Preminuo Zvonimir Majdak

petak , 21.07.2017.



Jučer je u 79.godini u Zagrebu
preminuo pisac
ZVONIMIR MAJDAK.



Opširnije ovdje




DVA MOJA TEKSTA u ljetnom trobroju "Vijenca"

četvrtak , 20.07.2017.





Na kioscima je ljetni trobroj VIJENCA (samo 10 kuna)
a u njemu DVA MOJA TEKSTA:

- MOJE PREPORUKE ZA LJETNO ČITANJE (6 kartica teksta o 6 knjiga - slike dviju od njih donosim ovdje, a koje su preostale 4 saznat ćete ako se prošećete do kioska)

- MOJA KRITIKA sjajnog romana Philippea Claudela "Stablo u zemlji Toraja" (prev. Dubravka Celebrini, izd. Edicije Božičević, 2017.)







Ljetni trobroj "Vijenca" još donosi:

- razgovor s akademikom Lukom Paljetkom
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Mladena Klemenčića "Priče hrvatskih svjetionika" povodom monografije Jurice Gašpara "Legende svjetla"
- nova poezija Mate Marasa
- tekst Gojka Borića o knjizi Marka Trogrlića i Konrada Clewinga "Dalmacija, neizbrušeni dijamant"
- tekst Ivane Skuhala Karasman povodom 50.godišnjice od osnutka Instituta za filozofiju
- tekst Tvrtka Jolića o knjizi Patricea Caniveza "Što je nacija?"
- tekst Vjekoslave Jurdana povodom 60.obljetnice tragične smrti Drage Gervaisa
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Krešimira Butkovića "Žanin gambit"
- tekst Darije Žilić o knjizi Nikole Tadića "Ljeto"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Nikole Đuretića "Posljednja predaja"
- tekst Strahimira Primorca s preporukama knjiga proze hrvatskih autora za ljetno čitanje
- temat : 150.godina od smrti Charlesa Baudelairea, s tekstovima Tonka Maroevića, Gorana Galića i Mate Marasa
- tekst Josipa Grozdanića : portret Davida Lyncha
- tekst Tomislava Čegira o strip-albumu "Kongo" Christiana Perissina i Toma Tiraboscoa
- tekst Denisa Leskovara o surf-rocku

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, filmu, plesu itd.




PREDSTAVLJANJE knjige poezije Darije Lisenko "Nemam objašnjenja za ovo" (Edicije Božičević, 2017.)

srijeda , 19.07.2017.





Edicije Božičević objavile su novu knjigu, zbirku poezije Nemam objašnjenja za ovo mlade autorice Darije Lisenko.

Promocija će se održati 20. srpnja 2017. u 19h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Daria Lisenko razvila je specifičan, distinktivan stil koji je uklopiv u hrvatsku postmodernu književnost, ali se jednako tako i nadovezuje na ukrajinsku književnu tradiciju. Autoričin se stil ipak ne može svesti ni na jednu od ovih tradicija. Izričaj Darije Lisenko isključivo je njezin, obilježen je njezinim osobnim pečatom i izložen u ovoj knjizi kao u dnevniku-galeriji. Opremljeni lijepim ilustracijama i ispisani osobnim iskustvima, njezini zidovi svjedoče pokušaju da se stvarnost estetizacijom preobrazi, učini ljudskom. Iako je ova zbirka njezina knjiga, ona je otvorena čitatelju da uđe. A u trenu kad čitatelj to učini – možda unutra pronađe čitav svijet.
(iz pogovora Marije Dejanović)


„U tekstovima Darije Lisenko vidi se moć koju često ima poezija onih koji nisu odrasli u jednom nego u nizu različitih jezika. Jezično bogatstvo odrastanja na više jezika izvire iz gotovo svake pjesme ove nevjerojatne mlade autorice, koju sigurno očekuju još mnoga priznanja i uspjesi.“
Jurko Pozajak, suvremeni ukrajinski pjesnik


Novi dizajn...

utorak , 18.07.2017.




Ako ste redovit pratitelj ovoga bloga vjerojatno ste se jučer iznenadili novim/izmijenjenim dizajnom dotičnoga.

Naime, istekao mi je hosting za prijašnji dizajn a ja nisam taj koji ga je onomad stavljao, jer sam preglup i neuk i previše smotan za tako zahtjevan zadatak, a dobra dušica koja je tu uslugu za meneka tada, davne 2004. učinila, više nije aktivna na blogu a njezin stvarni identitet nije mi poznat pa je ne merem kontaktirat (a ne bih i da je poznajem jer bi mi bilo neugodnjak, a onomad se za taj zadatak sama ponudila oduševljena sadržajem mog bloga ali nezadovoljna njegovim izgledom...) pa sam zato morao staviti jedan od dizajna koje Blog.hr ima u ponudi.

Ali, hebeš dizajn/formu - sadržaj je ono što je bitno kaj/ča/šta ne?




JOŠ MALO O NEISPLATAMA HONORARA...

ponedjeljak , 17.07.2017.





JOŠ MALO O NEISPLATAMA HONORARA...


Tportalov kolumnist koji u svom zadnjem tekstu NEISPLATU HONORARA (opravdano) naziva vrstom ZLOSTAVLJANJA navodeći da je njemu jedna institucija nedavno uskratila honorar prije 10-ak godina mi je bio urednik u 'Nacionalu', i kad sam tome mediju javno prekinuo suradnju baš zbog neisplate honorara za moje kritike objavljene na njihovom webu, tada taj kolumnist taj slučaj neisplate honorara NIJE smatrao zlostavljanjem nego je branio svoga šefa Pukanića koji je uskraćivao honorare suradnicima.

Njegova kolumna dostupna je ovdje





DVIJE MOJE KRITIKE u novome broju časopisa "Kolo" (01/2017.)

petak , 14.07.2017.




Izišao je novi broj (01/2017.) časopisa "Kolo"
(izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)



a u njemu, između ostaloga

I DVIJE MOJE KRITIKE
(romana "Ciganin ali najljepši Kristinan Novaka
i "Bezdan" Josipa Mlakića").

Novo "Kolo" još donosi:

- tema broja : Dvije obljetnice Tomislava Marijana Bilosnića, s tekstovima Davora Šalata, Sanje Knežević, Brane Senegačnika, Božice Pažur, Željke Lovrenčić, Igora Šipića

- novu poeziju i prozu Dorte Jagić, Tomislava Marijana Bilosnića, Stijepa Mijovića Kočana, Ane Horvat, Darije Žilić, Vere Aničić, Nenada Piskača

- prijevod Tonka Maroevića s katalonskoga cjelovite pjesničke zbirke Begonye Pozo

- ogledi: Stjepan Damjanović "Uvod u filološku analizu protestantskih Artikula (1562.)", Martina Mičija Palić "Antun Gustav Matoš kao instrumentalist i glazbeni pisac", Dragutin Rosandić "Milkovićev garestinski hortus verbi"

- kazalište : Stijepo Mijović Kočan "AGITPROP u Zagrebačkom kazalištu mladih"

- duhovna baština: Fra Mario Crvenka "Zaboravljeni franjevački pisac Bonaventura Ćuk"

- obimna rubrika književne kritike, s tekstovima Cvjetka Milanje (3 teksta), Davora Šalata (dva teksta), Lidije Dujić, Darije Žilić, Lade Žigo Španić, Željke Lovrenčić, Stijepe Mijovića Kočana i Mihaele Cik (dva teksta)

Cjelovit novi broj "Kola" dostupa je na besplatno čitanje ovdje



BIJEDA HRVATSKOG TURIZMA

četvrtak , 13.07.2017.





BIJEDA HRVATSKOG TURIZMA




Ova zagonetna fotka prikazuje mjesto na plaži u Ičićima (najveća plaža "opatijske rivijere") na kojem je prethodnih 10-ak godina, do prije 10-ak dana, stajala slavina s besplatnom vodom.

100-tinjak metara od tog mjesta nalazi se sanitarni čvor sa po dva muška i ženska wc-a. Ulaz u njih plaća se 2 kune, a prije 15-ak dana dovršeno je renoviranje muškog.

Pogađate, istog dana kad su dovršili renoviranje tog sanitarnog čvora nadležni su uklonili onu špinu.
Dakako, zbog ravnoteže u svemiru (tj. da se uštedom na potrošnji vode ublaži trošak renoviranja wc-a).

A plava zastava kočoperno, prpošno i gizdavo i dalje leprša li ga leprša...








Predstavljanje knjige Nenada Popovića "Dnevnik iz grada P." (Durieux. 2017)

srijeda , 12.07.2017.





Predstavljanje knjige Nenada Popovića "Dnevnik iz grada P." (Durieux. 2017) održat će se u četvrtak 13. srpnja u 20 sati u Zavičajnoj knjižari Petit u Puli (Kandlerova 24).

O knjizi će govoriti Elmo Cvek, Leonid Slijepčević i autor.

'Dnevnik iz grada P.' tek su u prvoj etaži bilješke o privatnim, političkim i društvenim povodima tokom 2013. godine: iznad toga diže se čitava zgrada zapisa i eseja o signalima bijede odnosno državne moći kakve malotko u Hrvatskoj uopće primjećuje. Naime, ovaj dnevnik zapravo je nekonvencionalna anatomija stvarnosti koja teče, detaljna i sveobuhvatna u isti mah.




