Koja greška, Rene, budalo!

srijeda , 20.09.2017.



Da Descartes kojom greškom živi danas, i da kojom greškom živi ovdje, i da kojom greškom ide čitati internetske komentare , lupio bi se po čelu i samom sebi bi rekao "Koja greška, Rene, budalo!" i uzeo bi pero i u onoj svojoj slavnoj MISLIM, DAKLE JESAM precrtao prvu riječ i zamijenio je s MRZIM.





Književni festival KaLibar bestival , vol.5.

utorak , 19.09.2017.




U svom petom uprizorenju književni festival KaLibar bestival će u Zadru predstaviti etablirane književnike i umjetnike iz Hrvatske i Europe, rame uz rame s lokalnim umjetnicima.

Program je prepun književnika sa sjajnim knjigama, koncertima, projekcijom filma i dobrotvornom izložbom.

Festival se održava na Poljani Branka Stojakovića, sv. Dominiku i hotelu Almayer, 21, 22. i 23. rujna 2017. u poslijepodnevnim i večernjim satima.

PROGRAM:

1. dan – 21.9. – četvrtak – sv. Dominik, Poljana Branka Stojakovića bb, Zadar

19:00 Igor Grubić: projekcija filma „Spomenik“ (50 min) i razgovor s autorom, moderira: Adrijana Vidić

20:15 Post scriptum: promocija pobjednika 2016. Hrvoje Marko Peruzović: “Nekoga moramo voljeti” i predstavljanje pobjednika 2017. Bojana Krištofića, moderiraju: Kruno Lokotar i Adrijana Vidić

21:30 Boris Rašeta: „Staljinovi ubojice, Krleža i Tito“ + Spikigin, moderira: Kruno Lokotar


2. dan – 22.9. – petak – Almayer, Braće Bersa 2, Zadar


19:00 Sanja Baković: “Plovna mjesta” + Nada Topić: “Male stvari”, moderira Stanislava Nikolić Aras

20:15 Željka Horvat Čeč: “4 brave” + Martina Vidaić: “Tamni čovjek Birger”, moderira Stanislava Nikolić Aras

21:30 Ivica Jakšić Čokrić Puko: “Slučaj plaža”, moderira: Kruno Lokotar



3. dan – 23.9. – subota – sv. Dominik, Poljana Branka Stojakovića bb, Zadar


18:00 Otvaranje, Zapisovci čitaju, moderira Želimir Periš

Mirko Jamnicki Dojmi: “Cepelin nad Zadrom”, moderira Stanislava Nikolić Aras

Zapisovci čitaju: Mirjana Mrkela, Jasminka Vejmelka, Andreja Malta, Iva Pejković, Denisa Čirjak, Ivan Čeperković, Marija Zekanović

Roberto Vodanović Čopor: „Zidovi laju“ – poetsko-glazbeni performans

Mario Padelin: glazbeno-poetski nastup

20:30 Dadanti (Split) – poezija i performansi

21:30 Ivica Prtenjača: „Tiho rušenje“ + Spikigin, moderira Želimir Periš

22:15 Kriptidi: koncert



Književni maraton u Splitu


Povodom desete obljetnice svog djelovanja na kulturnoj sceni splitska Udruga Kurs organizira jednovečernji književni maraton koji će se održati u srijedu 20. rujna u 20 sati u klubu Ghetto (Dosud 10, Split).

U suradnji s Festivalom Poligon iz Mostara na književnom maratonu bit će predstavljeni splitski pisci: Olja Savičević Ivančević, Jurica Pavičić, Renato Baretić i Edi Matić, te pisci koji dolaze s njemačkog govornog područja praćeni predstavnicima fondacije Allianz Kulturstiftung: Julia Franck, Lindita Arapi i Thomas Brussig.

Gosti večeri su i Ivana Sajko iz Zagreba, Mirko Božić iz Mostara i Anna Best, britanska multimedijalna umjetnica, stipendistica najvećeg hrvatskog rezidencijalnog programa za pisce i umjetnike koji vodi Udruga Kurs.

Ovaj međunarodni susret omogućit će publici uvid u najnovije poetike i teme, koje danas dominiraju u europskim književnostima, a istodobno će biti "poligon" za diskusije o suvremenim društvenim temama.

Nakon splitske uvertire, centralna događanja održat će se na Festivalu Poligon u Mostaru gdje će se autorima pridružiti i pisci iz Bosne i Hercegovine, Velike Britanije, Austrije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore.

Izvor: Moderna Vremena Info

NOVO: Sylvain Prudhomme : "Veliki" (Vuković&Runjić, 2017.)

ponedjeljak , 18.09.2017.



SYLVAIN PRUDHOMME
"Veliki"

Nakladnik: Vuković & Runjić
Prijevod: Ursula Burger
08/2017.
meki uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača



Roman "Veliki" Sylvaina Prudhommea časopis Lire proglasio je knjigom godine, a ovjenčan je i nagradama Georges Brassens, Prix Climax, Musique et Litterature i Prix de la Porte Doree.


Veliki su Couto, Atchutchi, Tundu, Miguelinho, Djon, Serifo, Dulce i drugi članovi grupe Super Mama Djombo, čije su pjesme nastajale sedamdesetih, u vrijeme borbe za neovisnost Gvineje Bisau.

Godina je 2012., politička situacija ponovno je napeta. Sprema se vojni puč, a gitarist Couto doznaje da je umrla Dulce, njegova prva ljubav i pjevačica njihova nekad slavnog benda. Večer se spušta nad ulice što bruje životom, a Couto luta od bara do bara prisjećajući se žene koju je volio, ustanka protiv Portugalaca i godina kada je nastupao diljem svijeta svirajući glazbu nošenu elanom netom izvojevane slobode.

Dok pucnjevi odjekuju gradom najavljujći još jedan politički prevrat, nekadašnja postava benda okuplja se s nakanom da održi koncert u počast Dulci i prohujalom vremenu nade.

Sylvain Prudhomme rođen je 1979. na jugu Francuske. Nakon djetinjstva provedenog u Africi (Kamerun, Niger, Burundi, Mauricijus), u Parizu studira i predaje književnost. Objavio je romane "Les matinies d’Hercule" (2007), "L’affaire Furtif" (2010), "Tanganyika Project" (2010), "Ld, avaitditBahi" (2012), "Veliki Ligende" (2016).



Izvor: Moderna Vremena Info

Tribina "Tragom prijevoda" : Zarev + Stanišić

nedjelja , 17.09.2017.

U ponedjeljak 18.09.2017. s početkom u 18 sati u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića na Cvjetnom trgu održat će se nova tribina iz ciklusa TRAGOM PRIJEVODA, u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca a sa svrhom promocije prevoditeljske struke.

Na tribini sudjeluju prevoditeljice Anda Bukvić Pažin i Ksenija Banović, tribinu moderira Ana Badurina a bit će predstavljeni romani "Uoči slavlja" Saše Stanišića i "Propast" Vladimira Zareva, u prijevodu navedenih prevoditeljica.

NOVO: Karin Fossum: "Tko se vuka boji" (Edicije Božičević, 2017.)

subota , 16.09.2017.


Karin Fossum: "Tko se vuka boji"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2017.
Prevoditeljica: Anja Majnarić
Urednik: Josip Ivanović
Dizajn naslovnice: Iva Mandić
Cijena: 130,00 kn
Broj stranica: 267

Riječ izdavača




Roman Tko se vuka boji, prvi put objavljen 1997. godine, dio je poznatog serijala o inspektoru Konradu Sejeru i njegovom pomoćniku Jacobu Skarreu. Roman prati istragu dva nepovezana zločina – pljačke banke s otmicom i ubojstva starice koja je živjela sama u kolibi u šumi. Uz već poznate protagoniste, inspektora Sejera i policajca Skarrea, u Tko se vuka boji čitatelj će naći i nevjerojatni trojac oko kojeg se cijela radnja vrti – debeloga dječaka Kannicka, shizofreničnog mladića Errkija i nesretnog pljačkaša Morgana.
Kao i inače, Karin Fossum ne piše tipičan kriminalistički roman. Tema djela prije svega je otuđenje i niz društvenih patologija koje se polako otkrivaju u naizgled idiličnom tkivu norveške provincije i predgrađa. Tema alijenacije i odbacivanja pojedinca iz društva prepliće se sa slučajnošću zločina, odnosno idejom da se zločin može dogoditi bilo kad i bilo kome. Naslov upućuje na staru norvešku izreku, „tko se vuka boji, neka ne ide u šumu“, poigravajući se s uobičajenim aktantskim figurama i izmjenjujući ih kroz tijek romana.
Iz pera Karin Fossum izašlo je još jedno kriminalističko remek-djelo, koje će čitateljima biti zanimljivo i zbog novog obrata u životu Konrada Sejera i razrade odnosa između strogog šefa i mladog policajca, kao i zbog nevjerojatno vještih opisa psihoze jednog od likova.

„S nestrpljenjem iščekujem svaki novi roman Karin Fossum.“
Ruth Rendell

„Jedna od najboljih živućih autorica kriminalističke proze.“
Jo Nesbř


O AUTORICI

Karin Fossum (Sandefjord, Norveška, 1954.) jedna je od najcjenjenijih svjetskih autorica krimića. S dvadeset godina objavila je zbirku poezije Kanske i morgen, za koju je iste godine dobila nagradu Tarjei Vesaas za debitante. Neko je vrijeme radila u bolnicama, lječilištima i centrima za odvikavanje od droge. Nakon toga seli u okolicu Osla i započinje vrlo uspješnu književnu karijeru, obilježenu serijalom o inspektoru Konradu Sejeru, koji joj je priskrbio epitet „norveške kraljice krimića“. Njezina djela prevedena su na tridesetak jezika, a knjige iz serijala o inspektoru Sejeru nagrađivan su brojnim međunarodnim priznanjima, između kojih se mogu izdvojiti jedna od najprestižnijih norveških nagrada za beletristiku, Brageprisen (2000., za roman Elskede Poona), nagrada Riverton za najbolji norveški krimić 1996., za roman Se deg ikke tilbake, te nagrade Silver Dagger, za najbolji europski kriminalistički roman i nagrada Los Angeles Timesa za najbolji krimić za roman Elskede Poona, odmah po njegovom objavljivanju na engleskom jeziku. Za knjigu Kad vrag drži svijeću dobila je nagradu Gumshoe, za najbolji europski krimić 2007. godine preveden na engleski jezik.






MOJA ANALIZA STANJA HRVATSKE KNJIŽEVNE KRITIKE

petak , 15.09.2017.





Na portalu "Magazin" Gradske knjižnice Rijeka
objavljen je moj 8 kartica dug tekst
u kojem analiziram stanje hrvatske književne kritike

nastojeći ispraviti nepravdu spram hrv. književnih kritičara
argumentirano dokazujući
da su pojedine tvrdnje o stanju književne kritike u Hrvatskoj neistinite.

Moj tekst dostupan je OVDJE




MOJA KRITIKA romana "projekt@party" Beqea Cufaja

četvrtak , 14.09.2017.



Nakon ljetne stanke
na kioske je stigao
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
u kojem je, između ostalog
objavljena i

moja kritika romana
"projekt@party"
kosovskog autora Beqea Cufaja




Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s ministricom kulture RH Ninom Obuljen Koržinek
- tekst Maria Cifraka u spomen Fra Bonaventuri Dudi (1924.-2017.)
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Tomislava Domovića "Imperativi"
- tekst Maria Kolara u spomen na Jožu Skoku (1931.-2017.)
- tekst Karoline Lisak Vidović u spomen na Zvonimira Majdaka (1938-2017.)
- tekst Strahimira Primorca o romanu Ivice Prtenjače "Tiho rušenje"
- tekst Seada Begovića o knjizi pjesama Svena Adama Ewina "Poeme: Preobrazba, Sentimentalno putovanje"
- razgovor s književnicom i prevoditeljicom Sanjom Lovrenčić
- poezija Kristine Gavran
- temat : "Marin Držić Vidra, 450 godina poslije", s tekstovima Mire Muhoberac i Mihe Demovića

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, glazbi, likovnoj umjetnosti, filmu itd



INTERVJU: Miroslav Cmuk

srijeda , 13.09.2017.




