subota, 05.02.2011.

Godina Vuka

(08.09.1999 )

Oprostite, moj gospodine !
Obećajem .... neću dugo.
Htjela bi samo na trenutak
stvarnost moju i Vašu, staviti na vagu.
Ne ljutite se, moj gospodine !
Oprostite zbog kaputa.
Nisam smjela nanj' naslonit' ruku.
Zaboravih,
da je Vaša koža veoma skupa.

Dođite, gospodine !
Stavimo na vagu svjetove naše.
Sve ovce moje
i vukove vaše.

Ne, ne vodite me u te vrtove obilja
radi kojih raj
na otužno stratište liči,
i kome zaboga.....
i gdje ste zaboga.....
Na kojoj ste stranici ubili Boga ?
U kojoj dječjoj priči ?
( anđele smo prodali, ali ima jedna babaroga )

E moj gospodine !
Dođite.
Tu, vjerujem, nije još kročila
Vaša skupocjena noga.
Stigli smo.
Na zgarište doma moga.
Tu zagrizite posljednji Vam zalogaj
No, ne pravite se fini.
Vidite..
Ima još..Tu, oko zgloba.

Kažete « Nađimo se na pola puta ? «
Moj gospodine !
Njega nema. Porušen je taj most.
Odavno ste moj gospodine
oglodali i tu posljednju kost.

Dođite, gospodine,
da stavimo na vagu svjetove naše,
sve krvi moje
i sve noževe Vaše.

I hvala na strpljenju. Hvala još jednom.
Evo ruka.

Zalogaj slastan.

Godina Vuka.




21:46 | Komentari 12 | Print | ^ | On/Off |

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se