Izvor: Moderna Vremena Info

Ernestu Fišeru Nagrada “Tin Ujević”




Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: mr. sc. Božidar Petrač, Drago Čondrić i Davor Šalat odlučilo je Nagradu „Tin Ujević“ za najbolju zbirku pjesama, objavljenu u razdoblju od svibnja 2016. do svibnja 2017. godine, dodijeliti Ernestu Fišeru za knjigu „Preludij za anginu pectoris“ (Nakladnička kuća „Tonimir“, Varaždinske Toplice, Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Varaždin, 2017).

Povjerenstvo je, nadalje, od ukupno 69 knjiga pristiglih na ovogodišnji natječaj za Nagradu, izdvojilo pet zbirki pjesama koje se, uz nagrađenu, izdvajaju osobitom kvalitetom: Božica Jelušić: „Skok u dalj“, Drago Štambuk: „Hram u stijeni“, Nikola Đuretić: „Oproštaj“, Ivana Šojat: „Ljudi ne znaju šutjeti“, Petar Opačić: „Drveće s bijelim krošnjama“.

Obrazloženje prosudbenog povjerenstva pročitajte ovdje


Književna večer pjesnikinje Jadranke Varga





14.07.2017. s početkom u 19 sati

održat će se pjesnička večer

u udruzi "Vjekoslav Majer" (Pavla Hatza 8, Zagreb)

Sudjeluju:
pjesnikinja Jadranka Varga
voditeljica udruge Ljiljana Šiljak

DOBRODŠLI!


Poezija Jadranke Varge dostupna je na blogu Shadow of soul






NOVO: Frode Grytten "Sutra je ponedjeljak" (Hrv.filološko društvo/Disput, 2017.)

utorak , 11.07.2017.

Frode Grytten
SUTRA JE PONEDJELJAK

roman
Hrvatsko filološko društvo/Disput
S norveškoga prevela Željka Černok
/136 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017/
ISBN 978-953-260-291-3
Knjižarska cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača


U romanu 'Sutra je ponedjeljak' Grytten razračunava s posljedicama kapitalizma i vladavine korumpiranih političara u sprezi s moćnim biznismenima u manjim gradovima koji su nekada bili industrijska središta, a sada postali zapuštene i ružne urbane sredine iz kojih se ljudi masovno iseljavaju.

U centru priče je Harold, čovjek u kasnim šezdesetima, vlasnik cijenjene obiteljske trgovine namještaja u jednom takvom norveškom gradu u kojem se upravo otvorila IKEA. Harold se u početku borio, razgovarao s gradonačelnikom, pregovarao s upravom IKEE, tješio se da će sve biti u redu jer ljudi ipak prepoznaju kvalitetu i ne bi zamijenili njegov namještaj vidno lošijim proizvodom konkurencije, ali ljudi se mijenjaju i svijet se mijenja, te Harold počinje shvaćati da u današnjem svijetu više nema mjesta za kvalitetu i solidarnost. Kupci prestaju dolaziti u njegov salon i njega sve više obuzimaju bijes i beznađe. Harold bankrotira na svim poljima – djeca se odsele, salon namještaja mora zatvoriti, a njegova žena Marny sve se više gubi u maglama demencije, pa ju je na kraju prisiljen smjestiti u dom. Haroldu više nije ostalo ništa osim želje za osvetom. Netko mora za sve to platiti, a to će biti osoba koja mu je “otela” život, Ingvar Kamprad – osnivač IKEE...
U priči o jednoj apsurdnoj otmici, ali i vrlo shvatljivoj ideji za osvetom, nježne retrospekcije o životu s Marny izmjenjuju se sa suludim road tripom na koji Harold kreće. Briljantno napisan prepoznatljivim Gryttenovim stilom, roman svojim toplim humorom i divljim bijesom pogađa ravno u srce.

“Ovaj roman podiže spomenik našim vremenima, on je istovremeno analiza suvremenog društva i kulture, ljubavni roman i politička satira. Istodobno i komedija i tragedija, ironija i nada, tuga i sreća”, pisali su norveški recenzenti.





Inicijativa za javnu podršku profesoru i hrv.pjesniku Sanjinu Sorelu

ponedjeljak , 10.07.2017.





U Novom listu prošlog je tjedna objavljen tekst u kojemu se profesora i hrvatskog pjesnika Sanjina Sorela optužuje za vrijeđanje studenata kojima predaje na riječkom Filozofskom fakultetu. Sorel je, prema riječima jedne studentice, vrijeđao studente po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, a i omalovažavao je rad drugih nastavnika. Jedna od studentica navodno je napustila studij jer nije mogla podnijeti torturu, a nekoliko studentica u pismu koje su poslale za to je optužilo ravnodušnost fakulteta i sveučilišta koje dopušta da Sorel traumatizira već nekoliko generacija studenata kroatistike.

Na ovakvo pisanje pojedinih medija reagirala je grupa Sorelovih studenata i poznanika pokrenuvši Inicijativu za javnu podršku hrvatskom pjesniku i znanstveniku Sanjinu Sorelu.


Kako piše portal Index, "Inicijativa za javnu podršku hrvatskom pjesniku i znanstveniku Sanjinu Sorelu potekla je od nekolicine Sorelovih nekadašnjih studenata, kojima su se pridružili kolege i poznanici, drugi bivši i sadašnji studenti, te osobe koje ga izravno ne poznaju, ali prate i poštuju njegov književni, književnokritički i pedagoški rad. Potpisivanje Izjave je i dalje otvoreno te je broj potpisanih u stalnom porastu", objašnjavaju u pismu poslanom medijima.

"Fokus Inicijative je na ljudskim pravima, i to svih uključenih strana, kao i na energičnom protivljenju plitkom difamirajućem novinarstvu koje u senzacionalističkome formatu plasira nepropitane i nedokazane krajnje negativne tvrdnje o liku i djelu Sanjina Sorela, čime je njemu i njegovoj obitelji nanijeta nepovratna šteta čak i u slučaju da se u naknadnim postupcima iznijete tvrdnje pokažu dijelom ili u cijelosti nevjerodostojnima" zaključuju.

Pismo koje su članovi Inicijative uputili javnosti dostupno je ovdje




INTERVJU: Branko Čegec





Gost nedavno održanog šestog Beogradskog festivala evropske književnosti bio je i hrvatski pesnik, kritičar, esejist i izdavač Branko Čegec, koji je prvog dana festivala tamošnjoj publici predstavio svoju zbirku poezije "Pun mjesec u Istanbulu" u izdanju Arhipelaga.

Tim povodom Danas je objavio razgovor s Brankom Čegecom - čitajte ga ovdje


Prijedlog pokretačima nove knjiž.nagrade "Fric"

petak , 07.07.2017.





Vijest kaže da smo dobili još jednu novu KNJIŽEVNU NAGRADU, ime joj je "FRIC", krajem godine dodijelit će je tjednik Express, iznosi 75.000 kuna brutto, i dobit će je autor/ica NAJBOLJE FIKCIJSKE PROZNE KNJIGE.

Divno, krasno, i red je - nek se pisci opare, ali ja ne bih bio ja da i ovoj vijesti ne uputim jedno veliko ALI.

Elem, ALI zašto se taj nagradni fond ne bi raspodijelio na 3 DIJELA, pa da po 25.000 kuna dobiju i AUTOR/ICA NAJBOLJE KNJIGE POEZIJE I AUTOR/ICA NAJBOLJE KNJIGE ESEJA ILI KRITIKA?

Jer, ako se ne varam, Fric nije pisao samo prozu, bio je on i jako dobar pjesnik, esejist, kritičar... i još "svašta nešto".



MOJA KRITIKA knjige Alice Munro u novom "Vijencu"

četvrtak , 06.07.2017.




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika knjige
"Život djevojaka i žena"

(OceanMOre, prev. Maja Šoljan)
kanadske nobelovke
Alice Munro





Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s književnikom Tomislavom marijanom Bilosnićem
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Vesne Kukavice povodom 100. obljetnice rođenja Karla Mirtha
- tekst Ljerke Car-Matutinović o knjizi Ernesta Fišera "Preludij za anginu pectoris"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Vlade Rajića "Tužitelj"
- razgovor s novinrom i književnikom Tomislavom Šovagovićem
- tekst Tanje Kuštović o zborniku "Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju"
- temat u povodu 400.godišnjice smrti Fausta Vrančića

te još pregršt tekstova o filnmu, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu, plesu itd.



Odlični noviteti SANDORFA : Chomsky + Tulić + "Svjetska povijest stripa"

srijeda , 05.07.2017.



- Noam Chomsky "Rekvijem za američki san"

- "Svjetska povijest stripa: od 1968. do danas"

- Tea Tulić "Maksimum jata"

Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjigama

Sandorf objavio roman Radenka Vadanjela "Zdravo, dragi ubojice!"

ponedjeljak , 03.07.2017.


Radenko Vadanjel
"Zdravo, dragi ubojice!"

roman
Sandorf
96 str, tvrdi uvez
120 kuna



Riječ izdavača

Naizgled nemotiviran pokušaj ubojstva sjekirom jedne tople ljetne noći — pokušaj koji završava ubojstvom potencijalnog ubojice — u zapuštenoj dvokatnici na rubu divljine, u pitoresknoj provinciji, nagrđenoj tek nazočnošću ljudskih stvorova boschovskih fizionomija što obitavaju u svojim ogromnim kućerinama bdijući nad zgrnutim imutkom, ustalasat će zatomljena sjećanja, pokrenuti niz mračnih događaja i potvrditi da je Nietzsche bio u pravu kad je rekao da nas posljedice naših djela drže u nemilosti ne obazirući se na činjenicu da smo se u međuvremenu “popravili”, kao što je bio u pravu i kad je rekao da sve prešućene istine postaju otrovne, i, dodajmo, ubojite.

