knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

01.09.2016., četvrtak

NOVO: Karin Fossum: 'Kad vrag drži svijeću' (Edicije Božičević, 2016.)

Karin Fossum: 'Kad vrag drži svijeću'
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2016.
Prevoditeljica: Anja Majnarić
Urednik: Josip Ivanović
Dizajn naslovnice: Iva Mandić
Cijena: 149,00 kn
Broj stranica: 256

Riječ izdavača




U potrazi za uzbuđenjem, tinejdžeri Andreas i Zipp ukradu torbicu iz kolica, te pokrenu nesretni niz događaja koji završi smrću novorođenčeta. Nesvjesni počinjenog zločina, Andreas i Zipp slijede staricu, slučajnu prolaznicu, do ulaznih vrata, i Andreas ulazi u njezinu kuću s nožem. Zipp čeka prijatelja, ali Andreas se ne pojavljuje…
Inspektor Sejer i njegov suradnik Jacob Skarre ne mogu povezati smrt djeteta s prijavljenim nestankom lokalnog delinkventa. I dok se u gradiću stvara sve veća pomutnja oko misterioznih događaja, nevjerojatna istina skrivena je u staričinom podrumu.

“Ova priča nevjerojatna je zbog toga što su likovi toliko uvjerljivi. Ovo nije priča o ludom serijskom ubojici, nema osvete stare 40 godina, ili ubojice koji naprosto uživa u ubijanju. Ovo nije tipičan krimić u kojemu tražimo počinitelja, nego o tome koje su točno stvari dovele do zločina. Ovo je knjiga o tome kako životi običnih ljudi izmaknu kontroli, kako dođe do tragedije – bilo to pukim slučajem ili čak zbog letargije i neaktivnosti društva. Ova knjiga govori o tome koliko je većina nas zapravo blizu rubu, a da to ni ne shvaćamo. Imate osjećaj da bi se ovakve stvari mogle dogoditi svakome. Svatko od nas mogao bi postati ubojica, ili žrtva, ili čak oboje u isto vrijeme… Ova će vas knjiga također natjerati da posumnjate u vlastiti razum, i u razum ljudi koji vas okružuju.”
Edmund Loew, Goodreads

„Apsolutna kraljica psihološke jeze, Norvežanka Karin Fossum izbliza proučava tri smrti u ovom romanu u kojemu zlo dotiče i obitelj samoga inspektora Sejera... Dok Fossum istražuje različite teme i živopisno ih oslikava kroz vješto napisane likove, knjiga postaje moćna istraga o zlu i moći koje ono posjeduje, moći da mijenja živote ljudi. Nitko, koliko god njegov ili njezin zločin bio strašan, nije zao u ovoj knjizi, ali zakon, nažalost, funkcionira prema jednostavnijem, crno-bijelom principu. Ponekad uzbudljiva, ponekad kontemplativna, knjiga Kad vrag drži svijeću sjajan je roman koji se na nov način dotiče nekih od najvažnijih tema suvremenog društva.“
Mary Whipple, Amazon

O AUTORICI

Karin Fossum (Sandefjord, Norveška 1954.) s dvadeset je godina objavila zbirku poezije Kanskje i morgen, za koju je iste godine dobila nagradu Tarjei Vesaas za debitante. Neko je vrijeme radila u bolnicama, lječilištima i centrima za odvikavanje od droge. Nakon toga seli u okolicu Osla i započinje vrlo uspješnu književnu karijeru, obilježenu serijalom knjiga o inspektoru Sejeru, koji joj je u Norveškoj priskrbio nadimak „kraljica krimića“. Njezina djela prevedena su na tridesetak jezika, a za knjige iz serije o karizmatičnom inspektoru Sejeru i njegovom pomoćniku Skarreu nagrađena je nizomknjiževnih nagrada u Norveškoj, a i izvan nje, iz kojih se mogu izdvojiti Brageprisen (2000. za roman Elskede Poona), jedna od najprestižnijih norveških nagrada za beletristiku, Rivertonprisen (1996. za roman Se deg ikke tilbake), nagrada za najbolji norveški krimić, gdje se našla u društvu Joa Nesbřa, Frodea Gryttena, i Kjella Ole Dahla, Glassnřkkelen nagrada za najbolji skandinavski krimić (za Se deg ikke tilbake) te nagrade Silver Dagger za Elskede Poona i Los Angeles Times Award za istu knjigu. Zasad je ekranizirano šest romana o inspektoru Sejeru. Za knjigu Kad vrag drži svijeću osvojila je Gumshoe nagradu za najbolji europski krimić 2006. godine.




- 06:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

31.08.2016., srijeda

NOVO: zbirka poezije Želimira Periša " X " (Algoritam, 2016.)


Želimir Periš
" X "

poezija
Algoritam

Riječ izdavača

Želimir Periš do sada je bio poznat kao prozaik, a zbirkom poezije X, etablira se kao pjesnik na sav glas. Dobar dio zbirke kao da je propitivanje dosega poezije, pa odabir, naklon
i vraćanje na scenu, ili bolje na ulicu, poezije prošlog stoljeća koja se recitira, po mogućnosti na megafon s preokrenute gajbe, koja se obraća čitatelju/slušatelju i aktivira ga.
To je poezija sazdana od pamfleta, parola, jezika svakodnevice impregnirana egzaktnim podacima, humorom i ironijom, svojevrsna racionalno-lirska masa stihova koja progradira,
raste kao lavina i onda kreće – uzbrdo. A govori o svijetu spektakla, neoliberalnom kaosu i kapitalističkom pressingu na ljudski život i san, čudesima privatizacije i opustošenim
tvorničkim pogonima, identitetskim izborima...

No Periš ima i svoju drugu i treću stranu, nakon pjesama koje se izvikuju, dolaze ciklusi pjesama koje se šapću i koje se mrmljaju. U tim je, dominantno ljubavno-erotskim ciklusima,
autor nešto tiši, no i dalje zaigran i socijalno osviješten. Nađe se u njegovim stihovima i obiteljske historije i društvene histerije, pa se i među jastuke uvlače politička rješenja: a
zašto svi zajedno ne bismo pošli u krevet, pita se.

