knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

24.05.2017., srijeda

NOVO: Lejla Kalamujić "Zovite me Esteban" (Sandorf, 2017.)

Lejla Kalamujić
"Zovite me Esteban"

priče
Sandorf
Broj stranica: 88
Meki uvez
Cijena knjige: 95,00 kn

Riječ izdavača


Kroz devetnaest priča ove nagrađene zbirke (nagrada "Edo Budiša" za najbolju zbirku kratkih priča na području s kojeg nije potreban prijevod na hrvatski jezik, 2016.) pratimo emocionalni put junakinje od nepouzdanih sjećanja na rano preminulu majku, preko djetinjstva s ocem alkoholičarem kojeg nikad nema, baka i djedova koji se lagano rasipaju i umiru pred njenim očima, zemlje koja se raspada, svijeta koji se mijenja, pa sve do otkrivanja seksualnosti i briga koje donosi egzistencija. Motiv majke kao da se provlači kroz sve njih poput sveprisutnog spiritus movensa i nenametljivo nas provodi kroz emocionalni život junakinje, upoznajući nas pritom s predratnim, ratnim i poratnim Sarajevom, "rajom", miješanim brakovima, Šidom kao mjestom izbjeglištva, hospitalizacijom u psihijatrijskoj bolnici – s Erosom i Tanatosom. Zbirka Lejle Kalamujić autentično je svjedočanstvo o sudbini obitelji čije je ispisivanje svojevrsni čin hrabrosti i suočavanja s onim najmračnijim, najtežim u čovjeku.

Lejla Kalamujić
rođena je 1980. godine u Sarajevu, gdje i danas živi. Diplomirala na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Autorica je dve zbirke priča “Anatomija osmijeha” i “Zovite me Esteban”. Objavljuje prozu, eseje i kritike u časopisima i na web-portalima u BiH i regiji. Knjiga “Zovite me Esteban” dobila je nagradu “Edo Budiša“ za najbolju zbirku kratkih priča u 2015. godini, a bila je i u užem izboru kao bosanskohercegovački kandidat za Europsku književnu nagradu 2016. godine.



- 05:44 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.05.2017., utorak

Predstavljanje romana Aleksandra Hemona "Kako su nastali "Ratovi zombija"





Kao najava skorašnjeg 10. riječkog sajma knjiga i festivala autora vRIsak

u srijedu, 24. svibnja 2017. godine, u 17,30 sati

u Antikvarijatu Ex libris
(Riva Boduli 3b, Rijeka)

održat će se predstavljanje romana
Aleksandra Hemona "Kako su nastali "Ratovi zombija"



Sudjeluju: Aleksandar Hemon, Zoran Grozdanov i Drago Glamuzina



- 15:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje romana Mihaele Gašpar "Mitohondrijska Eva"




Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak

poziva nas na

predstavljanje romana
Mihaele Gašpar
"Mitohondrijska Eva"


Predstavljanje će se održati
na željezničkom kolodvoru Sisak Caprag

u srijedu, 24.05.2017. s početkom u 18 sati


Sudjeluju
Mihaela Gašpar
Josip Pandurić
Jasmin Novljaković
Davorko Vidović
i Ljiljana Šorgić

Dobrodošli!







- 06:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

Audio-snimka tribine o književnoj kritici



U povodu izdanja knjige književnih kritika 'Ne uzimaj me u usta: Kritika zajedljivog uma' autora Saše Ćirića, u Booksi se održala tribina 'Razgovori preko plota o književnoj kritici'.

Na tribini su uz Ćirića sudjelovali kritičari Vladimir Arsenić (Booksa, XXZ, Ulaznica, Partizanska knjiga), Dinko Kreho (Booksa, Novosti...) i Boris Postnikov (Novosti, Bilten...)

Tribinu je moderirala Antonija Letinić, glavna urednica portala Kulturpunkt.

Kompletan razgovor možete preslušati na ovome linku: http://booksa.hr/kolumne/video/razgovori-preko-plota


- 05:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

22.05.2017., ponedjeljak

Pjesma Slavka Jendrička, posvećena Dorti Jagić




SLAVKO JENDRIČKO

DRŽAVNA ŠUMA

za Dortu Jagić na liječenju od borelioze

S psima iz svoje šume ušao sam u državnu u kojoj postajem
dezorijentiran estetski pluća dišu sipljivo teško hrapavo

zaglavljen između politike njena vlasnika koja je posve plitka
svakodnevica s čeličnim žicama ukrućenim zmijama u lišću
neuk ne prepoznajem koje režu vratove ubijaju otrovom

Toliko krikova čujem u šumi ni jedan nije čovjekov trag

samo nevidljivih zvijeri prljavih snova zavučenih u čizme
slutim li prvi strah od gubljenja pravog smjera iz kojeg je
uobičajeno dolazio spas ništeći autodestruktivne emocije
pokvarenih termometara ne računajući nekoliko izuzetaka

Za dana vraćam se na imanje ženi nasmiješenim krpeljima
tuširam se pod vanjskim tušem vodom ugrijanom suncem

oblačim bijelu majicu nimalo se ne bojim karcinoma ni side
samo neznanja o osjećaju trave kojeg brzo svladavam nakon
svakog njenog krika kojeg čujem dok snažno bruji kosilica.



- 06:30 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDAVANJE: Čile - zemlja pjesnika





U ponedjeljak, 22.05.2017. u 12 sati

u Društvu hrvatskih književnika

Trg bana Josipa Jelačića 3/I, Zagreb

prof. Tuga Tarle održat će predavanje

ČILE - ZEMLJA PJESNIKA.

Ulaz besplatan!

Dobrodošli!





- 05:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.05.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksije i romana Sonje Zubović „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost"




Hrvatsko knjižničarsko društvo i Knjižnica Sesvete

pozivaju Vas na tribinu

na kojoj će se predstaviti
Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksije
te roman Sonje Zubović „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost"
(Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade)



Sudjeluju:
Sonja Zubović, spisateljica,
Željka Miščin, voditeljica Nacionalne kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati"
i Ivan Babić, voditelj tribine

u ponedjeljak, 22. svibnja 2017. u 15,45 sati
u čitaonici Knjižnice Sesvete, Trg D. Domjanića 6


Predstavljanje Kampanja namijenjeno je djeci, adolescentima, odraslima s teškoćama čitanja, roditeljima, logopedima, knjižničarima, odgajateljima, učiteljima i stručnim suradnicima, nastavnom osoblju, zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima, volonterima, nakladnicima, poslodavcima i svima zainteresiranima.
Ovim događajem želimo se dotaknuti problema povezanih s teškoćama čitanja i disleksijom sa stručne strane, ali isto tako doprinijeti i razvoju empatije i senzibilizaciji javnosti za probleme s kojima se osobe s teškoćama čitanja i disleksijom susreću.




- 11:00 - Komentari (0) - Ispiši - #

DISKUSIJA: Fragilnost ravnopravnosti: Žene, manjine i ostatak svijeta




DISKUSIJA: Fragilnost ravnopravnosti: Žene, manjine i ostatak svijeta

ponedjeljak, 22.05.2017. Muzej za umjetnost i obrt, 20:00 sati

U sklopu Zagreb Book Festivala, u tematski širokoj diskusiji o ravnopravnosti i diskriminaciji sudjeluje troje iznimno zanimljivih ljudi s velikim profesionalnim i osobnim iskustvom.

Erica Fischer jedna je od vodećih ličnosti austrijskoga ženskog pokreta. U svom dugotrajnom novinarskom i književnom radu usredotočena je na ženska pitanja te pitanja odnosa između spolova, pitanja južne Afrike i Mozambika, Balkana, rasizma, antisemitizma i rata.
Ece Temelkuran poznata je turska novinarka, književnica i feministica. Bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Naposljetku, u razgovoru sudjeluje i austrijski putopisac, autor i povjesničar Karl-Markus Gauss.

Moderira Morana Kasapović.


- 06:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.05.2017., petak

MOJA KRITIKA romana "Slikar i rat" Stefana Hertmansa (izd. Fraktura, 2016.)





Na portalu
Moderna Vremena Info

objavljena je

moja kritika romana
"Slikar i rat"
Stefana Hertmansa
(izd. Fraktura, 2016., prev. Romana Perečinec).




Moju kritiku možete pročitati
na ovome linku



- 11:32 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.05.2017., četvrtak

MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE





MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE

KNJIZI TREBA VRATITI VAŽNOST ŠTO BI POTAKNULO I ČITANJE, A POSLJEDIČNO I PRODAJU KNJIGA, a time bi se olakšao i opstanak knjižarstva.

Jedna od mjera kojom se to može postići je POTICANJE DNEVNIH MEDIJA DA OBJAVLJUJU KNJIŽEVNE KRITIKE.

MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE:

neka pokrenu program sufinanciranja honorara za književne kritike koje bi dnevne novine objavljivale u tjednom prilogu posvećenom knjizi.

Dakle, svakom mediju koji uvede tjedni prilog posvećen knjizi Ministarstvo kulture RH neka pomogne iznosom od npr. 50% honorara za autore tekstova o knjigamai objavljenima u tom tjednom prilogu.

P.S.
Ali, nažalost , bojim se da od toga neće biti ništa, jer Ministarstvo kulture RH ne smatra važnom književnu kritiku što se vidi po tome što je MK na zadnjem natječaju za financiranje izdavanja knjiga odbilo financirati cijeli niz knjiga književnih kritika ili eseja o književnosti


- 07:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Jasna Horvat 'Atanor' (Naklada Ljevak, 2017.)

Jasna Horvat
'Atanor'

roman
Izdavač: Naklada Ljevak
Uvez: tvrdi
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 360
Cijena : 149,00 kuna

Riječ izdavača


Atanor je roman za čije se dubinsko čitanje ključ nalazi u periodnom sustavu elemenata položenom u središte ljudskoga postojanja. Likovi su metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge u romanu određene su im svojstvima elemenata koje predstavljaju.

Radnja romana opisuje trenutak u kojemu je glavni lik Vatroslav Pero Horvat (vodik – špijun) doznao za nestanak Sunčice Davorke Završnik (helij – kemičarka znanstvenica). To dvoje junaka kozmički su povezani od postanka svijeta jer, kako doznajemo, helij je element nastao mutacijom vodika, prvog i kozmički najstarijeg elementa u periodnom sustavu elemenata. Takvim povezanostima zbog kojih smo jedni drugima kozmički i duhovni srodnici ne mogu umaknuti niti ostali likovi ovoga romana. Time je periodni sustav elemenata književna mapa, no ujedno i krvna slika kozmosa kroz koju se čita uloga svakog lika-elementa, a uzbudljiv zaplet Atanora pred čitatelje postavlja novu knjigu igračku koju je moguće čitati u svim smjerovima.

Atanorsko pripovijedanje pruža drevna (al)kemičarska znanja o kozmosu i privlačnostima koje struje među nama. Ujedno, roman je to koji daje uvide u doba globalnih komunikacija, sveprisutnoga nadzora i špijunaže. Kao i u stvarnome životu, brisanjem postojećih granica podižu se neke nove granice, a Jasna Horvat imenuje ih i potiče nas na promišljanja o njima.

Naslov romana povezan je s enigmom ljudskoga tijela i rijetkih spoznaja. Kozmička peć (atanor) istodobno označava životvornu toplinu, težnju za stvaranjem plemenitih djela, ali i gibanja koja izgrađuju zbilju. Riječ je to kojom su alkemičari označavali peć za pripremanje eliksira besmrtnosti, oznakom je ljudskoga tijela te je time i pojednostavnjena slika kozmosa.

Atanor je posljednji u nizu oulipovskih romana Jasne Horvat i još jedna knjiga igračka otvorena mnogim raznovrsnim načinima čitanja. Atanor je i pametan roman jer su u njega ugrađeni QR kodovi, a čitatelji se njime koriste uz pomoć pametnih telefona.

Također, Atanor dograđuje poruku koju grade naslovi romana Jasne Horvat započeti slovom A: Az– Ja, koji slova poznajem, Auron– stvaram ljepotu, Alikvot– predajući je vama, Atanor – jedinstvenim kozmičkim pećima. Time autorica izgovara i poziv svojim čitateljima na vlastitu transmutaciju potaknutu atanorskim književnim plamenom.




- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.05.2017., srijeda

PROMOCIJA zbirke pjesama Slavka Remenarića "Dnevnik putovanja, skice ostanka" (izd. OceanMore, 2017.)




Naklada OceanMore poziva nas na promociju zbirke pjesama Slavka Remenarića "Dnevnik putovanja, skice ostanka" u četvrtak, 18.05. u Klubu Sax, Palmotićeva 22, u 20.30 sati.

Gosti su: autor Slavko Remenarić, glazbenica Mirela Priselac i glazbeni kritičar Hrvoje Horvat.

Nakon razgovora o knjizi slijedi unpled svirka: Slavko, Buć i Puljiz. Ulaz je slobodan.

Pjesnička zbirka "Dnevnik putovanja, skice ostanka" intimno je putovanje Remenarićevim stvaranjem glazbene povijesti s grupom koja je obilježila posljednjih četrdesetak godina regionalne pop-rock scene.

Slavko Remenarić (1959.) vrsni je gitarist i jedan od osnivača grupe Boa. Kao glavni tekstopisac, od prvog albuma Boa (1982.) do posljednjeg Dok glazba traje (2016.), stvara elegantne pjesničke minijature koje nerijetko postaju hitovi. "Dnevnik putovanja, skice ostanka" obuhvaća Remenarićeve pjesme s devet albuma Boe i njegove nikad objavljene poetske tekstove.

Slavko Remenarić živi u Zagrebu, gdje se školovao i diplomirao na Pravnom fakultetu. Radio je u državnom odvjetništvu, a danas djeluje kao javni bilježnik.




- 10:24 - Komentari (0) - Ispiši - #

Video snimka KNJIGOPSIJE o romanima Daše Drndić i Slobodana Šnajdera






60-minutnu snimku KNJIGOPSIJE,

književne tribine
na kojoj su
Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar

pred publikom razgovarali o

romanima "EEG" Daše Drndić i
"Doba mjedi" Slobodana Šnajdera


možete pogledati klikom na
ovaj link: http://gkr.hr/Magazin/Novosti/Knjigopsija-sezona-2-epizoda-1-EEG-Dase-Drndic-i-Doba-mjedi-Slobodana-Snajdera







- 06:01 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.05.2017., utorak

18. Međunarodni pogranični susreti FORUM TOMIZZA 2017




18. Međunarodni pogranični susreti
FORUM TOMIZZA 2017
Trst – Kopar – Umag, 17. – 20. 5. 2017.



TRST, srijeda, 17. 5. 16.00
CIRCOLO DELLA STAMPA, Corso Italia 13
SIMPOZIJ LAŽ

sudionici: GIOVANNI TOMASIN (Trst), WIDAD TAMIMI (Ljubljana), FEDERICA MARZI (Trst), ALJOŠA CURAVIĆ (Kopar), ROSANNA BUBOLA (Rijeka), PIERLUIGI SABATTI (Trst), PATRIZIA VASCOTTO (Trst)


KOPAR

srijeda, 17. 5. 17 sati
PREDVEČER FORUMA, Titov trg
TOMIZZA ZA KOPRANE,
Tomizzine itinerarije po Kopru vodi Jasna Čebron

četvrtak, 18. 5. 10.30
PALAČA GRAVISI, ZAJEDNICA TALIJANA, Ul. OF 10
SIMPOZIJ LAŽ
uvodničarka: POLONA GLAVAN
sudionici: ANDREJ BLATNIK (Ljubljana), MARCO APOLLONIO (Kopar), DRAGO BOJIĆ (Jajce), ZLATKO PAKOVIĆ (Beograd), ALEŠ ČRNIČ (Ljubljana), AHMED BURIĆ (Sarajevo)

16.30 -18.30
dvorište palače De Franceschi, Tumova 2:
PJESNIK NA CESTI
: Gašper Malej, Christian Sinicco, Željka Horvat Čeč, Laura Marchig, Anja Golob, Mohamed Abdul Monaem


UMAG
petak, 19. 5. 10 sati
ZAJEDNICA TALIJANA „FULVIO TOMIZZA“, Brolo 1
dodjela nagrade Lapis Histriae 2017


SIMPOZIJ LAŽ
sudionici: DAŠA DRNDIĆ (Rijeka), FRANCESCA ROLANDI (Milano), VJEKOSLAV PERICA (Šolta), WILL FIRTH (Berlin), ANJA GOLOB (Ljubljana), LEJLA KALAMUJIĆ (Sarajevo), ALJOŠA PUŽAR (Ljubljana)

19.00 GALERIJA MARIN
performans Slavice Marin
RADOSTAN DAN i čitanje poezije

20.30 GRADSKA KNJIŽNICA UMAG
ARTISTRA KONCERT
DE ALFREDO: CANTANDO & CIACOLANDO
Dario Marušić & Milan Rakovac






- 11:07 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Sinestezije' : zbornik "U mreži stih" + Jasna Šamić




Srijeda, 17.05. 2017. u 19.30 u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb, u sklopu tribine "Sinestezija", održat će se predstavljanje zbornika «U mreži stih» i književnog stvaralaštva Jasne Šamić

O Jasni Šamić: Rođena je u Sarajevu gdje je diplomirala turski i arapski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Magistrirala iz opće lingvistike i turkologije, a doktorirala na Sorboni u Parizu iz sufizma i historije Bosne. Bila je profesor na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, direktor istraživanja u Francuskom naučnom centru (CNRS), surađivala je s više radijskih postaja u Parizu, te predavala na brojnim europskim sveučilištima (Strasbourg, Grenobles, Utrecht, Pariz, Bruxelles, Paris). Radi u Parizu kao slobodna umjetnica, gdje piše i objavljuje na francuskom jeziku i postavlja svoje kazališne predstave. Autorica je više dokumentarnih filmova prikazanih na festivalima Pariza, Strasbourga, i Sarajeva, od kojih su mnogi rađeni za BiH televiziju. Iz njezine iznimno bogate bibliografije izdvajamo nedavno objavljene knjige pjesama: Isječeni trenutci (1973), U hladu druge kože (1980), Iz blježaka Babur Šaha (1986), L’Amoureux des oiseaux/U ptice zaljubjen - bilingva izdanje (2016), Na postelji od sna (2015), te posljednju na francuskom jeziku «Dans le lit d’un ręve» (2017). U pripremi za tisak je trilogija pod imenom "Deveti krug". Jasna Šamić poznata je i kao vrlo aktivna i subverzivna publicistica, a o svemu tome govorit ćemo na tribini Sinestezije.