Kratki roman 'Zdravo, dragi ubojice!' Radenka Vadanjela bavi se poniranjem u ponore
ljudskih duša i navodi čitatelja na temeljito preispitivanje uvriježenih predodžbi o pojmovima žrtve i krvnika.

Radenko Vadanjel rođen je 1962. u Puli. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zbirku pjesama Lekcija o postojanosti objavio je 1999., roman Dnevnik besposličara 2006., zbirku pjesama Čovjek s tri pupka 2010., a zbirku priča Mišomor za rođake 2013. godine.
Živi i radi u Istri.



MOJU KRITIKU Vadanjelove zbirke priča "Mišomor za rođake" čitajte ovdje


O snobovskom ismijavanju Čeha



Sezona još nije pravo ni počela a fejsbuk već obilato zagađuju razni snobovi ismijavanjem Čeha.

Svatko tko ima nešto radnog staža u turizmu zna da su Česi naši najvjerniji gosti koji su dolazili na našu obalu i usred rata. I umjesto da smo sretni što uopće i dalje dolaze - s obzirom kako ih tretiramo i preskupo naplaćujemo ono što im nudimo - mi ih ismijavamo. Jedan se pametnjaković prije nekoliko dana na fejsu čak usudio ustvrditi kako je to "bedast narod".

A ima li išta bedastije od takvog etiketiranja cijelog jednog naroda?

Inače, taj "bedast narod" već nas je odavno prešišao po životnom standardu.

I taj "bedast narod" bez prolivene kapi krvi razdružio se od Slovaka.

A da ne govorimo kako je taj "bedast narod" u svim poljima kulture, umjetnosti i znanosti svijetu dao hrpetinu intelektualnih gromada i remek-djela...

11 godina sam radio na hotelskoj recepciji i mogu posvjedočiti da su Česi uvijek najviše kupovali izlete, nisu se dolazili samo kupati i sunčati nego su bili gladni znanja o našoj zemlji,.
A to što dovoze sa sobom "paštete i konzerve" upravo je dokaz da nisu bedasti nego su svjesni kako je kod nas odnos kvalitete onoga što nudimo i cijene nerealan. Inače, mogu posvjedočiti da Austrijanci i Nijemci ne donose ništa manje hrane i pića u prtljažnicima svojih auta nego Česi, ali to ostaje neprimjećeno od raznih snobova.
A isti oni koji ismijavaju to što Česi dolaze punih gepeka hrane, na inozemna skijališta u siječnju hrle s prtljažnicima svojih auta punima sarmi i slanine.

Sjećam se i glupih ismijavanja izgleda čeških autobusa u kojima su oni prije 10 i više godina dolazili na Jadran.
Ali, Česi su te autobuse proizvodili.
A kad smo mi proizveli autobus?
Oni proizvode i voze se u onome što proizvedu a mi samo znamo uvoziti.

I tko je onda bedast?




Sandorf objavio roman Radenka Vadanjela "Zdravo, dragi ubojice!"

RADENKO VADANJEL
"Zdravo, dragi ubojice!"

roman
Sandorf
tvrdi uvez, 96 str
120.00 kn




Riječ izdavača


Naizgled nemotiviran pokušaj ubojstva sjekirom jedne tople ljetne noći — pokušaj koji završava ubojstvom potencijalnog ubojice — u zapuštenoj dvokatnici na rubu divljine, u pitoresknoj provinciji, nagrđenoj tek nazočnošću ljudskih stvorova boschovskih fizionomija što obitavaju u svojim ogromnim kućerinama bdijući nad zgrnutim imutkom, ustalasat će zatomljena sjećanja, pokrenuti niz mračnih događaja i potvrditi da je Nietzsche bio u pravu kad je rekao da nas posljedice naših djela drže u nemilosti ne obazirući se na činjenicu da smo se u međuvremenu “popravili”, kao što je bio u pravu i kad je rekao da sve prešućene istine postaju otrovne, i, dodajmo, ubojite.

Kratki roman 'Zdravo, dragi ubojice!' Radenka Vadanjela bavi se poniranjem u ponore
ljudskih duša i navodi čitatelja na temeljito preispitivanje uvriježenih predodžbi o pojmovima žrtve i krvnika.

Radenko Vadanjel rođen je 1962. u Puli. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zbirku pjesama 'Lekcija o postojanosti ' objavio je 1999., roman 'Dnevnik besposličara' 2006., zbirku pjesama 'Čovjek s tri pupka' 2010., a zbirku priča 'Mišomor za rođake' 2013. godine.
Živi i radi u Istri.



MOJU KRITIKU zbirke priča "Mišomor za rođake" Radenka Vadanjela čitajte ovdje


Nova knjiga pripovjedaka Milana Zagorca "Noćni ekpres" (Studio Tim, 2017.)

nedjelja , 02.07.2017.





U izdanju riječkog Studija Tim objavljena je nova knjiga pripovjedaka Milana Zagorca "Noćni ekspres"

Knjiga je organizirana u dva poglavlja koja svojom fakturom i diskursom predstavljaju različite načine na koji nam se autor predstavlja – s jedne strane kao pripovjedač sklon dužim formama, a s druge kao festivalski kratkopričaš u kratkim formama predstavljenima na kraju knjige.

Prve su četiri novele, redom "Život u obiteljskom domu pl. Turkovicza", "Ono vani", "Noćni ekspres" i "Specijalni slučaj" objedinjene zajedničkim naslovom "Ono vani", predstavljaju poigravanje žanrovima drame, misterije (krimića), fantastike i horora, s jakim utjecajem (filmskog) noira, što se i manifestira u naslovu cijele knjige kao mentalne igre stereotipima koji proizlaze iz zakona žanra. Zbirka je objedinjena posljednjom pripovijetkom naslova "Preko oceana" koja ističe važnost priče i njezinu svjetotvornu funkciju, a dio je veće, za sada neobjavljene cjeline.

Drugi dio knjige, pod naslovom "Dokaz urođenog idiotizma", opsegom je znatno manji, a riječ je o pripovijetkama koje su bile izvođene od 2013. do 2017. godine na Ri litovim noćima velikog čitanja.kratko, glavni likovi zbirke pripovjedaka "Noćni ekspres" često se nastoje sakriti ili pobjeći od onoga nečega što ne mogu imenovati, no ipak jako dobro znaju da će se kad-tad morati riješiti tog nelagodnog tereta, a to, imenovano kao "Ono vani" je strah s kojim se mora suočiti pod svaku cijenu.

"Noćni ekspres" je stoga misterij koji pleše na tankom rubu između psihološkog trilera i drame i nastavak je proznog rada Milana Zagorca u cijelom nizu knjiga koje je objavio do sada.

Knjiga je dostupna i u elektroničkom obliku ovdje



INTERVJU: Krešimir Bagić

petak , 30.06.2017.




Krešimir Bagić (1962) jedan je od posljednjih Mohikanaca na području sustavnog praćenja i vrednovanja suvremene pjesničke produkcije. Sveučilišni profesor, književni kritičar, pjesnik, esejist i predstojnik Katedre za stilistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu autor je Rječnika stilskih figura, prve cjelovite knjige posvećene figurama nakon rasprave Luke Zime iz 1880. Prošle godine tiskana mu je knjiga Uvod u suvremenu hrvatsku književnost: 1970. – 2010, a objavio je i više zbirki poezije u rasponu od Svako je slovo kurva (s B. Gregorićem – nagrada Goran, 1988), do Plaši li te moja boja (2013). Od 2013. do 2015. u Vijencu je pisao kritičarsku kolumnu Pogled iz Dubrave u kojoj je izišlo 53 eseja o suvremenome hrvatskom pjesništvu. Oni su sada ukoričeni u istoimenu knjigu u izdanju Matice hrvatske, što je bio povod za razgovor Karoline Lisak Vidović s Krešimirom Bagićem.

Razgovor čitajte ovdje .




V.B.Z objavio nove romane Ivice Prtenjače i Hanifa Kureishija

četvrtak , 29.06.2017.




Ivica Prtenjača "Tiho rušenje"

Izdavačka kuća V.B.Z. ovih je dana objavila novi roman jednog od najomiljenijih i najčitanijih domaćih autora Ivice Prtenjače 'Tiho rušenje'. To je treći Prtenjačin roman, koji objavljuje tri godine nakon velike uspješnice, romana Brdo, dobitnika V.B.Z. i Tisak media nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2014. godine.

U 'Tihom rušenju' Ivica Prtenjača ponovo se uspinje na 'brdo', ali ovaj put ono se nalazi u Haulikovoj ulici, u jednom oronulom zagrebačkom stanu. Glavni junak, soboslikar s diplomom profesora književnosti, sa svojim pomoćnikom treba učiniti ono što i inače radi – oljuštiti sve sa zidova i ponovo ofarbati. Čini se kao ugodan, prilično usamljen rutinski posao, daleko od nametljivih ljudi, baš onako kako najviše voli. Ali, čovjek koji ih je angažirao, i njegova životna priča, promijenit će živote svih likova u romanu.