Zbirku završavaju pjesme za mrmljanja, kolekcija emocija poraza, poezija luzera koji su bitke izgubili, ali ne znači da su se i predali. Oni svoje misli izgovaraju sebi u bradu s ciljem da
tu bradu i glas iz nje – podignu.

Ovo je zbirka s nepoznanicom × u naslovu, ali radi se o tome da se taj ×, to nepoznato, prepozna, malo nakosi i postane +. Da se svijet promijeni. Riječima Želimira Periša: × kao dosta!




- 11:48 - Komentari (0) - Ispiši - #

Novi hrv.prijevod kineskog nobelovca Mo Yana "Žabe" (Fraktura, 2016.)

Mo Yan
'Žabe'

roman
Nakladnik: Fraktura
Prijevod: Karolina Švencbir Bouzaza
08/2016.
384 str., tvrdi uvez s ovitkom
ISBN 9789532667851
Cijena: 179.00 kn

Riječ izdavača


Wan Xin kći je liječnika koji se proslavio svojim otporom prema Japancima. Kreće očevim stopama i kao primalja na kineskom selu dobiva legendaran status. No kad njezin zaručnik, pilot borbenog zrakoplova, prebjegne na Tajvan, šikaniranje koje doživljava kulminira na spektaklu javnog suđenja.

Kako bi dokazala svoju lojalnost režimu, Wan Xin postaje fanatična zagovornica politike jednog djeteta, a bračne parove koji su se drznuli suprotstaviti i odlučili na drugu trudnoću progoni nevjerojatno nesmiljeno i uporno. Premda je zbog njezine slijepe odanosti Partiji i sam ostao udovac, njezin nećak Wan Zu želi zabilježiti njezin život, od slavnih dana do starosti, u kojoj se pokušava iskupiti za sve zlo koje je drugima nanijela.


Vodeći suvremeni kineski pisac Mo Yan u svojem romanu "Žabe" oslikava život u ruralnoj Kini od sredine 20. stoljeća do današnjih dana. Potresan i duhovit roman, nevje­rojatan spoj zbilje i fantazije, "Žabe" su remek-djelo pisca kojem je Nobelova nagrada 2012. učvrsti­­la poziciju jednog od najvećih i najvažnijih pisaca današnjice.



"Sirova i životna priča. Ovaj je roman veliko djelo s velikim idejama o vrlo osjetljivoj temi."
The Wall Street Journal

"Mo Yana proslavio je njegov halucinativni realizam. Žabe su još jedan od dokaza njegova privlačno smionog pristupa književnosti. Nobelov odbor mudro je odabrao."
The Washington Post

"Ovo je fascinantna kulturno-politička po­­vijest. Vješto isprepleće farsu s dru­­štvenim komentarom, obiteljsku dramu s dubljim temama. Mnogo je u romanu zabavnog, mnogo je tužnog i dirljivog, a Mo Yan spretno se kreće između ta dva registra."
Independent

"Uživat ćete u slasnoj i ironičnoj rečenici jednog od najboljih kineskih pisaca."
Nils C. Ahl, Le Monde



Izvor: Moderna Vremena Info



- 06:32 - Komentari (0) - Ispiši - #

30.08.2016., utorak

NOVO: Tomislav Sabljak "Mumije. Groteske i melodrame za radio i televiziju" (DHK, Zagreb, 2016.)

Tomislav Sabljak
'Mumije. Groteske i melodrame za radio i televiziju'

izd. DHK
Opseg: 255 str
Uvez: Meki
Format: 11,5x18 cm
Godina: Kolovoz, 2016.
Cijena: 150,00 kn

Riječ izdavača


Knjiga sadrži pet radio dramskih i televizijskih tekstova, Neron je emitiran prvi put, 14. svibnja 1964. i doživio je više od deset repriza. Druga radio drama, groteska Mumije imala je premijeru 1970. na Radio Zagrebu. Potom je bila uključena u tjedan jugoslavenske radio drame u Stuttgartu zajedno s radio dramama A. Šoljana, D. Kiša, M. Kovača, I. Slamniga i I. Vrkljan. Njemačka snimka izvedena je na njemačkim radio stanicama i u Austriji - Klagenfurtu i Grazu. Na XIV. Ohridskom tjednu radio drame, Božena Kraljeva dobila je prvu nagradu za glavnu žensku ulogu. Mumije je N. Vončina uvrstio u Antologiju hrvatske radio drame I. (1927.-1971.), 1998. Televizijska drama Groznica prikazana je na Televiziji Zagreb 1979. a godinu dana kasnije i na Televiziji Ljubljana pod naslovom Mrzlica. U svom prvom radio dramskom tekstu Neron Sabljak se bavi problemom diktatora i diktature. Groteska Mumije ilustracija je ljudskog raspadanja, ne samo u Cioranovom filozofskom smislu, nego je to, faktički, rasap ljudske pameti i ljudskog tijela. Groznica je nastala kao plod dugogodišnjeg autorova skupljanja šatrovačkog govora i druženja s marginalcima i gubitnicima iz zagrebačkih kvartova, koji su svoj odnos i nezadovoljstvo prema društvu iskazivali i stvaranjem svog vlastitog govora i s mišlju da je najveći grijeh što su uopće rođeni. Melankolija je melodrama iz Domovinskog rata, o mladom ratniku, bivšem športašu koji se kao invalid vraća kući, ali uviđa da više ne pripada toj sredini i napušta svoj dom. Mjesečari govore o jednom polutajnom sanatoriju u kojem se u vrijeme II. svjetskog rata skrivaju komunisti, ilegalci, umjetnici, zahvaljujući prije svega ugledu i društvenom utjecaju vlasnika i glavnog liječnika, primarijusa sanataorija, koji je odmah 1945. likvidiran.Tekst se oslanja na dokumentarni materijal o "sanatoriju Vranešić". Veliku ulogu u ovim tekstovima ima dijalog, kroz koji se stvaraju karakteri, a česte jezične improvizacije utječu na to da neke fraze ostaju nedorečene, da izostaju glagoli, objekti i drugi dijelovi rečenica. Blizak svakodnevnom govoru, radio damski govor Sabljakovih tekstova narušava pravila konverzacije i prilagođuje se radiofonskom izrazu, ali i teatru uopće.