Voditeljica tribine Sinestezije
Darija Žilić

Dobrodošli!







- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.05.2017., ponedjeljak

Književna večer u Puli : "Kod Marula 2017."




KNJIŽEVNA VEČER „KOD MARULA 2017.“

U organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, u pulskom Rock Caffe-u, u petak, 19. svibnja 2017. s početkom u 21 sat, nastupaju mlade ambiciozne i nagrađivane slavonske književne snage:

Franjo Nagulov,
Livija Reškovac,
Marina Tomić i
Ivan Zrinušić.


Ne propustite izvanrednu priliku da njihovo književno stvaralaštvo, doživite uživo!


Franjo Nagulov (1983., Vinkovci), diplomirao je hrvatski jezik i književnost, te knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavljivao u nizu utjecajnih književnih časopisa te je zastupljen u više antologija suvremene hrvatske poezije.
Objavio: dečko. žena? dečko: naranča! (poezija, 2006), Tanja (poezija, 2008), VK biceps (poezija, 2008), Sadomazoteka (poezija, 2008), Smrtište (poezija, 2009), Crveno&Crno=Bijelo (poezija, 2009), Knjiga izlaska (poezija, 2010), Crtač (roman za djecu, 2011), Punomasni anđeo (roman, 2011), Recepti za jezikovu juhu : polistilistička raščlamba pjesničkoga opusa Branka Maleša (studija, 2011), Soba 66 (poezija, 2011), Signali (poezija, 2012), Zimsko računanje vremena (2017).
Nagrade: Treća nagrada Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis autora s područja Slavonije i Baranje do tridesete godine starosti (2005); Nagrada Kvirinovih dana u Sisku za najbolju knjigu poezije autora do trideset i pete godine starosti (2008); Nagrada Josipa Severa za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis (2011); Treća nagrada na danima Josipa i Ivana Kozarca za rukopis Knjiga izlaska (2012); Nagrada Duhovno hrašće za najbolji objavljeni pjesnički rukopis između dvaju Pjesničkih susreta u Drenovcima (2012); Nagrada Đakovačkih susreta književnih kritičara (2015).

Livija Reškovac (1977., Osijek), diplomirala je dvopredmetni studij Filozofije i Hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Osim pjesama koji su objavljeni u zbornicima, književnim novinama (Zarez, Vijenac, Hrašće) i na književnim portalima (Knjigomat, Balkanski književni glasnik, Književnost uživo), piše i kratke priče, drame i tekstove o književnosti Objavljena joj je zbirka „Ne pretvaraj se, tu je“ (2013.) za koju je dobila nagradu za najbolji neobjavljeni pjesnički prvijenac na Pjesničkim susretima u Drenovcima 2012. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika.

Marina Tomić (1986. Osijek), objavila je zbirku pjesama pod naslovom “Nastavak zelene priče” (2008), za koju je na pjesničkim susretima u Drenovcima 2007. godine dobila nagradu u kategoriji najboljeg neobjavljenog rukopisa autora do tridesete godine života te nedavno drugu zbirku pod naslovom „Na što te podsjeća?“ (2016) u izdanju Društva hrvatskih književnika (Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski).
Pjesme su joj objavljene i u dvjema antologijama: “Drenovačkoj antologiji hrvatskoga pjesništva” (2009) i “Poetici buke. Antologiji slavonskog ratnog pisma” (2010).
Poeziju je objavljivala i u književnim časopisima (Aleph, Hrašće, Riječi, Tema, Vijenac i Zarez).

Ivan Zrinušić (1981., Osijek), svojim je poetskim radovima zastupljen u raznim književnim časopisima i zbornicima. Za nezavisnu nakladu „Slušaj najglasnije!“ objavio je sljedeće knjige: Netko nešto ništa (2010.), Bilirubin (2011.), Vidiš kako je lijepo (2012.), Tri mrava (2013.), Najbolje da se ne javljaš (2014.), i Mrtvom je jasno (2017.).






- 16:14 - Komentari (1) - Ispiši - #

Natječaj za Nagradu „Fran Galović“ 2017.



Društvo hrvatskih književnika, Podravsko-prigorski ogranak,
i Grad Koprivnica


raspisuju

NATJEČAJ
za Nagradu „Fran Galović“ 2017.


1. Nagrada se dodjeljuje za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta. U obzir se uzimaju djela hrvatskih autora pisana svim hrvatskim jezičnim idiomima.
2. Natjecati se mogu nakladnici ili pojedinci s prvim izdanjima knjiga koje su objavljene između 1. srpnja 2016. i 30. lipnja 2017.
3. Nagrada se sastoji od diplome i novčanog iznosa, a autoru knjige uručuje se na svečanosti zatvaranja 24. međunarodnog festivala „Galovićeva jesen“ krajem listopada 2017. u Koprivnici.
4. Nagradu „Fran Galović“ isti autor može dobiti samo jednom.
5. Pet (5) primjeraka knjige potrebno je poslati na adresu: Grad Koprivnica, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zrinski trg 1, 48000 Koprivnica – s naznakom: Za Nagradu „Fran Galović“.
6. Natječaj je otvoren do 30. lipnja 2017.




- 11:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Varužan Vosganjan - "Knjiga šapata" (Sandorf, 2017.)


VARUŽAN VOSGANJAN
"Knjiga šapata"

roman
izd. Sandorf
492 str, tvrdi uvez
165,00 kuna
S rumunjskoga preveli Ana Brnardić Oproiu i Adrian Oproiu

Riječ izdavača

Armenska ulica slikovito je mjesto u rumunjskom gradu Focşaniju 1950-ih, gdje dječak Varužan odrasta u parama kave od svježe isprženih zrna, među mirisima smočnice bake Armenuhi i među abecedarima i fotografijama djeda Garabeta. Ali armenski starci iz autorova djetinjstva ne pripovijedaju o ugodnim događajima, nego o užasima. Pripovijedajući, pokušavaju se osloboditi svojih trauma, ali i trauma čitavog dvadesetog stoljeća.

Priče o genocidu iz 1915., o beskrajnim konvojima izgnanika u Krugovima smrti, u pustinji Deir-ez-Zor, o Armencima na putu u egzil, u ovom su romanu ispripovijedane na uznemirujuć i veličanstven način.


Varužan Vosganjan, pisac, političar i ekonomist armenskog porijekla rođen je 1958. u gradu Craiova, u Rumunjskoj. Međunarodnu je književnu slavu stekao zahvaljujući Knjizi šapata, knjizi-simbolu protiv zločina genocida, romanu prevedenom na više od dvadeset jezika. Osim romana, objavljuje poeziju, kratke priče, eseje i tekstove o ekonomiji.

Vosganjan je obnašao i funkciju ministra ekonomije u dvije vlade. Predsjednik je Udruženja pisaca Rumunjske.




- 06:04 - Komentari (0) - Ispiši - #

14.05.2017., nedjelja

Predstavljanje nove knjige pjesama Ernesta Fišera "Preludij za anginu pectoris" (izd. Ogranak Matice hrvatske Varaždin, 2017.)




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa jelačića 7/I, Zagreb


poziva na

predstavljanje nove knjige pjesama
Ernesta Fišera
"Preludij za anginu pectoris"
(izd. Ogranak Matice hrvatske Varaždin, 2017.)


Sudjeluju:
Ernest Fišer
prof.dr.sc. Joža Skok
prof.dr.sc. Cvjetko Milanja


U glazbenom dijelu programa nastupa
pijanistica Lucija Čehok

Pjesme iz zbirke interpretirat će
dramska umjetnica Dunja Sepčić

Moderira Lada Žigo Španić

DHK, utorak, 16.025.2017. u 12 sati!


Dobrodošli!





- 05:53 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.05.2017., subota

Pomozimo "Malu otočku bibliotelku" na Mljetu




Odavno ste pročitale/i ili nemate namjeru ponovno čitati knjige koje imate kod kuće, a i ne služe vam kao neophodni podmetači za stabiliziranje klimajućeg stola (ili vam recimo na njima ne stoji monitor) niti ste ih već izdvojile/i za kakav genijalan aktivistički performans ili umjetničku instalaciju niti su u kutiji namijenjenoj fejsbučnim aukcijama za prikupljanje novčića nekom od azila i udruga za zaštitu i prava životinja - darujte ih onda budućoj maloj otočkoj biblioteci na Mljetu!

Hoće li ta mala otočka biblioteka biti tek jedna polica na nekom od postojećih okupljališta, ormarić (ili njih nekoliko) slobodne razmjene na otvorenom ili pak čitava jedna novouredjena prostorija (pa samim time i nekakova čitaonica i družionica)? Ajmo vidjeti!

Knjige za sada planiramo razdijeliti i na najmanje još dva mjesta (ovisno o broju prikupljenih i njihovom sadržaju): u galeriju Stara skula u Govedjarima i dječji vrtić - igraonicu u Babinom Polju (slikovnice, zbirke bajki i priča i sl.).

Rado primamo i društvene i edukativne igre, a knjige, sadržaja i jezika raznijeh, neka ne budu baš nepopravljivo oštećene.

Šifra za slanje putem Tiska (s kioska na kiosk):
913350
Mljet - Babino Polje
Mejl: aml.kobila.ramone@gmail.com


Poštom na adresu:
Zadublje 3a, 20225 Babino Polje, otok Mljet


Sabirni punktovi:
DUBROVNIK
Galerija Otok, Lazareti

svakim radnim danom
od 12 do 19 sati

ZAGREB
Udruga Vestigium, Rudeška 142

utorak / četvrtak / subota 10 - 12 sati
ponedjeljak / srijeda 17 - 19 sati
četvrtak 18 - 20,30 sati

Booksa, Martićeva 14d
svaki dan, osim ponedjeljka
10-17
(isključivo tijekom maja, uz napomenu da su knjige za Mljet)

Infoshop knjižnica Pippilotta
Pierottijeva 11 (Medika)

utorkom i četvrtkom,
od 17 do 20 sati

Organizatori unaprijed zahvaljuju svima!




- 19:13 - Komentari (1) - Ispiši - #

PROMOCIJA knjige priča Neve Lukić "More i zaustavljene priče" (HDP, 2016.)




Hrvatsko društvo pisaca

poziva nas

na promociju knjige priča

Neve Lukić "More i zaustavljene priče"
(HDP, 2016.)

u ponedjeljak, 15. 05. 2017.

u 20.00 h u Vinyl caffe baru
, Bogovićeva 3, Zagreb

Sudjeluju: : autorica Neva Lukić, kritičari Lada Žigo i Srđan Sandić i urednik knjige Ivan Herceg.






- 11:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

'Stihovnica SIska': Goran Gatalica





Subota, 13.05.2017 u 19:00
Matica hrvatska Sisak


Glavni gost Stihovnice Siska ovoga će puta biti Goran Gatalica, nagrađivani hrvatski pjesnik mlađe generacije (1982).

Siniša Matasović s gostom će razgovarati o njegovoj najnovijoj pjesničkoj zbirci Kozmolom, kao i o brojnim uspjesima koje je ostvario na hrvatskoj i inozemnoj haiku sceni.

U nastavku večeri svoju su autorsku poeziju pozvani čitati i svi ostali zainteresirani pjesnici i pjesnikinje.





- 02:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.05.2017., petak

NOVO: 'SUVREMENI ROMAN U RALJAMA ŽIVOTA. Studija o interdiskurzivnosti' (Disput, 2017.)

Anera Ryznar
'SUVREMENI ROMAN U RALJAMA ŽIVOTA. Studija o interdiskurzivnosti'

izd. Disput
284 str., 16 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Knjiga Suvremeni roman u raljama života značajan je prinos razumijevanju hrvatske proze na prijelomu tisućljeća. Ona obogaćuje hrvatsku znanost o književnosti i interpretaciju tekuće prozne produkcije profinjenim stilističkim čitanjima i teorijski utemeljenim uvidima. U kontekstu domaće stilistike, znanosti o književnosti i humanistike ova knjiga prvi put precizno obrađuje važan fenomen interdiskurzivnosti u suvremenom hrvatskom romanu, ali također, u njoj se prvi put metodološki relevantno i analitički sustavno otvara problem interdiskurzivnosti proznog teksta te se upućuje na njegovu povezanost s nužnošću širenja analitičkih metoda tekstualne stilistike prema diskurziviranom kontekstu. Posljedice su takva pristupa prelaženje granica tradicionalne pa i suvremene stilistike, ali i nužnost međusobnog prelaženja granica humanističkih i društvenih disciplina općenito.
Krešimir Bagić, iz recenzije

Uvodeći pojam interdiskurzivnosti, koji joj omogućuje da na stilskoj razini književnoga teksta odčitava učinke sraza literarnog diskurza s ostalim društvenim diskurzima koji sačinjavaju njegov kontekst, autorica predlaže da se općepoznata orijentacija suvremene hrvatske proze na društvenu zbilju prestane isključivo motriti na tematsko-motivskoj i počne analizirati i na formalnoj, stilskoj i diskurznoj razini. S obzirom na to da su u domaćoj akademskoj kritici iscrpne analize ovoga tipa postale iznimno rijetke i da suvremena hrvatska proza zbog toga ostaje mahom nepročitana, ova knjiga u tom smislu predstavlja značajan doprinos. Njome je, osim toga, autorica demonstrirala iznimnu upućenost u tradicionalnu i recentnu literaturu o problemima kojima se u knjizi bavi te razvijenu sposobnost da ih sažme, pregledno izloži, poveže i kritički obrazloži. Posebno treba istaknuti posljednje, jer, premda je riječ o autoričinom prvijencu, u tome se očituje zrelost njezinog analitičkog mišljenja. To je kvaliteta koja čitanje ove knjige pretvara u provokativno i uzbudljivo putovanje najnovijom hrvatskom romanesknom prozom.
Tvrtko Vuković, iz recenzije




- 11:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.05.2017., četvrtak

Moja kritika romana "Mi i ja" Saskie de Coster u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Mi i ja" Saskie de Coster



Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s akademikom Viktorom Žmegačem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi pjesama Sophie de Mello Breyner Andresen "Plovidba tišine"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Gorana Gerovca "Sjever je mjesto tame"
- tekst Matije Ivačića o romanu Irene Douskove "Ponosni Buda"
- tekst Ivane Drenjančević o knjizi Morane Čale "O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković"
- tekst Dubravke Sesar o monografiji Alojza Jembriha "Tragom života i rada Stjepana Moysesa (1829.-1851.)"
- tekst Borbena Vladovića "Vjekoslav Majer i hrvatska resistička poezija"
- "Zapisi o Boki" Dražena Zetića
- tekst Tomislava Čegira o strip-albumu Joea Haldemana i Marvanoa "Vječni rat"

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.






- 06:53 - Komentari (0) - Ispiši - #

10.05.2017., srijeda

NOVO: Branislav Oblučar - 'NA TRAGU KORNJAČE. Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića (Disput, 2017.)