Tijekom rušenja i renoviranja događa se isto što i tijekom života na brdu u prošlom, nagrađenom Prtenjačinu romanu – odmak, kontempliranje i preslagivanje života. Ali pisac je ovaj put, usprkos tragičnim događajima o kojima čitamo, optimističniji, a njegovi junaci čine se spremniji za nastavak života.
Tiho rušenje može se čitati i kao svojevrstan nastavak Brda, ne po principu što je bilo dalje, jer likovi su novi, nego kao sljedeća pjesma u pjesničkom ciklusu, u kojem sve tekstove povezuju dominantni motivi i teme. Tiho rušenje, naravno, nije pjesma, nego velik roman u kojem ima puno poezije. S jedne strane filigranski precizne rečenice, a s druge začudne metafore spuštaju nas u ono što je proznom iskazu obično nedohvatljivo, i jamče čitateljski užitak koji u ovoj zemlji, na taj način, može pružiti samo Ivica Prtenjača.

***

Hanif Kureishi: 'Posljednja riječ'


Ovih dana u izdanju izdavačke kuće V.B.Z. objavljen je novi roman proslavljenog britanskog pisca i jednog od najutjecajnijih pisaca današnjice Hanifa Kureishija 'Posljednja riječ'. Kureishijevi romani Buddha iz predgrađa i Intima sada već imaju kultni status i kod domaće publike.

U središtu provokativnog novog romana, objavljenog nakon višegodišnje stanke, pitanja su poput: „Kako ispričati priču o životu?“ i „Je li ikada moguće ispričati cijelu istinu i samo istinu?“
'Posljednja riječ' komedija je o dva pisca, mlađem i starijem, na prvi pogled suprotnih, ali zapravo komplementarnih i zrcalnih karaktera, nadobudnom mladom biografu Harryju Johnsonu i sedamdesetogodišnjem britanskom piscu indijskog podrijetla Mamoonu Azamu. Najblistaviji trenuci starčeve karijere sada su iza njega, pa mladi pisac dobiva zadatak novom biografijom vratiti slavu nekad buntovnom predvodniku generacije, „stvaratelju svjetova“, „kazivaču važnih istina“ i „velikom literarnom Sotoni“. Nakon dolaska na Mamoonovo seosko imanje, Harry uvidi da je zadatak koji je prihvatio sve samo ne ono što je očekivao…
U verbalnim duelima kojima je roman prožet dvoje pisaca razgovara o ženama, svađa se o ženama, zaljubljuje i odljubljuje, ali i raspravlja o najozbiljnijim temama vezanim uz seksualnost, žudnju, ljubav i pisanje. Čitatelj istodobno ulazi u veoma pitku i zabavnu priču kakvu Kureishi prema vlastitu priznanju preferira, jer je to način na koji vidi svijet, iako nije tip pisca za kojim bi većina čitatelja posegnula kad poželi pročitati nešto komično. Kako sam kaže: „Volim ideju da pišem o nekom tko je težak, koga drugi smatraju problematičnim. Volim ljude teškog karaktera. Volio bih biti takav.“
Jedan od načina na koji pisac može odbiti da shvaća sebe previše ozbiljno jest pisati knjige poput Posljednje riječi. Autorova divlja razigranost ne štedi nikoga, ni autora, ni biografa, ni izdavača niti razne sljedbenike. U svakom slučaju, riječ je o urnebesno smiješnoj knjizi za koju neki ističu da graniči s dobrim ukusom, njegovom najmudrijem djelom dosad i zabavnom prikazu književnog života u maniri Montyja Pythona.




VBZ objavio nove zbiurke pjesama Svena Adama Ewina i Almina Kaplana




V.B.Z. Vam sa zadovoljstvom predstavlja novitete iz biblioteke Tridvajedan pjesništvo:



Sven Adam Ewin: „Poeme: Preobrazba, Sentimentalno putovanje"

Hrvatskoj književnoj javnosti nije poznato tko se krije pod pseudonimom Sven Adam Ewin. Nema nikakve dvojbe da je riječ o neobično plodnoj, zanimljivoj i kvalitetnoj pjesničkoj osobnosti koja će u hrvatskoj književnosti ostaviti dubok trag.

Nova, jednako ingeniozna autorova pjesnička knjiga, u kojoj naš pjesnik zatvara temporalni jaz između Ardipithecusa ramidusa i Homo sapiensa sapiensa i spaja modernoga čovjeka i pračovjeka, popraćena je iscrpnim pogovorima Josipa Užarevića.

Ardipithecus ramidus – Ardi, rođen je u istočnoj Africi, prije 4,4 milijuna godina i smatra se najstarijim ljudskim pretkom.
Znanstvenici su, prilikom iskapanja, u desnoj šaci Ardijeva kostura pronašli kamen, površina kojeg je bila išarana, na prvi pogled, besmislenim črčkarijama.
Mene, Svena Adama Ewina, njegovog dalekog potomka (iz roda Homo sapiensa sapiensa), zapala je čast da poslije dugih godina upornog proučavanja, pokušam riješiti enigmu kamenih šara.
Mada nesavršen, rezultat je predstavljen u ovoj knjižici.
Sven Adam Ewin



***

'Mostarska zbirka' Almina Kaplana
naslovom se referira na jednu pjesničku knjigu objavljenu prije više od trideset godina, zove se Sarajevska zbirka, a njezin je autor Abdulah Sidran. Ove su dvije zbirke prilično različite, jedina je referencijalna točka grad: ono što je Sidranu Sarajevo, to je Kaplanu Mostar. Sidranovo Sarajevo je grad prošlosti, a Kaplanov Mostar je ovaj sadašnji, ovaj od danas. Na neki lijep i gospodstven način, Mostarska zbirka je polemična u odnosu na Sidranovu knjigu, kao dijalog dva vremena, prošlosti i sadašnjosti.

Almin Kaplan rođen je u Mostaru 1985. godine. Piše poeziju i prozu. Urednik je portala za književnost i kulturu Strane. Član je PEN Centra Bosne i Hercegovine.
Dobitnik je dviju nagrada za poeziju:
Nagrada „Mak Dizdar" za 2008. godinu, Manifestacija „Slovo Gorčina" – Stolac (BiH);
Prva nagrada „Ratkovićeve večeri poezije" za 2012. godinu – Bijelo Polje (CG).
Autor je tri knjige:
Biberove kćeri (2008.)
Čekajući koncert roga (2013.)
Ospice (2014.).

Živi u selu Pješivac-Greda kod Stoca.

Kaplan spada u vrlo rijetku vrstu pisaca s izrazito prepoznatljivim pjesničkim glasom, kojeg su svjesni i kojeg slijede. Naime, veliki je broj pjesnika u svijetu (čak i izvrsnih!) koji nemaju punu svijest o svome glasu i zbog toga često prelaze iz jednog registra u drugi, iz onog koji im je prirodan u neki drugi koji im je stran, pa zbog tog tada izgledaju lažno ili neprirodno. Almin Kaplan je izrazito svoj!
Ja koji pamtim ono vrijeme, sjećam se da je objavljivanje Sidranove Sarajevske zbirke bilo važan događaj u državi koje više nema, ali i u epohi koja je pokazivala znatno veću naklonost prema književnosti. Jednako tako – možda i više! – objavljivanje knjige Mostarska zbirka prvorazredni je kulturni događaj.

Semezdin Mehmedinović


Prof. Vinko Brešić POHVALNO O MENI u tekstu "Treba li nam časopis za kritiku"

utorak , 27.06.2017.



U povodu inicijative Borisa Domagoja Biletića o pokretanju časopisa za književnu kritiku
prof Vinko Brešić u novome broju "Vijenca" napisao je opširan tekst u kojem donosi svojevrstan povijesni pregled hrvatske književne kritike (bez ambicije sveobuhvatnosti) i u njemu se pohvalnim riječima dotaknuo i mojeg književnokritičkog truda.

Iako sam moljac, "i ja sam samo čovjek, pa mi pohvale nadimaju osobnu zamjenicu, onog napuhanca zvanog prvo lice jednine". pjeva

Tekst prof Vinka Brešića "Treba li nam časopis za kritiku" čitajte ovdje






5 Frakturinih proznih noviteta : D.Ugrešić+M.Enard+R.Flanagan+O.Spahić+L.Bekavac

ponedjeljak , 26.06.2017.




Frakturini novi naslovi - srpanj 2017.

Mathias Énard "Busola"

U košmaru besane bečke noći Franz Ritter više no ikad žudi za dozom opijuma. Muči ga nepoznata bolest koja mu se čini smrtonosnom, a usto dobiva pismo od svoje velike ljubavi Sarah s člankom o vinu mrtvih, koji u njemu izazove jezu. No njezina pošiljka iz dalekog Sarawaka u Franzu budi i sjećanja na dane provedene na Orijentu: od avantura u pustinji i opasnih susreta sa sirijskim rezervistima sve do bizarnog susreta u muzeju s teheranskim nacistom. Dok se prisjeća davnih dana u gradovima i predjelima koje je rat zauvijek oskvrnuo, Franz razmišlja o pustolovima sa Zapada koji su se prije njega otputili na Istok i rješava dilemu treba li napraviti korak kojim će iznenaditi sudbinu.
Dobitnik nagrade Goncourt za 2015. i Leipziške književne nagrade za europsko razumijevanje, Busola je roman o srazu Istoka i Zapada iz neobičnog rakursa vrhunskog erudita Mathiasa Énarda. Ovo uzbudljivo štivo donosi i priču o Iranskoj revoluciji uklopljenu u roman i još je jedan dokaz Énardove pripovjedačke genijalnosti.