Urednik knjige: Ivica Matičević





- 10:43 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Venko Andonovski - "Vještica" (Algoritam, 2016.)

Venko Andonovski
"Vještica"

roman
izd. Algoritam
prijevod: Borislav Pavlovski
godina: 2016
dimenzije: 14 x 22 cm
stranica: 396
uvez: meki
žanr: povijesno-suvremeni
cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača

(…)Makedonija. Od svih prolaznika na ulici oko mene, koliko njih zna što ta riječ znači? Osjećamo neku vrstu tuge kada mislimo na osamljenost u kojoj se nužno nalazi veliki pisac Makedonije. Naročito ako pisac nije napisao svoj roman da bi se taj roman dobro prodavao, već da bi rekao ono što još nije rečeno. To je slučaj Venka Andonovskog i njegovog romana Vještica, koji je, pored toga, moderan roman, to jest, u mom osobnom žargonu, roman trećeg doba.(…)
Ako govorim o Hermanu Brochu i Carlosu Fuentesu, mora se reći da roman Venka Andonovskog pripada također trećem dobu u historiji romana, u kojem pisac odbija da se prikloni tradicionalnoj formi romana kao nužnosti. U Vještici, Andonovski ne samo da želi opisati okruženje i život lika, nego i da shvati nepojmljivo. Naime, neshvatljivi masakr žena (pola milijuna žena) koje su bile optužene za vještičarenje i poslane na lomaču. Ono o čemu on govori, nije samo masakr, već tajna masakra, koji se, za nevjerovati, dogodio u Europi, u toj istoj Europi kojoj se obično divimo zbog racionalnosti, znanosti, kritičkog mišljenja, i koju stoga smatramo posebnom.

Ali u ovom sjajnom polifonom djelu, u kojem raznolikost narativnih procesa iznenađuje i raduje čitatelja, prisjećanje na vještice i vradžbine je konstantno praćeno i obogaćeno pričama koje su smještene u suvremeni život, tako da Vještica postaje veliki roman o Europi. Prošlost i sadašnjost Europe.

Ali dosta. Ne želim da prepričavam ovaj neprepričljivi roman. Molim vas pročitajte ga. S ljubavlju koju zaslužuje.

MILAN KUNDERA

Radnja knjige zbiva se u 17. stoljeću upravo ovdje, u Hrvatskoj, u Gradecu!

Iz knjige:

"Točno u podne, 16. srpnja 1633. godine, kad svi stvorovi i stvorenja Božja ostaju za trenutak bez svojih sjena, otac se Benjamin, pripadnik prosjačkoga i propovjedničkoga reda Male braće, sa sjenom Božjom na tijelu, crnom i časnom presvetom haljom, iskrcao na pola puta između Medvedgrada i Gradeca."





- 06:07 - Komentari (0) - Ispiši - #

29.08.2016., ponedjeljak

Novi roman Josipa Mlakića "Majstorović i Margarita" (Fraktura, 2016.)

Josip Mlakić
'Majstorović i Margarita'

roman
Fraktura
248 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača


Na adresu okultnog časopisa "Peto oko" dolazi zanimljiva dojava da je na ravnome dijelu autoceste u blizini gradića Blizanci napravljeno zakrivljenje nevidljivo ljudskom oku, povezano sa Sotonom, a iza nje se, navodno, krije tajna koja će promijeniti živote mnogim mještanima. Članovi male redakcije kreću u istraživanje, a najzainteresiraniji za slučaj mladi je novinar šećeraš Jozica Majstorović. U gradiću susreće djevojku koja će mu promijeniti život te će naizgled nerješiv slučaj istražiti do kraja.

Od novinara amatera preko svećenika na Harley Davidsonu i umirovljenih branitelja s izvanserijskim terencima pa do nezadovoljnih djevojaka, voajera i policajaca neobičnih prezimena, Josip Mlakić daje galeriju grotesknih likova prepunih tajni i povezanih na najčudnovatije načine.

Njegov antijunak, nenačitan, trapav, bolestan, predodređen da bude gubitnik, spletom okolnosti zajedno s ljubavi svoga života, djevojkom s ruba društva, razotkriva tajnu koju krije gradić na rubu nigdine. Roman "Majstorović i Margarita" prepun je referenci na kultnu seriju Twin Peaks te filmove Jima Jarmuscha i Akija Kaurismäkija, a u njemu se precizno zrcale društvo i njegove tajne nakon dvadesetak godina tranzicije.



MOJA KRITIKA MNlakićevog romana "Svježe obojano" dostupna je ovdje




- 09:29 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Walter Benjamin : "Berlinsko djetinjstvo oko 1900." (Mala zvona, 2016.)

Walter Benjamin
'Berlinsko djetinjstvo oko 1900.'

izd. Mala zvona
prevela Sanja Lovrenčić
Format: 12x18,7
ISBN: 9789537760670
Broj stranica: 104
Uvez: meki
Godina izdanja: 2016.
Cijena: 98,00 kn

