NOVO: Marina Cvetajeva "Izabrane pjesme" (Matica hrvatska, 2018.)

nedjelja , 17.06.2018.



Marina Cvjetajeva
"Izabrane pjesme"

Dvojezično izdanje
Priredila Dubravka Dorotić Sesar, prepjevali Antica Menac, Radomir Venturin i Dubravka Dorotić Sesar, pogovor Josip Užarević
izd. Matica hrvatska
Biblioteka Iktus, glavni urednik Luka Šeput, izvršni urednik Luka Vukušić, likovni urednik Željko Podoreški, grafički urednik Neven Osojnik
Tekst usporedo na ruskom i hrvatskom jeziku, prevoditeljska napomena, pogovor Josipa Užarevića (Lirika Marine Cvetaeve, str. 275-321)
330 stranica, tvrdi uvez
150,00 kuna

Riječ izdavača

Vrhunski pjesnici Cvjetajevina naraštaja (rođeni 1890-ih) uglavnom su se uključivali u avangardne ili avangardi bliske pjesničke grupacije. Tako je Vladimir Majakovski bio jedan od vodećih futurista; Boris Pasternak također se priklanjao futuristima u početku svojega pjesničkoga djelovanja, a s njima je prijateljevao cijeli život; Ana Ahmatova i Osip Mandeljštam pripadali su akmeistima, a Sergej Jesenjin – imažinistima... Samo je Marina Cvjetajeva radikalno i dosljedno inzistirala na nepripadanju bilo kojoj skupini, bilo kakvoj zajedničkoj poetičko-pjesničkoj platformi.

Ovo izdanje prvi put na hrvatskom jeziku donosi izbor iz cjelokupna lirskoga opusa Marine Cvjetajeve (1892–1941) te tako popunjava veliku, neoprostivu prazninu u hrvatskoj prijevodnoj kulturi


Marina Cvjetajeva
Ruska pjesnikinja i prozaistica (Moskva, 1892 – Jelabuga, 1941), jedna od najznačajnijih figura ruskoga pjesništva prošloga stoljeća, autorica slikovita i bogata izraza u čijim se stihovima prelamaju društveni i filozofski problemi te pitanja ženstvenosti, ljubavi i osobne tragedije

20 stranica knjige dostupno je OVDJE



PREDSTAVLJANJE romana "Stogodišnje djetinjstvo" Amira Alagića

subota , 16.06.2018.



19.06.2018. s početkom u 19 sati
u zagrebačkom klubu Booksa u Martićevoj ulici

održat će se
predstavljanje odličnog romana
Amira Alagića
"Stogodišnje djetinjstvo".

Sudjeluju :
Amir Alagić
Biris Beck, urednik knjige
Ivan Tomašić, književni kritičar

Svi ste pozvani!

NOVO: Jorge Volpi: "U potrazi za Klingsorom" (Edicije Božičević, 2018.)

petak , 15.06.2018.



Jorge Volpi: "U potrazi za Klingsorom"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2018.
Urednik: Josip Ivanović
Prijevod: Matija Janeš i Ana Marija Drmić Janeš
Prijelom i ovitak: Branimir Vorberger Vidović
Cijena: 150,00 kn
Broj stranica: 540

Riječ izdavača

“U potrazi za Klingsorom” najpoznatiji je roman Jorgea Volpija i prvi roman iz “Trilogije XX. stoljeća”. Glavni junaci romana mladi su njemački matematičar Gustav Links i američki znanstvenik i obavještajac Francis P. Bacon, koji zajedničkim snagama, netom poslije II. svjetskog rata, pokušavaju rekonstrukcijom događaja u znanstvenim krugovima u predratnoj i ratnoj Njemačkoj otkriti identitet misterioznog Hitlerovog visokog povjerenika za znanstvene projekte pod kodnim imenom Klingsor, bez čijeg odobrenja nijedan projekt nije mogao dobiti financijsku potporu.
Roman majstorski opisuje svakodnevni život znanstvene zajednice u SAD-u i Europi i donosi istovremeno perspektive američkih znanstvenika, europskih znanstvenika izbjeglih u Sjedinjene Američke Države, ali i perspektive njemačkih znanstvenika koji su ostali raditi u nacističkoj Njemačkoj. Tema koja golica maštu i vrhunski odrađeno istraživanje o pitanjima kojima su se bavili neki od najvećih znanstvenika dvadesetog stoljeća pretvorili su „U potrazi za Klingsorom“ u jedan od najčitanijih romana po objavljivanju u Meksiku.