S francuskog prevela Ivana Šojat

***
Richard Flanagan "˙Uskim putom duboko na sjever"


Kad Japanci 1942. osvoje Singapur, zarobljavaju dva­deset dvije tisuće Australaca. Među njima je i mladić s Tasmanije Dorrigo Evans, koji kao liječnik po­kušava svoje sunarodnjake zaštititi od okrutnog boj­nika Na­kamure. No australski zarobljenici dobivaju nemo­guć zadatak: da goloruki izgrade željezničku prugu kroz neprohodne šume Sija­­ma. U svako­dnevnoj borbi s bolestima i smrti Dorrigo nastoji ostati pribran prisjećajući se trenutka kad je prvi put ugledao Amy, pla­vokosu djevojku s grimiznom kamelijom. Premda je mislio kako je više nikad neće sresti, zapanjilo ga je kad je naišao na nju u hotelu svojeg tetka Keitha. U sijamskom paklu ostale uspomene iz predratnog doba sve više blijede, pa tako i ona na njegovu zaručnicu Ellu. No kad konačno nastupi mir, Dorrigo, Nakamura i osta­­li zarobljenici moraju se su­očiti s mirno­dopskim životom.
Uskim putom duboko na sjever vodećega austral­skog pisca srednje generacije Richarda Fla­nagana roman je iznimne snage, vješto ispričan i jako dirljiv. Epopeja o ljudskosti u nepod­nošljivim okolnostima i borbi za život i ljubav zasluženo je 2014. dobila nagradu Booker.

S engleskog preveo Dražen Čulić

***

Dubravka Ugrešić "˙Lisica"


Lisica zna mnoge stvari, a jež samo jednu. Taj grčki aforizam poslužio je Isaiahu Berlinu da podijeli pisce na dvije skupine, one koji pišu i djeluju koristeći se jednom idejom – ježeve, i one koji su raznorodni, višestruki – lisice. Poigravajući se mnogostrukostima, pokazujući veličanstven rep i mijenjajući maske, putujući literarno i stvarno od Japana preko mnogih ruskih klasika do Nabokovljevih američkih avantura ili pak besmislenih predstavljanja knjiga u današnjem svijetu, Dubravka Ugrešić piše roman o pripovijedanju.
Što je književnost danas, koja je njezina uloga i, još važnije, koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom, mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako stvoriti roman i ispripovjediti priču te tko ima kontrolu nad tekstom, autor ili priča sama, sve su to pitanja koja pokreću Lisicu. Poigravajući se Ich-formom, bez imalo patetike, prepuna finoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih referenci, Lisica je veličanstvena posveta piscima i pisanju, onima važnima, nezaobilaznima, onima čije priče mijenjaju čitatelja. Takve priče mogu stvoriti samo briljantni pripovjedači, a jedna od njih bez sumnje je upravo Dubravka Ugrešić.

***

Ognjen Spahić "Calypso"


Kada Martin Dedijer odluči dokrajčiti svijet porodice Dedijer, svijet koji je svojim životom i smrću omeđio njegov otac mo­replovac Maksim, čiji je život završio na dnu Crnoga mora u brodolomu trgovačkog broda Bianca Stella, učinit će to bez­uvjetno i zauvijek viseći s crnogorice u blizini grada u kojem je odrastao. Niti užeta na kojem visi odmotat će i zlehudu sudbu familije Dedijer od praoca Toda i njegove sestre Natalije, preko oca mu Maksima i majke Marije do najskrivenije obiteljske tajne.
Zgusnut, bez prekida, bez dijaloga, u jednom poglavlju, majstor­ski ispisan, minuciozno stvoren, Calypso je tour de force Ognjena Spahića. Njegov Martin amblemski je junak posttranzicije, on je Telemah koji prateći sjeme svoga oca luta od stana u kojem odrasta do odavno napuštenog planinskog sela koje čuva tek prazan grob s Maksimovim imenom. U svojim traženjima on svakoga puta dolazi do središta labirinta, ali njegova nit tek je nit užeta. Tragedija porodice Dedijer klasična je i vječna, ona je zapetljana u neraskidivom spoju prošlosti i sadašnjosti, vječne borbe erosa i thanatosa, u kojoj ni nimfa Calypso ni legendarni istoimeni brod oceanografa Cousteaua ne mogu biti oslobađajući jer špilja u kojoj počiva obitelj Dedijer tamna je i mrtva kao dno Crnoga mora.

***

Luka Bekavac "Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku"

Prva zbirka priča Luke Bekavca, Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku, okuplja višestruko isprepletene epizode kulturne povijesti jednoga grada. U svakoj od njih, autobiografski maskiran pripovjedač istražuje neki napola zaboravljen "slučaj", upuštajući se u hod linijom koja povezuje dokumente, falsifikate i fikciju. Na tom se vijugavom putu između 1958. i 2045. otvaraju najrazličitija, ponekad doista opskurna područja (elektroakustička glazba, suvremeno kazalište, konceptualna umjetnost, pseudoznanost, distopijska ekologija, digitalna kultura), oslikana spektrom tonova koji varira od lirskog i elegičnog do reporterskog ili crnohumornog.
Koliko god se ovaj ciklus priča doimao samostalnom cjelinom (makar već sugerirao mogućnost nastavljanja u nekoj drugoj sezoni), studije i ruševine iz njegova podnaslova mogu se istraživati kao nacrti još neobjavljenih knjiga, ali i kao periferija hvaljenih i nagrađivanih romana Drenje, Viljevo i Policijski sat: slutnje, uspomene. Svi oni dijele neke likove, teme i ambijente, no prije svega širi okvir jednog drugačijeg, pažljivo fabriciranog, sada već prepoznatljivog "Osijeka".



Knjjiževna večer s Natalijom Grgorinić i Ognjenom Rađenom u Rijeci




U srijedu, 28. lipnja 2017. godine u 20.30 u Book Caffeu Dnevni boravak (Ciottina 12a) u Rijeci održat će se predstavljanje udruge ZVONA i NARI, jedne od najvećih regionalnih književnih rezidencija – projekt koji je u malo istarsko selo Ližnjan u pet godina doveo preko 120 pjesnika i pisaca iz cijelog svijeta.

Književno svratište ZVONA i NARI vodi književni par Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen. Ovom prilikom Natalija i Ognjen govorit će i o svom novom romanu – Blagoslovljena – iz kojega će i čitati ulomke.

Ujedno, riječ će biti i o novopokrenutom višejezičnom međunarodnom internetskom književnom časopisu ZiN Daily te književnom natječaju za poeziju, prozu i književnu kritiku otvorenom pod okriljem časopisa.

Zvona i nari se predstavljaju na regionalnoj turneji, a više o svemu je u materijalima u prilozima (naslovnica romana Blagoslovljena, biografski podaci, o samoj rezidenciji te plaka s najavama o prezentacijama širom regije)

U Rijeci će ih predstaviti Milan Zagorac.






MOJA KRITIKA romana "Barutana" Jensa Bjorneboea u "Vijencu"

četvrtak , 22.06.2017.




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)



a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Barutana" Jensa Bjorneboea




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor s pjesnikom i kritičarom poezije Krešimirom Bagićem
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Pavla Pavličića "Ljubav za dosadne knjige"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jasminke Domaš "Duša je nebo"
- tekst Davora Šalata o knjizi izabranih pjesama Ivana Rogića Nehajeva "Desetica – 1969–2014."
- tekst Mire Muhoberac o romanu Stefana Hertmansa "Slikar i rat"
- temat o književnoj kritici s opširnim tekstom Vinka Brešića "Treba li nam časopis za kritiku"
- razgovor sa Slavicom Stojan, povjesničarkom književnosti i predsjednicom Ogranka MH u Dubrovniku
- tekst Martine Lončar o novom broju čaopisa "Poezija" 3–4/2016
- tekst Tihane Pšenko Miloš o novome broju čaopisa "Kolo", 4/2016

te još pregršt tekstova o plesu, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu itd.



Novi roman Ludwiga Bauera "Šoferi" (Fraktura, 2017.)

srijeda , 21.06.2017.


Ludwig Bauer
'Šoferi'

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 304
Godina izdanja: svibanj 2017.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Težina: 395 g
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača



Usred ratnih godina, ranih devedesetih dvadesetog stoljeća, jedno od najpoželjnijih zanimanja bilo je ono vozača ili prevoditelja u snagama Ujedinjenih naroda. Značilo je to relativno visoke plaće, sigurnost i sređenost za razliku od kaosa, siromaštva, pretvorbe i ostalih zala koja su se događala. Ovo je priča o njima, o vozačima, o trojici njih, o ljudima koje su svi gledali s podozrenjem i zavišću. Tri čovjeka, tri svijeta, tri sudbine. Hrvoje – snalažljiv, premazan svim mastima, Tommy – mlad, neukrotiv i nevjerojatnih vozačkih sposobnosti, te Rudolf – profesor, iskusan i smiren, s velikim znanjem jezika.

Trojac ubačen u vrtlog sitnih i krupnih makinacija svjetskih mirovnih organizacija pokušava izvući najbolje za sebe i svoje. Kroz bezbroj peripetija, u tankom limbu gdje nestaju i Dobro i Zlo, Ludwig Bauer piše roman koji kroz dosad neviđenu optiku gleda našu nedavnu prošlost. Šoferi stalno rade na rubu života i smrti, a njihov život prepleće se sa životima osoba koje prevoze, oni su i lokalni vodiči i rame za plakanje. Šoferi govore o našim željama, nadanjima i razočaranjima, ali jednako tako i o onima koji dolaze na poprišta sukoba te ne žele i ne umiju razumjeti ništa, već samo zadovoljavaju formu i u njoj pronalaze svoj materijalni interes. Stoga uvijek pazite što govorite pred šoferom, jer on nije vezan ispovjednom tajnom.