Riječ izdavača

Walter Benjamin postao je tijekom zadnjih desetljeća jedno od ključnih imena humanistike. Krećemo li se područjem proučavanja moderniteta, statusa umjetničkog djela, filmske teorije, filozofije povijesti, teorije popularne kulture ili kanonske književnosti, teško da ćemo moći zaobići njegovo ime. Ovakva je situacija s jedne strane odraz širine njegovih interesa te lucidnosti s kojom je o odabranim temama pisao. S druge je strane ona odraz Benjaminove svijesti o tome kako baviti se filozofijom ili kulturalnom teorijom uvijek prvenstveno znači baviti se pisanjem. Sklonost da se izražava metaforom, slikom ili aluzijom prije nego sistematičnom argumentacijom te inzistiranje na minucioznom stilu prije nego na strogosti izlaganja, čine Benjaminove tekstove - koji se uvijek smještaju između filozofije i književnosti - područjem povlaštenog znanja te nikad ne dopušta njihovo jednoznačno ili konačno dešifriranje. U Berlinskom djetinjstvu oko 1900. upravo je ovaj “ostatak književnosti” dominantan element; Benjamin se u ovom tekstu vraća autobiografskom diskursu te pruža lirsku viziju djetinjstva na prijelazu stoljeća u bogatoj berlinskoj obitelji. Međutim, ova naizgled partikularna i osobna tema, osim što lucidno svjedoči o velegradskoj kulturi navedenog razdoblja te već samim time tvori povijesno izrazito zanimljiv tekst, istovremeno dodiruje, evocira, i naznačava niz filozofskih i socijalnih tema: pitanje konstituiranja i brisanja subjekta kroz sjećanja, sjenu klasnih nepravdi, mogućnost pravedne reprezentacije povijesnog trenutka te odnos mesijanizma i modernosti. Krećući od literarnog žanra, Berlinsko djetinjstvo oko 1900. radikalno utjelovljuje tenziju koja se pojavljuje između književnosti i filozofije te čini obje mogućima. Benjamin time anticipira i jednu od ključnih tema poststrukturalističkog pokreta te ostaje modernji nego ikad.




- 06:54 - Komentari (0) - Ispiši - #

27.08.2016., subota

NOVO: Matthias Nawrat "Poduzetnici" (Mala zvona, 2016.)

Matthias Nawrat
'Poduzetnici'

roman
izd. Mala zvona
s njemačkog prevela Helen Sinković
Format: 13x20
ISBN: 9789537760687
Broj stranica: 100
Uvez: meki
Godina izdanja: 2016.
Cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača


Kratki roman Poduzetnici njemačkog pisca mlađe generacije Mathiasa Nawrata sadrži sve elemente potrebne da ga se upiše u distopijsku tradiciju znanstveno-fantastičnog žanra s elementima društvene kritike. Radnja ovog romana odvija se u nama poznatom svijetu koji je obilježen stvarnim toponimima Schwarzwalda, no taj je svijet pretrpio neku vrstu apokalipse - o kojoj se nikada eksplicitno ne progovara - te u njemu pravila društvenog ustroja uznapredovale tehnološke civilizacije više ne vrijede ali nisu niti potpuno suspendirana. Fragmentiranim prostorom Schwartzwalda unutar kojeg se tehnologija, otpad i priroda isprepliću tvoreći groteskne figure, kreće se protagonistica i pripovjedačica, trinaestogodišnja Lipa. Ona sa svojim ocem i bratom skuplja različite toksične otpatke zaostale nakon industrijskog kraha te ovu svoju djelatnost naziva poduzetništvom. Uz obiteljsku mrežu likova važnu simboličku ulogu igra Dugi Nosonja Timo, Lipin (potencijalni) dečko koji mašta o utopijskom prostoru s one strane Schwartzwalda, kamo na kraju i odlazi. Drugi utopijski prostor koji se u romanu spominje jest topos Novog Zelanda na koji će Lipa otići kad Poduzeće zaradi dovoljan kapital. Nijedno od ovih utopijskih "drugdje" ne realizira se, međutim, tijekom romana.

U najmanju ruku jednako važna kao elementi zapleta jest pripovjedna tehnika koju autor koristi. Birajući za pripovjedačicu neiskusnu trinaestogodišnju djevojčicu koja barata fragmentima diskursa iz svoje okoline ali ih ne razumije u potpunosti, on naglašava kako apokalipsa nije isključivo tehnološki ili prirodan fenomen, već u prvom redu slom mogućnosti osmišljavanja. U svijetu u kojem su se izbrisale granice tehnološkog, organizacijskog, znanstvenog, ljubavnog i obrazovnog govora, nisu samo doline Schwarzwalda ispunjene različitim otpacima i fragmentima; i sam verbalni izraz počinje podsjećati na niz nabacanih ostataka, iščupanih iz konteksta te u najbolju ruku poluupotrebljivih. Ova borba trinaestogodišnje djevojčice da uspostavi smisao kroz pripovijedanje unutar svijeta u kojem su se svi protokoli komunikacije urušili predstavlja središnju i najpotresniju dramu Nawratovog romana. Na jednom je nivou ova knjiga svakako jaka kritika retorike poduzetništva, profita i optimizma bez temelja koju ovi diskursi uzgajaju; na drugom ona propituje konvencionalnost komunikacije te potencijalnu monstruoznost koja vreba ispod površine ustaljenih značenja.






- 06:16 - Komentari (0) - Ispiši - #

26.08.2016., petak

Umro akademik Nikica Petrak




Na zagrebačkom groblju Mirogoju u srijeduje ispraćen akademik Nikica Petrak, pjesnik, esejist, feljtonist i prevoditelj, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost, koji je preminuo iznenada u subotu, u 77. godini života, priopćeno je u srijedu iz Akademije.

Nikica Petrak rodio se 31. kolovoza 1939. godine u Dugoj Resi. U Zagrebu je diplomirao anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu 1963. godine. Početkom 1960-ih bio je urednikom kulturne rubrike u Studenstkom listu, zatim na Hrvatskoj radioteleviziji (1967.–77.) te Nakladničkoj kući "Liber" (1978.–89.), savjetnikom u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Hrvatske (1991.–92.) i urednikom u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" (1992.–2004.). Bio je dugogodišnji član uredništva časopisa "Forum" Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Za člana suradnika izabran je 2000. godine, a za redovitog člana HAZU, u Razredu za književnost, izabran je 2004. godine.
Akademik Petrak bio je član obiju nacionalnih književničkih organizacija, Društva hrvatskih književnika (DHK) i Hrvatskog društva pisaca (HDP).
U književnost je stupio početkom šezedesetih godina.: 1959., kao studentu i dvadesetgodišnjaku objavljen mu je ciklus pjesama Sve ove stvari u dvotjednoj "Književnoj tribini". Od tada objavljivao je pjesme, eseje, feljtone i prijevode u mnogim književnim listovima i revijama. Bio je jedan od istaknutijih pripadnika pjesničkoga naraštaja okupljena oko časopisa Razlog.