Branislav Oblučar
'NA TRAGU KORNJAČE. Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića'

izd. Disput
336 str., 16 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Rukopis 'Na tragu Kornjače' Branislava Oblučara ujedinjuje književnoteorijski i interpretacijski pristup. Autorovo izlaganje teme varira između načelnih, fino odmjerenih, promišljanja fenomena poput žanra, pjesme u prozi, eseja i imaginacije s jedne te prikladnih i lucidnih čitanja pomno odabranih tekstova-primjera iz tematizirana opusa s druge strane. Umješno se krećući između pojedinosti i globalnog obilježja, pojedinačne figure i imaginacijskoga arhetipa, teksta i žanra, združujući postupke i uvide motivske, stilističke i žanrovske analize, autor je izgradio kompleksni hermeneutički aparat pomoću kojega je prikladno uočavao i tumačio žanrovsku ambivalentnost, poetičke pomake, retoričke, stilske i spoznajne mijene u opusu Danijela Dragojevića. Njegove su postavke dobro argumentirane, temeljene na tekstualnoj analizi, primjerene i nerijetko otkrivačke.
Krešimir Bagić, iz recenzije

Znanstveni doprinos djela dvojaka je karaktera, jer djelo pruža najtemeljitiji znanstveni i kritički opis Dragojevićeve poetike u domaćoj stručnoj literaturi do danas – kako njegovih pjesničkih zbirki tako i esejističkih rasprava – s nizom zanimljivih uvida i na općenitoj razini i kad su posrijedi čitanja pojedinačnih pjesama i zbirki, ali nije manje važno ni to što je Oblučar rasvijetlio mnoge aspekte pjesme u prozi kao iznimno fluidnoga žanra koji uporno izmiče egzaktnim teorijskim objašnjenjima i klasifikacijama. Služeći se gotovo cjelokupnom relevantnom teorijskom i književnopovijesnom literaturom o tom fenomenu naznačio je pravac i parametre u kojima bi se ozbiljno čitanje tekstova koji su locirani u tu tradiciju ili na nju naslonjeni trebalo kretati.
Slaven Jurić, iz recenzije




- 10:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

09.05.2017., utorak

MOJA MALENKOST u radijskom razgovoru o knjizi Kristine Gavran "Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu" (Disput, 2016.)





Danas, u emisiji SIGNATURA

na 3.programu Hrvatskog radija,
s početkom u 08:45


bit će emitiran

razgovor o
odličnoj knjizi priča Kristine Gavran
"Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu"
(Disput, 2016.)


O knjizi smo govorili

-urednica emisije Lidija Lacko Vidulić,

-književna i kazališna kritičarka Mira Muhoberac

i moja malenkost.


Ne propustite!









- 04:31 - Komentari (0) - Ispiši - #

08.05.2017., ponedjeljak

Hrvatski političari - prvaci svijeta u filantropiji!




Pred lokalne izbore mediji nam svakodnevno donose izliste IMOVINE GRADONAČELNIČKIH KANDIDATA.

I u tim imovinskim karticama jedna se formulacija jako često pojavljuje - "DAROVNI UGOVOR".

Malo koji gradonačelnički kandidat nema u svojoj imovinskoj kartici BAR JEDNU NEKRETNINU DOBIVENU "DAROVNIM UGOVOROM".

Na osnovu toga može se zaključiti da je Hrvatska svjetski rekorder po BROJU FILANTROPA MEĐU POLITIČARIMA.

Jer, kako drukčije protumačiti te silne nekretnine vlasništvo nad kojima su naši političari stekli "DAROVNIM UGOVOROM" nego da se radi o iznimnim filantropima, DOBROČINITELJIMA koji su nekoga nekim svojim VELIČANSTVENIM I NESEBIČNIM DOBROČINSTVOM U TOLIKOJ MJERI ZADUŽILI da su im te osobe zahvalile DAROVAVŠI IM STOTINE TISUĆA EURA VRIJEDNA NEKRETNINSKA BLAGA? wink



- 06:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.05.2017., subota

NOVO: knjiga eseja o stripu Miroslava Cmuka "Stripizam" (izd. Matica hrvatska Bizovac, 2017.)




"Stripizam" je knjiga od 184 stranice u kojoj je objavljeno ukupno 40 tekstova Miroslava Cmuka i to o stripovima te kulturi i fenomenu stvaranja i čitanja stripova. Tekstovi su rezultat Cmukove dinamične spisateljske aktivnosti (koja inače nije usmjerena samo na strip) te su ranije objavljeni na portalu Stripovi.com, Kvadaratu, Zarezu i Magazinu Gradske knjižnice Rijeka.

"Stripizam" je prvi naslov u novopokrenutoj biblioteci KVADRAT PLUS čime se prvi puta pokreće biblioteka u kojoj će se isključivo objavljivati tekstovi iz povijesti, kritike i teorije stripa. Pokrenuta je u povodu 25 godina izlaženja časopisa "Kvadrat".

Ilustraciju za korice je radio poznati strip autor Danijel Žeželj, a dizajn biblioteke je osmislila poznata grafička dizajnerica Melina Mikulić. Pogovor je napisao stručnjak za animaciju književnik, teoretičar filma i stalni suradnik "Kvadrata" Midhat Ajanović. Nakladnik je Matica hrvatska Bizovac.

Iz pogovora Midhata Ajanovića:

"Zbilja je užitak čitati eseje Miroslava Cmuka, prije svega jer riječi posreduju vatreni entuzijazam s kojom ih je autor pisao, ali usprkos tome tekstove krasi razgovijetna rečenica i logična izlagačka struktura te autorovo opće obrazovanje na kojemu se temelje i njegova znanja o stripu. Eseji Miroslava Cmuka mogu se iščitati na dvije razine od kojih ni jedna nije viša ili niža, već egzistiraju paralelno unutar univerzuma ovog rukopisa. U prvoj, koju možemo nazvati retoričkom, autor gorljivo, ali istodobno argumentirano zastupa strip kao umjetničku formu apsolutno ravnopravnu bilo kojoj drugoj.
Posebno su dojmljivi Cmukovi eseji u kojima kontekstualizira autorske opuse što ih smatra iznimno vrijednima, npr. rad Danijela Žeželja, hrvatskog autora u emigraciji, u vezi s čime autor s ogorčenjem primjećuje da u ”zemlji u kojoj dežurni dokoličari kvalitetnije umjetničke radove predstavljaju kao šund ili kič, tjeraju autora i njegov rad na margine, u sjenu. Druga karakteristika Cmukovih eseja jest da se u mnogima samo djelomice radi o tekstovima koji tretiraju samo strip. Stripizam je, dakle, autorov prjedlog za etabliranje sličnog žanra gdje se strip-umjetnost uzima kao povod za šire filozofsko razmatranja stvarnosti. "

Izvor: Magazin Gradske knjižnice Rijeka






- 06:26 - Komentari (0) - Ispiši - #

05.05.2017., petak

NOVO: Philippe Claudel 'Stablo u zemlji Toraja' (Edicije Božičević, 2017.)

Philippe Claudel
'Stablo u zemlji Toraja'

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Prevoditeljica: Dubravka Celebrini
Urednik: Matija Janeš
Ovitak: Branimir Vorberger
Prijelom: Iva Mandić
Cijena: 129 kn
Broj stranica: 160
Format: meki uvez

Riječ izdavača

Nakon povratka iz Indonezije, gdje se upoznao s običajima naroda Toraja, pripovjedač romana – pisac i filmski redatelj – saznaje kako njegov kolega ima rak. Dok bude oplakivao pokojnog prijatelja, zaljubit će se u mladu djevojku koju upoznaje u bolnici i koja će uskoro začeti dijete. Ova knjiga je prvenstveno razmišljanje o smrti, ali nepobjediv optimizam pripovjedača uporno će priču usmjeravati prema ljubavi, prijateljstvu, ponovnom rođenju, umjetnosti i ostalim temama koje čovjeka čine čovjekom. U ovom svom malom remek-djelu autor je čini se pogodio misaono-osjećajni ton koji će rijetko kojeg čitatelja ostaviti ravnodušnim.

U blizini nekog sela u zemlji Toraja, smještenog na proplanku, pokazali su mi jedno osobito stablo. Upečatljivo i veličanstveno, uzdiže se posred šume udaljene nekoliko stotina metara od kuća. To je grob namijenjen dječici umrloj u dobi od nekoliko mjeseci. U samom deblu izdubljena je rupa. U nju se polaže mali mrtvac, omotan u platno. Drveni grob se prekriva isprepletenim granama i tkaninom. Protekom godina, polagano, drvo se zatvara, zadržavši dječje tijelo u svom velikom tijelu, pod svojom ponovno sraslom korom. Tada malo-pomalo započinje putovanje koje ga vodi prema nebesima, u strpljivom ritmu u kojem stablo raste.

Mi pokapamo naše mrtve. Ili ih spaljujemo. Ne bismo ni pomislili da ih povjerimo stablima. Iako nam ne manjka ni šuma ni maštovitosti. Ali naša su vjerovanja postala šuplja i bez odjeka. Ponavljamo obrede koje bi većina nas tek s velikom mukom mogla objasniti. U našem svijetu, već smo počeli brisati prisutnost smrti. Toraje je pak čine žarišnom točkom svoga svijeta. Tko je onda u pravu?






- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.05.2017., srijeda

TRI MOJE KRITIKE u novome broju časopisa "Kolo" (br. 04/2016.)



Izašao je novi broj časopisa "Kolo"
(br.04/2016., izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)

a u njemu i TRI MOJE KRITIKE:

- Ivana Rogar , knjiga priča "Tumačenje snova"
- Asja Bakić, knjiga priča "Mars"
- Amir Alagić, roman "Osvetinje"




Novo "Kolo" još donosi:

- veliki temat : U spomen Anti Stamaću (1939.-2016.), s tekstovima Cvjetka Milanje, Davora Šalata, Tina Lemca, Marijana Varjačića, Milana Bešlića, Borisa Domagoja Biletića

- poezija i proza Alojza Majetića, Ljerke Car Matutinović, Dunje Detoni Dujmić, Željke Lovrenčić, Branka Maleša, Barice Pahić Grobenski

- prijevod pripovijetke "Luk" Mareka Šindelke (prev. Matija Ivačić)

- ogled Vjekoslave Jurdana o svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva

- esej Stijepa Mijovića Kočana : Hrvatski pjesnici na pozornici

- kritike Dubravke Oraić Tolić, Vere Blažević Krezić, Tomislava Marijana Bilosnića, Borisa Becka, Jakova Sabljića, Ivana Kutnjaka, Lade Žigo Španić, Darije Žilić, Josipa Sanka Rabara

Novi broj "Kola" čitajte ovdje: http://www.matica.hr/kolo/510/




- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

Mediteranski festival knjige




U Splitu u srijedu, 3. svibnja 2017. počinje Mediteranski festival knjige 2017.

Traje do 07.05.2017.

Održat će se u velikoj dvorani Gripe u Splitu.

Posjetitelje očekuju veliki popusti i brojne promocije te radionice.

Opširnije ovdje: http://mfk.hr/





- 00:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

02.05.2017., utorak

NOVO: Marente de Moor 'Nizozemska djeva' (Naklada Ljevak, 2017.)

Marente de Moor
'Nizozemska djeva'

roman
Izdavač: Naklada Ljevak
Godina: 2017.
Uvez: tvrdi
Prevoditelj: Snježana Cimić
Broj stranica: 304
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača


Nizozemska spisateljica Marente de Moor debitirala je 2007. godine knjigom De overtreder („Prijestupnik“). Za roman Nizozemska djeva, objavljen 2010., autorica je dobila izvrsne kritike i dvije nagrade: značajnu nizozemsku književnu nagradu AKO (2011.) i Nagradu Europske unije za književnost (2014.).

U ljeto 1936. nizozemski liječnik Jacq šalje svoju 18-godišnju kćer Jannu k Egonu von Bötticheru, Nijemcu s kojim se sprijateljio kao mladić. Taj aristokrat i vrsni mačevalac, koji će pomoći Janni da usavrši mačevalačke vještine, ležerno provodi dane na svome ladanjskom imanju, gdje organizira zabranjenu menzuru za studente: dvoboj u kojemu sudionici nanose vidljive ozljede jedni drugima kao znak hrabrosti. Egon je zagonetan lik, privlačan i neodoljiv, pa se Janna neizbježno zaljubljuje u njega.

Ali, Nizozemska djeva nije samo priča o ljubavi i gubitku nevinosti. Pred Jannom se otvara nov, nepoznat svijet pun zagonetki o pravoj prirodi odnosa između njezina oca i Egona. Dvojica muškaraca upoznala su se u Prvome svjetskom ratu, davno izgubljenom vremenu koje je prethodilo usponu nacista na vlast. Jannina inicijacija u svijet odraslih proturječno je i zbunjujuće iskustvo. Aristokratski kodeks časti, s njegovim poimanjima hrabrosti i junaštva, pokazao se jalovim u susretu s predstojećom erom barbarstva. Kroz Jannino iskustvo Marente de Moor priziva u čitateljev um nemirno ozračje vremena u kojemu se dogodio veliki povijesni preokret, živopisno oslikavajući nesigurnost i napetosti koje su prethodile Drugome svjetskom ratu.


„Autoričine prirodne metafore obiluju animalističkom snagom, a njezina su promišljanja istodobno pronicava i jedinstvena, dok način na koji opisuje uzavrelo i nabijeno ozračje koje je vladalo netom prije početka Drugoga svjetskog rata svjedoči o njezinoj velikoj pripovjedačkoj sposobnosti.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung

„Prekrasno uobličenim rečenicama, autorica doziva prijeteće ozračje, moralne dvojbe i žestoke strasti. [...] Istodobno majstorski održava napetost, sve dok Damoklov mač konačno ne padne.“
NRC Handelsblad


Marente de Moor (1972.) studirala je slavenske jezike, a 1990-ih živjela je u Rusiji, gdje je radila za ruske i nizozemske medije. Njezine kolumne o apsurdnosti ruske svakodnevice sabrane su i objavljene u Petersburgse vertellingen 1999. Nakon povratka u Nizozemsku nekoliko je godina radila za tjednik HP/De Tijd. Njezin vrlo hvaljen prvijenac De overtreder („Prijestupnik“) iz 2007. objavljen je u Njemačkoj 2010. u izdanju nakladničke kuće Suhrkamp Verlag pod naslovom Amsterdam und zurück. Od 2009. radi kao tjedni kolumnist za politički časopis Vrij Nederland. Njezin drugi roman povijesne tematike, De Nederlandse maagd (Nizozemska djeva) objavljen je 2010. godine uz dobre kritike i uskoro preveden na više jezika. Za taj je roman autorica 2011. primila najpopularnije priznanje za književnost u Nizozemskoj, Književnu nagradu AKO (AKO Literatuurprijs), a 2014. Nagradu EU za književnost. Njezin treći roman, Roundhay, tuinscčne („Scena u roundhayskom vrtu“) nominiran je za književnu nagradu Libris 2014.




- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

01.05.2017., ponedjeljak

SRETAN 1.MAJ, PRAZNIK RADA!




SRETAN VAM PRAZNIK RADA!!!!!


Želim vam :

- da uspijete uopće PRONAĆI POSAO,


- da od svog rada uspijete uopće preživjeti,

- da uspijete izdržati sve NEPRAVDE koje rad u sadašnjem društ.-ekon.- pol. uređenju podrazumijeva,

- da posao uspijete do penzije zadržati.








- 00:01 - Komentari (1) - Ispiši - #

27.04.2017., četvrtak

Moja kritika romana "Protiv prirode" Tomasa Espedala u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Protiv prirode"
Tomasa Espedala

(izd. Fidipid, Zagreb, 2016., prev. Munib Delalaić)



Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s Robertom Knjazom
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Lidije Bajuk "Kao ruža, kao zvijer, dragi moj Flaubert"
- tekst Ivice Bakovića o romanu "Vještica" Venka Andonovskog
- tekst Ane Matan o zborniku Instituta za filozofiju "Filozofija politike. Nasljeđe i perspektive"
- tekst Mire Muhoberac o romanu Damira Karakaša "Sjećanje šume"
- tekst Ančija Fabijanovića o manifestaciji "Marinković nas spaja 2017."
- tekst Maje Stanetti o glazbenom bedekeru kroz Zagreb Nade Bezić "Glazbene šetnje Zagrebom"


te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.




- 07:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Ilija Aščić "Kako sam postao zao" (Artikulacije, Koprivnica, 2017.)



Zbirku priča "Kako sam postao zao" Ilije Aščića čini dvadesetak priča koje ovog autora predstavljaju kao pisca jasno definiranog, živog pripovjednog stila. Priče iz ove zbirke mogle bi pobuditi interes čitatelja jer tematiziraju neka od ključnih egistencijalnih pitanja današnjice, koja suvremena hrvatska književnost, zabavljena ideološkim diskursom, ili zaobilazi u širokom luku ili im pažnju posvećuje tek rubno.

Priče primarno govore o otuđenju – između članova obitelji, kolega na radnim mjestima te između muškaraca i žena, u dakle ključnim aspektima života bilo kojeg pojedinca. Otuđenje se tematizira kroz nekoliko temeljnih motiva i situacija – fizičko nasilje među maloljetnicima bez jasno definiranog motiva, svakodnevne sukobe i zlostavljanja na radnim mjestu, surove odnose nadređenih i podređenih lišene bilo kakve empatije i razumijevanja, seksualno nasilje, dramu svakodnevnog života u izbjegličkim centrima… Socijalni moment u pričama je bitno izražen, pa iako priče nisu lišene stava, one ne daju nikakav egzaktan odgovor na pitanja koja se kroz naraciju neminovno postavljaju pred čitatelja.

Ilija Aščić (1980) diplomirao je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i završio školu fotografije u Centru za kulturu i obrazovanje Zagreb. Dosad je objavljivao kratke priče u različitim hrvatskim i regionalnim časopisima i online portalima, a fotografije je izlagao na više fotografskih izložbi u Hrvatskoj. Kratke priče su mu nagrađene na natječaju "Iskopane priče" Gradske knjižnice Poreč i Udruge Červar Porat te na natječaju Gradske knjižnice Samobor 2016. Zbirka priča "Kako sam postao zao" u izdanju Artikulacija njegova je prva knjiga. Živi u Zagrebu.


