Hvalospjev gluposti https://blog.dnevnik.hr/justthepine
ponedjeljak, 30.04.2012.
Stari grad Samobor - ukratko
Ako niste sigurni kamo sutra za praznik ili bilo koji drugi praznik, a imate viška slobodnog vremena, možda Vam pomognem ovim kratkim tekstom o razvalini utvrde iznad "slobodnog trgovišta Samobor"...
Prije nego se posvetimo današnjoj temi, želim se zahvaliti Samoborskom muzeju koji mi je ustupio knjigu "Samborski Stari grad". Tu knjigu, prožetu detaljnim informacijama o samom gradu, njegovim vlasnicima, određenim okolnostima i samom utjecaju na slobodno trgovište Samobor te njegove građane, napisao je Drago Miletić za Samborski muzej 2001. godine uoči stogodišnjice zaključenja ugovora o preuzimanju Staroga grada u ruke tadašnje općine. Ukoliko vas ovaj tekst potakne na detaljnije istraživanje o Starom gradu Samoboru slobodni ste to učiniti na licu mjesta (iako se trenutno i dalje ulazi na vlastitu odgovornost) i u Samoborskom muzeju. Veseli ljudi će vam rado izaći u susret. Ukratko, dođite i vidite. Uz to se malo i osladite.
Općenito o Starom gradu
Ulje na platnu 1903. g., stari Samoborski grad, Branko Šenoa,
Samoborski muzej
Oko 1260. godine sagrađen je Stari grad u Samoboru. Tvori gotovo istostranični trokut sa susjedna dva grada. Susjedi su Okić, koji je izgrađen prije 1193. godine i Lipovec koji je izgrađen 1242. godine ubrzo nakon provale tatara u naše krajeve. Okić je sagrađen na 490m nadmorske visine i nadzire prostore od Karlovca na jugu do duboko u dolinu Sutle na sjever te daleko od Zagreba na istok. Lipovec je izgrađen na 576m nadmorske visine, ali ga okolni vrhovi (Japetić 879m, Stražnik 708m, Oštrc 752m, Plešivica 777m) i odmaknutost od putova zaklanjaju od pogleda. Samobor, osim što je najmlađi po datumu izgranje, ujedno je i najniži. Nalazi se na 257m nadmorske visine. Podignut je podno vrha brda Tepec (navodno je ime dobilo po tome kaj su mame i tate govorile dječurliji da se ne tepu ili vam skiću na to brdo i u šumu), na stijeni iznad ulaska u uski usjek riječice Gradne. Zbog toga ga se lakše opaža tek iz sjevernijih smjerova. Samobor je znatno veći od svoja dva susjedna plemićka grada. Tlocrtno je višestruko razvedeniji. Tipološki ga od dva susjeda razlikuje postojanje utočišne kule. Njega su izgradili pristaše češkog kralja Otokara II. Da bi na tome dijelu ojačali staru granicu. Grad je do 1488. godine mijenjao podosta vlasnika (sve je objašnjeno u knjizi), a te godine se desila značajnija promjena. Naime, tada je kralj Matijaš Korvin mijenjao Stari grad Samobor za strateški važnu utvrdu Ormož sa Barbarom, ženom Dujma Frankopana. Time je postao zadnji kralj koji je imao u posjedu Stari grad Samobor. To preuzimanje je također bitno za građane slobodnog trgovišta Samobor jer je 16. listopada 1488. godine Zagrebački kaptol upisao Barbaru kao vlasnicu Staroga grada, niz okolnih sela, ali i slobodnog trgovišta. To je izazvalo mnoge prijepore, tužbe i trajne sukobe koji će potrajati skoro tri stoljeća.
Stabilizacija grada i važniji vlasnici od 16. stoljeća na ovamo.