Akademik Petrak bio je i vrstan prevoditelj književnih, filozofskih i povijesnih djela. Prevodio je s engleskog poeziju, pripovijesti i drame (Dylan Thomas, E. A. Poe, Ben Jonson) te važna djela sociologije, politologije, uglavnom kulturologije (H. Arendt, P. Blake, J. Bronowski, E. Burke, E. Friedll, D. Held, L. Mumford, L. Strauss, J. Tomasevich itd.). Za potrebe zagrebačkog kazališta preveo je petnaestak suvremenih dramskih tekstova koja su sva bila i izvedena.

Njegove su knjige dobile niz priznanja, od eminentno književnih do općenitije društvenih.

Za knjigu pjesama Tiha knjiga dobio je Nagradu "Tin Ujević" 1981. i Godišnju nagradu "Vladimir Nazor", za Ispadanje iz povijesti "Goranov vijenac" 1996. i Nagradu Fonda "Miroslav Krleža". Nagradu HAZU za književnost dobio je 1999., a 2013. nagradu "Dragutin Tadijanović".

Umro je u subotu, 20. kolovoza u Dubrvniku. Prema želji akademika Nikice Petraka i njegove obitelji, ispraćen je na zagrebačkom groblju Mirogoju u najužem obiteljskom krugu, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću i medije HAZU.



Izvor: Hina


- 06:42 - Komentari (0) - Ispiši - #

25.08.2016., četvrtak

15. Festival fantastične književnosti u Pazinu i Žminju




Već tradicionalni susret ponajboljih SF&F pisaca iz regije, Festival fantastične književnosti koje tradicionalno organizira udruga Albus iz Pazina, u suradnji s Gradom Pazinom, Pučkjim otvorenim učilištem Pazin, Muzejom grada Pazina i općinom Žminj kao partnerom, održava se ovog petka 26. kolovoza 2016. u 20.00 sati u pazinskom kaštelu i subote 27. kolovoza 2016. u 19.00 sati u Čakavskoj kući u Žminju.

Ulaz je besplatan, a na festivalu će se u petak predstaviti 7 autora koji će predstaviti nova žanrovska izdanja iz Hrvatske i regije, dok će u subotu čak 16 autora predstavljati zbirku „Arheološke priče“ i svoje priče u njoj. Autori dolaze iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Tema festivala je “Arheološke priče” što je ujedno i naziv zbirke izdane u okviru festivala. Na natječaj ovogodišnjeg Festivala fantastične književnosti stiglo je 33 priča među kojima je za objavljivanje u zbirci “Arheološke priče” odabrano 19 najboljih.

Drugi dan Festivala odvija se u Žminju u sklopu kulturrnih događanja žminjske Bartulje gdje će se u večernjim satima odvijati centralni događaj Festivala, gdje će biti predstavljena i zbirka priča za koju su pisci napisali priče s ciljanom temom, a ove godine tema zbirke priča je bila arheologija. To je bila nit vodilja svih autora, nit vodilja koja se odlično uklapa u općinu Žminj i njenu povijest.

Program 15. Festivala fantastične književnosti

Petak 26. kolovoza 2016./ 20.00 sati – Pazinski Kaštel
Nastupaju:
Milena Benini (Zagreb) - romani "Da En" i "Prodavač snova"
Aleksandar Žiljak (Zagreb) - zbirka priča "Srce od stakla"
Danijel Bogdanović (Pleternica) - roman "Noćni vlak za Dukku"
Daria Keršić (Zagreb) - roman "Moć Albiura"
Saša Šebelić (Medulin) - roman "Crobotica"
Tihomir Jovanović (Beograd, Srbija) - zbirka priča "Palisade i čadori"
Dragić Rabrenović (Bijelo Polje, Crna Gora) - zbirke festivala fantastične
književnosti Refesticon 2015 i 2016
Davorin Horak (Zagreb) - nova izdanja nakladnika Hangar 7
Moderator nastupa i predstavljanja novih žanrovskih izdanja je Davor Šišović.

Subota, 27. kolovoza 2016./19.00 sati - Čakavska kuća u Žminju

19.00 – Književna večer: predstavljanje zbirke “Arheološke priče”; sudjeluju: Danijel Bogdanović, Ernest Sanders, Goran Skrobonja, Marko Fančović, Milena Benini, Saša Šebelić, Vanja Spirin, Zoran Vlahović, Dragić Rabrenović, Maja Orešković Igrić, Tamara Babić, Aleksandar Žiljak, Igor Rendić, Vladivoj Lisica-Fox, Jasmina Blažić, Hrvoje Prćić; te kao moderator urednik zbirke Mirko Grdinić.




- 15:51 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Ivana Šojat : "Emet i druge priče" (Fraktura, 2016.)

Ivana Šojat
'Emet i druge priče'

Fraktura
08/2016.
200 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 119.00 kn

Riječ izdavača


Emet na hebrejskom znači "život" i tom je riječju oživljen Golem. Ispisana na njegovo čelo, ona ga oživljuje, a brisanjem samo jednoga slova, "E", nastaje Met – "smrt". Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča. Trajno ih obilježava zločin koji dokle god ostaje nerazriješen i nekažnjen, presudno utječe na sve oko sebe te se vraća poput zloduha i opsjeda ljude i stvari.

Ivana Šojat u "Emetu" propituje tanku granicu na kojoj se miješaju pogansko i kršćansko, znanstveno i onostrano, crtu između života i smrti, dobra i zla, na kojoj se susreću anđeli i duhovi. Prožete atmosferom najboljih horora, ove priče zadiru do srži stvarnoga ja svakoga pojedinca.

Ivana Šojat-Kuči rođena je 1971. u Osijeku, gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i zike na Pedagoškom fakultetu. Osam godina živjela je u Belgiji te tamo diplomirala francuski jezik. Roman "Šamšiel", 2002., nagrađen je na Kozarčevim danima u Vinkovcima Poveljom za uspješnost, a roman "Unterstadt", 2009., osvaja nagradu za književnost Vladimir Nazor (2010.), nagradu Ksaver Šandor Gjalski za najbolji roman (2010.), nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo zavičajne tematike (2010.) i nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine (2010.). Roman "Ničiji sinovi" izašao je 2012. a roman "Jom Kipur" 2014.