Jorge Volpi rođen je 1968. i postat će zvijezda književnosti na španjolskom jeziku u nadolazećem stoljeću. Sa svojih sedamdeset godina i s dugom književnom karijerom iza sebe, osjećam poseban ponos i zadovoljstvo što sam dočekao dolazak Jorgea Volpija na scenu. Jer smrt je neizbježna, ali i nastavak života je, također.“
Carlos Fuentes, obrazloženje uz nagradu Biblioteca Breve

Jorge Volpi uspješno je pogodio puls 20. stoljeća pišući o pokušajima da se napravi atomska bomba u nacističkoj Njemačkoj. (…) Pronašao je put do šireg čitateljstva, poput Umberta Eca, a da pritom nije 'iznevjerio' važna pitanja dvadesetog stoljeća. Otkrivajući poznate strasti i sudbine koje razotkrivaju velike znanstvenike kao obične ljude, uspio je premostiti jaz između kvalitetnog književnog djela i bestsellera.“
Jason Wilson, The Independent


Jorge Volpi (Ciudad de México, 1968.) meksički je romanopisac i esejist. Nakon što je diplomirao pravo i meksičku književnost u Meksiku, doktorira na španjolskoj filologiji na Sveučilištu u Salamanci. Vrlo rano odlučuje posvetiti se pisanju i svjetsku slavu postiže devedesetih godina, kada s nekolicinom mladih meksičkih autora sastavlja „Crack manifest“, u kojemu obznanjuju raskid s književnom tradicijom hispanoameričkog „booma“ i tzv. magijskog realizma, da bi nekoliko godina kasnije objavio svoje najpoznatije djelo, „U potrazi za Klingsorom“ (1999.), koje je prevedeno na 25 svjetskih jezika, i za koje je osvojio niz prestižnih nagrada, uključujući stipendiju Fondacije Genheim, Nagradu José Donoso i Nagradu Instituta Cervantes. Danas živi u Meksiku, radi kao ataše za kulturu i povremeno predaje kao gostujući profesor na sveučilištima Emery i Cornell u SAD-u.


INTERVJU: Nikola Leskovar

četvrtak , 14.06.2018.



Roman Nikole Leskovara „Tijelo od soli“ govori o djetetu vojnog lica, pilota koji se u doba raspada Jugoslavije s obitelji seli iz Bosne i Hercegovine u rodnu sjevernu Hrvatsku, pa je već po tome, po tematizaciji sudbine vojnih lica, prvi i jedinstven, stoji u obrazloženju nagrade Prvi prozak koju je dobio ovaj autor.

Razgovor s Nikolom Leskovarom objavljen na portalu Forum čitajte ovdje

Predstavljanje zbirke pjesama "Sa tugom, sjetom i vedrinom nekom" autorice Gordane Igrec

srijeda , 13.06.2018.

¨

Knjižnica Bogdan Ogrizović i Mini-print-logo

pozivaju Vas na

predstavljanje zbirke pjesama
"Sa tugom, sjetom i vedrinom nekom"
autorice Gordane Igrec

Zbirku će predstaviti pjesnikinja Daria Žilić.

Stihove će čitati dramska umjetnica Suzana Nikolić.

Za glazbeni dio programa zadužen je jazz gitarista prof. Mario Igrec.