Prije mjesec-dva-tri na hrvatskom tržištu knjiga pojavio se naslov "Stripizam", knjiga od 184 stranice u kojoj je objavljeno 40 tekstova Miroslava Cmuka i to o stripovima te kulturi i fenomenu stvaranja i čitanja stripova.

Tekstovi su rezultat Cmukove dinamične spisateljske aktivnosti (koja inače nije usmjerena samo na strip) te su ranije objavljeni na portalu Stripovi.com, Kvadratu, Zarezu i u Magazinu Gradske knjižnice Rijeka.

Intervju s Miroslavom Cmukom čitajte ovdje

O knjizi:

Miroslav Cmuk
'Stripizam'

eseji
Nakladnik: Matica hrvatska, Ogranak Bizovac
181 str. , meki uvez
80 kuna

U knjizi naslovljenoj šarmantnim neologizmom kojeg autor tumači kao „izraženu sklonost prema stripu“ sakupljeni su žanrovski raznoliki tekstovi objavljivani od 2012. godine naovamo. U tekstovima se bavi tehničkim karakteristikama pojedinih stripova, stvaralačkim opusima pojedinih autora, promovira određene, njemu drage, stripove ili pak analizira serijale poput Alana Forda, Corta Maltesea, Kena Parkera i drugih.

"Zbilja je užitak čitati eseje Miroslava Cmuka, prije svega jer riječi posreduju vatreni entuzijazam kojima ih je autor pisao. Važno je napomenuti da se ovdje samo dijelom radi o esejima koji tretiraju sâm strip. Strip je ishodište esejistike na način koji se već odavno etablirao u esejističkom žanru nazvanom filmozofija, gdje Slavoj Žižek funkcionira kao izvanredan predstavnik. Stripizam je, dakle, autorov prijedlog za etabliranje sličnog žanra gdje se strip-umjetnost uzima kao povod za šire filozofsko razmatranje stvarnosti. U najizbrušenijim tekstovima Cmuk koristi svoju strip-erudiciju kako bi razmatrao neke opće teme modernog svijeta kao što je sofisticirano ropstvo i stalna produkcija mržnje i neprijatelja."
Dr.Midhat Ajanović Ajan

Slušajte SIGNATURU !

utorak , 12.09.2017.




Prije nešto više od godinu dana ukinuto je "Jutro na trećem", emisija koju je na 3.programu Hrvatskog radija vrlo kvalitetno uređivao i vodio Ivica Prtenjača.
Mislim da je to velika šteta i da je za tu emisiju trebalo naći mjesta u tada uvedenoj novoj programskoj shemi.

Ta emisija zamijenjena je s nekoliko novih emisija specijaliziranih za pojedina područja.
Jedna od njih je SIGNATURA, emisija posvećena književnosti koju vrlo kvalitetno vodi i uređuje Lidija Lacko Vidulić, emitira se utorkom od 08:45 do 09:30 a čini mi se da je zaobilazi pozornost medija i javnosti pa eto mene da pokušam to bar malo nadoknaditi.

Dio kulturne javnosti opravdano je bio nezadovoljan ukidanjem Prtenjačine emisije ali mislim da se nova nepravda radi ako se kao oblik protesta protiv tog ukidanja ignorira postojanje i izbjegava izražavanje podrške jednoj novoj i kvalitetnoj emisiji, koja se trudi pratiti sva najvažnija aktualna književna događanja, u kojoj se emitiraju razgovori s piscima, urednicima, prevoditeljima, kritičarima, književnim povjesničarima i teoretičarima i u kojoj se kvalitetno prati recentna književna produkcija.

Uostalom, priliku da to provjerite imate svakog utorka, od 08:45 do 09:30, na 3.programu Hrvatskog radija, kad se emitira SIGNATURA.







O programu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture (Kritički, dakako! Ali i konstruktivno :-) )

ponedjeljak , 11.09.2017.




Čitam INTERVJU S OLIVEROM FRLJIĆEM u Jutarnjem listu od subote 09.09.2017.(evo ga OVDJE).

U razgovoru s Mirjanom Dugandžijom on, u funkciji osmišljavatelja kazališnog programa Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. najavljuje da će u tom programu sudjelovati i Jan Leuwers, Stefan Kaegi i Goran Stefanovski.

Istina, radi se o vrlo kvalitetnim autorima.
Međutim, već ta najava pokazuje tendenciju da bi se budžet mogao uglavnom potrošiti na dovođenje što jačih stranih autorskih imena.
Ne znam kakva je bila praksa u drugim gradovima ali ako i jest svuda bila praksa da se program ispuni što zvučnijim inozemnim autorima - ne znači da i mi moramo slijediti tu praksu.

Zar ne bi bilo bolje da se budžet većinom potroši NA RAZVOJ DOMAĆE KULTURNE PRODUKCIJE i da se EPK iskoristi za predstavljanje naše kulturne produkcije Europi a da strani autori budu dodatak a ne okosnica programa?

Mislim da nikako ne bi bilo dobro da u programu prevladaju inozemni autori i da većina budžeta ode na dovođenje što zvučnijih stranih imena a da domaći autori - NAROČITO RIJEČKI UMJETNICI - budu svedeni na "nužno zlo", na popunjavanje rupa u programu.

A na fejs stranici EPK već se traže volonteri, dakle već se računa na besplatan rad lokalnih stanovnika!

Ako je Frljić uistinu socijalno osjetljiv kakvim se prikazuje u predstavama i intervjuima onda nek inzistira da u njegovom segmentu programa nema volontera nego da se plati apsolutno svaki oblik rada, da se plati npr.i studenticu koja "cepa ulaznice" , a ne da inozemni redatelj za jednu izvedbu jedne predstave dobije cijelogodišnju plaću oca te studentice u brodogradilištu, a što je omogućeno upravo time što ona i još mnogi na EPK rade besplatno kao volonteri.

Isto se odnosi na sve iz organizacijskih i upravljačkih struktura Rijeke-EPK - bilo koga od njih da upitate što misli o prekarnome radu i izrabljivanju radnika u kapitalizmu, taj bi se jamačno sav zajapurio skvičeći protiv izrabljivanja radne snage i protiv prekarnoga rada, iako istovremeno očekuje da se studentarija pohrli javiti da besplatno radi za EPK!

Draga gospodo i drugovi iz organizacijskih i upravljačkih struktura EPK-Rijeka - odreknite se dijela svojih primanja i preusmjerite ih za isplatu honorara volonterima i tako ćete dokazati da ste zaista protiv izrabljivanja radne snage!

Ukratko, cilj EPK mora biti da najviše koristi osjete građani Rijeke, a ne da Riječanke i Riječani rade besplatno/volontiraju, dok riječkih umjetnika nema u programu a honorare odnose stranci.






PREDSTAVLJANJE: Tajana Obradović "Akustika tišine" (Funditus, 2017.)



Izdavačka kuća Funditus i autorica Tajana Obradović

pozivaju nas na

na predstavljanje "Akustike tišine", novog romana Tajane Obradović.

Predstavljanje će se održati u četvrtak, 14. rujna 2017. s početkom u 18,00 sati u restoranu Balon
(terasa Vrtuljak, Prisavlje 2, Zagreb.)


Uz autoricu knjigu će predstaviti:
Jagna Pogačnik
Darija Žilić
Iva Mirčić
Nikša Sviličić

te
glumci dramskih radionica KNAP-a - Monika Haraminčić i Vadran Vitez

Dobrodošli!

Novi roman Amira Alagića "Stogodišnje djetinjstvo" (Durieux, 2017.)

nedjelja , 10.09.2017.


Riječ izdavača



Već je u svojem prvom romanu “Osvetinje” Amir Alagić pokazao veliko poznavanje ljudske duše, pri čemu je osobito umijeće opisivanja uzdigao na najvišu razinu, uspijevajući kroz vanjsko prodrijeti do najdubljeg. U drugom, upravo objavljenom, romanu “Stogodišnje djetinjstvo” poduzeo je novi korak u razvijanju svoje umjetnosti. Pozornica ljudskih drama ovaj je put Pula, a vrijeme se proteže i više od stoljeća, obuhvaćajući ne samo suvremenost, nego i Prvi i Drugi svjetski rat. Pri tome grad postaje pravi theatrum mundi, čvorište sudbina različitih narodnosti gdje prepoznatljivi pulski lokaliteti svjedoče o prolaznosti života i gdje svaki život znači priču za majstora pripovijedanja.

Amir Alagić rođen je 1977. godine u Banjaluci. Objavio zbirku međusobno povezanih priča Pod istim nebom (2010) te roman Osvetinje (Durieux, 2016). Priče i pjesme objavljivao u raznim književnim časopisima i zbornicima. Scenarist i redatelj kratkog igranog filma Poigravanja ili Pokvareni bojler (2012). Živi u Puli.

Moja kritika Alagićeva romana "Osvetinje" dostupna je ovdje



KNJIGOPSIJA: Macan + Kordej + Jodorowski + Bess



Tribinu Knjigopsija na kojoj su
Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar
60 minuta pred publikom secirali
stripove Macana i Kordeja, Jodorowskog i Bessa
možete pogledati ovdje

NOVO u ediciji "Na tragu klasika" Hrv.filološkog društva i Disputa

subota , 09.09.2017.




NOVO: Iljf i Petrov : "Kabinet voštanih figura" (Šareni dućan, 2017.)

petak , 08.09.2017.

Iljf i Petrov
"KABINET VOŠTANIH FIGURA"

humoreske
Šareni dućan
Preveo: Miroslav Nikolac
Cijena: 119 kn

Riječ izdavača



»U novoj revolucionarnoj sovjetskoj Rusiji humor više nema niti će ikada imati ono značenje koje je imao... prije revolucije, pa čak ni u našoj borbi protiv birokracije.« – Iako ova »programatska« rečenica danas možda zvuči kao da je izvučena iz neke humoreske Iljfa i Petrova, ipak je stvar bila mnogo ozbiljnija, citat je to iz partijskog lista »Crvena štampa« iz 1923. godine. A kad je nekoliko godina kasnije Staljin preuzeo vlast stvar postaje još ozbiljnija, pa isto glasilo sad nalaže: »Potrebno je promijeniti metode – potrebno je napustiti zaigranost i pristupiti ozbiljnom načinu borbe.«
Nekim čudom, Iljf i Petrov nisu imali problema s vlašću, vjerojatno zato što se »borba za svijetlu budućnost« odvijala na poprištu koje se nalazilo izvan fokusa njihova pisanja, a oni sami nikada nisu iskazali ni jednu misao koja bi makar posredno kritizirala Staljina. U svojim su djelima ismijavali birokratiziranost mladoga sovjetskog društva i vjekovječne ljudske slabosti (spomenimo tek neke, recimo na slovo L): lakomost, lakomislenost, lijenost, lažljivost, licemjerje...
Iljf i Petrov većinu su djela napisali zajednički, a svjetsku su slavu stekli humorističkim romanima Dvanaest stolica i Zlatno tele te humoreskama iz ove knjige. Glavni junak romana, dovitljiv prevarant Ostap Bender svakako je najpoznatiji junak »dvojice pisaca koji su postali jedan«, no oni su kreirali još cijelu galeriju neobičnih likova, pravi »kabinet voštanih figura«, a upravo takvi antijunaci glavni su junaci ove zbirke humoreski.




Moja malenkost u križaljci

srijeda , 06.09.2017.



Eto mene i u križaljci, a mislio sam da u njih dospijevaju samo bogati i slavni.

Ubuduće pazite kad otvarate paštete :




časopis KVIZORAMA broj 1326 od 02.09.2017.

Moja malenkost u križaljci



Eto mene i u križaljci, a mislio sam da u njih dospijevaju samo bogati i slavni. Ubuduće pazite kad otvarate paštete. :



KVIZORAMA, broj 1326, od 02.09.2017.

Nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Magijsko zatvaranje krugova"

utorak , 05.09.2017.




U izdanju Matice hrvatske, ogranak Sisak (ur. Đurđica Vuković) izašla je nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Magijsko zatvaranje krugova". Radi se o zaokruženju pjesničkog projekta-trilogije, započetog knjgom "Strieglovi hologrami", a nastavljenog "Crnim krugovima".