Uz 5 spomenutih romana objavila je i zbirke priča "Kao pas", 2006., "Mjesečari", 2008. i "Ruke Azazelove", 2011., eseje "I past će sve maske", 2006., te zbirke poezije "Hiperbole", 2000., "Uznesenja", 2003., "Utvare", 2005. i "Sofija plaštevima mete samoću", 2009.

Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika. Između ostalih prevela je knjige Amélie Nothomb, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barker, Nuruddina Faraha, Alice Sebold, Moussa Nabatija, Luca Bessona i Paula Austera. Živi i radi u Osijeku.




- 05:54 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.08.2016., srijeda

Tribina "Jutra poezije" : Sonja Zubović




U subotu (27.08.2016.) s početkom u 12 sati u Basaričekovoj 9, Zagreb, u krčmi Pod starim krovovima, na tradicionalnoj tribini JUTRA POEZIJE svoju će novu knjigu pjesama ("Samo se vjetar smiješi") predstaviti autorica SONJA ZUBOVIĆ.

Sonja Zubović rođena je 1962. u Zagrebu. Diplomirala je 1987. na studiju jugoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje i danas živi i radi. Članica je Društva hrvatskih književnika. Radna biografija obiluje raznovrsnim stvaralačkim rezultatima i iznimnim kulturnim projektima. Umjetnički je voditelj Tekston umjetničke organizacije u okviru koje je osmislila i vodi projekt poticanja čitanja poezije za mlade - Poezija to go.

Voditelj tribine je Robert Roklicer, književnik.



- 06:35 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.08.2016., utorak

INTERVJU: Krešimir Bagić






Krešimir Bagić, nagrađivani pjesnik, kritičar i profesor stilistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, nedavno je objavio vrlo zanimljivu knjigu 'Uvod u suvremenu hrvatsku književnost' (Školska knjiga), u kojoj donosi pregled književnih fenomena, pravaca i autora od 1980. do 2010. godine. Posebna zanimljivost knjige je u tome što su svi ti književni fenomeni artikulirani u kulturnom i društvenom, pa i političkom kontekstu, tako da čitatelj dobiva ne samo književni, nego i društveni pregled najznačajnijih događanja u zadnja četiri desetljeća, a Bagićeva knjiga je važna i po tome što se još nitko nije na takav način uhvatio u koštac s valorizacijom suvremene književne scene Hrvatske bez one famozne povijesne distance.

Razgovor s Krešimirom Bagićem čitajte ovdje






- 06:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

22.08.2016., ponedjeljak

NOVO: Joseph Roth - "Hotel Savoy/Slijepo ogledalo" (DHK/Istarski ogranak, 2016.)

JOSEPH ROTH:
"HOTEL SAVOY" (roman)

i u istome svesku
"SLIJEPO OGLEDALO" (pripovijest)
S njemačkoga preveo: Milan Soklić.
Knjižnica "Nova Istra"
Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika Pula
Niz Proza; sv. 75.
Opis:
156 str., 20 cm, tvrdi uvez;
cijena: 150 kn / 20 €.

Riječ izdavača


Austrijski pisac Joseph Roth rodio se 2. rujna 1894. u mjestu Brody kod Lviva u današnjoj ukrajinskoj pokrajini Galiciji. Studirao je u Beču, gdje je poslije Prvoga svjetskog rata započeo novinarsku karijeru. Potom je nekoliko godina živio u Njemačkoj, najviše u Berlinu. Ondje je napisao i objavio prve romane, između ostalih i „Hotel Savoy“, u kojima se bavi traumatičnim iskustvima austrougarskih vojnika nakon Svjetskoga rata, posebno onih koje je svršetak rata zatekao u ruskome zarobljeništvu. Nakon dolaska na vlast Hitlerovih nacionalsocijalista, nastanio se u Parizu i više se nije vraćao u Njemačku. U francuskom izgnanstvu napisao je glavna djela, među njima i „Radetzky marš“ (1932.), u kojemu nostalgično opisuje propast Austro-Ugarske Monarhije i raščlanjuje uzroke njezina raspada. Umro je u pariškoj sirotinjskoj bolnici 1939. godine.
Rothovo se književno stvaranje ne može lako svrstati u određeni pravac suvremene literature. Najbliži je, barem u ranim djelima, skupini autora koja se razvila iz ekspresionizma i u nas se obično naziva „Novom stvarnošću“ (Neue Sachlichkeit).
O njegovu je stilu veliki njemački književni kritičar Marcel Reich-Ranicki napisao sljedeće: "Roth je bio neobičan pisac i zato što je bio kadar pisati mnogo, a istodobno biti savjestan umjetnik. Nikad se nije ogrješivao o prirodnost tona, nikad nije bio opširan, u njegovu stilu nije bilo mjesta koketiranju. Ta je proza dosljedna, a ipak elastična, vitka, ali ne i mršava, mišićava, ali ne i koščata. Roth je bio grozničav čovjek, čovjek na rubu. Iz njegova jezika međutim izvire potpuni mir, čak prosvijećenost.“


U romanu „Hotel Savoy“ iz 1924. godine, jednom od svojih prvih književnih ostvarenja, Joseph Roth u prvome licu opisuje sudbinu austrougarskoga vojnika Gabriela Dana, koji se završetkom Prvoga svjetskoga rata vraća iz ruskoga zarobljeništva te na putu prema Beču stiže u grad „na vratima Europe“, kojemu se ne navodi ime, ali bi prema opisu mogao biti poljski Łódź, te odsjeda u hotelu Savoy. U golemu hotelu na sedam katova žive svi društveni slojevi; paradoksalno su na donjim katovima smješteni bogataši, dok u visini, blizu Boga, životare siromasi. Hotel izvana djeluje raskošno; iznutra se, međutim, otkriva i materijalna i moralna bijeda tadašnjega društva. Bogati industrijalci svake večeri gledaju gole djevojke u hotelskom baru, siromasima tajanstveni liftboj Ignaz zaključava kovčege kad ne mogu platiti sobu, danima se iščekuje dolazak bogatog Amerikanca Bloomfielda koji treba promijeniti sve. Vlasnika hotela nitko nikad nije vidio. Gabrielu se u hotelu uskoro pridružuje i jedan hrvatski lik, njegov ratni drug Zvonimir Pansin, anarhistični revolucionar, koji na kraju romana s mnoštvom drugih povratnika sudjeluje u razaranju hotela te pritom i sam strada, dok Dan odlazi u Ameriku, koja se u romanu nudi kao novi početak i alternativa Europi.
U godinama nove seobe naroda - 2015., 2016... - kad je Europa preplavljena izbjeglicama s Bliskoga istoka i iz Afrike, koje se poput Rothovih povratnika iz ruskoga zarobljeništva istodobno doživljava i kao žrtve i kao prijetnju, i u kojima financijski sraz bogatoga sjevera i sve siromašnijega europskoga juga dovodi u pitanje same temelje Europske unije, metafora hotela Savoy stječe dodatnu aktualnost.