Novo Disputovo izdanje "Eseja" Michela de Montaignea

utorak , 20.06.2017.




Nakon što su rasprodali "Sabrana djela Michela de Montaignea", Disput je objavio drugo izdanje njegovih legendarnih "Eseja".

Sa starofrancuskoga preveo i komentarom popratio Vojmir Vinja

1558 str., 11 x 17,6 cm, tvrdi uvez (u kutiji), 2017
ISBN 978-953-260-293-7
Knjižarska cijena: 450,00 kn

I. svezak: Eseji, Knjiga prva, 452 str.
II. svezak: Eseji, Knjiga druga, 628 str.
III. svezak: Eseji, Knjiga treća, 478 str.

Ovo troknjižje Eseja objavljuje se deset godina nakon njegova prvotnog hrvatskog izdanja u sklopu Sabranih djela Michela de Montaignea, koje je prema izvorniku iz 1588. i tzv. primjerku iz Bordeauxa sa srednjofrancuskoga preveo i komentarom popratio Vojmir Vinja (Disput, Zagreb, 2007). Između mnoštva pohvala tom izdanju valja izdvojiti onu da je Disput za to izdanje dobio "Nagradu Josip Juraj Strossmayer" za najuspješniji izdavački pothvat 2007. godine s područja humanističkih znanosti.
Ovo ponovljeno izdanje Eseja Michela de Montaignea objavljuje se i deset godina od smrti prevoditelja Vojmira Vinje (Dubrovnik, 1921. – Zagreb, 2007), istaknutoga hrvatskog lingvista, romanista i prevoditelja, koji je posljednjih nekoliko godina svojeg života posvetio upravo prevođenju Montaigneovih Eseja i ostalih njegovih djela i zapisa (Dnevnika s puta u Italiju preko Švicarske i Njemačke 1580. i 1581. te pisama) te time ostvario svoje životno prevoditeljsko djelo koje je na blistav način trajno obogatilo hrvatsku kulturu.

Opširnije ovdje



NOVO: Rose Regas "Modro" (Disput i Hrvatsko filološko društvo, 2017.)

ROSA REGŔS
'Modro'

roman
Nakladnik: Disput i Hrvatsko filološko društvo
Prijevod: Tamara Kanjera
05/2017.
232 str., tvrdi uvez
Cijena: 120.00 kn

Riječ izdavača


Roman "Modro" složena je ljubavna priča o intenzivnom odnosu punom strasti i previranja između udane novinarke Andree iz ugledne barcelonske sredine i mnogo mlađeg muškarca Martína Uresa iz provincije. Ono što počinje kao zaljubljenost i ovisnost s Martínove strane, a zaluđenost i strast s Andreine nakon deset godina postupno prelazi u uzajamno uništavanje. Pokušavajući udahnuti život napola razorenoj vezi, krenu na plovidbu Mediteranom s filmskom ekipom zajedničkog prijatelja, karizmatičnog Leonardusa (koji stoji uvijek negdje u pozadini no vječno prisutan, i koji je zapravo onaj pravi “treći” u ljubavnom trokutu) s kojim Martín, sad već cijenjeni redatelj, radi.

No na povratku kući dožive havariju i prisiljeni su provesti dva dana na malom grčkom otoku, koji je iskrsnuo takoreći niotkuda, poput fantazmagorije ili oaze u pustinji. Ondje nakon apsurdnog incidenta s divljim psom i staricom Martín, nakon jedinog čina pobune, shvaća svu besmislenost svog života i otkriva da se ljubav može pretvoriti u vrlo opasan i poguban osjećaj. Tako strastvena i složena veza vrtoglavo juri prema tragediji, zaustavivši se na samom rubu litice.

Stil Rose Regŕs istodobno je precizan, reduciran i liričan, opisi mora i krajolika, katkad pitomi a katkad divlji, nisu samo odraz odnosa među likovima, nego i psihološki dopunjuju njihov karakter. Spisateljičina umješnost da sitnim i naoko nevidljivim pojedinostima prida gotovo sudbinsku važnost za razvoj radnje, da kretnjama, izrazima lica, krhotinama riječi svojih likova određuje neumitno smjer njihova života, pokazuje izvanrednu nadarenost za psihološko poniranje u njihovu nutrinu i istančan osjećaj za iznijansiranu raščlambu vrlo složenih ljudskih odnosa.

A grčki otočić sa svojim sablasnim obrisima, bačen usred mora, sa svojom tragičnom poviješću i malobrojnim žiteljima koji strancima djeluju nepristupačno, naglašava mračna područja ljudske duše u kojima su se kroz godine nataložili ogorčenost, jad, mržnja, nezadovoljstvo i razočaranje koji su buknuli u konačnom obračunu onih koji su se nekoć voljeli, a sad su "izgubljeni njihovi glasovi u obamrlosti svjetskog bola".

Rosa Regŕs (Barcelona, 1933), ugledna španjolska književnica i intelektualka, prve godine djetinjstva tijekom građanskog rata proživjela je u Francuskoj, a u rodnom gradu diplomirala je filozofiju. Radila je u izdavačkoj kući Seix Barral od 1964. do 1970, već kao majka petero djece, a potom je osnovala izdavačku kuću La Gaya Ciencia y Bausán te uređivala časopise Arquitectura Bis i Cuadernos de la Gaya Ciencia.

Bila je urednica i prevoditeljica u Ujedinjenim narodima od 1983. do 1994, vodila je Ateneo Americano u Casa de América (konzorcij pri Ministarstvu vanjskih poslova koji se bavi kulturnim vezama između Iberoamerike i Španjolske), a bila je i ravnateljica španjolske Nacionalne knjižnice.

Kao spisateljica pojavila se pišući eseje, a relativno kasno, 1991, napisala je roman "Sjećanje iz Almatora" (Memoria de Almator). Roman "Modro" (Azul, 1994) ovjenčan je nagradom Nadal, jednom od najcjenjenijih i najdugovječnijih u Španjolskoj. Slijedili su romani "Putovanje do svjetla Chama" (Viaje a la luz del Cham, 1995) o njezinu boravku u Siriji te autobiografski "Luna Lunera" za koji je 1999. dobila Nagradu grada Barcelone za prozu. Za kriminalistički roman "Dorotejina pjesma" (La canción de Dorotea) osvojila je 2001. Nagradu Planeta, a nagrađivan je i njezin posljednji roman "Komorna glazba" (Música de Cámara) iz 2013. Napisala je i nekoliko memoarističkih proza te brojne zbirke priča.

Dobitnica je francuskog ordena Legije časti i katalonskog Creu de Sant Jordi.



Izvor: Moderna Vremena Info


NOVO: Jonas Hassem Khemiri "Zovem svoju braću" (Naklada Ljevak, 2017.)

ponedjeljak , 19.06.2017.


Jonas Hassem Khemiri
'ZOVEM SVOJU BRAĆU'

roman
Naklada Ljevak
Broj stranica: 136
Format: 13,5 x 21 cm
tvrdi uvez
Cijena: 119 kn
Urednica: Nada Brnardić
Sa švedskog prevela: Željka Černok

Riječ izdavača



Napisan u mitraljirajućem, staccato ritmu roman “Zovem svoju braću” tjera čitatelja da se suoči s impulsom da svijet dijeli na njih i nas. Tko su oni? Tko smo mi? I je li naš strah samoispunjavajuće proročanstvo?
The New York Times


U središtu Stockholma eksplodirao je automobil. Na vijestima se govori o “bombašu samoubojici” i o “teroristu”. Amor hoda ulicama prema šoping centru jer ga je sestrična zamolila da zamijeni oštećeno svrdlo za bušilicu, no uplašen je atmosferom grada preplavljenog policijom. Ponašaj se normalno, govori sebi. No što znači normalno?
Tko je mogući sumnjivac? I zar nije u pravu kad mu se čini da ga svi sumnjičavo odmjeravaju? Tijekom 24 napeta i intenzivna sata svijet vidimo Amorovim uspaničenim očima. Ponekad je teško procijeniti što se doista događa, a što je tek plod Amorovog sve uspaničenijeg uma.
“Zovem svoju braću” (prvobitno je tako naslovljen esej objavljen u švedskom časopisu “Dagens Nyheter” u prosincu 2010., tjedan dana nakon napada bombaša samoubojice u središtu Stockholma) opsegom je nevelik no izvanredno snažan roman o tome što se događa kad nas obuzme paranoja i natjera da i sebe i druge vidimo iskrivljenim pogledom. Romanom “Zovem svoju braću” Jonas Hassen Khemiri iznova je potvrdio status jednog od najsnažnijih glasova nove književne generacije u Švedskoj.

Kratki roman Jonasa Hassena Khemirija, jednog od najinteligentnijih analitičara suvremenog multikulturnog društva i njegovih problema i izazova, prava je politička bomba.
Göteborgs-Posten





Prozno-glazbena večer posvećena Ivani Brlić Mažuranić 'PRIČE IZ BLIZINE'

subota , 17.06.2017.