Donosim pogovor Davora Ivankovca
MAGIJSKO ZATVARANJE POETIČKIH KRUGOVA


Nova knjiga poezije Slavka Jendrička naslovom najavljuje
okončanje pjesničkog projekta-trilogije iz godine 2017., započetog
Strieglovim hologramima, a nastavljenog Crnim krugovima. Dok
se u prvoj prepoznatljivim minimalističkim izrazom bavio izrazito
sisačkim motivima reflektiranima na uskopojasno odabrane
intimističke teme kroz prizmu Strieglovih akvarela, u drugoj je
ispisao gusto neoegzistencijalističko lirsko i lirskoprozaično tkanje
veće društvene kritičnosti i kako je Franjo Nagulov pronicljivo
zamijetio, znatniju osjetljivost za „psihofizičku činjenicu neupitnog
nestajanja.“
Sada bi, ako ćemo se čitateljski uhvatiti za ono nulto, dakle naslov,
to trebalo biti objedinjeno i s tematsko-motivskog, te projektnog
gledišta, završeno/zaokruženo. Možda čak i stegnuto u čvor.
Dakako, bio bi to za Jendrička prepoznatljivi strukturno izraženi
Ja. Donekle i jeste tako, mada će se to magijsko zatvaranje krugova
metonimijski proširiti na Jendričkov „krug opusa“ u cjelini, njegovo
životno djelo, kako će pozorno čitanje pokazati.
Taj čvor mogao bi biti interpretacijski potentan čvor iz uvodne
pjesme Posljednji štrik, koja semantički jakim naslovom
trenutno priziva omču, da bi je odmah potom iznevjerila (ali ne
i odagnala). U pjesmi se protagonist snažno distancira od svijeta
ljudi afirmirajući osamljenost ne kao stvar bunta, nego životne
mudrosti: „Nitko me nije uspio/zavezati za sebe//previše ljudi
mjesta stvari/gotovo u isto vrijeme//pokušava osvojiti/moju
nezasitnu čežnju//potičući nemirno spavanje/poput vjetra zatvaraju
vrata...“ Govoreći o „suvišnima snovima“, „već ne tako kratkom
burnom životu“ i „sijedim vlasima“ naznačuje starački umor, možda
čak i rezignaciju i razočaranje, da bi pjesmu završio bacanjem
posljednjeg (spasonosnog?) štrika kroz prozor, ne zna ni sam kome.
Želi li da netko uđe? Ili on želi izići?
Zbirku u cijelosti obilježava to kasnoživotno svođenje računa sa
samim sobom i okolinom, te potreba da se stvari dovedu do kraja,
zaokruže. Podijeljena je u tri numerirana i naslovljena ciklusa
(„Iz nigdje u ovdje“, „Okno“, „Razdaljina“, te kratki završni
„Epilog“), koji na svoj način i iz određenog kuta reflektiraju uvodno
naznačenu tematsko-motivski matricu.
Ciklus „Iz nigdje u ovdje“ obilježava opori sarkazam i sudari sa
stvarnošću nenadano osamljenog protagonista, koji odvajajući
se od Drugih, odvaja se i od dotadašnjeg sebe: „Nimalo nije lak
život/u zemlji genija//naročito nakon što sam pokolebao/čvrstu
vjeru u sebe…“ (Asfalt.) To odvajanje od sebe imamo razumjeti
kao odvajanje od sebe mlađeg, negdašnjeg, dojučerašnjeg, ali i
od vlastitih snova, nadanja i planova (vidjeti primjerice Vječnost
prljavog rublja, jednu od ključnih Razumijevanje prvih simptoma, te
ponajbolju Ravnopravne mogućnosti). U jednoj od antologijskih
pjesama, Slobodi zaključivanja, udvojit će se pred ogledalom, da bi
početno uznemirenje pomirio genijalnim paradoksom „Hipotetski
možda sam doista originalni alter ego.“ Iskustvenost kojom se
protagonisti pjesama vode često se prispodobljuje motivima poraza
i pobjede, koji u pjesmi Besciljnost, već dovoljno simptomatičnog
naslova, zatvaraju puni krug, semantičku petlju: „neželjene
pobjede/shvatio sam prekasno//najmučnije su doživljeni porazi.“
U istoj pjesmi svjedočimo razlazu s političkim idealima, nasuprot
još uvijek slijepe množine: „Na političkom tulumu/iskočio sam iz
tračnica//usred sveopćeg slavlja/na kojem nije bilo lako uočiti//tko
zapravo koga ne proždire…“
Ta depolitizacija subjekta i distanciranje od ideoloških tabora
vidljivije će se upisati u ciklusu „Okno“, što neće dokinuti
društvenu kritičnosti i angažman za uništeno radništvo: „Neka
prazni praznik sam sebe praznuje//Nikada ne poništavam/
Oštre granice neposredne stvarnosti“ (Državni praznik), dok se u
naslovnoj pjesmi ciklusa protagonist prispodobljuje napuštenim
rudnikom. Radništva se dotiče i u ciklusu „Razdaljina“, kada u
kompleksnoj, intimistički intoniranoj pjesmi Alegorija pribjegava
dojmljivoj poredbi: „Pluća su im sagorijevala/kao željezna rudača//u
zauvijek uspavanim sisačkim/željezarinim visokim pećima…“.
Radi se tek o motivskim rukavcima u ciklusu koji u naznačenu
tematsko-motivsku matricu upisuje nešto mekše motive ljubavi i
intime: „imenica ljubav je zaumni okrajak zore/i stoga je prekrasna
najava svakog novog dana.“ (Zaumna imenica ljubav).
„Epilogom“ Jendričko zatvara krug zbirke, napose gotovo
programatskim tekstom Mečevi, koji započinje nokautiranjem
„slinavih emocija djetinjstva“, da bi završio očekivanjem konačnog
nokauta od strane smrti.
Ovom dojmljivom i po mnogočemu znakovitom knjigom
Slavko Jendričko dao je svoj pjesnički obol literaturi o starenju i
okonča(va)nju svega; izmaknemo li se čitanju u biografskom ključu
(jer Slavko će sigurno još pisati i objavljivati), reći ćemo da je riječ o
iskustvu starenja subjekta, koji je napokon pronašao sebe, da bi se
odmah potom suočio s neumitnim krajem – krajem snova, krajem
opusa i krajem života. Tri kraja ukrižala su se u jednom, spetljala u
teško razmrsivi čvor, kao autor, subjekt i tekst. Krugovi se doista
magijski zatvaraju, ali nam se čini da su koncentrični, i da se šire.
Kao nakon rimskog novčića bačenog u Kupu sa Staroga mosta
nedaleko Galerije Striegl i posrnule Željezare. Imamo ih vidjeti
kao lice i naličje toga udvojenog sisačkog subjekta, novčić koji
stari majstor povremeno snažno baci u zrak, pa kako slučaj odredi
da se okrenu. I tako naizmjence teku kroz pjesme ove i nekoliko
prethodnih zbirki.



NOVO: Terry Eagleton : "Kultura" (Naklada Ljevak, 2017.)

ponedjeljak , 04.09.2017.

Terry Eagleton
"Kultura"

publicistika
Naklada Ljevak
Biblioteka: Bookmarker
Urednik:Kristijan Vujičić
Godina: rujan 2017..
Uvez: meki
Jezik: hrvatski
Prevoditelj: Damir Biličić
Broj stranica: 174
Cijena: 119 kuna

Riječ izdavača



Terry Eagleton, jedan od najznačajnijih suvremenih teoretičara kulture, nudi nam sveobuhvatnu intelektualnu povijest koja se zalaže za vraćanje izvorne vrijednosti kulture. Kultura je, prema njegovu mišljenju, jedan od ključnih aspekata koji određuju pripadnost ljudskome rodu. Međutim, definiranje kulture i točno određivanje njezine uloge u našem životu nije baš toliko jednostavno.

U ovoj iznimno analitičkoj, pronicljivoj i duhovitoj knjizi, autor istražuje kako se kultura i naša konceptualizacija kulture razvijaju tijekom protekla dva stoljeća – kako od uzvišene sfere prelazi u poniznu i skromnu djelatnost te kako od brane pred uzurpacijama industrijalizacije postaje najunosnijim izvoznim proizvodom današnjeg kapitalizma. Obuhvaćajući i likovne umjetnosti i književnost, filozofiju i antropologiju, velike, ali pomalo „nepopularne“ mislioce poput Johanna Gottfrieda Herdera, Edmunda Burkea, kao i T. S. Eliota, Matthewa Arnolda, Raymonda Williamsa i Oscara Wildea, Eagleton donosi moćan pregled kulture čvrsto postavljene u povijesni i teorijski kontekst, rasvjetljujući njezinu povezanost s politikom, kolonijalizmom, nacionalizmom, slabljenjem religije, te usponom i vladavinom „nekulturnih“ masa.

Eagleton analizira i današnju kulturu, žestoko kritizirajući komodifikaciju i nekritičko prisvajanje sile koja je, kad je ispravno shvatimo, zapravo ključno sredstvo kojim kultiviramo i obogaćujemo društveni život, a može čak poslužiti i kao poticaj za transformaciju civilnog društva.

„Kultura potiče na razmišljanje i pruža učitak u čitanju. (...) Terry Eagleton nemilosrdno raspršuje naše pretpostavke o moći kulture i tvrdi da je današnju kulturu posve preplavio kapitalizam. Ova će knjiga poslužiti kao teorijska osnova svima koje zanima definiranje kulture.“
Bridget McKenzie, Museums Journal


„Ova knjiga je plod rijetko viđene erudicije.“
Publishers Weekly



Tri nove knjige "Malih zvona": V.Woolf+T.Bakran+J.Conrad




Virginia Woolf
"Flush: biografija"

izd. Mala zvona
prev. Sanja Lovrenčić
Format: 13x20
Broj stranica: 120
Uvez: meki
Cijena: 98,00 kuna

Kako jedan pas može sagledati viktorijansko doba? Kakav će stav taj pas zauzeti prema svojoj gospodarici – velikoj engleskoj pjesnikinji, Elizabeth Barrett Browning? Što se događa kada se stvarnoj povijesno-biografskoj građi pristupi iz potpuno fikcionalne perspektive? – To su pitanja što ih postavlja i na njih odgovara kratki roman Flush; biografija. U zaigranom, naizgled neozbiljnom ali vrlo lucidnom, humorističnom i stilski besprijekornom tekstu, Virginia Woolf uspijeva progovoriti o povijesti, društvenim konvencijama i socijalnoj pravdi te do krajnjih granica istražiti mogućnosti uživljavanja u perceptivnu perspektivu životinje.


***

Tamara Bakran
"Gvalup i druge priče"

izd. Mala zvona
Format: 17x24
Broj stranica: 84
Uvez: tvrdi
Cijena: 118 kuna

Djevojčica koja jaše na zecu, dječak koji s jednim stablom kreće u pustolovinu, teglenica koja se pobunila, faunčić u vilinskoj obitelji, kip koji je odlučio živjeti pokraj bare, zvijezda koja je prije vremena pala s neba, puran kojemu teško pada što više nije gospodar dvorišta... Priče Tamare Bakran raznolike su kao njezini junaci. U njima se miješaju prizori očuđene dječje svakodnevice – u kojoj se pri pranju kose zbog vruće vode mogu pojaviti i vatrogasci, a skok u lokvu vodi u nepoznato – s motivima bajki i slobodnom invencijom. Dinamičnost i originalnost ovih priča, ispripovijedanih jednostavnim i suvremenim, ali nedvojbeno osobnim glasom, zaokuplja čitateljsku pažnju te nudi onaj užitak u čitanju koji je temelj trajnom interesu za knjigu.