- 06:49 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.08.2016., ponedjeljak

TIME-OUT do 22.08.2016.




A do tada,
pročitajte moj 6 kartica dug tekst
u kojem preporučujem za ljetno čitanje
šest suvremenih europskih romana

i objašnjavam zašto biste
baš te romane trebali pročitati.

Tekst je dostupan ovdje






- 06:05 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.08.2016., četvrtak

O "PONIŽAVANJU" - Danas je čovjek čovjeku uistinu vuk...



Olimpijske igre "u punom su jeku" pa sportska novinarčad opet divlja - novine su i portali prepuni naslova u kojima su suparnici "uništeni", "poniženi" "rastureni", "pregaženi" pa mi nema druge nego podsjetiti vas na jedan svoj 2 godinice star tekst takvome novinarskome diskursu posvećen :



Prije koju godinu EPH-ovski „briljantni umovi“ k'o pijan plota uhvatili riječi „flamboajantno“, ali srećom, nakon što su na blogovima i društvenim mrežama bili ismijani, ubrzo su se okanili te priglupe riječi.

Ali, avaj, evo nove pošasti - Brazil je na nedavnom Mundijalu, tako nam je bar sportska novinarčad poručivala, bio „ponižen“, i otad malo koji dan prođe bez novog „poniženja“ - eto, doznali smo da je Čilić prije nekoliko dana „ponizio“ Federera, Albanija je u prvome kolu kvalifikacija za naredno Europsko prvenstvo u nogometu „ponizila“ Portugal, Inter je jučer "ponizio" Sassuolo, a ni današnji dan sigurno neće proći bez nekog novog "poniženja" na sportskim terenima... A jedini koji su zapravo uistinu poniženi su čitatelji tih i takvih medija, čiji novinari svoje čitateljstvo svakodnevno bezobrazno svode na svoju priglupu mjeru.

Ukoliko malo razmislimo o razlogu pojave takvog diskursa u medijima, možemo zaključiti da je on puno dublji od pukog senzacionalizma – i pronaći ćemo ga zapravo u izrabljivačkome karakteru sustava kojega smo svakodnevne žrtve. Jer, kao posljedica neoliberalne ekonomske doktrine, objeručke prihvaćene i od naših vlastodržačkih garnitura (i prošle, i trenutne), naše društvo postupno, ali sve ubrzanije postaje hiper-kompetitivno. A kompetitivnost koja se ubrzano uvlači u sve sfere života postepeno dovodi ne samo do iščeznuća empatije, izostanka solidarnosti i nestajanja pozitivnih emocija spram drugih ljudi, nego čovjek drugog čovjeka počinje doživljavati kao konkurenciju, kao protivnika, te konačno, i kao neprijatelja.

Naime, u uvjetima gospodarske krize sve smo više egzistencijalno ugroženi, a pod pritiskom straha, neizvjesnosti i ugroze, u čovjeku počinje prevladavati ono animalno – instinkt za preživljavanjem. A kako preživjeti?

Tako da uklonimo prijetnju, a prijetnja nam dolazi od drugog čovjeka, kojega, već smo zaključili, promatramo kao konkurenciju (čitaj: neprijatelja), koji ugrožava naš opstanak. Jer, primjerice, s neprestanom prijetnjom nove, tko zna koje već po redu racionalizacije poslovanja u poduzeću gdje smo još, nekom srećom, na plaći, treba se izboriti da ime onoga ili one iz susjednog ureda/susjednog stola/one blagajne bliže izlazu itd. bude ispred nas na listi za otpuštanje...

Analogno tome, sportski novinari ni sportske terene više ne percipiraju kao poligone za sportsko nadmetanje, za nadigravanje u sportskoj igri, već sportski tereni postaju gladijatorska borilišta, bojna polja na kojima se ne nadmeću dva sportska tima, već se do istrebljenja bore dvije protivničke, neprijateljske ekipe. I, nije više dovoljno suparničku sportsku ekipu nadigrati u sportskoj igri ubacivši u njihovu mrežu više golova ili koševa, već ih treba poniziti, dokusuriti, dokrajčiti…

A s obzirom da su, kako smo zaključili, pozitivne emocije među ljudima u sve većem deficitu, nakon pobjede nije dovoljno radovati se vlastitome uspjehu ili uspjehu ekipe kojoj smo privrženi već se treba naslađivati porazom protivnika, odnosno neprijatelja. Odatle zapravo i popularnost tolikih televizijskih projekata poput reality showa…

Ukratko, u izrabljivačkome društvu u kakvome živimo, čovjek je čovjeku uistinu vuk, sve do konačnog istrebljenja, a koje, kako vijesti s različitih strana svijeta u zadnje vrijeme pokazuju, vjerojatno i nije tako daleko.

Ali, možda drugo nismo ni zaslužili, jer, kao što sam napisao u recenziji knjige priča Ivana Vidića "Južna država" - zamorci smo, pokusne životinjice u globalnome eksperimentu kapitalističke nezasitne nemani, ili smo pak mali ljudi (upravo poput onih u istoimenoj Vidićevoj priči) dva do tri centimetra visoki, i izgubljeno bauljamo hodnicima kuće velikog tajkuna, sve dok nas tajkunova razmažena kći ili njegova napirlitana žena, ne dokrajče visokom potpeticom svoje cipele.