U petak, 15. lipnja u knjižnici Bogdan Ogrizović,
Preradovićeva 5 u Zagrebu s početkom u 18 sati.

Dobtrodošli!

14.rođendan bloga Knjiški moljac




Ovaj blog pokrenut je

13.06.2004.


Dakle, danas slavi 14.rođendan.

Na njemu sam dosad objavio 9.389 tekstova
(devet tisuća tristo osamdeset i devet tekstova).


Ovaj ste blog posjetili cca 1.270.000 puta
(više od milijun i 270 tisuća posjeta.


Idemo dalje, za iste pare ( 0 kuna ) .



NOVO: Philip K.Dick "Čovjek u visokom dvorcu" (Vuković i Runjić, 2018.)

utorak , 12.06.2018.



PHILIP K. DICK
'Čovjek u visokom dvorcu'

roman
Nakladnik: Vuković & Runjić
Prijevod: Vladimir Cvetković Sever
05/2018.
310 str., meki uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača
Amerika šezdesetih godina 20. stoljeća. Ropstvo je ponovo legalno. Šačica preživjelih Židova skriva se pod lažnim imenima. U San Franciscu, za I Chingom poseže se jednako često kao i za telefonskim imenikom. Tomu je tako jer su dvadesetak godina prije Sjedinjene Američke Države izgubile rat i odonda su pod okupacijom nacističke Njemačke i Japana.

Ovaj uznemirujući roman okrunjen nagradom "Hugo" djelo je koje je Philipa K. Dicka etabliralo kao inovatora na polju znanstvene fantastike, kao autora koji je dokinuo granice između SF-a i ozbiljnog romana ideja. U "Čovjeku u visokom dvorcu" Dick nudi potresnu viziju povijesti kao noćne more iz koje je možda moguće probuditi se.
Roman je postao i rodonačelnikom podžanra fikcije koji razmatra hipotetski svijet pod vlašću nacista, a njegov se dalekosežni utjecaj proteže sve do danas, tim jače nakon što je američka kabelska kuća Amazon 2015. počela emitirati seriju temeljenu na knjizi.

Najutjecajnija i najcjelovitije osmišljena knjiga Dickova opusa.
— The New York Times

Philip K. Dick američki je pisac rođen u Chicagu 1928. godine. U tri desetljeća dugoj spisateljskoj karijeri objavio je 44 romana i 121 kratku priču. Jedanaest njegovih romana i priča poslužilo je kao predložak za uspješne filmske adaptacije, medu njima "Istrebljivač" (BladeRunner), "Totalno sjećanje" (Total Recall), "Specijalni izvještaj" (Minority Report), "Replikant" (A Scanner Darkly). Prvi je ZF pisac koji je 2007. uvršten u izbor najvažnijih djela američke književnosti biblioteke Library of America.

Njegov roman "Ubik" 2005. se našao među sto najboljih romana na engleskom jeziku objavljenih nakon 1923. u izboru magazina Time. Umro je 1982., a godinu dana poslije utemeljena je nagrada koja nosi njegovo ime i dodjeljuje se najboljim djelima u žanru znanstvene fantastike. Djela su mu prevedena na više od 25 jezika.


Izvor: Moderna Vremena Info



Predstavljanje specijalnog broja časopisa “Književna smotra” posvećenog Karen Blixen i suvremenoj danskoj književnosti




Veleposlanstvo Kraljevine Danske u Hrvatskoj i Hrvatsko filološko društvo iz Zagreba

pozivaju nas

na predstavljanje specijalnog broja časopisa “Književna smotra” posvećenog Karen Blixen i suvremenoj danskoj književnosti

u utorak, 12. lipnja 2018. u 19 sati u dvorani Müller kina Europa (Zagreb, Varšavska 3).

Njegova ekscelencija Christian Thorning s pozdravnom će se riječi obratiti prisutnima,
dok će o časopisu “Književna smotra” govoriti urednici Dalibor Blažina i Irena Lukšić
te prevoditeljica – Đurđica Žlebačić Sorensen.