Tinta 910, udruga za promicanje kulturnog stvaralaštva

poziva Vas na prozno-glazbenu večer posvećenu Ivani Brlić Mažuranić
PRIČE IZ BLIZINE


17.lipanj 2017. u 20 sati
u Spomeničkoj knjižnici
Mažuranić - Brlić - Ružić
Villa Ružić, Pećine 5, Rijeka


Nastupaju:
Gordana Lenić
Danila Linić
Vlasta Linić
Diana Rosandić Živković

Glazbeni dio:: Diana Grubišić Ćiković, harfa
Moderatori večeri su Anita Rončević i Theodor de Canziani Jakšić


Dobrovoljne žrtve društva spektakla...

četvrtak , 15.06.2017.




Dok skrolam objavama na fejsbuku koje nezaustavljivo izviru
ne mogu se oteti dojmu
da smo SVI MI zapravo DOBROVOLJNE ŽRTVE SPEKTAKULARIZACIJE
koje FRAGMENTE SVOJIH ŽIVOTA SLAŽU U GLOBALNI PETPARAČKI TABLOID

- dok reklamiramo svoj life-style, svoje ukuse i svoje svjetonazore,
dok od svojih svakodnevnih životnih rutina, banalnosti i nebitnosti
nastojimo napraviti VIJEST a sebe učiniti SUBJEKTIMA SPEKTAKLA,
dok vlastite živote izlažemo sudu javnosti
a svojim sudovima pridajemo dojam nepobitnosti i važnosti,
dok globaliziramo vlastitu privatnost
i svoju stvarnost pretvaramo u virtualno a virtualnost drugih pretpostavljamo svojim zbiljama...
a pritom su zapravo NAŠI ŽIVOTI, NAŠA ISKUSTVA, NAŠI DOJMOVI,
NAŠI STAVOVI, OSJEĆAJI I MISLI PRETVORENI U ROBU

koju netko vrlo unosno trži i na njoj JAKO DOBRO ZARAĐUJE...

a sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš...




PREDSTAVLJANJE knjige književnih kritika Zvonimira Mrkonjića "Prečacima poezije"




Izdavačka kuća STAJERGRAF

poziva nas na

predstavljanje knjige
književnih kritika
Zvonimira Mrkonjića
"Prečacima poezije"


Sudjeluju
Zvonimir Mrkonjić
Mirjana Rukavina Jerkić
, urednica
Sibila Petlevski
Zdravko Zima
Tonko Maroević

u petak, 16.06.2017. u 19:30
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

(Preradovićeva 5, Zagreb)

Dobrodošli!





Ponosni tata...

srijeda , 14.06.2017.



ZADNJI JE DAN NASTAVE.

Ocjene su zaključene, pobijedili smo u gostima s rezultatom 5.0.

Ali lako za to što iz svih predmeta ima petice (inače, u razredu ih je ukupno samo dvoje s prosjekom 5.0), učiteljica veli da moja Leica, bolje čak i od svih dečkiju iz razreda, igra i graničar i košarku i nogomet sretan

(Uglavnom, kad imaš takvo dijete onda si uzmeš slobodu pomisliti da možda ipak i ti nekog vraga vrijediš i da nisi uzalud prisutan na ovoj planeti...)










BESPLATNO ČITAJTE knjigu "Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu"




Jezik in fabula. Pisci o jeziku i stilu

Kada se govori o književnosti, nezaobilazna je tema njezin jezik. Dapače priroda književnosti nerijetko se pojašnjava prigodnom perifrazom umjetnost riječi, iza koje proviruje ideja da sve što pisac čini – čini jezikom. Jezik mu istodobno može biti sredstvo i tema, medij iskazivanja i prostor kreacije. Pojedini književni tekstovi do te mjere ističu vlastiti jezik da čitanje pretpostavlja neizvjestan proces lingvističkoga istraživanja; pojedini pak rabe riječi i rečenice skladno, na način koji ne pruža otpor, ali koji čitatelja poput magneta uvlači u svijet fikcije.

O jeziku književnosti često su pisali i spekulirali stilističari, jezikoslovci i književni teoretičari. Pritom su isticali jedinstvenost, svjetotvornost ili figurativnost tog jezika, rabili pojmove poput pjesničke slobode (licentia poetica), očuđivanja, individualnog stila, originalnosti, jezičnih navika i sl. Učinilo nam se izazovnim promijeniti perspektivu, tj. ponukati pisce na autorefleksiju. U tu smo svrhu osmislili anketu sastavljenu od pet pitanja i zamolili oko stotinu i trideset pisaca da u njoj sudjeluju. Cilj ankete bio je potaknuti autorska promišljanja uloge jezika u literarnoj kreaciji, ekskluzivna svjedočenja o iskustvu jezika, jezičnoj imaginaciji, artističkim idiomima, govornim navikama, privatnom pravopisu i sl. Zanimalo nas je i kakav odnos suvremeni hrvatski pisci imaju prema standardnojezičnoj normi: sputava li ona njihovu jezičnu kreativnost ili joj prkose individualnim jezičnim invencijama, dopuštaju li lekturu tekstova i ima li u tom pogledu razlike između pjesnika i prozaika.

Našem pozivu odazvalo se šezdesetdvoje pisaca. Knjiga Jezik in fabula donosi njihove odgovore. Oni izravno ili posredno upućuju na karakter njihova pisanja i uporišta njihovih stilova. Ti će odgovori, vjerujemo, postati važan prinos govoru o jeziku književnosti i njegovim odnosima spram ostalih diskurzivnih praksi, lektira kojoj će se vraćati zainteresirani čitatelji, studenti književnosti, kritičari, literarni znalci i filolozi. Knjigu objavljujemo u dvije inačice – prva iza svakog pitanja prikuplja sve pristigle odgovore, a druga abecednim redom niže anketne portrete autora.

Krešimir Bagić, Gabrijela Puljić, Anera Ryznar

Knjigu u eletroničkom obliku besplatno čitajte ovdje





13. rođendan bloga 'Knjiški moljac'

utorak , 13.06.2017.





Ovaj blog pokrenut je

na današnji dan

prije 13 godina.


Dosad je na njemu objavljeno

9.008
(devet tisuća i osam)
tekstova


a posjetili ste ga

cca 1.240.000 puta.

Idemo dalje...


INTERVJU: Željko Međimorec, vlasnik riječkog antikvarijata "Ex Libris"

ponedjeljak , 12.06.2017.




Razgovor s vlasnikom
riječkog kultnog antikvarijata
Ex Libris
i izdavačke kuće istoga
imena

Željkom Međimorcem

čitajte ovdje





Predstavljanje romana Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija"

nedjelja , 11.06.2017.




U ponedjeljak, 12.06.2017. s početkom u 18 sati
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zg)

održat će se

predstavljanje romana Dražena Katunarića
"Smiješak Padra Pija"




Sudjeluju
Dražen Katunarić
Mani Gotovac
Srđan Sandić
Marija Bašić


Dobrodošli!

U romanu 'Smiješak Padra Pija' Dražen Katunarić pomalo se odmiče od egzistencijalističke, pesimističke proze garnirane esejizmom koju je dosad pisao, stvorivši zabavno, ali ponovo vrlo sadržajno i slojevito djelo na spoju tradicije i moderniteta. Roman je to izrazite događajnosti, pun obrata, iznenađenja i različitih generacijskih, svjetonazornih i drugih sukoba, čiju kompleksnu strukturu autor gradi prepletanjem dviju radnji povezanih motivom učenja jezika, kao platforme ljubavna približavanja i moguće pustolovine.
Roman tematizira odnos muškarca i žene te polazi od ideje odvojenih ljudskih sudbina koje se, iako ne znaju jedna za drugu, ipak međusobno prožimaju i prepliću po logici prepoznatog znaka i ritma. To je ritam valcera u šest koraka gdje se parovi drže isprepleteno i plešu oko zamišljenog centra sve dok ne označe puni krug na način da prva tri koraka pripadaju jednoj, a druga tri drugoj romanesknoj sudbini koja se na koncu pokazuje jedinstvenom i istom.
Dražen Katunarić uzima jezik, tj. motiv učenja jezika kao nit vodilju koja povezuje dvije priče s puno okreta, krivih koraka, dizanja i spuštanja, rotiranja i njihanja, a ispripovijedan je kombinacijom iskaza u trećemu i prvome licu. Naslanjajući se na baštinu pikarskog romana, autor roman sastavlja nizanjem doživljaja jednog probisvijeta sklonog alkoholu, sablažnjivog učitelja i učenika jezika žudnje, uz to i nepopravljive kukavice, koji u različitim situacijama vješto izvlači korist za sebe i parazitiranjem osigurava egzistenciju. No, jedan san i halucinantna pojava Padra Pija zaokreću radnju u posve drugom smjeru, uvodeći čitatelja u drugi sloj romana gdje žudnja za nepoznatim i čudesnim čini sponu između dvije paralelne priče. Roman tako postaje sam čin povezivanja neobjašnjivih stvari, a iza ljubavnih peripetija zrcali se skriveni i tajanstveni svijet u koji težimo prodrijeti.
Smiješak Padra Pija novi je kreativni iskorak Dražena Katunarića, višeslojan, kompleksno strukturiran, ali i vrlo zabavan roman začinjen erotikom, humorom, filozofičnošću i mnoštvom umjetničkih asocijacija i referencija.
Dražen Katunarić ponovo se iskazuje piscem koji bogato znanje pakira u sadržajne proze pune signala upućenih osviještenome čitatelju spremnom na iščitavanje brojnih značenja u slojevitoj, ali tečno pisanoj i čitljivoj, intelektualno poticajnoj, uzbudljivoj prozi.