- 03:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

26.04.2017., srijeda

NOVO: Eliša Papić - "Šest žica i stetoskop" (Naklada Bošković, 2017.)

ELIŠA PAPIĆ
"Šest žica i stetoskop"

roman
izd. Naklada Bošković
155 str
cijena: 147,00 kuna

Riječ izdavača


Roman prati Remyja, studenta medicine i kreativca, te njegova premišljanja vezana uz vlastitu sredinu, medijske utjecaje na njegovu psihu i karakter, te opće stavove i ideje o društvu u kojem živi. Provodi svoje vrijeme spremajuci se za sljedeći ispit, preživajući što se dogodilo tog dana. Zaplet u obliku automobilske nesreće pred njegovom zgradom izaziva ga na intervenciju, te ubrzo shvaća da je unesrećeni vozač kojeg je pokušao spasiti zapravo odbjegli kriminalac, s očekivanom mrtvačkom vrećom u svojem prtljažniku.
Svojevrsni slom Remyjeve stvarnosti povuče ga u mračnu avanturu kroz osamljene noćne ulice, izlažući ga neobjašnjivim i natprirodnim događajima dok je cijelo vrijeme progonjen od strane Kaosa, destruktivne sile koja se iz nekog razloga namjerila samo na njega.
Roman '6 žica i stetoskop' egzistencijalistički je roman presvučen ruhom znanstvene fantastike, horrora i crne komedije.

Autor Eliša Papić rođen je 17. siječnja 1992. u Beogradu, no većinu svog života je proveo u Puli. Godine 2011. završio je jezičnu gimnaziju u Puli. Danas je student šeste godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Piše veći dio svog života, a ovo je njegov prvi roman. Osim pisanjem, bavi se i glazbom, te piše autorsku glazbu i nastupa pod imenom Elisha. Trenutno sudjeluje u znanstvenim radovima na polju neuroznanosti i fiziologije.





- 06:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

25.04.2017., utorak

Moja kritika romana "EEG" Daše Drndić u novom broju časopisa "Nova Istra"



Izašao je novi broj (br.01/2017.) časopisa "Nova Istra"
(gl.ur. Boris Domagoj Biletić, izd. DHK - Istarski ogranak)

Između ostaloga, časopis sadrži i moju kritiku romana "EEG" Daše Drndić

Iz sadržaja:

- poezija i proza Stijepa Mijovića Kočana, Alda Klimana, Jovana Nikolaidisa, Marka Gregura, Marije Smiljene Ujčić

- prijevodi tekstova Laure Marchig, Prima Levija, Lojze Kovačića, Mirona Bialoszewskog

- temat posvećen Vesni Parun, s tektovima Ane Batinić, Darije Žilić, Vinka Brešića, Dubravke Crnojević-Carić, Magdalene Dyras, Jakša Fiamenga, Ljubice Josić, Martine Kokolari, Željke LOvrenčić, Antuna Paveškovića

- esej Žarka Paića "Pogled gologa Drugoga" (Jacques Derrida)

- kritike i prikazi Božidara Alajbegovića, Livije Reškovac i Mata Nedića



- 06:29 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.04.2017., ponedjeljak

"BILO KUDA, ČITAJ SVUDA"




U sklopu tzv. NOĆI KNJIGE organiziran je nagradni foto-natječaj "BILO KUDA, ČITAJ SVUDA" pa ćemo kao rezultat toga uskoro dobiti gomiletinu fotki na kojima mnogi pred objektivom NAVODNO ČITAJU na neobičnim mjestima.

MOJ PRIJEDLOG ZA IDUĆU GODINU:

a zašto se ne bi umjesto akcije koja će nagraditi najbolju FOTOGRAFIJU FINGIRANJA ČITANJA organizirala akcija kojom bi se nagradio npr. najbolji tekst nekog "neprofesionalnog" čitača o nekoj pročitanoj knjizi, jer bi taj tekst dokazao da je dotični BAR TU JEDNU KNJIGU ZAISTA I PROČITAO dok će ove fotografije prikazivati ljude koji navodno čitaju, koji pred objektivom GLUME DA ČITAJU wink







- 05:48 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.04.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE romana Željka Ivankovića "Rat i sjećanje" (Ex Libris, Rijeka, 2016.)





25. travnja 2017. godine u 19 sati u knjižnici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) održat će se predstavljanje knjige Željka Ivankovića “Rat i sjećanje”. Ova je knjige dobitnica nagrade K. Š. Gjalski za najbolji roman objavljen u Republici Hrvatskoj 2016. godine.

Knjigu će uz autora predstaviti Miljenko Jergović i Zdravko Zima, a moderirati će Zoran Grozdanov, urednik knjige.

"Perfektno komponirana i ujednačena knjiga, bez šavova i vidljivih umetaka koja je ujedno studija o pisanju, obiteljski roman, roman o ratu, sjećanju, ljubavna drama, uz usklađeno preplitanje svih ovih motiva. Jedan izuzetan roman.”
- Josip Mlakić





- 06:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.04.2017., petak

Hrvatsko filološko društvo i Disput u Noći knjige!




Hrvatsko filološko društvo i Disput u Noći knjige!

U petak, 21. travnja 2017., u 18 sati u Medijateci Francuskog instituta (Zagreb, Preradoviceva 5) održat Hrv.filološko društvo i Disput održat će prezentaciju novih knjiga pod naslovom Francuska veza.

Bit će riječi o naslovima koji tematski dotiču Francusku - "Azijadi" Pierrea Lotija, "Djeci albatrosa" Anais Nin i "Autobiografiji na sve četiri" Jerzyja Giedroyca.

Sudjeluju prevodioci Sanja Šoštarić, Marija Paprašarovski i Adrian Cvitanović te urednica Irena Lukšić.




- 05:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

20.04.2017., četvrtak

22. "Dani Antuna Šoljana" : tema : život i djelo Ive Andrića





Od 21. do 22. travnja u Rovinju

održat će se

22. književno-znanstveni skup "Dani Antuna Šoljana".

Tema : ŽIVOT I DJELO IVE ANDRIĆA


Program dostupan ovdje





- 09:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE romana Antonija Šibera "Problem promatrača"





U petak 21. travnja u 20:00, Ljiljana Pavlina i Antionio Šiber
porazgovarat će u nadi da zabave još koga osim sebe samih u Zelenoj dvorani u Zaboku.

Formalni povod za razgovor je Šiberov roman "Problem promatrača" (2009), ali kako taj roman, kako Šiber veli, zapravo i nije roman te kako on, kako kaže, zapravo i nije pisac, Šiber se nada da će razgovor iz tog ishodišta otići posvuda. Tako mu je, naime, i Ljiljana obećala.

Ljiljana kaže da su razgovori koje vodi u Zelenoj dvorani vrlo spontani te da traju dok se sami ne privedu kraju i dok ih publika želi i može pratiti. Sve bi trebalo biti snimljeno te bi se trebalo moći kasnije pogledati na YouTube.





- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.04.2017., srijeda

Pjesnička večer : G-rupiranje/poezija u krugu



Šest pjesnikinja već pet godina zajedno djeluje, piše i razgovara o poeziji u okviru pjesničkog kružoka 'G-rupa', pod mentorstvom pjesnika, pisca i nakladnika Branka Čegeca. Članice 'G-rupe' u sklopu programa Noć knjige razgovarat će o tome čemu u današnje vrijeme služe književni kružoci, o tendencijama u poeziji, svojoj suradnji, radu, druženju i kreativnom pisanju te će čitati pjesme.
Tribinu moderira Miroslav Mićanović.

21.04.2017. od 20:30, caffe-bar Vynil, Bogovićeva 3 Zagreb

'G-rupa' je započela s radom 2102. godine kao radionica poezije u okviru Centra za kreativno pisanje, a danas djeluje samostalno, kao pjesnički kružok čiji se neobičan pjesnički život i dalje odvija u nepredvidivoj dinamici.

Članice G-rupe su:
Ana Martina Bakić, pjesnikinja, arhitektica, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, scenografkinja, spisateljica velike preciznosti i vještine da vizualno pretoči u poetsko
Sanja Baković, novinarka, pjesnikinja, u nakladi CeKaPe-a 2016. godine objavljena je njezina prva zbirka poezije "Plovna mjesta"
Ives Buljan, inženjerka elektrotehnike, profesorica u srednjoj školi, kreativka, pjesnikinja koja kroz poeziju raščarava momente obiteljskog života, članica Kazališta sjena Tripstih
Suzana Kos, korporativna analitičarka, pjesnikinja magične začudnosti, polako ali sigurno priprema prvi rukopis za objavu
Natalija Mihelin, učiteljica u osnovnoj školi, ljubiteljica beat -pjesnika, strastvena čitateljica i istraživačica poezije
Selma Sarajlić Kanazir, spisateljica interpretacijskih tekstova u kulturi, pjesnikinja, poduzetnica, majka, njezin prvi pjesnički rukopis spreman je za objavu




- 22:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

"Knjigopsija" u "Noći knjige" : Daša Drndić + Sllobodan Šnajder




KNJIGOPSIJA

MJESTO:
Knjižara Ribook,

Janeza Trdine 9a, Rijeka

VRIJEME:
Početak programa: 21.04.2017 u 19:00
Kraj programa: 21.04.2017 u 20:00

RADNJA:

Razgovor o knjigama: "EEG", Daše Drndić i "Doba mjedi", Slobodana Šnajdera

SUDJELUJU:
Tamara Crnko, Saša Stanić, Zoran Krušvar





- 14:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje publikacija o riječkom orlu, među kojima je i knjiga sa stripom Damira Steinfla





U srijedu 19.04.2017. u 12:00 sati u riječkoj Gradskoj vijećnici, Korzo 16 (prizemno) održati će se PREDSTAVLJANJE PUBLIKACIJA O RIJEČKOM ORLU.

Moderatorica će biti Maja Bošković Savić.
Govore će održati: akademski kipar Hrvoje Uremović, predsjednica zajednice talijana iz Rijeke Orietta Marot, direktor komunikacija Rijeka 2020 Vuk Ćosić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, autor recenzija publikacija o riječkom orlu Velid Đekić te Nenad Labos kao predstavnik konzervatorskog odjela iz Rijeke.

U 12:40 predviđeno je razgledavanje izložbe o riječkom orlu dok je u 12:50 predviđen kratki obilazak radova na postavljanju skulpture riječkog dvoglavog orla na kupolu Gradskog tornja.

Knjige koje će biti predstavljene:

- Indeficienver - 'Let iznad orlovskog gnijezda'

- dr. sc. Damir Tulić - 'Riječki orao u povijesno-umjetničkom kontekstu'

- Damir Steinfl - strip 'Legenda o dvoglavom orlu'


Knjige će biti pohranjene u zajedničku kutiju.

Damir Steinfl o svojem stripu kaže:
Čini mi se da sam posljednji "uskočio" u projekt. Knjiga koju sam prihvatio izraditi u iznimnom kratkom roku prvenstveno je bila naručena kao bojanka za odrasle, međutim tijekom proizvodnih procesa likovi su progovorili. U tom trenutku knjiga je bila zamišljena kao bojanka sa praznim oblačićima u koje bi čitatelji sami upisivali tekstove, međutim ubrzo je postalo jasno da nastaje strip a ne bojanka, radnja se zakomplicirala pa je i tekstova bilo sve više, što je Vuk Ćosić, direktor komunikacija EPK Rijeka 2020. prihvatio. Cijeli strip nacrtan je i napisan u razdoblju, od 06.03. do 06.04.2016.
Svi crteži i tekstovi su nacrtani i napisani igrom slučaja na način da su izvučeni direktno iz bjeline papira.
Nakon predaje gotovog stripa dizajneru, strip je pohranjen na kompjuteru kako ga ne bih više gledao i počeo tražiti greške koje su možda nastale tijekom brzinske izrade stripa.
Evo i naslovnice Legende o dvoglavom orlu .




Na riječkom Korzu biti će postavljena izložba o riječkom orlu u sklopu koje je predviđeno i izlaganje 10 tabli stripa iz knjige Legenda o dvoglavom orlu. Table stripa bi trebale biti otisnute na panoima velikog formata.

Evo crteža sa jednog od 5 panoa:








- 07:46 - Komentari (0) - Ispiši - #

'Noć knjige' u vili Arko: Otkriće čitanja




Uključujući se u kampanju za promicanje čitanja, Hrvatski P.E.N. centar i Hrvatsko društvo pisaca u Noći knjige organizirat će priredbu na kojoj će istaknuti pisci Nadežda Čačinovič, Zvonko Maković, Sonja Manojlović, Sibila Petlevski, Igor Rajki i Neven Vulić govoriti o svojemu iskustvu čitanja, o svojoj povijesti čitanja pa i o prijelomnim trenucima u životu popularnih književnih likova vezanih uz otkriće čitanja (utjehu koju nalazi Dickensov David Copperfield) ili o brojnim romanima o odrastanju i autodidaktičnom nadilaženju ograničenja vlastitoga života.

Vrijeme: 21. travnja 2017. (petak) u 19 sati
Mjesto: Zagreb, Basaričekova 24 (vila Arko)

DOBRODOŠLI!





- 06:19 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.04.2017., utorak

PREDSTAVLJANJE: Senko Karuza "Prsa u prsa" (Meandarmedia, 2017.)





MEANDARMEDIA

predstavlja knjigu Senka Karuze: Prsa u prsa.


Sudjeluju:
Senko Karuza
Miroslav Mićanović
Branko Čegec

Cafe u Dvorištu
J. Žerjevića 7/II, Zagreb
četvrtak, 20. travnja 2017. u 19 sati





- 23:34 - Komentari (0) - Ispiši - #

U sjećanje na Đermana Senjanovića Ćiću (1949.-2013.)


Na današnji dan prije 4 godine
napustio nas je čestiti, dragi i iznimno nadareni, lucidni i duhoviti
Đermano Senjanović Ćićo.




U sjećanje na Ćiću donosim svoj tekst o njegovoj knjizi "Evo me u posteju":



Đermano Senjanović Ćićo "Evo me u posteju" (izd. Durieux, 2007.)

napisao BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ,
objavljeno na portalu Lupiga.com u ožujku 2008.


Bivši carinik te prvi predsjednik političke stranke Dalmatinska akcija (od čega je glavom bez obzira na vrijeme pobjegao), ali i pisac, novinar, humorist, satiričar, najduhovitiji fakovac i jedini dostojan sljednik Miljenka Smoje. Rođen 1949. godine u Splitu, gdje živi, piše i ... igra picigin. Jasno, riječ je o Đermanu Senjanoviću Ćići, 'čudu prirode', kako ga istarski brat po svjetonazoru i peru Franci Blašković naziva, dok ga prijateljica Nada Gašić predstavlja ovako: "Lud je i nasilan, nježan i sentimentalan, raščupan i izmeandriran do te mjere da više no na sve književne usporedbe podsjeća na džunglu naivnoga slikara Rousseaua (bizarno i zabavno – i jedan i drugi bili su carinici), iz čijeg nas bujnog, sparnog raslinja vreba tigar. Tako će onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovićev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija umjesto olakšanja zaskočiti čisti destilat nostalgičnih emocija."

U izdanju zagrebačkoga Durieuxa Senjanović je dosad objavio tri knjige: apsurdističku montipajtovštinu na splitski način u kultnom 'Dorinu dnevniku'; 'US&A' – romansirani putopisno–humoristički prikaz dvomjesečnih putešestvija po Sjedinjenim Državama, u imaginarnom društvu velikoga meštra, mentora i prijatelja, Miljenka Smoje, te zbirku dnevničkih zapisa o vlastitoj obiteljskoj, ali i kulturnoj, političkoj i društvenoj svakodnevici grada Splita, zakamufliranih u žanr TV–kolumne koje, nimalo slučajno, tvore kroniku zadnjih 365 dana desetogodišnje HDZ–ove vlasti, od 5. siječnja 1999. do istoga dana 2000. godine, u knjizi 'Vidi, vidi – Teletina '99'. Za novo, prije nekoliko mjeseci objavljeno, četvrto Senjanovićevo oknjigovljenje nazvano 'Evo me u posteju' najzaslužnija je već spomenuta (i citirana) Ćićina prijateljica Nada Gašić (prevoditeljica i urednica brojnih izdanja, ali i autorica nedavno objavljena, zapažena romanesknog prvenca 'Mirna ulica, drvored'). Od dvanaest kilograma Senjanovićevih tekstova tijekom posljednjih nekoliko godina objavljenih u raznim medijima (većinom ipak u "Slobodnoj Dalmaciji") Nada je Gašić sastavila svojevrsnu best of kompilaciju, razvrstavši rukopisnu građu na četiri dijela – kuharske recepte (pardon, ricete) šjore Šimice, novije Dorine dnevničke zapise, izbor iz Ćićinih TV–kolumni te nekolicinu njegovih novinskih članaka, reportaža, intervjua i kratkih humorističnih proznih crtica.