***

Jessie Conrad
"Moj život s Josephom Conradom"
izd. Mala zvona
prev. Biljana Romić
Format: 11x18
Broj stranica: 160
Uvez: meki
Cijena: 98,00 kuna

Jednostavne i neposredne rečenice Jessie Conrad dozivaju pred čitatelja lik njenog supruga, jednog od najvećih pisaca engleske književnosti 20. stoljeća: nervozan, pomalo čudak, na svoj način privržen obitelji, iznad svega zaokupljen književnim radom. No istodobno vidimo i nju, gotovo idealnu piščevu ženu iz starih vremena. Ona pretipkava tekstove, kuha i štedi, dočekuje goste, podiže djecu, na sve moguće načine izlazi na kraj sa stvarnošću umjesto Josepha Conrada. Iz uloge supruge, domaćice i majke izdiže je, međutim, sam čin pisanja. Odvaživši se da zabilježi ovo intimno svjedočanstvo, ona stvara sebi mjesto u (Conradovom) prostoru riječi te se i sama pretvara u autoricu.



RAZGOVOR: Monika Herceg, dobitnica nagrade Goranovog proljeća za mlade pjesnike




Monika Herceg studentica je fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Rođena je 19. 10. 1990. u Sisku, osnovnu školu pohađala je u Jabukovcu, a opću gimnaziju završila je u Petrinji. Trenutno živi u Zagrebu i majka je malene Kim. Pjesme su joj objavljene u Zarezu, Stranama, Rukopisima 39 i drugim časopisima, nagrađivana je brojnim nagradama u Hrvatskoj i izvan nje, a uz književnost ima i brojne druge hobije. Uglavnom, vrlo uspješna, nasmijana, uporna. Također, važno je spomenuti kako je bila ovogodišnja dobitnica nagrade 54. Goranovog proljeća za mlade pjesnike, gdje se predstavila rukopisom Početne koordinate.

Razgovor s Monikom Herceg čitajte ovdje




Moji tekstovi o knjigama gostiju FESTIVALA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI

nedjelja , 03.09.2017.





Na FESTIVALU SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI u Zagrebu i Splitu od '03. do 09.09. gostuje cijeli niz stranih pisaca o čijim sam knjigama pisao:

- 03.09. nastupa DANIEL KEHLMANN, moj tekst o njegovoj knjizi "Slava" dostupan je OVDJE

- 04.09. gost festivala je GOCE SMILEVSKI; moj tekst o njegovom romanu "Sestra Sigmunda Feunda" čitati možete OVDJE

- 07.09. na festivalu se predstavlja PHILIPE CLAUDEL, a moj tekst o njegovom romanu "Stablo u zemlji Toraja" dostupan je OVDJE

- 08.09. gošća je MARJANA GAPONENKO, o čijem romanu "Tko je Martha?" sam pisao OVDJE




Peti Festival svjetske književnosti





Peti Festival svjetske književnosti (FSK) ugostit će u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna pedesetak autora iz 17 zemalja Europe i svijeta. Zagrebački program otvorit će razgovor s jednim od najistaknutijih suvremenih književnika njemačkog govornog područja Danielom Kehlmannom, a splitski gostovanje talijanskog spisateljskog para Monaldi & Sorti

Opširnije o programu festivala ovdje

Cjelovit program dostupan ovdje




NOVO od FRAKTURE: Šteger+Štiks+Vegel+Kehlmann+Schubert+Božić

četvrtak , 31.08.2017.




Novi roman Zorana Lisjaka "Savršeni ustroj" + PROMOCIJA

srijeda , 30.08.2017.




U izdanju zagrebačke Beletre (ur.Sandra Pocrnić Mlakar) upravo je objavljen roman "Savršeni ustroj" autora Zorana Lisjaka.

Autoru iz Turčišća (kod Čakovca) to je već treća knjiga - roman "Dva svijeta" objavio je 2012. a zbirku pjesama "Boje duše" 2013.

Promocija romana održat će se u subotu 2. rujna u 18 sati u zgradi Scheier u Čakovcu, a nakon toga knjige će biti dostupne na posudbu u knjižnicama i u prodaji.



O romanu:

U istome danu, u Londonu, desilo se premlaćivanje studentice Mile Horvatić, podrijetlom iz Dubrovnika i otmica dviju znanstvenica koje se bave genetskim inžinjeringom.

Jesu li ti slučajevi povezani i tko stoji iza tih zločina?

Odgovore na ta pitanja traže policijski istražitelji Sten i Paula, u napetom trileru „Savršeni ustroj“ pisanome u maniri Dana Browna.

Zoran Lisjak kriminalističku priču punu akcije, uzbuđenja, iznenađenja i neočekivanih obrata garnira ljubavnim podzapletom, ali i mnoštvom intrigantnih podataka iz područja fizike i biologije. U podtekstu svoje napete krimi-priče Lisjak propituje veze i suodnose između znanosti i religije, donoseći mnogo zanimljivih, neortodoksnih i inovativnih znanstvenih uvida i teza, ali i biblijskih referencija.

„Savršeni ustroj“ sadržajno je i uzbudljivo štivo koje u okviru napetog, nepredvidljivog krimi-zapleta propituje neke od dosad neupitnih znanstvenih postavki, upozoravajući pritom na korupciju u institucionalnim (sveučilišnim, znanstvenim, policijskim) krugovima, kao i na kriminalne tendencije u pohlepom vođenim multinacionalnim kompanijama.

Kratak razgovor sa Zoranom Lisjakom pročitajte ovdje




NOVO: Ian Kershaw "Do pakla i natrag" (Fraktura, 2017.)

utorak , 29.08.2017.

Ian Kershaw
"Do pakla i natrag"

publicistika
Fraktura
Prijevod: Vuk Perišić
Broj stranica: 624
Godina izdanja: 2017.
Naslov izvornika: To Hell and Back
Vrsta uveza: Tvrdi uvez
Visina: 234 mm
Cijena: 249 kuna

O knjizi

Ian Kershaw
u svojem djelu Do pakla i natrag o 20. stoljeću – u koje smo još uvijek duboko uronjeni, kao da to stoljeće nikako ne uspijeva završiti – piše s vremenske distance. On je sebe uspio smjestiti na osmatračnicu odakle o 20. stoljeću piše onako kako će se o njemu pisati kada doista bude završeno, tamo negdje u prostor-vremenu kraja 21. ili početka 22. stoljeća. Ovo je knjiga budućnosti o nedavnoj prošlosti, ali samim time i knjiga koja nam omogućuje da 20. stoljeće doživimo kao davnu prošlost. Njegova Europa 20. stoljeća, koliko god da je strašna, polako nestaje u perspektivi, vidljivim ostaje najbitnije, a ta bitnost počinje se ukazivati u svojoj banalnosti. Jasno, time biva još strašnija. Kershaw je uspio pronaći ravnotežu između općeg i pojedinačnog, između žablje i ptičje perspektive. Njegova freska obuhvaća sve i ne gubi se u pojedinostima. Ona je koliko lapidarni toliko iscrpni sažetak europskog 20. stoljeća, njegove političke, ali i ekonomske, socijalne i kulturne povijesti, kao i povijesti svakodnevice i slobodnog vremena.
– Vuk Perišić

“Kershaw vodi svoje čitatelje kroz ovu slo­ženu povijest na jasan i privlačan način.”
– Joanna Bourke, Prospect

“Kershawova promišljena i sveobuhvat­­na povijest vjerojatno će postati klasik.”
– Tim Bouverie, The Observer

“Samo mali broj autora ima sposobnost, a možda i odlučnost, da se uhvati povijesti obaju svjetskih ratova i desetljeća koja ih povezuju na ovoj razini sofisticiranosti, dubine i širine.”
– Robert Tombs, The Times

“Kershawova je snaga politička i ekonom­ska povijest. On otkriva brojne uvelike zaboravljene događaje. Dobro komponirano povijesno djelo.”
– Publishers Weekly

Novi trobroj časopisa "Tema" (1-3/2017.)

ponedjeljak , 28.08.2017.




Novi trobroj časopisa "Tema" (1-3/2017.)
izd. Centar za knjigu Zagreb
gl.ur. Branko Čegec

Sadržaj
EDITORIAL Branko Čegec: Tihe lomače
“SLIKE I SL.” Miroslav Mićanović: Neslavni Jude
ATELIER FRITZ Zvonimir Mrkonjić: Reciklažno dvorište
Miroslav Kirin: Malešne
INTERVJU Irena Lukšić: Linija Berlin – Pariz korelat je društveno-političke zbilje 20-ih godina na europskom tlu (razgovarala Petra Majetić)
ATELIER FRITZ Gaël Faye: Mala zemlja (preveli studenti diplomskog studija prevoditeljstva u Zadru)
(P)OGLED Mirna Sindičić Sabljo: Suvremeni francuski roman u prijevodu na hrvatski jezik: O Echenozu i romanima na temu Velikoga rata
PORTRET (I) Knjiga od stakla – Poezija Laurence Bourgeois i Jean-Marca Barriera
TEMA FEKP 2017 – LUKA EUROPA (priredili Roman Simić i Tomislav Kuzmanović)
ROMAN SIMIĆ: Sweet Sixteen – Festival europske kratke priče (Zagreb i Rijeka, 28.5. – 2.6.)
MIROSLAV MIĆANOVIĆ: Izjava o Festivalu
ROSA MONTERO: I fikcija i život su izmaštani (razgovarao Matija Janeš)
ROSA MONTERO: Lagodan život (prevela Ana Stanić)
ZORAN FERIĆ: Izjava o Festivalu
BRONKA NOWICKA: Plivanje strujom vlastitosti (razgovarala Đurđica Čilić Škeljo)
BRONKA NOWICKA: Jastučić za igle (prevela Đurđica Čilić Škeljo)
JOSÉ LUÍS PEIXOTO: Književnost kao eksperiment (razgovarao Josip Ivanović)
JOSÉ LUÍS PEIXOTO: Razgovor s Andréom (prevela Una Krizmanić Ožegović)
SENKO KARUZA: Izjava o Festivalu
ONDJAKI: Tišina može biti oruđe pisca (razgovarala Una Krizmanić Ožegović)
ONDJAKI: Massoxiangango (prevela Una Krizmanić Ožegović)



INTERVJU: Branka Primorac

petak , 25.08.2017.

Na ovome linku pročitajte
intervju s Brankom Primorac,
poznatom novinarkom, urednicom
te nagrađivanom književnicom

16. Festival fantastične književnosti u Pazinu

srijeda , 23.08.2017.




Tema ovogodišnjeg, šesnaestog po redu pazinskog Festivala fantastične književnosti su manjine, a pazinskoj udruzi Albus se u ovogodišnjoj organizaciji pridružilo Vijeće srpske nacionalne manjine Istarske županije.

Ovogodišnji festivalski program proteže se kroz četiri dana, od srijede 23. kolovoza do subote 26. kolovoza.

U srijedu 23. kolovoza će u Srpskom kulturnom centru u Puli u 21 sat biti predstavljen beogradski pisac Goran Skrobonja, autor fantastičnih romana "Čovek koji je ubio Teslu" i "Sva Teslina djeca" te najnovijeg romana "Kada kažeš da sam tvoj" o generaciji iz vremena Novog vala.

Sutradan, u četvrtak 24. kolovoza, također u 21 sat u pulskom Srpskom kulturnom centru, nastupit će crnogorski autor Dragić Rabrenović, organizator Festivala fantastične književnosti Refesticon u Bijelom Polju, koji će predstaviti ovogodišnju zbirku SF priča crnogorskog festivala "Knez Vladimir".

Trećeg dana program seli u Pazin, gdje će u 21 sat u pazinskom Kaštelu biti predstavljena recentna izdanja regionalne produkcije fantastične književnosti: roman "Zmajska zora" Milene Benini, zbirka priča "Pjesma Xallasandre" Aleksandra Žiljka, roman "Junker's i Vailiant protiv sila tame" Vanje Spirina, roman "Eshaton TV" Gorana Gluščića, a bit će predstavljene i dvije regionalne zbirke, "Knez Vladimir" crnogorskog festivala Refestikon koju će predstaviti njen urednik Dragić Rabrenović, te beogradska zbirka "Regia Fantastica 2" o kojoj će govoriti njezin urednik Tihomir Jovanović.