U razdoblju od izgradnje pa sve do prve četvrtine 16. stoljeća grad često mijenja vlasnike i to su nakon kralja Korvina plemićke obitelji kojima je on uglavnom jedan od posjeda. Zbog toga vlasnici nemaju neku volju i želju za znatnijim ulaganjima u njega te se on u prvoj četvrtini 16. stoljeća nalazi u lošem stanju. Kako nije bio unutar nekog većeg posjeda koji bi mogao održavati grad, prosjek cijene za koju je bio prodavan je bio 4000 forinti. Ne zaboravimo, grad, točnije slobodno trgovište Samobor koje je bilo ispod Starog grada je bilo baš to, slobodno, te nije bilo obavezno služiti Starom gradu niti ispunjavati njegove financijske prohtjeve.
maketa Starog grada iz Samoborskog muzeja
koja odgovara stanju iz 1776. godine
Okolnosti se mijenjaju čestim turskim provalama i pljačkama u sjeverozapadnu Hrvatsku i Štajersku. Zbog tih provala Samobor postaje strateški važniji. Zato će kralj Ljudevit 1525. potvrditi Ivanu III. Ungnadu, pravo na Stari grad Samobor. I ne samo to. Kako bi se potakla veća ulaganja, kralj se odriče u korist Starog grada svih dohodaka kraljevske komore koje su bili obavezni plaćati Samoborci. Tim činom su dodatno stvorene tenzije koje će trajati kroz sljedeća dva i pol stoljeća jer su se gospodari Staroga grada osjećali i kao gospodari građana.
Oko 1534. godine grad je podijeljen u nasljedstvu na pola. Od tada u jednoj polovici grada žive Ungnadi, a u drugoj polovici žive bogati trgovci Gruberi koji imaju u vlasništvu rudnik u Rudama. Nakon smrti Grubera 1536. grad se zalaže iz ruke u ruku sve do predaje te polovice Franji Tahiju i njegovoj ženi Heleni Zrinskoj koji su u rodu s Gruberovima. 1577. godine Krištofor Ungnad postaje hrvatski ban i daje si zadatak da ponovno postane vlasnikom cijeloga Staroga grada. Prvo je otkupio 1578. godine založenu polovicu Ambrozu Gregorijancu iz 1567. godine. Samo da se spomene, taj zalog je bio 13.000 forinti što je podosta veća vrijednost u odnosu na onu iz 1525. godine. Gruberovih se nije mogao riješiti nego li doslovno nasiljem. Na obližnje obronke je postavio topove i tukao po gradu dok mu Gruberova udovica Klara nije predala ključeve grada. Sve do njegove smrti 1587. godine, razdoblje je obilježeno velikim nasiljem. Posebno prema samoborskim građanima koji traže pomoć zagrebačke crkve, hrvatskih staleža i kralja. Nakon njegove smrti, udajom Ane Marije Ungnad 1585. godine za grofa Tomu Erdődya, Stari grad dolazi u ruke moćnog čovjeka koji već ima u posjedu Jastrebarsko, Okić, Lipovec i Cesargrad s najvećim vlastelinstvom. Osim toga bio je Hrvatski ban, nasljedni župan Varaždinske županije, veliki vojskovođa i kasnije pobjednik slavne bitke kod Siska 1593. godine. Na žalost, prema Samoborcima nije bio nimalo milostiviji od svog prethodnika. Bio je i gori. Stradanja kroz sljedećih 37 godina su postala veća i teža.