Kulinarska je tematika u knjizi najzastupljenija, zahvaljujući, jasno, šjori Šimici, koja "u svojin ricetan spaja babino, materino i svoje ditinstvo", te pišući o obiteljskim uspomenama, prijateljima, susjedima i rođacima te o njihovim i svojim pričama iz mladosti, ona odaje počast "judima koji su učinili da ovi grad ćutin svojin i da guštan u onome vrimenu u kojemu nisam živila, a kojega još uvik u meni puno ima". Te su Šimičine dalmatinske ricete – iako ponekad čak i uporabljive pri šparhetu (iako uglavnom ne) – zapravo tek okidač za nostalgiju, odnosno okvir i povod za pisanje o životu kakav je nekad izgledao. Hrana je tu sporedna i manje bitna jer, kako šjora Šimica veli, u njoj su gušti samo "kad je oko tebe dragi svit, pomišan s moren, borima i crvčcima". Nepretenciozni, ludizmom protkani zapisi iz kultnoga 'Dorina dnevnika', u knjizi također zastupljeni, još su jedan od načina da iz pomaknute i drukčije, tuđe pripovjedačke vizure Senjanović zapravo progovori o sebi i zbilji koju živi(mo). Na nesvakidašnji i posve začudan način, putem otkačenih, u uske žanrovske okvire nesvodivih stilskih vježbi, Senjanović držićevski i Smojin pučki, tradicijski mediteranski humor garnira apsurdističkim i nadrealnim impulsima utemeljenima na asocijacijama i struji svijesti, poigravanjem riječima i njihovim značenjem nastojeći se što više odmaknuti od grube realnosti koja i njegovu Doru, po već legendarnim buđenjima, svakodnevno, nespremnu i ranjivu zatječe.

No, unatoč avangardističkoj shizofrenosti 'Dorina dnevnika', Senjanović je ipak ponajprije novinar kojemu je na prvome mjestu prihvaćanje publike, čega su najuvjerljiviji dokaz reportaže i novinski članci koji tvore preostali dio nove knjige. Svejedno izvještava li s frankfurtskoga sajma knjiga ili piše o kućnim ljubimcima, svome odnosu spram religije i Crkve ili o ljubavi prema piciginu i Hajdukovu starom placu, Ćićina je optika uvijek humorno–nostalgična, žurnalistički pristup iskren i neposredan, a tekst anegdotalan, lucidan i efektno poentiran, ali nerijetko i sentimentalan pa čak i vrlo ganutljiv. Senjanovićeva knjiga 'Evo me u posteju' tako sadrži možda i najpotresnije stranice suvremene domaće proze, u tekstovima koje je Nada Gašić probrala iz Senjanovićeve rubrike svakodnevnih novinskih TV–kolumni 'Teletina', a u kojima autor bilježi očeve posljednje zemaljske dane.

U vremenu novinarstva koje, posvećeno dobiti i niskim senzacionalističkim porivima, rastače, srozava i izopačava pojam ljudskosti, dok prodor žurnalističkoga diskursa u književnost isto to čini literarnim umjetničkim dosezima, Đermano Senjanović Ćićo rijetka je i iznimna autorska osobnost koja oba ta negativna fenomena ublažava – osim što proznim tekstovima oplemenjuje i obogaćuje domaću književnu situaciju, cjelokupan je Senjanovićev novinarski rad usmjeren afirmaciji ljudskosti te zapostavljenih i već pomalo zaboravljenih moralnih vrijednosti koje suvremeno društvo, podređeno zlatnom teletu novca, niječe i odbacuje.

napisao BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ,
objavljeno na portalu Lupiga.com u ožujku 2008.





- 05:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.04.2017., ponedjeljak

PREDSTAVLJANJE romana Omera Raka "Kultna posuda" (Fraktura, 2017.)





U Noći knjige 2017. FRAKTURA će predstaviti roman Kultna posuda jednog od najboljih suvremenih stilista i poznavatelja kultnoga i okultnoga Omera Raka. O ovom uzbudljivom trileru u kojem se miješaju važne arheološke tajne, mistika, fantastika i erotika govorit će Omer Rak, Milana Vuković Runjić, Damir Radić i Seid Serdarević, a ulomke iz romana čitat će Hrvojka Begović i Frano Mašković.

Hoće li matrijarhat iznova zavladati svijetom, koja je ulo­­ga hermafrodita, mogu li žene preokrenuti kotač povijesti, što predstavlja četveronožna neolitička kultna posuda iz Danila kod Šibenika, doznat ćete u petak 21. travnja u 19 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu.





- 11:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVI ROMAN Đurđe Knežević "Pravila igre" (Fraktura, 2017.)

Đurđa Knežević
'Pravila igre'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 240
Godina izdanja: travanj 2017.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača

Rad u udruzi za pomoć ženama i borba za ženska prava činili su joj se kao idealna prilika ne samo da ostvari svoje ambicije već i da radi koristan posao za zajednicu, za sebe. Grupa aktivistkinja koja od vremena uzbuna, topova u centru glavnoga grada, pa do suvremenog doba pomaže ženama u nevolji s razgranatom mrežom suradnica trebala je biti pravo mjesto za Doru da ostvari svoje ambicije, da joj mladenački snovi postanu stvarnost. No stvarnost nije onakva kakva se čini izvana, nego je sasvim drugačija – satkana od intriga te borbi za položaj i novac. Postupno otkrivajući prava lica kolegica, od voditeljica do činovnica koje rade u udruzi, Dora otkriva i samu sebe, svoje licemjerje, strahove i tajne za koje nije ni znala da ih ima.
Tamne strane udruga, međunarodne aktivnosti, spletke i intrige, stvaranje atmosfere nepovjerenja i odbacivanje najboljih, mobbing i loši međuljudski odnosi tek su neke od niti koje tvore Pravila igre. Đurđa Knežević portretira i lijepe i naivne, i dobre i zle, i beskrupulozne i ljutite, sve ljudske karaktere koji se kreću na igraćoj ploči u igri u kojoj gube svi koji na nju pristaju.

Đurđa Knežević rođena je u Jastrebarskom 1952. U Za­grebu je završila gimnaziju te studij povijesti i arheologije. Nekoliko godina predavala je povijest na srednjoj školi. Od 1987. do 1990. radila je u Muzeju revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu, isprva kao kustosica, potom kao direktorica. Godine 1992. osnovala je Žensku infoteku, u okviru koje je uređivala feministički časopis Kruh i ruže te uredila i objavila četrdesetak knjiga prijevoda i domaćih autorica. Od 1996. do 2007. direktorica je godišnjega međunarodnog seminara “Žene i politika” u Dubrovniku. Bavi se žurnalizmom i sustavno objavljuje tekstove za novine, eseje, komentare, feminističke i političke tekstove, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Piše kolumnu za news portal Zamir­zine i časopis Identitet.
Objavila je romane: O mojoj mami, Rusima, vatrogascima i ostalima, 2003., Gutanje vjetra, 2005., Meki trbuh jednoroga, 2010., Sladoled od vanilije, 2012., Disanje nemani, 2015., knjigu eseja Feminizam i kako ga steći, 2012., te slikovnicu Mara i tata, 2006. Od 2008. djeluje kao slobodna publicist­kinja. Ta sloboda omogućila joj je da se iz Zagreba pre­seli u Nerežišća na Braču.




- 06:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.04.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE romana Zorana Roška "Minus sapiens" (OceanMore, 2017.)




Predstavljanje novog romana "Minus sapiens" Zorana Roška održat će se u knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu 4 u Zagrebu s početkom u 20 sati. Književni susret s autorom Zoranom Roškom i književnom kritičarkom Ivanom Rogar vodit će urednik Neven Vulić. Roman će biti dostupan po promotivnoj cijeni.

Što se događa kada si istovremeno i mrtav i živ, ili si jednostavno otputovao u 16. stoljeće da bi pratio Michela de Montaignea na njegovu putovanju Europom? Što točno napraviti kada se probudiš među ljudima životinjskih lica, ili upoznaš Kinskog, čiji djed ne zna kako umrijeti, a prati te opojan dah predivnih sablasti? Kako je sve to povezano s pticama i njihovim očima? Tko su uopće glavni likovi, markiz de Gilgame i Kinski? I još važnije, tko je zagonetna Alga Marghen?
Želite li uopće znati odgovore na sva ta pitanja? Vjerojatno ne – a to znači da ste na pravome putu. Jer ovaj roman vodi vas kroz labirinte neznanja i ispisuje himnu našoj sreći što ništa ne znamo.
U halucinantnom svijetu strukturiranom poput ambijenta ili mirisa – gdje događaji nisu tek tako razasuti niti su osobnosti likova naprosto razlomljene – identiteti i znanje nikome zapravo ni ne trebaju.
Zoran Roško svoj književni svijet gradi na potpuno drukčijim temeljima i fascinantnim jezikom predstavlja novog čovjeka, unikatnu pojavu našeg doba, koji je istovremeno fašist i ekstremni individualist, ubojica i konceptualni umjetnik – Minus sapiens.

Zoran Roško rođen je 1960. u Šibeniku. Zaposlen je u Knjižnicama grada Zagreba, urednik je u časopisima Libra Libera, Quorum i Tvrđa. Objavio je knjigu teorijskih tekstova Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla (Naklada MD, 2002.) i roman Ljepota jede ljude (OceanMore, 2011.). Priredio je zbirku prevedenih priča američkih inovativnih autora Moje noćne more prelijepe su za ovaj svijet (OceanMore, 2010.). Održava dva bloga: Roškofrenija i Zoran Rosko Vacuum Player.





- 11:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Živi glasovi' - gošća Evelina Rudan



TRIBINA ŽIVI GLASOVI
POEZIJA I SJEĆANJE

Subota, 22. travnja 2017. u 10 sati
Dom za starije i nemoćne osobe CENTAR, Klaićeva 10, zagreb


Gošća pjesnikinja:
Evelina Rudan

Moderira: Tomica Šćavina

Tribina je otvorena za javnost.
Dobrodošli!

Nova tribina Hrvatskog društva pisaca, „Živi glasovi“, predstavlja iskorak iz uobičajenih okvira unutar kojih se čita i razgovara o poeziji. Odvija se u domovima za starije i nemoćne na području Grada Zagreba i šire, a svrha joj je dvojaka – kulturna i humanitarna. Prema istraživanjima provedenim u Škotskoj (Scottish Poetry Library) i SAD-u (Ruth Pearce Sue i Lillyman, Sveučilište Worcester), čitanje poezije ima pozitivan učinak na ljude koji pate od demencije te kod starijih ljudi općenito poboljšava komunikaciju, podiže samopoštovanje i smanjuje osjećaj izolacije od društva. Unoseći djelić kulture u domove za starije i nemoćne oplemenjujemo i pridodajemo drugačiji smisao okruženju za koje se uglavnom vežu neugodne predodžbe – smrt, nemoć i propadanje tijela. Bit tribine je u dijeljenju, sudjelovanju i interakciji. Organizatori tribine: Tomica Šćavina i Tomica Bajsić.




- 06:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.04.2017., subota

PROMOCIJA romana "Emigranti" Rade Jarka





Promocija romana "Emigranti" Rade Jarka
u izdanju "24 sata", edicija Balkan Noir,

održat će se u knjižnici Bogdana Ogrizovića, 19. travnja u 20:15 h

Govorit će istaknuti pisac Nenad Stipanić i autor romana Rade Jarak

Dobrodošli!






- 17:28 - Komentari (0) - Ispiši - #

Fraktura objavila dvije knjige Prima Levija





Na 30. godišnjicu samoubojstva Prima Levija i 25 godina od prvoga hrvatskoga izdanja jednog od najvažnijih romana o Holokaustu "Zar je to čovjek" Prima Levija, Fraktura je objavila novo izdanje tog romana ali i prvi hrvatski prijevod Levijeve knjige eseja "Utopljenici i spašeni".

O knjigama opširnije ovdje






- 06:10 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.04.2017., četvrtak

MOJA KRITIKA romana Nedjeljka Kaveljevića Ždere "Morlakova pećina" u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Morlakova pećina"
Nedjeljka Kaveljevića Ždere




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Vlatka Perkovića "Ja, Donna Gall, ili čekajući Cesaria"
- tekst Seada Begovića o knjizi pjesama Dražena Katunarića "Jednoga dana bila je noć"
- tekst Sanje Ivić o romanu Ernesta Haffnera "Krvna braća"
- poezija i kratka proza Mladena Machieda
- tekst Denisa Leskovara : rock-portret Iggyja Popa i The Stooges

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.





- 07:13 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.04.2017., srijeda

Nova knjiga eseja Cvjetka Milanje "Metode i modeli. Rasprave i ogledi" u izdanju DHK-a

Cvjetko Milanja
"Metode i modeli. Rasprave i ogledi"

eseji
izd. Društvo hrbvatskih književnika
Opseg: 487. str.
Uvez: Meki
Format: 11,5x18 cm
Godina: Ožujak, 2017.
Cijena: 160,00 kn
Biblioteka: Mala knjižnica DHK
Autor: Urednik: Ivica Matičević

Riječ izdavača


U svojoj najnovijoj knjizi autor je sabrao trideset i osam eseja koje je u skraćenim verzijama predstavio na različitim simpozijskim okupljanjima u posljednjih nekoliko godina. Njegov znanstveni i stručni interes obuhvaća književnu teoriju, ponajprije teme iz francuskoga poststrukturalizma te povijest hrvatske književnost, napose teme o hrvatskom pjesništvu druge polovice prošloga stoljeća. U pojedinim se zastupljenim esejima bavi i hrvatskom prozom te predlaže tipologiju hrvatskoga poslijeratnoga romana. Naročito se ističu eseji o hrvatskom novosimbolističkom pjesništvu te katoličkom i dijalektainom pjesništvu kao rubnim i još uvijek nedovoljno istraženim fenomenima. Jedan dio tema odnosi se na proučavanje razdoblja hrvatskoga ekspresionizma, napose ekspresionističkoga pjesništva i fenomena hrvatskoga zenitizma. Dakle, može se reći da je ova knjiga, u tematskom smislu, presjek kroz tematske krugove kojima se Milanja bavio i inače u svom bogatom esejističkom opusu. U stilskom smislu, Milanja ostaje vjeran svom minuciozno analitičkom pogledu.




- 23:03 - Komentari (1) - Ispiši - #

Objavljen roman za djecu Elvire Slišurić "Kuća kralja paukova" (Studio TiM, 2017.)




U izdanju izdavačke kuće Studio TiM iz Rijeke upravo je objavljen roman za djecu Elvire Slišurić naslova Kuća kralja paukova.



Ovaj je roman magična priča koja se krije iza naizgled obične svakodnevice u jednom malom mjestu u koje su se, nakon višegodišnjeg boravka u velikom gradu, doselili Mario i njegova mama. Kupili su kuću koja će ubrzo pokazati i svoje drugo lice. Naime, u podrumu se krije neobičan svijet do kojeg vode stare napukle stube. A kada tome pridodamo i tajanstvenog starca, znatiželjnu djevojčicu Lanu, lipu koja se preko noći pretvorila u brezu, a potom u lješnjak, olujne noći u kojima se može dogoditi svašta, mračno jezero, neobičan svijet paukova i beskrajno mnogo straha, avantura može započeti.

Elvira Slišurić književnoj je javnosti poznata od kada je objavila u nakladi Hena coma roman Sreća prati hrabre. Inače novogradiška autorica rođena 1973., poznata je i kao popularna radijska voditeljica i glazbena urednica te je uređivala i vodila emisije „Kazališni caffe" i „Književni razgovori". Kao strastvena čitateljica, uspješno je savladala različite radionice kreativnog pisanja, ali i ovladala posebnim izrazom i stilom koji je istovremeno odraz složenih životnih i literarnih iskustava koja se prelijevaju i u njezinu žanrovski vrlo raznorodnu prozu. Stoga bez imalo oklijevanja urednik romana "Kuća kralja poaukova" Milan Zagorac ističe da je Elvira Slišurić autorica koja na novi način kreira modernu književnu Slavoniju.

Dio romana dostupan je na https://issuu.com/studiotim/docs/ku__a_kralja_paukova


- 10:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE: Goran Gluščić "Eshaton TV" (Hangar 7, 2017.)




Book Caffe Dnevni Boravak
Ciottina 12a, Rijeka

srijeda, 12.04.2017.
od 19 sati

Glavni urednik izdavačke kuće Hangar 7 Davorin Horak i Goran Gluščić predstavit će Gluščićev roman 'Eshaton TV'.

Distopijski roman Eshaton TV neobičan je žanrovski roman za naše podneblje. Efektno oslikava društvo nepostojeće zemlje Sretije u kojoj živote kontroliraju vlast i mediji. Apsolutna moć medijskog prostora dovest će do psihičkog rastrojstva glumaca u poznatoj dječjoj emisiji. Njihova reakcija bit će brutalna kada se upuste u snimanje Posljednje epizode kojom će napraviti ultimativni spektakl.






- 09:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

10. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON



Drage pjesnikinje i pjesnici,

Tonko Maroević, Dorta Jagić, Ervin Jahić, Tin Lemac i Ivan Babić

(odbor za doček)


pozivaju Vas na jubilarni

10. SESVETSKI PJESNIČKI MARATON

na kojemu će Knjižnica Sesvete će biti svečano proglašena
Republikom stiha s prijestolnicom - Stihotronom!

u četvrtak, 20. travnja 2017. od 18,00 do fajrunta!!!