Posljednji dan festivala tradicionalno je dan predstavljanja tematske natječajne zbirke pazinskog Festivala fantastične književnosti. Njezin je ovogodišnji naslov "Priče o manjinama", a u nju su uvrštene sljedeće priče sljedećih autora: Ja sam samo astraloid (Danijel Bogdanović), Sloboda se kaže glad (Goran Skrobonja), Branitelji (Marko Fančović), Divlja stvar u ogledalu (Milena Benini), Vitezovi i njihove nevolje (Vanja Spirin), Manjina (Zoran Vlahović), Balkanus 3017 (Tamara Babić), Žuće (Aleksandar Žiljak), Najezda gnjida (Dragić Rabrenović), Kakvim novim očima kakvo novo more (Baričević Nela), Đubretar (Tamara Lujak), EMO (Tihomir Jovanović – Tika), Zaludu me svitovala (Ed Barol), Perojska povelja (Marko Vujović), Žirafa (Andrea Bauk Štok) i 2019 (Dalen Belić).

Zbirka "Priče o manjinama" predstavit će se u subotu u 21 sat u Srpskom kulturnom centru u Puli.



NOVO: Goce Smilevski 'Heloiza ili povratak riječi' (Fraktura, 2017.)

Goce Smilevski
'Heloiza ili povratak riječi'

roman
Fraktura
Prijevod: Borislav Pavlovski
Broj stranica: 199
Vrsta uveza: Tvrdi uvez
Visina: 204 mm
Težina: 305 g

Riječ izdavača


Slava, taština, zabranjena ljubav, tajni brak, izdaja, kastracija, odlazak u samostan, progonstvo… od dvanaestoga stoljeća do danas priču o Abelardu i Heloizi, ljubavnicima slavnima koliko zbog svoje umnosti, toliko i zbog svoje tragične sudbine čuli smo mnogo puta, ali Goce Smilevski prvi je ponudio Heloizinu priču, prvi koji nam je poklonio njezin glas.

Heloiza ili povratak riječi roman je koji neumorno kruži oko onoga o čemu se u pismima koja je povijesti ostavio Abelard jednako ustrajno šuti: oko djeteta rođenog iz veze dvoje ljubavnika. Astralab, sin kojemu je majka u ime utkala zvijezdu, sluteći da će mu biti potrebna vodilja kroz tamnu noć sudbine – gdje je završio? Zašto ga je napustila? Zašto mu se nije vratila?

Baš kao i u svome višestruko nagrađivanom romanu 'Sestra Sigmunda Freuda' Goce Smilevski instinktom vrsnoga romanopisca uspio je osvijetliti tamne zakutke povijesti i ispod naslaga priča koje su muškarci stoljećima ostavljali muškarcima otkriti iznimnu ženu. Heloizu majku, Heloizu ljubavnicu i Heloizu vjernicu, snažnu i slabu Heloizu, Heloizu koja pati ali koja nije žrtva, Heloizu kojoj se vraćaju riječi, lik koji zadugo nećete zaboraviti.

MOJA KRITIKA romana Gocea Smilevskog "Sestra Sigmunda Freuda" dostupna je
OVDJE




NOVO: Oliver Jukić "Revanche" (Funditus, 2017.)

utorak , 22.08.2017.

Oliver Jukić
"Revanche"

roman
izd. Funditus
Cijena: 100,00 kuna
Broj stranica: 160 stranica
Uvez: meki, šivani
Godina izdavanja: 2017.
Visina: 20,5 cm

Riječ izdavača



"Doista, gdje ti je blago, ondje će ti biti i srce" (Mt 6, 19-21) Vrijedi li i obrnuto? Nakon više od četrdeset godina Prohaska se radi ostavinske rasprave vraća u rodno mjesto, iz kojega je odveden kao petogodišnjak poslije očeve smrti i majčine hospitalizacije. Idiličan gradić S. pod kolovoškom omarom za praškog mešetara Prohasku, ljubitelja nogometa i dobrog piva, postaje mjesto suočavanja s prešućenom stranom obiteljske povijesti, poprište održavanja revanchea dvaju lokalnih nogometnih rivala te mizanscena borbe za prevlast, gramzivosti, razarajućih strasti i bešćutnosti, koji poput sjene Prohasku slijede u, do tog ljeta 1919, izbjegnutu obiteljsku sudbinu.

Roman smješten na početak 20. stoljeća pisan je u maniri klasika književnosti, stil je čitak, koncizan, po uzoru na pisce na kojima je autor i odrastao, a traganje za prošlošću i identitetom utkani su u cijeli roman.

Oliver Jukić autor je knjige "Sudačka nadoknada" i pobjednik natječaja za satiričku priču Dana Slavka Kolara 2016. u Čazmi



Šareni dućan objavio knjigu zapisa Paula Gauguina

PAUL GAUGUIN
'Prije i poslije : Polinezijski zapisi i crteži'

Nakladnik: Šareni dućan
Prijevod: Ana Kolesarić
07/2017.
244 str., tvrdi uvez
Cijena: 119.00 kn

Riječ izdavača


"Ovo nije knjiga. Ovo nisu ni memoari, a sve vam to pričam zato što mi se slučajno motaju po glavi toliki događaji iz mojega djetinjstva... Ponekad su to djetinjasti zapisi, takvi zbog osobne nemoći, ali takvi i zato da očuvaju drage misli – premda pomalo i lude – tek uhvaćene u strahu od slaboga pamćenja i u poniranju do same bîti moje umjetnosti. Prema tome, kad bi umjetničko djelo bilo tek slučajno djelo, onda bi sve ove bilješke bile posve nekorisne... Uostalom ovo i nije knjiga, ovo je tek brbljanje..."

Tako slavni slikar Paul Gauguin "brbljajući« iznosi svoje »bilješke razasute bez ikakva reda, nalik na snove, nalik na život, napabirčene iz raznih dijelova..." nastale za boravka u Francuskoj Polineziji. Gauguin se 1901. doselio na tamošnji otok Hiva Oa i izgradio "Kuću užitka", kako ju je nazvao, gdje je slikao i bilježio svoje doživljaje, razmišljanja i ispovijesti, poslije objavljene u knjizi "Prije i poslije". Uz bilješke o umjetničkim i životnim nazorima tu su i zanimljivi autobiografski zapisi, od kojih posebno izdvajamo one o druženju s Van Goghom – "o nama dvojici, i to o nekim zbivanjima prikladnima da se rasvijetli zabluda koja se širila u nekim krugovima..."

Danas svatko zna za "Gauguina-umjetnika" i njegova neprocjenjiva umjetnička djela, a ovdje nam se otkriva manje znani "Gauguin - čovjek" i njegov osebujan pogled na svijet i umjetnost. Tako, primjerice, zagovarajući umjetničku hrabrost, on "rokerski" poručuje: "Upri svoje snage, upri ih uporno; trči, trči sve dok ti ne ponestane daha i umri ludo! Razboritosti... kako si mi beskrajno dosadna!"



Izvor: Moderna Vremena Info



Treći roman Tajane Obradović "Akustika tišine" (Funditus, 2017.)

ponedjeljak , 21.08.2017.

TAJANA OBRADOVIĆ
'AKUSTIKA TIŠINE'

roman
izd.Funditus
Cijena: 100,00 kuna
Broj stranica: 228 stranica
Uvez: meki, šivani, s klapnom
Godina izdavanja: 2017.
Visina: 20,5 cm

Riječ izdavača


Teško je pobrojiti sve problemske sklopove i metafore što ih rastvara, otvara i zatvara roman 'Akustika tišine'. Naći ćemo se na skliskom terenu međusobnih obiteljskih nerazumijevanja, pa i patologije. Sudariti se s nestankom ljubavi i braka, kao i patrijarhalno-primitivnim obrascima ponašanja. Uroniti u jezive slike jednoga nedavnog razdoblja kad je imati 'pogrešno prezime' moglo značiti kraj prijateljstava, ljubavi, snova, pa i života kao takvog. I zakoračiti iza zidova psihijatrijske ustanove u kojoj glavna junakinja, Nora, prisilno boravi s prišivenom dijagnozom. Kad se njezina svakodnevica i sjećanja, pomiješana s hrpom nepotrebnih medikamenata, razliju pred nama kao znakovita i optužujuća bujica, ostat ćemo bez teksta. I glasno navijati da se konačno izbori za sebe i vlastiti komadićak života. I da joj netko napokon pomogne. Je li kasno za to?
– Jagna Pogačnik

Spisateljica Tajana Obradović objavila je dva romana; ‘Cybersex – Čarobna šuma’ (Funditus, 2011.) u kojemu se bavi društvenim fenomenom virtualne potrage za ljubavlju i bliskošću, i ‘Onda znaš kako stvari stoje’ (Funditus, 2013.), čija je tema mobing i koji je dobrim dijelom nastao iz njezina osobnog iskustva. Prve spisateljske korake Tajana je napravila u Centru za Kreativno pisanje (CeKaPe) u Zagrebu, na radionicama Milane Vuković Runjić i Ivane Simić Bodrožić. Unatoč krizi, pokrenula je nakladničku kuću Funditus u kojoj je vlasnica i urednica i putem koje pruža priliku i drugim kvalitetnim i još neafirmiranim autorima


Novi roman Igora Štiksa "Rezalište" (Fraktura, 2017.)

Igor Štiks
'Rezalište'

roman
Fraktura
Broj stranica: 160
Vrsta uveza: Tvrdi uvez

Riječ izdavača


Jedne tople večeri, nakon dvadeset i pet godina, došlo je vrijeme da se obitelj ponovno sastane u malom balkanskom gradu iz kojega su sinovi otišli, u kojem je nekada vladala sreća i napredak, dok se nad njima nije nadvila sjena rata. U grad su se iz Sjedinjenih Država nenadano vratili najstariji sin Vladimir, istaknuti profesor ekonomije, snaha Helena i unuk David, a baka Nadia i djed Klement ne mogu dočekati da ih konačno vide. Na tu će obiteljsku večeru nenadano doći i sin Igor, ratni reporter, čovjek bez korijenja, koji sebe okrivljuje za obiteljsku tragediju. Tijekom jedne noći, od predjela do digestiva, Igor Štiks vodi nas kroz napetu i zanimljivu obiteljsku povijest koja je nužno opterećena politikom dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća, a u kojoj važnu ulogu igra pradjed Oskar, mladi austrougarski vojnik koji je iskusio Oktobarsku revoluciju da bi, na koncu, skončao u logoru, zbog nečiste krvi, za vrijeme Drugog svjetskog rata. Noć u kojoj se razotkrivaju dugo potisnute tajne, u kojoj izbijaju sukobi i osvete, u kojoj se vidi da je prošlost nemoguće vratiti, ali da je iz njezinih kliješta moguće izvući ljudskost i prisnost. Obiteljska večera u kojoj se rasplamsavaju davne strasti, u kojoj se spajaju tragedija i humor, a smisao svemu daje onaj najmlađi, neprilagođeni tinejdžer David. Ta noć kao i svaka završava svitanjem, no je li to novi početak ili tek novo razilaženje, to ne znamo, kao što ne možemo znati ni svoju sudbinu. 'Rezalište' Igora Štiksa zadire u sve one rezove i rane koje rat stvara ljudima i oni jedni drugima, bavi se emocijama i nemogućnošću da se prošlost i osobe iz vlastitih života izrežu škarama.

Igor Štiks (Sarajevo, 1977.) pisac je i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburgu. Objavio je dva nagrađivana romana, Dvorac u Romagni (2000.) i Elijahova stolica (2006.), koja su do danas prevedena na petnaest jezika. U beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu predstava Elijahova stolica, u režiji Borisa Liješevića, osvojila je Grand Prix BITEF-a 2011. Liješević je 2015. na scenu Sarajevskog ratnog teatra postavio njegov prvi dramski tekst Brašno u venama, koji na međunarodnom festivalu MESS i na Festivalu kazališta BiH dobiva nagradu za najbolji tekst. Londonski Bloomsbury iste mu je godine objavio studiju Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship. S Jo Shaw uredio je zbornike Citizenship after Yugoslavia (Routledge, 2012.) i Citizenship Rights (Ashgate, 2013.). Sa Srećkom Horvatom objavio je esej Pravo na pobunu (Fraktura, 2010.) i uredio zbornik Dobro došli u pustinju postsocijalizma (englesko izdanje Verso, 2015.; Fraktura, 2015.). U izdanju Frakture objavljena mu je i knjiga pjesama Povijest poplave (2008.). Za svoj književni i javni rad dobio je francusko odlikovanje Vitez umjetnosti i književnosti.