maketa Starog grada iz Samoborskog muzeja
koja odgovara stanju iz 1776. godine
Uskoro kreće novo mijenajnje vlasnika po starim običajima. Brzo. Tu treba obratiti pozornost na cijene koje su značajno porasle. Prvo ludo povećanje 1567. godine je sigurno bilo uzrokovano uključivanjem Ruda sa pripadajućim rudnikom u posjed. Tamo se vadio prvenstveno bakar, ali i željezo. Godinu dana poslije smrti velikoga bana, posjedi su podijeljeni među sinovima. Prihode od rudarenja su dijelili na jednake dijelove, a grad je također razdijeljen. S time da su neki dijelovi grada ostali zajednički. Takva raspodjela očeve imovine je izazvala razmirice pa je Sigismund koji je postao banom, želio istisnuti iz grada braću i sestre makar i silom. Tomina su djeca rano umrla, a nakon Sigismundove smrti 1639. godine živa je još samo Elizabeta koja postaje jedini vlasnik grada. Nakon njene smrti, gradom upravlja Ana Elizabeta, žena Ivana Gerberta Auersperga, vrhovnog generala hrvatske krajine. Poslije 1689. vlasništvo preuzima njen sin Teodorik koji 1701. daje Stari grad i Rude u zakup na pedeset godina Aleksandru, Jurju i Krištoforu Erdődyu za 30.000 forinti. Oni zbog velikih dugova prodaju samoborske posjede sa svom pokretnom imovinom na tim imanjima Franji Antunu Auerspergu za 92.321 forintu. Franjo drži grad do smrti kada ga ostavlja u nasljedstvo sinu Josipu Antunu. Međutim, ostavlja mu i pozamašni dug od 62.554 forinte zbog čega je 1764. ovaj prisiljen prodati grad zajedno sa Rudama. Kupac je Josip Erdődy za 104.900 forinti. Josip umire iste godine, a grad nasljeđuju braća Ljudevit, Ladislav i Leopold koji ga prodaju zajedno sa svim posjedima koji mu pripadaju te Rudama za 210.000 forinti Krištoforu Erdődyu. Srećom po Samoborce, na vlast dolazi carica Marija Terezija koja vraća trgovištu većinu privilegija 1769. godine. Time se završava period od skoro 300 godina stalnih prijepora i parničenja između građana trgovišta i gospodara Staroga grada. Vidiljivo je također, da nakon Grubera, Stari grad veže uz sebe Rude i rudnik što mu osigurava veću cijenu kako vrijeme odmiče, ali i daje sigurnost ulaganja u grad i njegovo održavanje. Ima još jedna suluda zanimljivost vezana za taj period, ali to pročitajte pod zanimljivostima.
Propadanje Staroga grada i pokušaji sanacije
slika s weba turističke zajednice zagrebačke županije
Kroz 19. stoljeće Stari grad je u posjedu raznih obitelji, ali se u njemu više ne živi. Dotrajali krovovi se urušavaju kao i dotrajali podovi. Zidove natapaju kiša i snijeg. Rastače ih led. Tome su se vjerojatno veselili građani trgovišta jer se sjena Staroga grada i njegovih gospodara navlačila nad njihove građanske slobode i pravice skoro tri stoljeća. Sva patnja i bol nisu bili zaboravljeni.
Međutim, budi se Romantizam. Šenoini povijesni romani su sve popularniji. Napušteni grad obilaze znatiželjni i zaljubljeni. Tako je jednom prigodom Stanko Vraz, šetajući i misleći na svoju ljubljenu Ljubicu, Juliku Kantily, oko 1837. godine zapisao u zidine Staroga grada "četiri jednostavne i mile": Rosicza, Dushicza, Csvetek, Fiolica.