Glazbeni gosti: band Funk jazz junk

Foto projekcija Karmen Stošić „Pogledi" na stihove Ivana Babića

Izložba likovnih radova učenika Gimnazije Sesvete „Glagoljica u inicijalima"


Knjižnica Sesvete ,Trg D. Domjanića 6, Sesvete

PRIJAVA:

mob. Ivan Babić 091 5782 969
e-mail: ivbabic@gmail.com







- 06:12 - Komentari (1) - Ispiši - #

11.04.2017., utorak

NOVO: Harold S.Kushner "Kad se dobrima dogodi zlo" (KruZak, 2017.)

Harold S.Kushner
"Kad se dobrima dogodi zlo"

filozofija
izd. KruZak
prijevod: Stanimir Vuk-Pavlović
137 str.
110,00 kuna

Riječ izdavača


"Kushner analizira tri različita uzroka ljudske patnje. Za neke patnje ne može se reći da imaju uzrok jer su posve slučajne, ovisne o spletu različitih okolnosti; netko se jednostavno nađe na krivom mjestu u pogrešno vrijeme. Ima također patnji koje su uzrokovane prirodnim zakonima, kao što su potresi i bolesti. Kushner posebno ističe da bi bilo krajnje neprihvatljivo vjerovati ili zahtijevati da Bog intervenira u takvim slučajevima. Čovjek je smrtno biće i umire u skladu s prirodnim zakonima. Treći uzrok ljudske patnje su zli ljudi. Kushner daje svoju interpretaciju priče o Adamu i Evi, naime upravo sposobnost biranja između dobra i zla čini nas onim što jesmo, da smo ljudska bića. Neke patnje uzrokujemo sami jer pogrešno tretiramo naše početne patnje, optužujemo sami sebe ili neopravdano pripisujemo uzrok patnje ljudima koji nam hoće pomoći.''
(J. Talanga)




- 09:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE: Mario Suško "Pomoćno vrijeme postojanja" (Meandarmedia, 2017.)




MEANDARMEDIA predstavlja knjigu Marija Suška: 'Pomoćno vrijeme postojanja'.

Sudjeluju:
Mario Suško
Tonko Maroević
Zvonimir Mrkonjić
Branko Čegec

Cafe u Dvorištu
J. Žerjevića 7/II, Zagreb
utorak, 11. travnja 2017. u 19 sati



O KNJIZI

Ove pjesme su poput Goyinih Strahota rata, prožete tankoćutnim slikama i ustrojnom vrsnoćom, predočujući čitatelju paradoks i ironiju preživljavanja smrti.
Robert Karmon

Kao čin svjedočenja, ova knjiga egzistira u “pomoćnom vremenu postojanja”, izvan svjetovnih granica koje pjesme vješto predočuju. One govore o mjestu koje nije usidreno u vremenu i njegovim pustošenjima, premda su u svojoj napetosti poput sanja i katarze.
Tim Wood

U trećoj knjizi pjesama u nakladi Harbor Mountain Pressa, Suškova vještina i jasnoća očituju se svom svojom žestinom…Njegovo jezično umijeće je bez premca. U Suškovim stihovima poezija nalazi svoje iskupljenje.
Peter Money






- 06:41 - Komentari (0) - Ispiši - #

10.04.2017., ponedjeljak

Nagrade "Prozak" i "Na vrh jezika" za 2016.





Žiri u sastavu Kruno Lokotar, Olja Savičević Ivančević i Marko Pogačar odlučio je:

Nagradu Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ica do 35 godina starosti za godinu 2016. dobio je Nikola Leskovar iz Varaždina.

Nagradu Na vrh jezika za najbolji rukopis zbirke poezije, autora/ica do 35 godina starosti dobila je Lucija Butković iz Zagreba.

Nagrade uključuju objavu knjige sa svim pripadnim pravima kod uglednog nakladnika i Prozak/Na vrh jezika prsten i Diplomu.

Nagrade će dobitnicima biti uručene na Festivalu Prvi prozak na vrh jezika koji će se održati, unatoč nedodjeli sredstava od strane Min.kulture RH.


- 23:33 - Komentari (0) - Ispiši - #

SPIKIGIN: Ivica Prtenjača




Dobrodošli na Spikigin,

ciklus pripovijedanja priča (storytellinga),
u zagrebačku Sloboštinu, u Norris cafe, Oreškovićeva 19,
u srijedu, 12. 4. od 20 h
gdje će vam kazivati priče u dva bloka:

„Muke pjesničke" & „Kako sam prodavao nakit"

pjesnik, voditelj, prozaik, skladištar, dostavljač sladoleda, PR, serviser vatrogasnih aparata...
Ivica Prtenjača,
naše književnosti hrptenjača!

Uvoditelj u Spikigin je Kruno Lokotar




- 16:31 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Sinestezije' : Dorta Jagić + Stjepo Martinović





U utorak, 11.04. 2017., u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24, Zagreb, održat će se druga po redu tribina Sinestezije u kojoj se ovaj put povezuju glazbena i književna umjetnost. Gošća je ovogodišnja dobitnica Goranovog vijenca za ukupan prinos hrvatskoj poeziji, Dorta Jagić i književnik Stjepo Martinović, koji će se predstaviti izvođenjem poznatih šansona i autorskih skladbi na gitari.

Dobrodošli!

Voditeljica tribine Sinestezije:
Darija Žilić



- 14:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Zoran Roško 'Minus sapiens' (OceanMore, 2017.)

Zoran Roško
'Minus sapiens'

roman
izd.OceanMore
Cijena 90,00 kn
Broj stranica 168
Uvez Meki uvez s klapnom

Riječ izdavača


Što se događa kada si istovremeno i mrtav i živ, ili si jednostavno otputovao u 16. stoljeće da bi pratio Michela de Montaignea na njegovu putovanju Europom? Što točno napraviti kada se probudiš među ljudima životinjskih lica, ili upoznaš Kinskog, čiji djed ne zna kako umrijeti, a prati te opojan dah predivnih sablasti? Kako je sve to povezano s pticama i njihovim očima? Tko su uopće glavni likovi, markiz de Gilgame i Kinski? I još važnije, tko je zagonetna Alga Marghen?

Želite li uopće znati odgovore na sva ta pitanja? Vjerojatno ne – a to znači da ste na pravome putu. Jer ovaj roman vodi vas kroz labirinte neznanja i ispisuje himnu našoj sreći što ništa ne znamo.
U halucinantnom svijetu strukturiranom poput ambijenta ili mirisa – gdje događaji nisu tek tako razasuti niti su osobnosti likova naprosto razlomljene – identiteti i znanje nikome zapravo ni ne trebaju.
Zoran Roško svoj književni svijet gradi na potpuno drukčijim temeljima i fascinantnim jezikom predstavlja novog čovjeka, unikatnu pojavu našeg doba, koji je istovremeno fašist i ekstremni individualist, ubojica i konceptualni umjetnik – Minus sapiens.

Svakim svojim retkom Roško zabija zlatne čavliće u lijes mnijenja koje pogrešno nazivamo znanjem, književnošću, uređenim socijalnim životom. Njegova konačna namjera nije restauratorsko uskrsnuće starih znanja, nego predano trijebljenje korozijom ugroženih mrtvih slova na papiru i uključivanje čitatelja u trip koji je u temelju svih istinskih avantura, bile one sobne ili svjetskoputničke. Roman Minus sapiens žestok je eksperiment sa sviješću koja se upustila u ljuštenje mrtvih kožica naših identiteta, a u nakani da se jednoj književnosti pokaže kako izgleda nepreparirana riječ.
Dario Grgić

Pripovijedanje u Minus sapiensu sve je samo ne ono sa zadrškom, pripovjedač nas obasipa s pregršt podataka, trudi se detaljno opisati likove, okružje i atmosferu te objasniti što se i zašto događa da bismo svejedno ostali uskraćeni za sve to znanje. Zoran Roško je romanom u kojem prevladava događajnost ostvario metafizičko remek-djelo.
Ivana Rogar

Roškov roman ringišpil je u kojem "vrijeme stoji, a prostor teče”, moćna centrifugalna mašina koja demokratično usisava sva ljudska znanja te ih potom žvače i uz puno humora izbacuje van. Tehnološki lajtmotiv romana je glitch: greška u sustavu, smetnja koja nas podsjeća na bol odvajanja od droge neprekinuta ulijevanja informacija u naš mozak. Jedinstveno osvježenje u hrvatskoj književnosti!
Olga Majcen Linn

Ni u hrvatskoj, a ni u tzv. regionalnoj književnosti, naprosto nema naslova s kojima bi ovaj nepredvidljivi karusel uvrnutih, izglobljenih narativnih fragmenata bio poetički blizak.
Boris Postnikov (o Roškovu prvom romanu, 'Ljepota jede ljude')




- 06:10 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina HDKP-a “Tragom prijevoda” : Mark Twain + Nikos Kazantzakis



Treća ovogodišnja tribina HDKP-a iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 10. travnja 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5).

Bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Mark Twain, 'Broj 44, tajanstveni stranac', prijevod: Vjera Balen-Heidl, Šareni dućan, 2017.
Broj 44, tajanstveni stranac jedno je od posljednjih djela na kojima je radio američki pisac Mark Twain u razdoblju od 1897. do 1904. Napisao je nekoliko verzija istoga djela, a povezuje ih isti, dijabolično šarmantan glavni lik: mladi Sotona. Taj se Sotona zapravo dosta razlikuje od uobičajene predodžbe Nečastivog: predstavlja nam se kao glas istine koji se razračunava i s ljudima i s Bogom, mladi izaslanik kaosa koji je došao na zemlju razotkriti nemilosrdnost, licemjerje, kukavičluk, ludost i krhkost ljudskoga uma. Naša višestruko nagrađivana prevoditeljica Vjera Balen-Heidl ispričat će nam kako se uspjela razračunati s ovoga puta mračnim Markom Twainom i njegovim bajkovitim romanom prožetim pesimističkim viđenjem svijeta.

Nikos Kazantzakis, 'Pismo Grecu', prijevod: Koraljka Crnković, Sandorf, 2015.
Nikos Kazantzakis u ovoj fikcionalnoj autobiografiji opisuje svoja promišljanja o filozofskim i egzistencijalnim temama, u obliku pisama upućenih slavnom renesansnom slikaru El Grecu koji je kao i Kazantzakis bio podrijetlom s Krete. Autor vodi unutarnje dijaloge s velikim ličnostima poput Homera, Bude, Krista, Nietzschea i Lenjina, pozivajući čitatelja na putovanje duhovnim naslijeđem, patnjama i nadahnućima ovih velikih mislilaca. Prevoditeljica Koraljka Crnković ispričat će nam kako se nosila s autorovim traganjem za Odgovorima na Pitanje i hrvala s uvijek iznimno bogatim i zahtjevnim jezikom najvažnijeg grčkog pisca 20. stoljeća.

Tribinu moderira Ana Badurina a sudjeluju prevoditeljice Vjera Balen-Heidl i Koraljka Crnković




- 05:14 - Komentari (0) - Ispiši - #

07.04.2017., petak

GLAZBENI HIT LJETA 2017. bit će POZNATA NARODNA POPEVKA "LOCIRATI, UHITITI, TRANSFERIRATI..."




GLAZBENI HIT LJETA 2017. bit će POZNATA NARODNA POPEVKA "LOCIRATI, UHITITI, TRANSFERIRATI..."

Današnji naslov u jednom mediju glasi: Todorić vratio otok prijašnjem vlasniku, kaže da mu je PUN KUFER ove situacije...

Čovjek ne krije svoje namjere, očito je već spreman za put, KUFER MU JE VEĆ PUN, samo još da skokne po bocu Jane (negazirane) i paketić papirnatih u najbliži Konzum, i mahne nam na rastanku dok onim istim papirnatima otire suzice s obraza, žalostan što više nije u prilici blagostanjem nas darivati, i što više neće moći neštedimice sve svoje snage ulagati "isključivo i jedino i samo" u cilju dobrobiti svekolikog rvackoga puka, i najdraže mu ("i jedine") Domovine...


(foto by Portaloko.hr)




- 11:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

11. Balkanski anarhistički sajam knjiga




Jedanaesti Balkanski anarhistički sajam knjiga održat će se u Zagrebu od 7. do 9. 4. 2017. u AKC Medika, Pierottijeva 11.

Ovogodišnji BASK donosi niz diskusija pa će tako biti riječi o otporu zagađenju u Čileu, populizmu u društvenim pokretima, ali i mainstream politici, pa će anarhisti iz SAD-a govoriti o otporu u eri Trumpa. Biti će prikazan film "Huligladni" o pobuni u Bosni i Hercegovini te njenim odjecima, a održat će se i dvije panel diskusije o skvotiranju i migraciji.

Tijekom sva tri dana sajma biti će postavljena izložba Vlade Marteka pod nazivom "Zatočena umjetnost".
Naravno, tijekom sva tri dana sajma biti će dostupno na stotine antiautoritarnih i anarhističkih naslova, a na sajmu sudjeluju kolektivi i inicijative iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije, Grčke, Makedonije, Austrije, Čilea, SAD-a, Rumunjske, Velike Britanije...

Ovogodišnji Anarhistički sajam knjiga (trinaesti po redu) u Zagrebu održava se kao 11. Balkanski anarhistički sajam knjiga (BASK) koji se svake godine održava u drugom gradu od 2003. godine. BASK okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret, te sve zainteresirane.

Osnovna ideja sajma je predstaviti anarhističku/slobodarsku literaturu i djelovanje što širem krugu ljudi, te stvoriti mjesto susreta i otvoriti diskusije važne za sam pokret i društvo.

Detalje programa pogledajte ovdje: http://ask-zagreb.org/program.htm




- 06:12 - Komentari (0) - Ispiši - #

Dvoje francuskih pjesnika, Laurence Bourgeois i Jean-Marc Barrier, gostuju u Zagrebu i Zadru



Na putovanju Hrvatskom dvoje francuskih pjesnika, Laurence Bourgeois i Jean-Marc Barrier, zaustavit će se u Zagrebu u petak 7. travnja u 18h, na poziv francuske Medijateke. Susret s autorima moderirat će i prevoditi Lea Kovács i Vanda Mikšić.

U četvrtak 13. travnja u 18h Gradska knjižnica Zadar ugostit će pjesnike s kojima će razgovarati Roberto i Barbara Vodanović, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Stihove će u hrvatskom prijevodu čitati studenti Stella Frančišković i David Sambunjak. Druženje će se od 20h nastaviti u Knjigozemskoj.

Izbor pjesama za ovu su prigodu prevele Lea Kovács, Matea Krpina i Vanda Mikšić.





- 02:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.04.2017., četvrtak

NOVO S MOJEG UREDNIČKOG STOLA : roman Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija"

DRAŽEN KATUNARIĆ
"Smiješak Padra Pija"

roman
meki uvez s klapnom
360 str.
129 kuna



Moj tekst s korica knjige:

U romanu 'Smiješak Padra Pija' Dražen Katunarić pomalo se odmiče od egzistencijalističke, pesimističke proze garnirane esejizmom koju je dosad pisao, stvorivši zabavno, ali ponovo vrlo sadržajno i slojevito djelo na spoju tradicije i moderniteta. Roman je to izrazite događajnosti, pun obrata, iznenađenja i različitih generacijskih, svjetonazornih i drugih sukoba, čiju kompleksnu strukturu autor gradi prepletanjem dviju radnji povezanih motivom učenja jezika, kao platforme ljubavna približavanja i moguće pustolovine.
Roman tematizira odnos muškarca i žene te polazi od ideje odvojenih ljudskih sudbina koje se, iako ne znaju jedna za drugu, ipak međusobno prožimaju i prepliću po logici prepoznatog znaka i ritma. To je ritam valcera u šest koraka gdje se parovi drže isprepleteno i plešu oko zamišljenog centra sve dok ne označe puni krug na način da prva tri koraka pripadaju jednoj, a druga tri drugoj romanesknoj sudbini koja se na koncu pokazuje jedinstvenom i istom.
Dražen Katunarić uzima jezik, tj. motiv učenja jezika kao nit vodilju koja povezuje dvije priče s puno okreta, krivih koraka, dizanja i spuštanja, rotiranja i njihanja, a ispripovijedan je kombinacijom iskaza u trećemu i prvome licu. Naslanjajući se na baštinu pikarskog romana, autor roman sastavlja nizanjem doživljaja jednog probisvijeta sklonog alkoholu, sablažnjivog učitelja i učenika jezika žudnje, uz to i nepopravljive kukavice, koji u različitim situacijama vješto izvlači korist za sebe i parazitiranjem osigurava egzistenciju. No, jedan san i halucinantna pojava Padra Pija zaokreću radnju u posve drugom smjeru, uvodeći čitatelja u drugi sloj romana gdje žudnja za nepoznatim i čudesnim čini sponu između dvije paralelne priče. Roman tako postaje sam čin povezivanja neobjašnjivih stvari, a iza ljubavnih peripetija zrcali se skriveni i tajanstveni svijet u koji težimo prodrijeti.
'Smiješak Padra Pija' novi je kreativni iskorak Dražena Katunarića, višeslojan, kompleksno strukturiran, ali i vrlo zabavan roman začinjen erotikom, humorom, filozofičnošću i mnoštvom umjetničkih asocijacija i referencija.
Dražen Katunarić ponovo se iskazuje piscem koji bogato znanje pakira u sadržajne proze pune signala upućenih osviještenome čitatelju spremnom na iščitavanje brojnih značenja u slojevitoj, ali tečno pisanoj i čitljivoj, intelektualno poticajnoj, uzbudljivoj prozi.