Dražen Katunarić (1954., Zagreb). Pjesnik, prozaik, esejist. Glavni urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset knjiga: Mramorni Bakho (poezija, 1983.), Pučina (poezija, 1988.), Kuća dekadencije (eseji, 1992.), Nebo/Zemlja (poezija, 1993.), Crkva, ulica, zoološki vrt (proza, 1994.), Priča o špilji (esejistička proza, 1998.), Lijepak za slavuja (poezija, 1998.), Načitano srce (poezija, 1999.), Kobne slike (roman, 2002.), Tigrova mast i druge priče (proza, 2005.), Lira/Delirij (poezija, 2006.) Prosjakinja, (roman, 2009.), Infernet, kratke priče, 2010.), Kronos, (poezija, 2011.), Jednoga dana bila je noć (izabrana poezija, 2015.) Preveden na strane jezike, Ecclesia invisibilis (Bukurešt, 2001.); Isolomania (Ajaccio, 2004.); Cherries (N.Y. 2004.); Kthimi i Barbrogjenive (Tetovo, 2007.); Ciel/Terre (Amiens, 2009.); Le baume du tigre (Bruxelles, 2009.); Die Bettlerin (Graz, 2009.), La mendiante (Bruxelles, 2012.), Cer/Păm1Őnt (Iaşi , 2016.) Poem efemer (Iaşi 2016). Dobitnik je „Brankove nagrade”(1984.), Nagrade „Tin Ujević” (1994.), Nagrade Matice hrvatske (1999.), Nagrade „Europski krug” (1999.), Nagrade „Menada” (2003., Makedonija), Nagrade „Steiermärkische Sparkasse“, (2009. Austrija) i „Balcanica” (2015., Rumunjska). Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.




ANTIKVARIJAT NA OTVORENOM Knjižare Dominović

petak , 09.06.2017.





Ima li što bolje od neodoljivog mirisa starih knjiga?

Ima , stare knjige na sniženju!

Upravo to priprema u subotu, 10.6. KNJIŽARA DOMINOVIĆ

Dakle, ispred Knjižare Dominović (Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb)
u subotu 10.6.2017.
od 8:00 do 15:00 h
očekuje nas velika ponuda domaćih i stranih antikvarnih knjiga.


Očekuju vas:

• naslovi već od 5 kuna
• popusti od 20% - 40%
• knjige na hrvatskom, engleskom, njemačkom jeziku
• naslovi iz povijesti, glazbe, botanike, kuharstva, beletristike, umjetnosti, rječnici i drugo
• iznenađenje za svakog kupca

Prije plaže požurite po knjigu!




Polufinalisti književne nagrade "roman@tportal.hr"




Žiri tportalove književne nagrade 'roman@tportal.hr' odabrao je 11 naslova koji ostaju u polufinalu natječaja za najbolji hrvatski roman.

To su Olja Savičević Ivančević, Kristian Novak, Ivica Đikić, Damir Karakaš, Lada Vukić, Slađana Bukovac, Daša Drndić, Ivan Lovrenović, Marinko Koščec, Tatjana Gromača i Maja Ručević.

Opširnije ovdje

Svestranost naših političara

četvrtak , 08.06.2017.





Fascinantna je ta SVESTRANOST naših MINISTARA.

Do jučer je vodio ministarstvo graditeljstva a od sutra bit će alfa i omega ministarstva uprave.

A prekosutra?

Tko zna, možda glavni ravnatelj NASA-e.

Ili bar HRT-a...


MOJA KRITIKA romana "4 brave" Željke Horvat Čeč u "Vijencu"



Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"4 brave" Željke Horvat Čeč




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Stajska bolest" Slađane Bukovac
- razgovor s makedonistom, političarom i diplomatom Zlatkom Kramarićem
- tekst Tončija Valnetića o knjizi Žarka Paića "Sfere egzistencije"
- razgovor s književnikom Karlom Markusom Gaussom
- tekst Martine Prokl Predragović o 16. Festivalu europske kratke priče
- tekst Seada Begovića o knjizi izabranih pjesama Dubravka Horvatića "Bašćina"
- tekst Maria Kolara o knjizi Andrijane Kos Lajtman "Poetika oblika:suvremene konceptualne i hipertekstualne proze"
- tekst Denisa Leskovara povodom 50.godišnjice kultnog albuma Beatlesa "Sgt.Pepper's Lonely Hearts Club Band"

te još ptregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, teatru, filmu, plesu itd.





Branki Primorac nagrada "Mato Lovrak"

srijeda , 07.06.2017.





Od ukupno pristiglih dvadest i šest naslova na Natječaj književne nagrade "Mato Lovrak" Povjerenstvo u sastavu Stjepan Hranjec (predsjednik), Lovorka Pralas i Dubravka Težak u najuži izbor izdvojili su dva naslova: Stepenice do neba (Zagreb, Školska knjiga, 2016.) Ivane Adlešić Pervan i Moj brat živi u kompjutoru (Zagreb, Alfa, 2016.) Branke Primorac.

Jednoglasnom odlukom Povjerenstva proglašena je dobitnica Branka Primorac.

Poslije Nagrade SFERA prije tri tjedna ovo je druga nagrada za njezinu knjigu "Moj brat živi u kompjutoru" i drugi LOVRAK, 23 godne poslije iste nagrade "Maturalcu".





NOVO: Giorgio Pressburger 'Ljudska i neljudska povijest' (Meandarmedia, 2017.)

Giorgio Pressburger
'Ljudska i neljudska povijest'
Meandarmedia

Prevele: Ana Badurina i Dunja Kalođera
Cijena 149,00 kn
Broj stranica 432
Uvez meki

Riječ izdavača


Nakon što ga strogi kontrolor jednog popodneva u kolovozu izbaci iz tramvaja, protagonist krene graditi dugi popis muškaraca i žena koji su se borili žudeći za slobodom. Njegov je vodič Simone Weil, koja ga poput modernog Vergilija prati na putu u samoga sebe i u povijest. Ljudska i neljudska povijest roman je u dva dijela i nastavak putovanja započetog u romanu U carstvu sjena s kojim čini trilogiju. Danteovsko je to putovanje koje čitatelja vodi među povijesne ličnosti, velike diktatore, filozofe i umjetnike, likove Božanstvene komedije, ali i suvremenike... Ta bogata galerija omogućuje protagonistu da sagleda vlastiti život i smjesti ga u okvir tisućljetne povijesti židovskog naroda, ali i u pozadinu dvadesetog stoljeća koje je obilježilo njegovu egzistenciju i više no ikada se okomilo na najviše vrijednosti do kojih autor drži: ljubav i slobodu. Dijalog s umrlima, razmišljanje o povijesti, kritička analiza kaotične i raznolike stvarnosti zatvaraju se u oniričnoj viziji punoj poetičnosti: poetična je i cijela Pressburgerova proza, s mnoštvom bjelina koje navode na versifikatorski ritam i pozivaju na "neaktualno" čitanje, signalizirajući time književni projekt koji ide protiv struje dominantnih tendencija s početka ovoga tisućljeća.

Giorgio Pressburger, rođen u Budimpešti 1937, autor je više knjiga, među kojima valja izdvojiti: O vjeri (Sulla fede, Einaudi, 2004), Münchenski sat (L'orologio di Monaco, Einaudi, 2003), Zeleni slon (L'elefante verde, Einaudi, 2002). Zajedno s bratom Nicolom napisao je Priče iz Osmog okruga (Storia dell'ottavo distretto, Einaudi, 2001). Autor je i dramskih tekstova, među kojima valja izdvojiti Utakmicu (La partita), za koju je dobio Nagradu Pirandello, te Tri majke (Le tre madri), za koji je dobio Nagradu Flaiano. Kazališni je i filmski redatelj te suradnik vodećih talijanskih dnevnih listova.
Roman U carstvu sjena (2012, hrv. izdanje 2016) prvi je dio trilogije ovog danteovskog putovanja kroz povijest. Ljudska i neljudska povijest konkurirala je, uz još jedanaest romana, za prestižnu književnu nagradu Premio Strega 2014.





21. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI




21. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI
od 9. do 11. lipnja 2017.



PROGRAM

Petak / 9. lipnja
20,00 h / Matica hrvatska Sisak, Svečano otvaranje Kvirinovih poetskih susreta

– dodjela nagrada laureatima, razgovor o pjesništvu laureata
Laureati:
Miroslav Mićanović , Plaketa sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu,
Goran Gatalica: "Kozmolom", nagrada za najbolju zbirku poezije mladih autora objavljenu između dva Susreta.


– izložba stripa ''Mrakci'' akademskog slikara-grafičara Žarka Jovanovskog


Subota / 10. lipnja
11,00 h / Matica hrvatska Sisak, Promocija 'Riječi', časopisa za književnost, kulturu i znanost


21,00 h Siscia Jazz Club: Pjesničko – glazbena večer
SUDJELUJU: Miroslav Mićanović, Goran Gatalica, Delimir Rešicki, Branko Čegec, Krešimir Bagić, Borben Vladović, Tin Lemac, Darija Žilić, Predrag Vrabec, Livija Reškovac, Sanja Baković, Marko Gregur, Marija Dejanović, Mima Juračak, Vesna Rogulja Mart, Žarko Jovanovski, Siniša Matasović…



Nedjelja / 11. lipnja
10,00 h / Odlazak delegacije u posjet grobu Josipa Severa i Tee Benčić Rimay





<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se