Svijest građana se promijenila. Smekšalo se srce. Ideja o očuvanju zidina je pala na plodno tlo i počela je rasti. Prvi korak k tome cilju je napravljen 1901. godine kada je od posljenjeg vlasnika grofa Monteccucolija zatražen otkup ruševina zajedno s 27 jutara šume. Ugovor je sklopljen 4. travnja 1902. godine. Po njemu je općina došla u posjed traženog za 5.293 krune i 92 filira. Zidine i grad su sada već izgledali vrlo derutno. Prvu sanaciju je napravilo Šporstko društvo "Šišmiš" od 1910.-1912. godine. Sljedeće opsežnija istraživanja je napravio Tihomil Strahuljak 1942.-1943. godine. Kraj drugog svjetskog rata donio je uništeno gospodarstvo, a malom broju hrvatskih konzervatora velike probleme i poslove u vidu uništene povijesne jezgre gradskih središta, razoren niz spomenika unutar gradova, devastirane barokne dvorce i teško oštećene velike crkvene komplekse. Zbog toga nije bilo za očekivati da će se nastaviti radovi pokrenuti za NDH. Tek krajem 1951. počasni konzervator Samobora Ivica Sudnik traži barem 500.000 dinara za radove. Četiri godine poslije, ponovno obavještava Konzervatorski zavod o stanju i zahtjeva pritisak na općinu da iz budžeta osigura sredstva za najneophodnije radove. Na temelju tog dopisa, šalje se konzervator Josip Ladović da utvrdi stanje. Na terenu nalazi samoborsku mladež kako pod nadzorom Ivice Sudnika čisti i uređuje Stari grad. U kolovozu, načelnik općine obečava "par vreća cementa", ali to nikada nije ispunjeno (politika je kurva), a krajem godine Josip Ladović upozorava na opasnosti koje prijete izletnicima na Starom gradu. Prvim pravim radovima se pristupilo u srpnju 1962. dobrovoljnim radom samoborskih studenata koji raščišćavaju, krče i čiste Stari grad pod vodstvom Janka Filipeca. Građevinske radove obavlja "Komunalac", ali tek krajem listopada. Sanirana su najkritičnija mjesta na istočnom pročelju Ajtićeve kuće, jugoistočni ugao obrambenog zida, dersane su unutrašnje plohe zidova istočnog i sjevernog krila palasa, jugozapadne i branič kule, u kapeli je izvedena izolacija svoda substrukcije, zazidana su južna vrata da bi se spriječilo nekontrolirani ulazak u grad, "izvršene su rekonstrukcije detalja gotičkih prozora i portala, topničkih i puščanih strijelnica preinačenih u vrijeme barokne pregradnje ili srušenih u toku propadanja grada... Restaurirani su oni dijelovi zidova i lukova gdje je to zbog konstruktivnih razloga ili prezentiranja plastično prostorne jasnoće bilo potrebno."
1963. godine se nastavlja s radovima i započinje s nekim novima. Iste je godine napravljen predračun troškova rekonstrukcije peterokutne kule i njena preinaka u ugostiteljski objekt. Predviđena cijena je bila deset puta veća od iznosa kojim se raspolagalo za zaštitne radove. 1964. godine se nastavilo s programom zaštitnih radova iz prethodnih godina, a dokumentacija iz 1965. godine nam daje na uvid samo aproksimativne troškove. Iz toga se da zaključiti da se s radovima stalo. Na žalost, dobro utabani put kojim se krenulo nije nastavljen. U to vrijeme sustav financiranja je zahtijevao da razvijenije općine sudjeluju u takvim projektima s 30% iznosa. U tri godine radova, općina je sudjelovala s mizernih 8% uz dobrovoljan rad studenata. Očito u to vrijeme u općini nije bilo interesa za planiranu sanaciju čime je Samobor dugoročno oštećen i osiromašena mu je turistička ponuda od koje može vući profit. Grad je ponovno prepušten devastiranju posjetitelja, hirovima i zakonima prirode koja na kraju u takvim slučajevima uvijek odnosi pobjedu. Nakon 30 godina u povodu 750. godišnjice povelje kralja Bele IV. Trgovištu Samobor, općina je osnovala Odbor za proslavu 750. godišnjice grada Samobora koji nastoji pokrenuti radove na Starom gradu, ali bez uspjeha. U posljednjih pet godina započeti su radovi koji su imali za cilj zaustavljanje odrona kamenja sa vrha zidina kao i propadanja. Unazad godinu dana podignute su skele s vanjske strane zidina pa je za nadati se da će Stari grad Samobor još dugo biti vidljiv s autoputa dok se ide na izlaz Samobor – Bregana te da će prizvati u svoje odaje znatiželjne turiste.
slikao Matija28 – pticica.com
slikano je sa ponovno izgrađenog starog vidikovca koji
je originalno podignut 1912. godine
Zanimljivosti Staroga grada
* Stari grad Samobor čini gotovo istostraničan trokut sa svoja susjedna dva grada Okićem i Lipovcem.
