridonijeti razumijevanju fenomena novih tehnologija.

KATARINA PEOVIĆ VUKOVIĆ docentica je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Magistrirala je i doktorirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya »Privremene autonomne zone i drugi tekstovi« (2003). Godine 2012. objavljuje studiju »Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije«. Radove publicira u časopisima Crisis & Critique, Badiou Studies, Stasis, Književna smotra, Trípodos i Synthesis Philosophica.




- 06:37 - Komentari (0) - Ispiši - #

04.01.2017., srijeda

INTERVJU: Goran Gerovac




Goran Gerovac rođen je 1967. u Karlovcu. Do sada je objavio knjigu kratkih priča 'Galerija' i romane 'Pajo, ti si Srbin' i 'Razbijeni', a s potonjim je bio finalist tportalove književne nagrade roman@tportal.hr. Gerovac radi u Večernjem listu kao urednik i kolumnist. Roman 'Sjever je mjesto tame' bio je u užem izboru nagrade VBZ-a i Tisak medije za najbolji roman godine a u intervjuu za T-portal kaže da je to tekst koji se može čitati kao njegov obračun sa samim sobom, ali i aktualnom društvenopolitičkom situacijom u Hrvatskoj.

Intervju čitajte ovdje





- 06:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.01.2017., utorak

Preminuo Ivo Brešan




Jedan od najvećih suvremenih europskih dramatičara, cijenjeni autor, pedagog i nekadašnji ravnatelj Šibenskog kazališta, Ivo Brešan, umro je u 81. godini, javlja Teatar.hr.

Ivo Brešan rođen je u Vodicama 27. svibnja 1936. godine. Diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. i od tad je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, a od 1983. do 2002. bio je umjetnički voditelj šibenskoga Centra za kulturu i Međunarodnog dječjeg festivala.

Jedan je od najvećih suvremenih europskih dramatičara. Obzirom da je životni vijek proveo kao nastavnik, u literarnom je smislu bio izrazito plodan - iza njega ostaje opus od 23 izvedene drame, dvanaest romana, dvije zbirke priča i osam filmskih scenarija. Pisati je počeo još u gimnaziji, a prve novele objavio je u časopisu ‘Šibenska revija’. Usporedo je bio glumac amater u dramskoj družini »Kolo« i profesionalnom šibenskom kazalištu.

Nakon završenog fakulteta dobio je ponudu da ostane raditi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent, no kako je sam rekao, književnost ga je uvijek više zanimala od gramatike. Otprilike u to vrijeme otvorilo se radno mjesto u šibenskoj gimnaziji što se Brešanu učinilo kao najbolja opcija: ‘Meni se tada činilo da ću s takvim namještenjem imati kudikamo više slobode, dok bih se u Zagrebu pretvorio u znanstvenog radnika. Da se ne lažemo, pomogla je i činjenica što sam bio sit menzaške hrane i podstanarstva. U Šibeniku mi je bilo lijepo: bio sam doma, na materinoj spizi.’

Prvi dramski tekst ‘Četiri podzemne rijeke’ objavio je 1970., a punu afirmaciju donijela mu je ‘Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja’, praizvedena 1971. u zagrebačkom Teatru &TD, društvenokritička komedija zasnovana na poredbi Shakespeareova ‘Hamleta’ sa zbiljom sela u Dalmatinskoj zagori. Tekst je prožet kritikom totalitarizma i groteskom, a u dramatičarskom će radu ostati prepoznatljiv po intertekstualnosti, referencama na poznate tekstpve iz svjetske dramske tradicije koje prenosi u našu suvremenu zbilju. U njegovim se djelima protezao sukob pojedinca s represivnim političkim praksama, ironični pristup primitivizmu i živi dijalozi. Skoro da ne postoji europska država u kojoj Brešanov ‘Hamlet’ nije igran. Postavljali su je Austrijanci, Nijemci, Šveđani, Danci, Estonci, Poljaci…

Njegova najpoznatija djela su 'Ptice nebeske', 'Spletke', 'Utvare', 'Anera', 'Svečana večera u pogrebnom poduzeću', 'Hidrocentrala u Suhom dolu' i druge.

Osim niza drama i romana bio je i uspješan scenarist, a publika vjerojatno najbolje pamti duhovite sekvence iz filmova koje je režirao njegov sin, Vinko Brešan, ‘Kako je počeo rat na mome otoku’ i ‘Maršal’. Radio je i s Krstom Papićem ('Lisice', 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja')i Veljkom Bulajićem ('Izbavitelj', 'Dona-tor', 'Obećana zemlja').

Za 'Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja' nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za 'Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću' dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine. Dobitnik je Nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 2001., a 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman 'Kate-drala'.

Njegova supruga spisateljica Jela Goldan Brešan umrla je u šibenskoj bolnici krajem rujna 2016.




- 17:21 - Komentari (7) - Ispiši - #

NOVO: Margaret Atwood - "Godina potopa" (Lumen izdavaštvo, 2016.)

MARGARET ATWOOD
'Godina potopa
'
roman
Nakladnik: Lumen
Prijevod: Mate Maras
320 str., meki uvez
Cijena: 139.00 kn

Riječ izdavača


Na istoku sunce sve jače prži i daje crvenu nijansu plavosivoj maglici koja obilježava daleki ocean. Strvinari koji se gnijezde na telefonskim stupovima šire krila kako bi ih osušili. Zrak blago miriše na paljevinu. Bezvodni potop – pošast stvorena ljudskom rukom – donio je kraj svijeta.

No dvije su djevojke preživjele: Ren, plesačica koja je ostala zarobljena na radnome mjestu, u skupom seks-klubu (najčistijem prljavom poslu u gradu), i Toby, koja gleda i čeka u svojem vrtu na krovu. Ima li još koga?

Margaret Atwood napisala je više od četrdeset djela (proza, poezija i kritički eseji), a njezine su knjige objavljene u više od trideset pet zemalja. Među njezinim romanima "The Blind Assassin" je osvojio nagradu Booker 2000. godine, a "Alias Grace" kanadsku nagradu Giller te talijansku Mondello. Posljednji njezin roman "MaddAddam" (2013.) ujedno je posljednji nastavak njezine znanstvenofantastične trilogije ("Gazela i Kosac", "Godina poplave" i "Ludi Adam").

Na festivalu knjiga u Edinburghu 2005. primila je Enlightenment Award za istaknut doprinos svjetskoj književnosti i misli. U Španjolskoj je 2008. dobila književnu nagradu Prince Asturias.



Izvor: Moderna Vremena Info


- 06:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se