Dražen Katunarić (1954., Zagreb). Pjesnik, prozaik, esejist. Glavni urednik časopisa Europski glasnik.
Dosad je objavio više od dvadeset knjiga: Mramorni Bakho (poezija, 1983.), Pučina (poezija, 1988.), Kuća dekadencije (eseji, 1992.), Nebo/Zemlja (poezija, 1993.), Crkva, ulica, zoološki vrt (proza, 1994.), Priča o špilji (esejistička proza, 1998.), Lijepak za slavuja (poezija, 1998.), Načitano srce (poezija, 1999.), Kobne slike (roman, 2002.), Tigrova mast i druge priče (proza, 2005.), Lira/Delirij (poezija, 2006.) Prosjakinja, (roman, 2009.), Infernet, kratke priče, 2010.), Kronos, (poezija, 2011.), Jednoga dana bila je noć (izabrana poezija, 2015.) Preveden na strane jezike, Ecclesia invisibilis (Bukurešt, 2001.); Isolomania (Ajaccio, 2004.); Cherries (N.Y. 2004.); Kthimi i Barbrogjenive (Tetovo, 2007.); Ciel/Terre (Amiens, 2009.); Le baume du tigre (Bruxelles, 2009.); Die Bettlerin (Graz, 2009.), La mendiante (Bruxelles, 2012.), Cer/Păm1Őnt (Iaşi , 2016.) Poem efemer (Iaşi 2016).
Dobitnik je „Brankove nagrade”(1984.), Nagrade „Tin Ujević” (1994.), Nagrade Matice hrvatske (1999.), Nagrade „Europski krug” (1999.), Nagrade „Menada” (2003., Makedonija), Nagrade „Steiermärkische Sparkasse“, (2009. Austrija) i „Balcanica” (2015., Rumunjska).
Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.




- 05:26 - Komentari (0) - Ispiši - #

04.04.2017., utorak

Propustili ste? Pogledajte...



Ako ste propustili, donosim link za gledanje jučer emitirane HTV-ove emisije 'Knjiga ili život' u kojoj sam rekao ponešto o tzv.riječkoj književnoj sceni.

Emisija je dostupna ovdje: https://hrti.hrt.hr/video/show/3331937/knjiga-ili-zivot-knjizevna-scena-u-rijeci











- 06:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.04.2017., ponedjeljak

Moja malenkost u tv-emisiji "Knjiga ili život"



Danas, s početkom u 20:10
na trećem programu Hrvatske televizije

u emisiji KNJIGA ILI ŽIVOT

bit će emitiran razgovor Gordana Nuhanovića
s mojom malenkosti.


Bit ćete u prilici smijati se mojem
tremom izazvanom zamuckivanju
i ne odveć artikuliranome iznošenju mišljenja

o romanu "4 brave" Željke Horvat Čeč,
o riječkoj književnoj sceni i
o hrvatskoj književnoj kritici.



- 06:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

01.04.2017., subota

Tribina o knjizi Valerije Luiselli "Tijela bez težine" (Izd. Edicije Božičević,)



HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO & KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA imaju čast pozvati Vas na tribinu „KULTURE SUSRETA“ pod naslovom:

Valeria Luiselli TIJELA BEZ TEŽINE

VALERIA LUISELLI
(Ciudad de México, 1983.) mlada je meksička autorica, nova zvijezda latinoameričke književnosti!

Njezin prvi roman, o mladoj majci iz Mexico Cityja koja piše roman o vremenu koje je provela kao prevoditeljica opskurnih djela u maloj izdavačkoj kući u Harlemu, razara betonske blokove svakodnevice prekrasnom, melankoličnom kontemplacijom o nestajanju…“ Publishers Weekly

SUDJELUJU: Matija Janeš, prevoditelj i Josip Ivanović, urednik knjige
Moderira: Tomica Bajsić

Tribina će se održati u utorak, 4. travnja 2017., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

VIŠE O KNJIZI (izdanje Edicije Božičević): Tijela bez težine kompleksan je roman napisan gotovo bestežinskim stilom. Naime dok Luisellina proza u ovome romanu naizgled glatko teče, obogaćena suptilnim poetskim i filozofskim elementima, njegova je struktura zamršena i majstorski izvedena. Roman donosi dvije glavne fabularne linije, jednu u prošlosti i povezanu s imenom Gilberta Owena, već pomalo zaboravljena meksičkog modernističkog pjesnika koji je živio u prvoj polovini 20 stoljeća. Njegovu pak poeziju i životnu putanju koja ga je odvela u New York istražuje mlada spisateljica i prevoditeljica iz sadašnjosti, nastanjena u spomenutom gradu, protagonistkinja romana. Dvije će se spomenute linije radnje malo-pomalo u romanu međusobno približavati.
Upravo će New York biti mjesto radnje Tijela bez težine, gdje će se prošlost i budućnost protagonistkinje presijecati s onom Gilberta Owena, ali i velikana svjetske književnosti poput Ezre Pounda, Louisa Zukofskog i Federica Garcíje Lorce. Njujorška podzemna željeznica ukazuje nam se kao svojevrsni Had koji udomljuje duhove spomenutih pisaca, okomica koja omogućuje prodor kroz vrijeme. Jer New York, reći će jedan od pripovjedača romana, počinje se zamjećivati odozdo, iz njegova metroa. Tijela bez težine roman je koji svakako ima težinu, koji nas osvaja svojom fragmentiranom formom, poetskim elementima, melankolično-buntovnim stilom, misaonim pronalascima, a nadasve kao zaokruženo umjetničko djelo.




- 06:07 - Komentari (0) - Ispiši - #

30.03.2017., četvrtak

MOJA KRITIKA romana Enriquea Vila-Matasa "Pariz nikada ne završava" u "Vijencu"




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Pariz nikada ne završava"
Enriquea Vila-Matasa





Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Milana Bešlića u povodu 50.obljetnice smrti dr.Mate Ujevića
- tekst Matea Žagara o knjizi Stjepana Damjanovića "Izvori i rukavci"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Mire Gavrana "Nekoliko ptica i jedno nebo"
- tekst Seada Begovića o knjizi pjesama Kristine Špiranec "Dok me ne razbiješ"
- tekst Vinka Brešića o prozi Ive Brešana
- tekst Jasmine Vojvodić o knjizi Irene Lukšić "Berlin - Pariz"
- tekst Lade Žigo Španić o knjizi Krešimira Nemeca "Gospodar priče. Poetika Ive Andrića"
- tekst Denisa Leskovara u povodu smrti Chucka Berryja

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.









- 06:51 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE knjige: Irena Skopljak Barić "Neprivezani (HDP, Biblioteka časopisa Poezija, 2016.)



Pozvani smo

na predstavljanje knjige:

Irene Skopljak Barić "Neprivezani
(HDP, Biblioteka časopisa Poezija, 2016.)


u četvrtak, 30. 03. 2017. u 19.30 h
u knjižnici Bogdana Ogrizovića


Sudjeluju: :
Irena Skopljak Barić, autorica,
Darija Žilić, kritičarka,
Davor Šalat, kritičar, i
Ivan Herceg, urednik knjige.


Dobrodošli!




- 05:50 - Komentari (0) - Ispiši - #

28.03.2017., utorak

INTERVJU SA MNOM u internetskom časopisu "Kvaka"



INTERVJU u kojem odgovaram na pitanja Sandre Pocrnić Mlakar
o hrvatskoj recentnoj književnosti, o hrvatskoj književnoj kritici, o našem književnom izdavaštvu, o odnosu izdavača prema autorima, o odnosu Ministarstva kulture RH (ali i Grada Rijeke) prema izdavaštvu i književnosti, o načinu na koji naši mediji prate književnost, o egzistencijalnoj ugroženosti kritičara, o pogubnosti nečitanja itd.
objavljen je u internetskom časopisu KVAKA i možete ga čitati ovdje :
http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/bozidar-alajbegovic-kulture-dijaloga-ne.html






- 06:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

27.03.2017., ponedjeljak

LICEMJERJE = MODUS OPERANDI U JAVNOM DISKURSU



LICEMJERJE = MODUS OPERANDI U JAVNOM DISKURSU

Često se tvrdi da je "podijeljenost našeg društva" naš najveći problem. Ja tako ne mislim, ja mislim da je suprotstavljenost lijevih i desnih, konzervativnih (i navodno) progresivnih normalna i poželjna stvar u društvima koja se smatraju demokratskima.


No, velik problem, a koji ostaje prešućen, jest LICEMJERJE U JAVNOM DISKURSU.

USTALJENA LICEMJERNA PRAKSA je ova: ako si s nekim svjetonazorno blizak, onda se OČEKUJE DA ŠUTIŠ I AKO SE NE SLAŽEŠ S ONIM ŠTO JE TAJ S KIM SI SVJETONAZORNO BLIZAK LOŠE UČINIO/NAPISAO/REKAO, a glasan moraš biti SAMO PROTIV uočenih manjkavosti koje su počinili ONI "S DRUGE STRANE SVJETONAZORNE BARIKADE".
TO JE LICEMJERJE!

A tako se, iz vlastita koristoljublja, u javnosti ponašaju SVI...




- 05:57 - Komentari (1) - Ispiši - #

26.03.2017., nedjelja

NOVO: Rosa Regŕs 'Modro' (izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2017.)

Rosa Regŕs
'Modro'

roman
izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput
Sa španjolskoga prevela Tamara Kanjera.
Cijena 120,00 kn
Broj stranica 217
Uvez tvrdi uvez

Riječ izdavača

Roman Modro složena je ljubavna priča o intenzivnom odnosu punom strasti i previranja između udane novinarke Andree iz ugledne barcelonske sredine i mnogo mlađeg muškarca Martína Uresa iz provincije. Ono što počinje kao zaljubljenost i ovisnost s Martínove strane, a zaluđenost i strast s Andreine nakon deset godina postupno prelazi u uzajamno uništavanje. Pokušavajući udahnuti život napola razorenoj vezi, krenu na plovidbu Mediteranom s filmskom ekipom zajedničkog prijatelja, karizmatičnog Leonardusa (koji stoji uvijek negdje u pozadini no vječno prisutan, i koji je zapravo onaj pravi "treći” u ljubavnom trokutu) s kojim Martín, sad već cijenjeni redatelj, radi. No na povratku kući dožive havariju i prisiljeni su provesti dva dana na malom grčkom otoku, koji je iskrsnuo takoreći niotkuda, poput fantazmagorije ili oaze u pustinji. Ondje nakon apsurdnog incidenta s divljim psom i staricom Martín, nakon jedinog čina pobune, shvaća svu besmislenost svog života i otkriva da se ljubav može pretvoriti u vrlo opasan i poguban osjećaj. Tako strastvena i složena veza vrtoglavo juri prema tragediji, zaustavivši se na samom rubu litice.
Stil Rose Regŕs istodobno je precizan, reduciran i liričan, opisi mora i krajolika, katkad pitomi a katkad divlji, nisu samo odraz odnosa među likovima, nego i psihološki dopunjuju njihov karakter. Spisateljičina umješnost da sitnim i naoko nevidljivim pojedinostima prida gotovo sudbinsku važnost za razvoj radnje, da kretnjama, izrazima lica, krhotinama riječi svojih likova određuje neumitno smjer njihova života, pokazuje izvanrednu nadarenost za psihološko poniranje u njihovu nutrinu i istančan osjećaj za iznijansiranu raščlambu vrlo složenih ljudskih odnosa. A grčki otočić sa svojim sablasnim obrisima, bačen usred mora, sa svojom tragičnom poviješću i malobrojnim žiteljima koji strancima djeluju nepristupačno, naglašava mračna područja ljudske duše u kojima su se kroz godine nataložili ogorčenost, jad, mržnja, nezadovoljstvo i razočaranje koji su buknuli u konačnom obračunu onih koji su se nekoć voljeli, a sad su "izgubljeni njihovi glasovi u obamrlosti svjetskog bola”.

Rosa Regŕs (Barcelona, 1933), ugledna španjolska književnica i intelektualka, prve godine djetinjstva tijekom građanskog rata proživjela je u Francuskoj, a u rodnom gradu diplomirala je filozofiju. Radila je u izdavačkoj kući Seix Barral od 1964. do 1970, već kao majka petero djece, a potom je osnovala izdavačku kuću La Gaya Ciencia y Bausán te uređivala časopise Arquitectura Bis i Cuadernos de la Gaya Ciencia. Bila je urednica i prevoditeljica u Ujedinjenim narodima od 1983. do 1994, vodila je Ateneo Americano u Casa de América (konzorcij pri Ministarstvu vanjskih poslova koji se bavi kulturnim vezama između Iberoamerike i Španjolske), a bila je i ravnateljica španjolske Nacionalne knjižnice.
Kao spisateljica pojavila se pišući eseje, a relativno kasno, 1991, napisala je roman Sjećanje iz Almatora (Memoria de Almator). Roman Modro (Azul, 1994) ovjenčan je nagradom Nadal, jednom od najcjenjenijih i najdugovječnijih u Španjolskoj. Slijedili su romani Putovanje do svjetla Chama (Viaje a la luz del Cham, 1995) o njezinu boravku u Siriji te autobiografski Luna Lunera za koji je 1999. dobila Nagradu grada Barcelone za prozu. Za kriminalistički roman Dorotejina pjesma (La canción de Dorotea) osvojila je 2001. Nagradu Planeta, a nagrađivan je i njezin posljednji roman Komorna glazba (Música de Cámara) iz 2013. Napisala je i nekoliko memoarističkih proza te brojne zbirke priča. Dobitnica je francuskog ordena Legije časti i katalonskog Creu de Sant Jordi.





- 05:41 - Komentari (0) - Ispiši - #

25.03.2017., subota

Razgovor s Dortom Jagić




Razgovor s Dortom Jagić,
ovogodišnjom dobitnicom
naše najuglednije nagrade za pjesništvo
Goranovog Vijenca,
pročitajte
ovdje






- 09:03 - Komentari (0) - Ispiši - #

Nova knjiga Bekima Sejranovića 'Dnevnik jednog nomada' (VBZ, 2017.)

Bekim Sejranović
'Dnevnik jednog nomada'

V.B.Z.
Biblioteka: Ambrozija
Godina izdanja: 2017.
Format: 13,5*20
Broj stranica: 280
meki uvez
cijena: 99,00 kuna

Riječ izdavača

'Dnevnik jednog nomada' istovremeno je putopis, dnevnik čitanja i zbirka zapisa o svakodnevnoj borbi sa životom, koliko traumatičnoj toliko i lijepoj. Od godine 2011. do 2016., od Ljubljane, preko Osla do Zagreba i Brčkog čitamo dnevničke zapise o jednoj ljubavnoj priči i njenoj propasti; o ocu koji gotovo svakog mjeseca putuje iz Osla u Ljubljanu da vidi mlađu kćer, jer se boji da će ga zaboraviti, i o starijoj kćeri u Oslu koja očuha zove tatom, a njega po imenu; o književniku koji istodobno sudjeluje u hrvatskoj, bosanskoj i norveškoj književnosti... Pratimo i avanturu nastajanja romana koji autor pokušava paralelno pisati na 'našem' i na norveškom, slijedimo Sejranovića na brojnim književnim promocijama, festivalima i rezidencijama, pratimo njegove susrete s kolegama, prijateljima, ženama i ljubavnicama, čitamo o knjigama koje on čita.
Razapet između Skandinavije i Balkana, Bekim Sejranović ispisuje stranice o dva svijeta, i o sebi u njima i izvan njih, koje su jednako potresne, uznemirujuće i duhovite kao i najbolje stranice njegovih romana. Samo ovdje nema glavnog junaka da se iza njega bar malo skrije, tu su samo Bekim i njegovi demoni.



- 06:03 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.03.2017., petak

Tribina i razgovor uz knjigu Dubravke Oraić Tolić 'Peto evanđelje'




KNJIŽNICA I ČITAONICA
BOGDANA OGRIZOVIĆA
ZAGREB, PRERADOVIĆEVA 5

poziva nas na Tribinu “Paralelni svjetovi”pod nazivom:

HOMO VIATOR
Kulturološko-religijsko razmišljanje o hodočašću u Svetu Zemlju

(Razgovor uz knjigu Dubravke Oraić Tolić
Peto evanđelje, Naklada Ljevak 2016.)

Sudjeluju:
akademkinja Dubravka Oraić Tolić
Marito Mihovil Letica, religiolog


Tribinu uređuje i vodi:
Kristijan Vujičić, mag. phil.