Specijalni gost ovoga bloka danski je književnik Niels Frank,
koji će govoriti o svome opusu u kontekstu suvremene danske književnosti.

Nakon literarnih tema uslijedit će projekcija francuskog dokumentarnog filma o životu i djelu
Karen Blixen "San afričke noći" ugledne redateljice Elisabeth Kapnist.
Film je titlovan
na hrvatski jezik.

Program će moderirati Andrija Škare.
Predviđen je i domjenak.

Dobrodošli!

Ljubazno vas molimo da potvrdite svoj dolazak na e-mail: jaskov@um.dk

NOVO: Jelena Zlatar "Strani gradovi" (CeKaPe, 2018.)

ponedjeljak , 11.06.2018.




JELENA ZLATAR
"Strani gradovi"

priče
Nakladnik: Centar za kreativno pisanje
06/2018.
160 str., meki uvez
Cijena: 110.00 kn

Riječ izdavača
Knjiga priča Jelene Zlatar Gamberožić "Strani gradovi" govori upravo o tome – o stranosti, o drugosti – ali daleko više o nesporazumu u kojem se zatječu njezini likovi, protagonisti, oni koji su zahvaćeni događajima izvan kontrole, izvan njihova odlučivanja… Riječ je o događajima i sudbinama, trenucima koji nas zaokupljaju, dolaze "ispod površine" i ostaju nepremostive zapreke na putu do boljeg i sigurnijeg (sretnijeg, možda) života.
Odgovornost i istina nužne su tematske i strukturalne odrednice onoga što se događa u Stranim gradovima, što određuje narav priča i narav završnog pravorijeka, poante koja se otkriva kao neočekivano, neodređeno i neizvjesno mjesto. Pripovjedač i čitatelj se nalaze na trusnom tlu, u pričama o nesigurnosti, o bolnicama, o brakovima i odnosima koje se sastoje od uhodanih rasporeda, protokola i očekivanja. Naravno, riječ je o dolasku na svijet, svijet koji tek treba upoznati, svijet u kojem su na pozornici očevi i majke, rođena djeca, postraumatski obiteljski okoliš koji se nazire u rasterima običaja, rituala, naredbi i ispitivanja. Nerijetko se zbog toga ono što bi trebalo biti autentično i prisno, rastače, nestaje i gubi.
Bol ili odsutnost, traženje vlastite uloge, imenovanje svijeta i vlastite intime – samo su neka od uporišta za čitanje knjige priča "Strani gradovi", priča britkih i neizvjesnih, različitih i neusporedivih… Uvodni paragraf knjige "stranih gradova", preuzet od T. Bernharda, dovoljno je ozbiljan, ciničan i točan da bismo u pričama Jelene Zlatar Gamberožić potražili i kao čitatelji vlastito mjesto, vlastitu ulogu – jezik.
Miroslav Mićanović

Jelena Zlatar rođena je 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2006. godine i otada je zaposlena u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Bavi se sociologijom prostora. Doktorirala je 2012. godine s disertacijom "Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine". Autorica je brojnih znanstvenih članaka i urednica znanstvenih zbornika.
Prozu objavljuje u domaćim i stranim književnim časopisima. Njezina kratka priča "Nedostaje" objavljena je u zbirci priča "Krom i pakao" (CeKaPe, 2012.).
Autorica je znanstvene knjige "Urbane transformacije suvremenog Zagreba. Sociološka analiza" (Plejada i Institut za društvena istraživanja, 2013), zbirke priča "Odjavna karta" (CeKaPe, 2014), romana "Slijepa točka" (CeKaPe, 2015), zbirke kratkih priča “Ticala” (Hena com, 2016) i zbirke priča "Strani gradovi" (CeKaPe, 2018).


Izvor: Moderna Vremena Info


<< Arhiva >>