Gotovo smo odreda oportunisti, nimalo opasni, uglavnom poltroni i poslušnici, a ono malo buntovnika glasna gomila brzo i lako ušutka i demoralizira, nastojeći i njih svesti na vlastitu mjeru i učiniti ih pijunima u igri moći i neprestanog stjecanja, gomilanja, zarađivanja i trošenja. Porobljeni i pokunjeni, a zapravo zaljubljeni u svoje lance, anestezirani obiljem i zbunjeni suviškom izbora (ne onih krucijalnih – egzistencijalnih, već banalnih – potrošačkih) te traumatizirani nemogućnošću ostvarenja „hoću sad i hoću sve!“ vegetiramo u tuposti mrtvih osjetila, u kratkom predahu, do pojave nove želje, potrebe, htijenja.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno na portalu Lupiga.com, 15.09.2014.







- 09:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

Čitanje produljuje život, kažu znanstvenici




Čitanje knjiga može produljiti životni vijek za dvije godine, kažu znanstvenici s Yalea koji su rezultate svog nedavno provedenog istraživanja objavili u časopisu Social Science & Medicine.

Suautorica studije Becca R. Levy, profesorica epidemiologije na sveučilišnom Odjelu za javno zdravlje i njezini kolege tvrde da je čitanje korisno za zdravlje. I unatoč sve većoj popularnosti Kindlea i ostalih sličnih e-izdanja knjiga, prodaja tiskanih izdanja je u porastu. Prošle je godine u Sjedinjenim Državama prodan 571 milijun knjiga u odnosu na 559 milijuna 2014., prenosi portal Medical News Today.

No čitanje knjiga nije samo popularna razbibriga. Naime, brojne dosad provedene studije pokazale su da je čitanje dobro za razne aspekte zdravlja. Nedavno istraživanje pokazalo je da čitanje knjiga fikcije kod nekih ljudi potiče empatiju. A novo istraživanje profesorice Levy i kolega otišlo je korak dalje, pokazavši da čitači knjiga umiru u prosjeku dvije godine kasnije od onih koji ne čitaju.

Istraživanje je provedeno na 3635 osoba starijih od 50 godina koje su znanstvenici podijelili u tri grupe: one koji ne čitaju knjige, oni koji tjedno na čitanje knjige utroše tri i pol sata, a treću grupu činile su osobe koje tjedno čitaju više od tri i pol sata. Rezultati su pokazali da, u usporedbi s osobama koje ne čitaju, ljudi koji čitaju tri i pol sata tjedno imaju 17 posto izgleda manje da će umrijeti u predstojećih 12 godina, a onima koji čitaju više od tri i pol sata šanse se smanjuju za 23 posto. Zaključeno je da čitači umiru u prosjeku dvije godine kasnije od onih koji uopće ne čitaju.

Studija je otkrila i da knjige više čitaju fakultetski obrazovane žene s višim osobnim prihodima. Slična je veza utvrđena i kod osoba koje čitaju novine ili časopise, no povezanost je nešto manje čvrsta. Istraživanjem nije precizno utvrđeno koji mehanizmi čitačima produljuju životni vijek, no Levy i kolege pretpostavljaju da bi se moglo raditi o pozitivnom utjecaju na kognitivne funkcije. Tome u prilog idu i rezultati jedne studije iz 2013. koja je pokazala da čitanje potiče komunikaciju među moždanim stanicama.

Izvor: HINA





- 06:26 - Komentari (1) - Ispiši - #

09.08.2016., utorak

INTERVJU: Svetlana Aleksijevič





Više od 50 godina, još od Winstona Churchilla, Nobel za književnost nije otišao u ruke autoru koji piše nefikcionalnu prozu. Sve do lanjske jeseni. Svijet je tada čuo za autoricu iz Bjelorusije, po majci Ukrajinku, po ocu Bjeloruskinju, kćerku i unuku seoskih učitelja, režimu, i sovjetskom, i ovom postsovjetskom, uvijek nesklonu, Svetlanu Aleksijevič, novinarku, dokumentaristicu koja upečatljivo bilježi stvarnost. Na Nobelu joj nisu čestitali ni Lukašenko ni Putin. Doduše, kod kuće nisu slavili ni Bunjina, Brodskog, Pasternaka. Aleksijevič se u Minsk, tamošnjem mraku unatoč, vratila prije četiri godine, nakon što je prethodnih dvanaest provela u egzilu, po Parizu, Berlinu, Göteborgu.

Razgovor sa Svetlanom Aleksijevič čitajte ovdje






- 06:30 - Komentari (0) - Ispiši - #

08.08.2016., ponedjeljak

Vrlo bogat program 4.Festivala svjetske književnosti





O vrlo bogatom programu
4. Festivala svjetske književnosti

što se od 4. do 9.rujna 2016.
održava u Zagrebu i Splitu

informirajte se ovdje






- 06:08 - Komentari (1) - Ispiši - #

06.08.2016., subota

"Šušur! Festival od riči"





U svojem jubilarnom petom izdanju, 'Šušur! Festival od riči '7. kolovoza 2016. publici željnoj kvalitetne ljetne ćakule predstavlja u jedinstvenoj atmosferi Starog grada Korčule autore čiji se opusi i interesi vezuju za putovanja, premještanja, radni ili životni nomadizam


Punih kovčega priča u korčulanski će Šušur! pred katedralom sv. Marka od 21 sat uploviti Alida Bremer, Jerko Bakotin, Dragan Markovina, Marko Pogačar i Igor Štiks, sa Seidom Serdarevićem kao kapetanom mirne plovidbe.

Ove će godine ŠUŠUR! Festival od riči svoj program posvetiti istraživanju društveno-političkog fenomena intelektualne migracije i nomadizma. Tema umjetničkih i literarnih nomada vrlo je dugo prisutna kao tema i kontekst u književnosti, a na poseban se način vezuje za sam otok Korčulu koja je od pamtivijeka prošarana putokazima raznovrsnih odlazaka i dolazaka.

Opširnije ovdje






- 06:41 - Komentari (0) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se