PREDSTAVLJANJE: Žarko Jovanovski "Jebite se svi"

petak , 18.08.2017.

Subota, 19.08.2017. s početkom u 12 sati
"Pod starim krovovima" , Basaričekova 9 Zagreb

Na tribini "Jutro poezije"

slikar, pjesnik, performer
ŽARKO JOVANOVSKI

predstavlja svoju novu, šestu knjigu poeziju
naslovljenu "Jebite se svi".

Dobrodošli!

Ljeto 2017. foto album

srijeda , 16.08.2017.





















Ljepote pesimizma

ponedjeljak , 14.08.2017.





Cijeli život slušam " 'što sve gledaš tako crno, zašto si takav pesimist?"

Na stranu to što im nije jasno da to nije stvar izbora ni svjesne odluke ali onima koji to govore nije jasno ni to da je PESIMIZAM NEŠTO NAJBOLJE ŠTO ČOVJEKU MOŽE DA SE DESI.

Uz to što su oprezniji - jer zlo i nesreća vrebaju iza svakog ugla sretan pesimiste je i lakše zadovoljiti.

Jer, oni očekuju loš ishod pa kad se loše i desi zadovoljni su jer su OPET BILI U PRAVU belj a kad se desi nešto dobro - to nisu očekivali pa se ugodno iznenade i - opet su zadovoljni. wave


Sympathy for the loosers...

četvrtak , 10.08.2017.




Pitam se pitam, postoji li možda još netko koga je u djetinjstvu strašno frustriralo što Tom uvijek "izgubi" od Jerryja a Kojot nikad ne uhvati Pticu trkaćicu?

Iako svjestan da se na taj način, takvom inverzijom u odnosu na stvarnost, u crtiću zapravo ispravlja ono što je u životu nepravedno i tako bar simbolički uspostavlja nekakva ravnoteža, i danas kad ih ponovno, kao tzv. "odrastao" gledam, ipak se opet uhvatim kako navijam za to dvoje gubitnika u tim pričama (Toma i Kojota).

I onda se zapitam trebam li bit zadovoljan što i dalje navijam za slabije (a koji to u u ovom slučaju u zbilji čak niti nisu) ili bih na sebe trebao biti ljut jer još uvijek nisam došao pameti i prilagodio se?

I još se pitam, kad u svog djeteta primjetim istu vrst reakcije i emocija pri gledanju tih crtića - trebam li bit ponosan, ili strahovati za Leinu budućnost?





UPRAŽNJENO PRINČEVSKO RADNO MJESTO

utorak , 08.08.2017.

Mediji javljaju da PRINC PHILIP ODLAZI U MIROVINU.

Čovjek uči dok je živ - ja neuk nisam ni znao da je to profesija, radno mjesto. I pitam se, što će biti dalje, jesu li već raspisali NATJEČAJ ZA UPRAŽNJENO PRINČEVSKO RADNO MJESTO?

I pitam se, koji su uvjeti, koje škole kandidat treba završiti, koliki je probni rok, kakvo je radno vrijeme, ima li pravo na regres, naknadu za prijevoz i "gablec", ima li sindikalnu zaštitu? I mogu li se ja kao stranac prijaviti?

Ma uzalud mi nada, ionako će uzet nekog PREKO VEZE ili nekog preko onog programa "stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa" - da malo uštede i iskoriste državne poticaje.

INTERVJU: Srećko Cuculić

ponedjeljak , 07.08.2017.

Legendarni riječki književnik
SREĆKO CUCULIĆ
u 80.godini objavio je
novi roman
"Ljubav u doba recesije".

Pročitajte razgovor s autorom
i ulomak iz romana ovdje

MOJE PREPORUKE ŠTIVA ZA LJETO 2017.

petak , 04.08.2017.





Onima koji još nisu odabrali
štivo za godišnji odmor
možda od pomoći bude

moj tekst iz 'Vijenca'

u kojem preporučujem
šest stranih + jedan domaći roman
i pojašnjavam zašto zaslužuju biti pročitani.


Dakle, moj tekst s preporukama
štiva za ljetno čitanje
dostupan vam je ovdje





NOVO: MOnique Schwitter "Jedno u drugom" (OceanMore, 2017.)

srijeda , 02.08.2017.

MONIQUE SCHWITTER
'Jedno u drugom'

Nakladnik: Naklada OceanMore
Prijevod: Helen Sinković
224 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 130.00 kn

Riječ izdavača


Glavna junakinja mlada je i udana žena s dvoje djece, spisateljica koja upravo radi na dugo pripremanu romanu. Jedne večeri, umjesto da ispisuje svoj tekst, kreće u mentalno istraživanje svoje ljubavne povijesti.
Naposljetku svoje djelo stubokom mijenja i piše svojevrsnu biografiju prisnosti na primjeru dvanaest muškaraca apostolskih imena. Riječ je o gotovo mitskim opisima njezinih intimnih suputnika koje protagonistica ispunjava ljubavlju, životom i poviješću. Postavlja pitanja o ljubavi: kako nastaje, ali i kako nestaje. Gdje točno nestane kad nestane? I što duže piše, to se snažnije nameće njezin aktualni ljubavni okvir koji na kraju postaje glavna pripovijest romana.

Monique Schwitter o dubokim temama progovara živim i elegantnim jezikom koji plijeni pozornost čitatelja i pritom ovom djelu daje ton vedrine i lakoće. Nagrađeni roman "Jedno u drugom" neobična je knjiga: stilska vratolomija, snažna priča prepuna trikova, poigravanje s granicama stvarnoga života i fikcije.

Monique Schwitter rođena je 1972. u Zürichu, a od 2005. živi u Hamburgu. U Salzburgu je studirala glumu i režiju. Ostvarila je niz redateljskih i glumačkih angažmana u prestižnim kazališnim kućama. Članica je hamburške Slobodne akademije umjetnosti.

Za svoj prvijenac "Kad sniježi kod krokodila" (Wenn's schneit beim Krokodil, 2005.) dobila je Nagradu Robert Walser i Nagradu za poticanje mladih književnika švicarske Zaklade Schiller. Objavila je roman "Uši nemaju pjesama" (Ohren haben keine Lider, 2008.), dramski komad "Himmels-W" (2008.) i zbirku pripovijedaka "Sjećanje zlatne ribice" (Goldfischgedächtnis, 2011.). Za doprinos književnosti dobila je Nagradu manuskripte (2013.).

Njezin iznimno uspješan roman "Jedno u drugom" (2015.) osvaja dvije najvažnije švicarske književne nagrade: Schweizer Buchpreis (2015.) i Schweizer Literaturpreis (2016.).



Izvor : Moderna Vremena Info


Nova "Knjigopsija" : stripovi Darka Macana i Igora Kordeja , Alejandra Jodorowskog i Georgesa Bessa

utorak , 01.08.2017.





U utorak 01. kolovoza u 19.00 sati, u riječkoj knjižari Ribook, Janeza Trdine 9/A, održat će se još jedna “Knjigopsija”.

Tamara Crnko, kulturologinja i polaznica doktorskog studija filozofije, kroatist Saša Stanić te pisac Zoran Krušvar, ovoga puta secirat će dva vruća stripa: "Mi, mrtvi" Darka Macana i Igora Kordeja te "Juan Solo" Alejandra Jodorowskog i Georgesa Bessa.

Dobrodošli!.




Jedna od najdražih mi knjiga uopće...

ponedjeljak , 31.07.2017.




Nanizavši u kratko vrijeme nekoliko kritika odlučih sebe nagraditi predahom u obliku PONOVNOG ČITANJA JEDNE OD NAJDRAŽIH MI KNJIGA UOPĆE a koja je ujedno i jedna od najduhovitijih knjiga (pogađate, sad slijedi još jedno: "uopće"), prekrasnu mješavinu erudicije, humora, inteligencije, ironije, cinizma i emocija, + , a što mi je posebno milo, RAZORNO-DUHOVITE KRITIKE OVODOBNE BLAZIRANE SNOBOVSKE BURŽOAZIJE (u ovom slučaju pariške ali autorica ubada univerzalno, pa u njenim metama slobodno možete zamisliti i pokoju konkretnu zagrebačku napirlitanu i same sebe punu ofucanu praznoglavu frajlu i podjednako antipatičnoga, arogantnoga i gizdavog joj supružnika) iz pera u nas, nažalost, premalo poznate MURIEL BARBERY.






Rezime prve polovice ljeta...

petak , 28.07.2017.





Cca pola ljeta je iza nas (računam od 02.06. kad sam otvorio kupališnu sezonu)
pa je vrijeme i da REZIMIRAMO:

cca 240 sati provedenih na plaži, 2 kg manje, 19 knjiga pročitanih, 3 kritike napisane + tekst preporuka za ljetno čitanje za 'Vijenac' (+ 4 recenzija za natječaj MK-a za stipendije).

PLAN (do 15.9.) = još barem 260 sati plaže + 3 kg dolje + barem još 22 knjiga pročitanih + min. još 4 kritike napisane.

Inače, naslov ove fotke = BOLJE PIJESAK U NOSU NEGO U BUBREGU cool






Besplatno čitajte novi trobroj "Književne republike" (5-8/2017)

četvrtak , 27.07.2017.




Hrvatsko društvo pisaca objavilo je novi trobroj časopisa "Književna republika" (5-8/2017.).

Sadržaj:

PROZA
Alojz Majetić: Afroditin ključ, 3
Ante Armanini: Don Juan u ratu, 24
Irena Matijašević: Prvi dan proljeća, 42
KLOPKA ZA USPOMENE
Zdravko Zima: Dnevnik II., 46
OGLEDI
Nikica Mihaljević: Esej o jednoj pjesmi Borisa Marune ili poezija natopljena
životom, 78
THEODOR WIESEGRUND ADORNO
Th. W. Adorno: Aktualnost filozofije, 99
Th. W. Adorno: O tradiciji, 111
Th. W. Adorno: Bezvremenska moda: O džezu, 119
Žarko Paić: Zašto je umjetnost zagonetka?, 129
KRITIKA
Miloš Đurđević: Ispisivanje osobnog pojmovnika
(Lidija Vukčević: Zapadni zapisi — Krasopis stranstva — Južni zapisi), 156
Nikica Mihaljević: Uloga točke u Glumčevim pjesmama
(Branislav Glumac: Na peteljci od trošnosti), 160
Nikica Mihaljević: Neshvatljivi i nepojmljivi Mađer
(Miroslav S. Mađer: Nedostižni. Stihoeseji o velikanima), 163

Možete ga čitati besplatno na ovome linku




Razgovor s Nathalie Handal i predstavljanje njene knjige "Pjesnik u Andaluziji"

utorak , 25.07.2017.




Hrvatski P.E.N. centar poziva nas na
predstavljanje knjige Nathalie Handal 'Pjesnik u Andaluziji'
i na razgovor s autoricom knjige
u baru, umjetničkoj galeriji i društvenom klubu
Botaničar, Trg Marka Marulića 6.
u utorak 1. kolovoza 2017. u 20 sati
.

O knjizi i radu Nathalie Handal govorit će Darija Žilić, Damir Šodan i Tomica Bajsić

Njujorška pjesnikinja palestinskih korijena Nathalie Handal, inspirirana svojim književnim uzorom, Federicom Garcíom Lorcom, a ponajviše njegovom zbirkom 'Pjesnik u New Yorku' (1940), nastalom potkraj tridesetih godina prošloga stoljeća dok je Lorca bio student njujorškog Sveučilišta Columbia, zapućuje se u suprotnom pravcu i otiskuje na putovanje po Andaluziji nastojeći tako locirati između ostaloga i korijene vlastite obiteljske povijesti, i tako nastaje ova jedinstvena knjiga, prava pjesnička bravura našeg doba 'Pjesnik u Andaluziji'.