Tribina će se održati u ponedjeljak, 27. ožujka 2017. u 19,30 sati, u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića.





- 05:54 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.03.2017., četvrtak

Predstavljanje knjige poezije "Jeka" Snježane Mihačić





Petak, 24.03.2017 u 19:00
BOOKSA

U svakome od nas spava pjesnik. I zato poezija ima svakojakih! Treba biti hrabar i pokušati.U najboljem slučaju ostat će dio duše najdražima poslije nas. Dio za koji nikada ne bi znali da je postojao...

Zbirka poezije 'Jeka' Snježane Mihačić upravo je to - odjek iz uspavanih prostranstava duše.

Na predstavljanju ove zbirke, uz autoricu, sudjelovat će pjesnikinja Darija Žilić, moderatorica će biti gospođa Lina Kežić, a pjesme će čitati spikerica Rosanda Tometić.





- 19:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

22.03.2017., srijeda

Emisiju "Što je klasik?" uvrstiti u srednjoškolsku nastavu!




DA JE U RAZUMA I PAMETI tv-emisija 3.programa HTV-a 'Što je klasik?' bila bi već dijelom srednjoškolske nastave!

MOJ PRIJEDLOG: neka Ministarstvo prosvjete u dogovoru s HRT-om svim učenicima 3. i 4. razreda srednjih škola podijeli CD-ove sa snimkama te emisije, kao dio programa "POTICANJA ČITANJA".

Ta je emisija vrhunac tv-profesionalizma, ali i vrhunac kvalitetnog predstavljanja pojedinog književnog djela i autorskog opusa.

Gledanje te emisije naprosto BUDI ŽELJU ZA ČITANJEM KNJIGE O KOJOJ SE U EMISIJI GOVORILO, i zato bi se tu EMISIJU TREBALO, zapravo MORALO UVRSTITI U SREDNJOŠKOLSKU NASTAVU!





- 05:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.03.2017., utorak

Predstavljanje poetske zbirke Jasminke Domaš "Duša je nebo" (Litteris/Bet Israel, 2016.)



Hrvatsko-izraelsko društvo
poziva nas
u Kulturni centar „Šalom“, Radićeva 26, Zagreb
u srijedu, 22. ožujka 2017. u 19:00 sati
na

predstavljanje poetske zbirke Jasminke Domaš "DUŠA JE NEBO"
čiji su sunakladnici Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj i Litteris.

O poetskom stvaralaštvu autorice govorit će književnik i urednik Dražen KATUNARIĆ, znanstvenica, književnica i prevoditeljica Jadranka BRNČIĆ, pjesnik i književni prevoditelj Sead MUHAMEDAGIĆ te autorica.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Anja i Pavla GRABAR koji će izvesti nekoliko pjesama na tekstove psalama uz klavir i violinu.






- 22:46 - Komentari (0) - Ispiši - #

HTV-ova EKSKLUZIVA iz Splita: ANGELA MERKEL PATI OD KONSTIPACIJE...




LET 3 su zasluženo dobili Porina za najbolji rock-album.

LET 3 su taj svoj album naslovili "Angela Merkel SERE".

Tijekom nedavnog prijenosa dodjele Porina najavljivač nije jednom, i nije dvaput, nego je triput izgovorio naslov albuma, ali pritom nije jednom, i nije dvaput, nego je sva tri puta taj naslov CENZURIRAO izostavivši glagol iz naslova albuma te zatajivši od publike činjenicu da Angela Merkel SERE.

Zašto, o zašto Letovci prilikom primanja nagrade nisu reagirali na tu cenzuru, zašto, o zašto nisu ustali u obranu svojih autorskih prava i sloboda, i zašto, o zašto su šutke prešli preko cenzure?






- 10:32 - Komentari (3) - Ispiši - #

20.03.2017., ponedjeljak

Moja malenkost u TV-emisiji "Knjiga ili život"




Prošli tjedan, točnije u prošli ponedjeljak, bijah u ne pretjerano "belom" Zagreb-gradu, na snimanju TV- emisije "Knjiga ili život" (koja se, ako još ne znate, emitira svakog ponedjeljka, u večernjim satima, na 3.programu Hrvatske televizije)

Kako je bilo, pitate?

Sjećate se SVOG "PRVOG PUTA"?

E, bilo je upravo tako - JEDVA ČEKAŠ DA BUDE GOTOVO I NADAŠ SE DA NEĆE PREVIŠE BOLJETI. wink

U ulozi isljednika bio je Gordan Nuhanović, a zanimalo ga je moje mišljenje o riječkoj književnoj sceni, književnoj kritici u Hrvatskoj i o romanu "4 brave" (koji je napisala, potpisala i kuvertirala Željka Horvat Čeč, uredio Kruno Lokotar, a objavio V.B.Z.).

Kad ćete to moći gledati, pitate?

Kad bude emitirano... sretan

(Vjerojatno u ponedjeljak 03.04.2017.)






- 06:05 - Komentari (0) - Ispiši - #

PRIČIGIN 2017.





Od 21. do 25.03.2017.
u Splitu se
na više lokacija
održava
novi PRIČIGIN.

Program dostupan
ovdje






- 03:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.03.2017., nedjelja

Peticija podrške Knjigozemskoj



Peticija podrške Knjigozemskoj

Prostor Knjigozemska, u ulici Rikarda Katalinića Jeretova 5 u Zadru, od 2009. godine okuplja razne udruge i inicijative koje čine dio nezavisne kulturne scene Zadra. Udruga Z.V.U.K. bila je formalni nositelj prava korištenja prostora, u međuvremenu je likvidirana i pravno više ne postoji.

Brigu o prostoru i nastavku aktivnosti od siječnja 2016. g. preuzeli su Udruga za kulturu i umjetnost Punktum, Udruga Zapis, Klub studenata/ica sociologije Antifjaka kao udruga građana, te mnogi drugi umjetnici pojedinci. Nekretnina na adresi Rikarda Katalinića Jeretova 5 se posljednjih 15 mjeseci uredno koristi, sukladno namjeni za koju je prostor dodijeljen. Pokriveni su zatečeni dugovi (režije) kako bi se nesmetano nastavio život i društveni program prostora. Također, uz pomoć i suradnju stanara zgrade saniran je propali krov jedne od prostorija zbog čega prostor određeno vrijeme nije bio u funkciji. Na inicijativu korisnika, ulaz u prostor prilagođen je osobama s invaliditetom.

Od tada se prostor Knjigozemske aktivno koristi. Uz redovne aktivnosti udruga i pojedinaca/pojedinki korisnika realizirana su mnoga predavanja, izložbe, akustični koncerti, predstave, predstavljanja knjiga, pjesničke večeri, radionice za djecu i odrasle, edukativni kvizovi, gledanje filmova, redovni sastanci i planiranje provedbe budućih aktivnosti. Intenzivan rad i program prostora Knjigozemske rezultirao je i sve većim interesom javnosti te je napokon počeo živjeti kao pravi kulturni klub koji okuplja sve dobne skupine. Kao takav, prostor odgovara kulturnim potrebama grada Zadra koje su utvrđene istraživanjem u Strategiji razvoja kulture u Zadarskoj županiji (2013).

Međutim, formalna promjena vodstva kluba Knjigozemska nije izvršena na vrijeme jer je Odluka o dodjeli gradskih prostora na korištenje udrugama od strane Grada Zadra zaprimljena tri mjeseca nakon isteka roka prijave. Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovnom prepoznao je takvu situaciju kao pravno nerješiv problem te traže da korisnici napuste prostor zajedno sa svim inventarom.

Poznavajući koliko je truda potrebno da se jedno mjesto kao što je Knjigozemska afirmira, potpisuje se podrška inicijativi okupljenoj u Knjigozemskoj te apelira na Grad Zadar i Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom da sa sadašnjim korisnicima prostora sklope novi ugovor o daljnjem korištenju prostora. Vašim potpisom podržavate inicijativu i opstanak Knjigozemske. Hvala!


pokretačica peticije Adrijana Vidić

Peticiju možete potpisati ovdje: https://www.peticija24.com/peticija_podrke_knjigozemskoj




- 18:28 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.03.2017., petak

TRIBINA "ŽIVI GLASOVI" : Miroslav Mićanović




TRIBINA: ŽIVI GLASOVI. POEZIJA I SJEĆANJE

Subota, 18. ožujka 2017. u 10 sati
Dom za starije i nemoćne osobe CENTAR, Klaićeva 10, Zagreb

Gost književnik:
Miroslav Mićanović


Moderira: Tomica Šćavina

Tribina je otvorena za javnost.


Nova tribina Hrvatskog društva pisaca, „Živi glasovi“, predstavlja iskorak iz uobičajenih okvira unutar kojih se čita i razgovara o poeziji. Odvija se u domovima za starije i nemoćne na području Grada Zagreba i šire, a svrha joj je dvojaka – kulturna i humanitarna. Prema istraživanjima provedenim u Škotskoj (Scottish Poetry Library) i SAD-u (Ruth Pearce Sue i Lillyman, Sveučilište Worcester), čitanje poezije ima pozitivan učinak na ljude koji pate od demencije te kod starijih ljudi općenito poboljšava komunikaciju, podiže samopoštovanje i smanjuje osjećaj izolacije od društva. Unoseći djelić kulture u domove za starije i nemoćne oplemenjujemo i pridodajemo drugačiji smisao okruženju za koje se uglavnom vežu neugodne predodžbe – smrt, nemoć i propadanje tijela. Bit tribine je u dijeljenju, sudjelovanju i interakciji.

Voditelji tribine: Tomica Šćavina i Tomica Bajsić.





- 16:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.03.2017., četvrtak

Moja kritika knjige Mladena Kopjara "Veliki Bijeli" u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika knjige priča
Mladena Kopjara
"Veliki Bijeli"





Novi "Vijenac" još donosi:

- veliki temat : 50 godina Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Josipa Mlakića "Bezdan"
- tekst Gorana Galića o velikom interesu koji je u Njemačkoj izazvao prijevod Krležinih "Zastava"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Željka Kneževića "Dom za pčele samice"
- poezija Nikole Tadića
- tekst Zorislava Lukića o problemima distribucije i prodaje knjiga u Hrvatskoj
- tekst Denisa Leskovara o rock-kantautorici Rhiannon Giddens

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, kazalištu, glazbi, filmu itd.




- 07:31 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.03.2017., srijeda

Tribina Sinestezije: Crno pismo





U četvrtak, 16.03. 2017. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24
održat će se tribina pod nazivom Crno pismo.

Riječ je ujedno i o nazivu romana jedne od gošći tribine, ugledne književnice Irene Matijašević. U razgovoru bit će riječi o temi traume, nesanice, o prekrajanju povijesnih narativa, odnosno o povezanosti povijesnog narativa, sjećanja i traume, o ljubavi i samoispitivanju.

Uz Irenu Matijašević, gošće Sinestezija su poznate književnice,
autorice zapaženih proznih djela,
Marina Šur Puhlovski i Olja Knežević


Voditeljica tribine Sinestezije:
Darija Žilić







- 19:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE: Daša Drndić "EEG" (Fraktura, 2016.)




U četvrtak, 16. 3. 2017. godine u 20:00 sati u Gradskoj knjižnici Umag održat će se predstavljanje romana Daše Drndić "EEG" (Fraktura, 2016.).

Osim autorice o knjizi će govoriti književni kritičar Vladimir Arsenić.

Andreas Ban, junak novog romana Daše Drndić igra svoju vlastitu partiju šaha, crnim figurama. Bez obzira na to je li u Rovinju, Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Parizu, Toskani, Rigi ili pak Tirani, Ban pripovijeda priče onih koji ih sami nisu mogli, znali, smjeli ili htjeli ispričati, jer one su sastavni dio njegove beskonačne partije šaha. Ne želi moliti ni prositi, njega zanima isključivo istina, te se ne libi kopati po svojoj unutrašnjosti, po svojim ranama, ali jednako tako beskompromisno razotkriva gadosti i skrivene tajne svih drugih.

Dobrodošli!




- 10:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDSTAVLJANJE knjige Nade Topić "Male stvari"





Gradska knjižnica Solin nas poziva

na predstavljanje knjige Nade Topić "Male stvari",

u petak, 17. ožujka u 19 sati u Teatrinu Gradske knjižnice Solin.

Knjigu će predstaviti Irena Delonga Nešić i Hrvoje Marko Peruzović, u prigodnom programu sudjeluje Silvija Vukšić (flauta) dok će tekstove govoriti učenice 4.a razreda OŠ Vjekoslava Paraća:
Lucija Zebić (Zemlja), Andrea Zlatić (Zvijezda), Dora Pribudić (Jedna) i Ella Radanović (Stvari), učiteljica Mirjana Gambiroža


Ulaz slobodan.





- 06:01 - Komentari (0) - Ispiši - #

14.03.2017., utorak

V.B.Z. predstavlja nove knjige pjesama Tomislava Zajeca i Martine Vidaić



V.B.Z. nas poziva na predstavljanje dviju novih knjiga pjesama:

Martina Vidaić „Tamni čovjek Birger" i Tomislav Zajec „Katolička krivnja"

Srijeda, 15. ožujka 2017. godine, u 19 sati
Botaničar, Trg Marka Marulića 6, Zagreb

Sudjeluju: Martina Vidaić, Tomislav Zajec i Marko Pogačar

O knjigama:

Tomislav Zajec
'Katolička krivnja'


Dramatičar, prozaik i pjesnik Tomislav Zajec svom novom pjesničkom rukopisu nameće snažan konceptualni okvir koji položaj pojedinačne pjesme podređuje cjelini djela – u pitanju je, umjesto zbirke, zaista pjesnička knjiga.
Svaka pjesma započinje činom promatranja, subjektivnim kadrom, doslovno riječju 'promatra'. Pogled se pritom ne zaustavlja na organom vida spoznatljivim prostorima. Promatra se naravno život, a autorov izbor onoga što promatrač vidi kreira svijet koji, koliko god bio intiman i subjektivan, vrlo lako postaje i naš. Čak i kad je riječ o vremenu i prostoru u kojem nismo živjeli, Zajecove pjesme izglobljenom naracijom odašilju semantičke i emocionalne signale koje prepoznajemo kao vlastite.
Katolička krivnja je duboko intimno poetsko svjedočanstvo, ali, istovremeno, uz nenametljiv, 'čist' stil ujednačenoga rukopisa, najbolja preporuka za buduće čitatelje upravo je ova univerzalnost iskustva, u životu u koji smo bačeni, a tek nam je otkriti da solidarnost je svojim tvrdim slovima / upisana u same temelje ovoga svijeta.


***

Martina Vidaić

'Tamni čovjek Birger'

Okruglu petoljetku nakon Goranom za mlade pjesnike nagrađenoga prvijenca Era gmazova, Martina Vidaić javlja se s dostojnim lirskim nasljednikom. Tamni čovjek Birger razvija i nadopisuje ranije zacrtane poetičke strategije i tematsko-motivske matrice: ova tiha, konfesionalna lirika koja mjestimice prerasta u zaglušujući egzistencijalni vrisak razapeta je između minuciozne egzegeze protagonistice i njezina – počesto ponešto rezigniranog i bezvoljnog – odmjeravanja snaga sa svijetom. Tkivo, koje je u prvoj knjizi bilo prije svega ono posve opipljivo, fizičko, sada je tkivo svakodnevice, rutine nad kojom, uz knjige i dnevne rituale, bdije šef: nerealno mala / riječ za božanstvo. U njezinu žrvnju nestvarne djevojčice, koje nisu slučajno u ovu knjigu prebjegle iz poznatog naslova Marije Čudine, nakon godina naukovanja nalijeću na zid; godine lutanja zaglavile su u shemi večera, kauč, TV. No ne treba smetnuti da na toj intimnoj građevini, čvrsto ograđenoj, postoji prozor, i taj je prozor širom otvoren – kroz njega se u prvom planu vidi biljka, onih nekoliko listova poezije.




- 06:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.03.2017., ponedjeljak

TRIBINA DHKP-a "Tragom prijevoda" : knjige Konstantina Vaginova i Makisa Tsitasa




Druga ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 13. ožujka 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Konstantin Vaginov, Jarčeva pjesma, prijevod: Irena Lukšić, Disput 2017.

Vrsna i višestruko nagrađivana prevoditeljica, urednica i spisateljica Irena Lukšić ispričat će nam kako je razbila složene šifre autorova mušićava narativa i pronašla ključ za njegovo razumijevanje i prevođenje.

Makis Tsitas, Bog mi je svjedok, prijevod: Irena Gavranović Lukšić, OceanMore 2016.

Kako se provela u svijetu Hrisovalántisa, gojaznog šećeraša, sve impotentnijeg ovisnika o prostitutkama, ženomrsca i ksenofoba, ali i pravoslavnog kršćanina koji se proglašava mučenikom, kako se nosila s njegovim sve luđim i apsurdnijim humorom te njegovom nestandardiziranom romanesknom strukturom i lirskim digresijama ispričat će nam njegova prevoditeljica, doktorandica na Odsjeku za novogrčki jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Nacionalnog i kapodistrijskog sveučilišta u Ateni, Irena Gavranović Lukšić.

Tribinu moderira Ana Badurina.




- 06:24 - Komentari (0) - Ispiši - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se