O autorici je Yusef Komunyakaa napisao da joj glas pripada ljudskoj obitelji i na predivan način prekoračuje neizbježne granice. Afaa Michael Weaver je knjigu proglasio djelom briljantne elegancije; Mail & Guardian navodi da kadenca glasa Nathalie Handal podsjeća na njezin nomadski život, a Yolanda Castańo da je 'Pjesnik u Andaluziji' jedna je od pjesničkih knjiga o kojoj će se itekako govoriti...

Prevoditelj knjige, Damir Šodan kaže u pogovoru: “Snažan kozmopolitski ton ove knjige danas nam je možda potrebniji nego ikada ranije, kao svojevrsni putokaz prema humanističkom univerzalizmu koji je u našem društvu razdrtom ideološkim i interesnim podjelama nažalost odavno postao „mrtvo slovo na papiru“, ali bez kojega je nemoguće dostojanstveno živjeti bez obzira na kojem se meridijanu nalazili.”

Nathalie Handal (1970), istaknuta je palestinsko-američka književnica i predavač na uglednom njujorškom Sveučilištu Columbija. Ova talentirana i nagrađivana pjesnikinja živjela je u Europi, Sjedinjenim državama, na Karibima, u Latinskoj Americi i u arapskom svijetu. Autorica je više zapaženih knjiga, između ostalog i pjesničke zbirke 'Love and Strange Horses', (Ljubav i neobični konji), za koju je 2011. nagrađena prestižnom Zlatnom medaljom nezavisnih izdavača.
Njenu najsvježiju zbirku 'Poet in Andalucía', (Pjesnik u Andaluziji, 2012), predstavljamo na hrvatskom u izdanju Druge priče i prijevodu Damira Šodana.
Nathalie Handal sastavila je i istaknutu antologiju 'The Poetry of Arab Women: A Contemporary Anthology', (Poezija arapskih žena: suvremena antologija) za koju je nagrađena s Pen Oakland Josephine Miles Book Award, a su-uredila je i antologiju 'Language for a New Century: Contemporary Poetry from the Middle East, Asia & Beyond', (Jezik za novu zemlju: suvremena poezija Bliskog istoka, Azije i šire) za koju je nobelovka Nadine Gordimer izjavila da predstavlja “prekrasan doprinos svjetskoj književnosti”.
Kao pisac, režiser i producent sudjelovala je u dvadesetak kazališnih i filmskih produkcija širom svijeta, a njezin rad producirali su i Centar za scenske umjetnosti John F. Kennedy, the Bush Theatre i Westminster Abbey u Londonu. Nathalie Handal objavljuje tekstove u uglednim američim tiskovinama poput The New York Timesa, The San Francisco Chroniclea, Reutersa, Maila & engleskog Guardiana, a njezin pjesnički rad dostupan je u prijevodu na petnaestak jezika.



NOVO: Sandor Marai "Buntovnici" (OceanMore, 2017.)

SANDOR MARAI:
BUNTOVNICI

izd. OceanMore
Prevela: Xenia Detoni
Format: 13x20 cm
Tvrdi uvez s klapnama 262 str.
ISBN: 978-953-332-063-2
Cijena: 150.00kn

Riječ izdavača


Gradić u mađarskoj provinciji 1918. godine, razdoblje raspada K. u. K. monarhije: Abél i njegovi prijatelji upravo su položili maturu i samo čekaju da ih unovače i pošalju na front. Ali svijet odraslih, kojem bi odsad trebali pripadati, gadi im se. Svaku slobodnu minute provode zajedno skriveni u svome vlastitom svijetu: pronevjerili su novac, založili obiteljsko srebro, dali su si sašiti izmišljene kostime i gomilaju stvari koje su prije svega beskorisne. Taj njihov prividni svijet na kraju se raspada u silovitom finalu – javlja se okrutna stvarnost, u likovima vlasnika zalagaonice, homoseksualnog glumca te oca koji se vraća iz rata. S ovim prvijencem prožetim autobiografskim elementima Sándor Márai je u dobi od 29 godina iznenada postao poznat. Buntovnici ponovno otkrivaju Maraia kao velikog europskog autora 20. stoljeća


Elegično, mračno, muzikalno i očaravajuće, Buntovnici su briljantna istraga o prijateljstvu.
THE OBSERVER

Maraieva delikatna briljantnost leži u njegovim likovima, u ekonomičnosti i vještini kojom svakog od njih priziva u život.
LITERARY REVIEW

“Zahvaljujući Maraievoj sposobnosti stvaranja posebne prozne atmosfere bez stilističkih zastranjenja ovaj je roman o bespućima mladosti u kojoj se osoba vrlo lako izgubi fascinantno prozno djelo vrijedno čitanja i nakon sedamdeset godina.”
CHRISTIAN STAHL




Novi roman Dubravke Ugrešić "Lisica" (Fraktura, 2017.)



Fraktura je objavila novi roman Dubravke Ugrešić "Lisica"
(312 str. meki uvez, 149 kuna)

O knjizi:

Lisica zna mnoge stvari, a jež samo jednu. Taj grčki aforizam poslužio je Isaiahu Berlinu da podijeli pisce na dvije skupine, one koji pišu i djeluju koristeći se jednom idejom – ježeve, i one koji su raznorodni, višestruki – lisice. Poigravajući se mnogostrukostima, pokazujući veličanstven rep i mijenjajući maske, putujući literarno i stvarno od Japana preko mnogih ruskih klasika do Nabokovljevih američkih avantura ili pak besmislenih predstavljanja knjiga u današnjem svijetu, Dubravka Ugrešić piše roman o pripovijedanju.

Što je književnost danas, koja je njezina uloga i, još važnije, koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom, mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako stvoriti roman i ispripovjediti priču te tko ima kontrolu nad tekstom, autor ili priča sama, sve su to pitanja koja pokreću "Lisicu".

Poigravajući se Ich-formom, bez imalo patetike, prepuna finoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih referenci, "Lisica" je posveta piscima i pisanju, onima važnima, nezaobilaznima, onima čije priče mijenjaju čitatelja. Takve priče mogu stvoriti samo izuzetni pripovjedači, a jedna od njih bez sumnje je upravo Dubravka Ugrešić.



Moja kritika prethodnog romana Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" dostupna je ovdje

NOVO: Ivan Vladislavić "O detektivima" (Edicije Božičević, 2017.)

ponedjeljak , 24.07.2017.

Ivan Vladislavić
"O detektivima"

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2017.
Urednik: Josip Ivanović
Ovitak: Iva Mandić
Cijena: 135 kn
Broj stranica: 240

Riječ izdavača


Konvencija privatnih istražitelja, zbrka oko nestale Peirneefove slike, čudno iskustvo mladića na jugu SAD-a, prožeto nelagodom, tragedija na obali Mauricijusa, bizarna noć industrijskog teatra i prevoditelji koji ostaju bez riječi – to su samo neke od tema kojima se Vladislavić bavi u ovoj visoko simboličnoj, intertekstualnoj detektivskoj igri, koju je moguće nazvati i zbirkom priča. U O Detektivima, Vladislavić se maestralno poigrava konceptom aktivnog čitatelja, ostavljajući tragove posvuda po knjizi, u obliku riječi, slika, isječaka i rečenica, i tako tjera čitatelja na detekciju. Ovo nije knjiga koju možete bezbrižno pročitati i zaboraviti; nakon prvog čitanja, vraćat ćete se na priče i tražiti tragove koje ste isprva previdjeli, tražit ćete po enciklopedijama podatke koje Vladislavić kriptično uzgred spominje i provjeravati jeste li pojedine dijelove dobro pročitali.


„Kafka nije autor knjige O Detektivima, ali njegovi su otisci posvuda na knjizi. Ili su to ipak otisci Ivana Vladislavića? Jedan od najhrabrijih, najduhovitijih, i najmaštovitijih trenutno aktivnih pisaca, Vladislavić posjeduje nevjerojatan osjećaj za jezik i za stvaranje nelagode. On je nalazi na običnim, svakodnevnim, nevjerojatnim mjestima, promatrajući svaku ljudsku radnju kao znak, simptom, subverziju. Vladislavićeva sjajna proza čini i pisce i čitatelje detektivima.“
Laurie Greer, Politics & Prose

„Poznat po jukstapoziciji banalnog i bizarnog, Vladislavić svojim djelom pruža fascinantne uvide u Južnoafričku Republike poslije aparthejda, kao i u distopijske paralelne svjetove.“
World Literature Today

„Razumije li itko? Može li jezik prenijeti iskustva? Mogući se svjetovi sudaraju i preklapaju. Treba slijediti Vladislavića u tu vrlo poznatu anomiju, još poznatu kao i naš svakodnevni život na početku trećega milenija.“
Bob Archer, Newham Books


NOVO: Đorđe Matić "Tajne veze" (Sandorf, 2017.)


Đorđe Matić
"Tajne veze"

eseji o glazbi
Sandorf
156 str.
99 kuna

Riječ izdavača

Zbirka eseja Tajne veze, s podnaslovom Slušanja, osluškivanja, posve je iznimna u svom pristupu glazbi i glazbenicima, i preko njih, nama ovdašnjima – ondašnjima i sadašnjima.

Đorđe Matić pažljivo sluša i osluškuje, dubinski sondira, pomno čita i proniče – neupitno uspješno – u tajne veze i značenja koja će mnogom površnom slušatelju-konzumentu naprosto promaknuti, a onima koji mu se pridruže u (re)interpretiranju ne samo glazbe, otvorit će neke nove vizure i navesti ga na neka svježa tumačenja i glazbe koju je slušao i sluša, i sredine u kojoj je živio i živi.

Stilski osebujan i samosvojan, imaginativan i akribičan, dojmljive erudicije i istančane auditivne percepcije, senzibiliziran za jedva čujne vibracije i odjeke, sklon poliperspektivnom sagledavanju fenomena kojima se bavi, blagodareći – teško izborenom – povlaštenom položaju promatrača iz iskošenog, egzilantskog, apatridskog motrišta, Matić razabire nijanse u semantici i izvodi katkad na prvi pogled začudne, ali neumoljivo logične zaključke, vješto žonglirajući prostorno-vremenskim asocijacijama, povezujući ono naizgled posve nepovezivo i pokidano, i približavajući ono naizgled beznadno udaljeno.
– Darko Milošić

***
Đorđe Matić (Zagreb, 1970), pjesnik i esejist. Završio studij engleske i talijanske književnosti na sveučilištu u Amsterdamu. Objavljivao u brojnim medijima s područja bivše Jugoslavije i Nizozemske. Stalni je suradnik tjednika Vreme i časopisa Prosvjeta. S producentom Dragim Šestićem surađivao na mnogobrojnim albumima world i etno muzike.

Objavio je sljedeće knjige: Lingua franca (pjesme); Tajni život pjesama (eseji); s Merimom Ključo napisao je (trojezični) priručnik Eastern European Folk Tunes. Urednik je i koautor Leksikona YU mitologije.

Godine 2016. objavljena mu je zbirka poezije na nizozemskom, Haarlem Nocturne.

Član je Društva hrvatskih pisaca.

Živi u Hillegomu, Nizozezmska

Preminuo Zvonimir Majdak

petak , 21.07.2017.



Jučer je u 79.godini u Zagrebu
preminuo pisac
ZVONIMIR MAJDAK.



Opširnije ovdje




DVA MOJA TEKSTA u ljetnom trobroju "Vijenca"

četvrtak , 20.07.2017.





Na kioscima je ljetni trobroj VIJENCA (samo 10 kuna)
a u njemu DVA MOJA TEKSTA:

- MOJE PREPORUKE ZA LJETNO ČITANJE (6 kartica teksta o 6 knjiga - slike dviju od njih donosim ovdje, a koje su preostale 4 saznat ćete ako se prošećete do kioska)

- MOJA KRITIKA sjajnog romana Philippea Claudela "Stablo u zemlji Toraja" (prev. Dubravka Celebrini, izd. Edicije Božičević, 2017.)







Ljetni trobroj "Vijenca" još donosi:

- razgovor s akademikom Lukom Paljetkom
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Mladena Klemenčića "Priče hrvatskih svjetionika" povodom monografije Jurice Gašpara "Legende svjetla"
- nova poezija Mate Marasa
- tekst Gojka Borića o knjizi Marka Trogrlića i Konrada Clewinga "Dalmacija, neizbrušeni dijamant"
- tekst Ivane Skuhala Karasman povodom 50.godišnjice od osnutka Instituta za filozofiju
- tekst Tvrtka Jolića o knjizi Patricea Caniveza "Što je nacija?"
- tekst Vjekoslave Jurdana povodom 60.obljetnice tragične smrti Drage Gervaisa
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Krešimira Butkovića "Žanin gambit"
- tekst Darije Žilić o knjizi Nikole Tadića "Ljeto"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Nikole Đuretića "Posljednja predaja"
- tekst Strahimira Primorca s preporukama knjiga proze hrvatskih autora za ljetno čitanje
- temat : 150.godina od smrti Charlesa Baudelairea, s tekstovima Tonka Maroevića, Gorana Galića i Mate Marasa
- tekst Josipa Grozdanića : portret Davida Lyncha
- tekst Tomislava Čegira o strip-albumu "Kongo" Christiana Perissina i Toma Tiraboscoa
- tekst Denisa Leskovara o surf-rocku

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, filmu, plesu itd.




PREDSTAVLJANJE knjige poezije Darije Lisenko "Nemam objašnjenja za ovo" (Edicije Božičević, 2017.)

srijeda , 19.07.2017.





Edicije Božičević objavile su novu knjigu, zbirku poezije Nemam objašnjenja za ovo mlade autorice Darije Lisenko.

Promocija će se održati 20. srpnja 2017. u 19h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Daria Lisenko razvila je specifičan, distinktivan stil koji je uklopiv u hrvatsku postmodernu književnost, ali se jednako tako i nadovezuje na ukrajinsku književnu tradiciju. Autoričin se stil ipak ne može svesti ni na jednu od ovih tradicija. Izričaj Darije Lisenko isključivo je njezin, obilježen je njezinim osobnim pečatom i izložen u ovoj knjizi kao u dnevniku-galeriji. Opremljeni lijepim ilustracijama i ispisani osobnim iskustvima, njezini zidovi svjedoče pokušaju da se stvarnost estetizacijom preobrazi, učini ljudskom. Iako je ova zbirka njezina knjiga, ona je otvorena čitatelju da uđe. A u trenu kad čitatelj to učini – možda unutra pronađe čitav svijet.
(iz pogovora Marije Dejanović)


„U tekstovima Darije Lisenko vidi se moć koju često ima poezija onih koji nisu odrasli u jednom nego u nizu različitih jezika. Jezično bogatstvo odrastanja na više jezika izvire iz gotovo svake pjesme ove nevjerojatne mlade autorice, koju sigurno očekuju još mnoga priznanja i uspjesi.“
Jurko Pozajak, suvremeni ukrajinski pjesnik


Novi dizajn...

utorak , 18.07.2017.




Ako ste redovit pratitelj ovoga bloga vjerojatno ste se jučer iznenadili novim/izmijenjenim dizajnom dotičnoga.

Naime, istekao mi je hosting za prijašnji dizajn a ja nisam taj koji ga je onomad stavljao, jer sam preglup i neuk i previše smotan za tako zahtjevan zadatak, a dobra dušica koja je tu uslugu za meneka tada, davne 2004. učinila, više nije aktivna na blogu a njezin stvarni identitet nije mi poznat pa je ne merem kontaktirat (a ne bih i da je poznajem jer bi mi bilo neugodnjak, a onomad se za taj zadatak sama ponudila oduševljena sadržajem mog bloga ali nezadovoljna njegovim izgledom...) pa sam zato morao staviti jedan od dizajna koje Blog.hr ima u ponudi.

Ali, hebeš dizajn/formu - sadržaj je ono što je bitno kaj/ča/šta ne?




JOŠ MALO O NEISPLATAMA HONORARA...

ponedjeljak , 17.07.2017.





JOŠ MALO O NEISPLATAMA HONORARA...


Tportalov kolumnist koji u svom zadnjem tekstu NEISPLATU HONORARA (opravdano) naziva vrstom ZLOSTAVLJANJA navodeći da je njemu jedna institucija nedavno uskratila honorar prije 10-ak godina mi je bio urednik u 'Nacionalu', i kad sam tome mediju javno prekinuo suradnju baš zbog neisplate honorara za moje kritike objavljene na njihovom webu, tada taj kolumnist taj slučaj neisplate honorara NIJE smatrao zlostavljanjem nego je branio svoga šefa Pukanića koji je uskraćivao honorare suradnicima.

Njegova kolumna dostupna je ovdje





DVIJE MOJE KRITIKE u novome broju časopisa "Kolo" (01/2017.)

petak , 14.07.2017.




Izišao je novi broj (01/2017.) časopisa "Kolo"
(izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)



a u njemu, između ostaloga

I DVIJE MOJE KRITIKE
(romana "Ciganin ali najljepši Kristinan Novaka
i "Bezdan" Josipa Mlakića").

Novo "Kolo" još donosi:

- tema broja : Dvije obljetnice Tomislava Marijana Bilosnića, s tekstovima Davora Šalata, Sanje Knežević, Brane Senegačnika, Božice Pažur, Željke Lovrenčić, Igora Šipića

- novu poeziju i prozu Dorte Jagić, Tomislava Marijana Bilosnića, Stijepa Mijovića Kočana, Ane Horvat, Darije Žilić, Vere Aničić, Nenada Piskača

- prijevod Tonka Maroevića s katalonskoga cjelovite pjesničke zbirke Begonye Pozo

- ogledi: Stjepan Damjanović "Uvod u filološku analizu protestantskih Artikula (1562.)", Martina Mičija Palić "Antun Gustav Matoš kao instrumentalist i glazbeni pisac", Dragutin Rosandić "Milkovićev garestinski hortus verbi"

- kazalište : Stijepo Mijović Kočan "AGITPROP u Zagrebačkom kazalištu mladih"

- duhovna baština: Fra Mario Crvenka "Zaboravljeni franjevački pisac Bonaventura Ćuk"

- obimna rubrika književne kritike, s tekstovima Cvjetka Milanje (3 teksta), Davora Šalata (dva teksta), Lidije Dujić, Darije Žilić, Lade Žigo Španić, Željke Lovrenčić, Stijepe Mijovića Kočana i Mihaele Cik (dva teksta)

Cjelovit novi broj "Kola" dostupa je na besplatno čitanje ovdje



BIJEDA HRVATSKOG TURIZMA

četvrtak , 13.07.2017.





BIJEDA HRVATSKOG TURIZMA




Ova zagonetna fotka prikazuje mjesto na plaži u Ičićima (najveća plaža "opatijske rivijere") na kojem je prethodnih 10-ak godina, do prije 10-ak dana, stajala slavina s besplatnom vodom.

100-tinjak metara od tog mjesta nalazi se sanitarni čvor sa po dva muška i ženska wc-a. Ulaz u njih plaća se 2 kune, a prije 15-ak dana dovršeno je renoviranje muškog.

Pogađate, istog dana kad su dovršili renoviranje tog sanitarnog čvora nadležni su uklonili onu špinu.
Dakako, zbog ravnoteže u svemiru (tj. da se uštedom na potrošnji vode ublaži trošak renoviranja wc-a).

A plava zastava kočoperno, prpošno i gizdavo i dalje leprša li ga leprša...








Predstavljanje knjige Nenada Popovića "Dnevnik iz grada P." (Durieux. 2017)

srijeda , 12.07.2017.





Predstavljanje knjige Nenada Popovića "Dnevnik iz grada P." (Durieux. 2017) održat će se u četvrtak 13. srpnja u 20 sati u Zavičajnoj knjižari Petit u Puli (Kandlerova 24).

O knjizi će govoriti Elmo Cvek, Leonid Slijepčević i autor.

'Dnevnik iz grada P.' tek su u prvoj etaži bilješke o privatnim, političkim i društvenim povodima tokom 2013. godine: iznad toga diže se čitava zgrada zapisa i eseja o signalima bijede odnosno državne moći kakve malotko u Hrvatskoj uopće primjećuje. Naime, ovaj dnevnik zapravo je nekonvencionalna anatomija stvarnosti koja teče, detaljna i sveobuhvatna u isti mah.




Izvor: Moderna Vremena Info

Ernestu Fišeru Nagrada “Tin Ujević”




Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: mr. sc. Božidar Petrač, Drago Čondrić i Davor Šalat odlučilo je Nagradu „Tin Ujević“ za najbolju zbirku pjesama, objavljenu u razdoblju od svibnja 2016. do svibnja 2017. godine, dodijeliti Ernestu Fišeru za knjigu „Preludij za anginu pectoris“ (Nakladnička kuća „Tonimir“, Varaždinske Toplice, Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Varaždin, 2017).

Povjerenstvo je, nadalje, od ukupno 69 knjiga pristiglih na ovogodišnji natječaj za Nagradu, izdvojilo pet zbirki pjesama koje se, uz nagrađenu, izdvajaju osobitom kvalitetom: Božica Jelušić: „Skok u dalj“, Drago Štambuk: „Hram u stijeni“, Nikola Đuretić: „Oproštaj“, Ivana Šojat: „Ljudi ne znaju šutjeti“, Petar Opačić: „Drveće s bijelim krošnjama“.

Obrazloženje prosudbenog povjerenstva pročitajte ovdje


Književna večer pjesnikinje Jadranke Varga





14.07.2017. s početkom u 19 sati

održat će se pjesnička večer

u udruzi "Vjekoslav Majer" (Pavla Hatza 8, Zagreb)

Sudjeluju:
pjesnikinja Jadranka Varga
voditeljica udruge Ljiljana Šiljak

DOBRODŠLI!


Poezija Jadranke Varge dostupna je na blogu Shadow of soul






NOVO: Frode Grytten "Sutra je ponedjeljak" (Hrv.filološko društvo/Disput, 2017.)

utorak , 11.07.2017.

Frode Grytten
SUTRA JE PONEDJELJAK

roman
Hrvatsko filološko društvo/Disput
S norveškoga prevela Željka Černok
/136 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017/
ISBN 978-953-260-291-3
Knjižarska cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača


U romanu 'Sutra je ponedjeljak' Grytten razračunava s posljedicama kapitalizma i vladavine korumpiranih političara u sprezi s moćnim biznismenima u manjim gradovima koji su nekada bili industrijska središta, a sada postali zapuštene i ružne urbane sredine iz kojih se ljudi masovno iseljavaju.

U centru priče je Harold, čovjek u kasnim šezdesetima, vlasnik cijenjene obiteljske trgovine namještaja u jednom takvom norveškom gradu u kojem se upravo otvorila IKEA. Harold se u početku borio, razgovarao s gradonačelnikom, pregovarao s upravom IKEE, tješio se da će sve biti u redu jer ljudi ipak prepoznaju kvalitetu i ne bi zamijenili njegov namještaj vidno lošijim proizvodom konkurencije, ali ljudi se mijenjaju i svijet se mijenja, te Harold počinje shvaćati da u današnjem svijetu više nema mjesta za kvalitetu i solidarnost. Kupci prestaju dolaziti u njegov salon i njega sve više obuzimaju bijes i beznađe. Harold bankrotira na svim poljima – djeca se odsele, salon namještaja mora zatvoriti, a njegova žena Marny sve se više gubi u maglama demencije, pa ju je na kraju prisiljen smjestiti u dom. Haroldu više nije ostalo ništa osim želje za osvetom. Netko mora za sve to platiti, a to će biti osoba koja mu je “otela” život, Ingvar Kamprad – osnivač IKEE...
U priči o jednoj apsurdnoj otmici, ali i vrlo shvatljivoj ideji za osvetom, nježne retrospekcije o životu s Marny izmjenjuju se sa suludim road tripom na koji Harold kreće. Briljantno napisan prepoznatljivim Gryttenovim stilom, roman svojim toplim humorom i divljim bijesom pogađa ravno u srce.

“Ovaj roman podiže spomenik našim vremenima, on je istovremeno analiza suvremenog društva i kulture, ljubavni roman i politička satira. Istodobno i komedija i tragedija, ironija i nada, tuga i sreća”, pisali su norveški recenzenti.





<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se