* Barbara Celjska, Crna kraljica, gospodarila je Starim gradom Samoborom. Bila je poznata po tome da dobije što poželi i kojeg god muškarca poželi. Po legendi je Stari grad uživao u festivalima seksa. Također, bavila se tu i alkemijom. Njena alkemijska djelatnost je poznata iz zapisa njenog suvremenika, češkog alkemičara Johanna von Laaza. Taj zapis je objavljen u Laazovom djelu Via universalis i u uvodu sedmog izdanja djela Bazilija Valentina Chymische Schriften (1717.).
* Do prve četvrtine 16. stoljeća je vrlo niska cijena otkupa koja kasnije raste pripajanjem Ruda pod njegovo okrilje te s počenih 4.000 forinti u prosjeku dolazimo do cijene od 210.000 forinti.
* Pola Starog grada je pripadalo zloglasnom Franji Tahiju.
* Preuzimanje ključeva grada 1578. je bilo izvedeno granatiranjem istoga dok vlasnica nije popustila i predala mu ključeve svoje polovine grada.
* Gotovo tri stoljeća su trajali sukobi gospodara Staroga grada sa građanima slobodnog trgovišta Samobor
* Krištofor Erdődy je u Genovi na kartama izgubio Stari grad (kakav mulac) koji je 1777. godine sudskom presudom dan na upravljanje pobjednicima kartaške igre u trajanju od 32 godine.
* 1911. je zamiješana prva "fangla" morta za krpanje pukotina.
* 1911. je država na njemu odobrila prva novčana sredstva za zaštitne radove jednog plemićkog grada u Hrvatskoj.
* 1912. su prvi puta natkriti dijelovi arhitektonskog sklopa plemićkog grada, a njihovim prostorima dan suvremeni sadržaj.
* 1912. je uređen prvi muzej unutar jednog ruševnog plemićkog grada.
* 1912. su njegovi ruševni zidovi prvi noću rasvijetljeni.
* 1912. je priređen pravi vatromet sa mjesta gdje stoji Stari grad Samobor.
* 1942. su provedena prva stručna istraživanja jednog plemićkog grada.
* Priča se da postoji tunel koji spaja Stari grad i crkvicu sv. Mihala podno njega i da će uskoro biti ponovno probijen te pušten u pogon u turističke svrhe.
| < | travanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (1)
Travanj 2012 (4)
Ožujak 2012 (3)
Listopad 2011 (2)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Veljača 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Listopad 2009 (3)
Rujan 2009 (2)
Srpanj 2009 (1)
Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (5)
Travanj 2009 (3)
Ožujak 2009 (6)
Veljača 2009 (5)
Siječanj 2009 (6)
Prosinac 2008 (9)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (8)
Rujan 2008 (8)
Kolovoz 2008 (2)
Srpanj 2008 (3)
Opis bloga
Iskreno, profiliranje mi i nije neka fora jer se uvijek rastočim u raznim smjerovima. Osnovna misao i vodilja je pisati o onim događajima koji me dirnu s lijepe strane, a bome i s grde. Ponekad poželim podijeliti ljudsku glupost s mnogim ljudima. Nadam se kako ću ovdje to i uspjeti.
Linkovi
Pošta
Web album
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Forum.hr
Monitor.hr
Blogovi:
Simo Mraović - 16.12.2008 RIP
Mile Kekin
Nebuloze moje
Mreža - Kriza srednjih godina
Živjeti svoj život
Sidney
mindbuilding
Bedasta curica
ljubavnica29
by Andrejevna
neverinov blog
Tičerica
marchelina
Kenguur
Kinky Kolumnistica
Moji "poroci":
Lois McMaster Bujold
Vorkosigan saga
The West
NK Dinamo
KHL Medveščak
NY Rangers
Stripovi.com
Sergio Bonelli Editore
Zanimljivo:
AskMen.com
SportNet
Hrvatski golf portal
bućkuriš pameti
23.03.2012.
Ide od prilike ovako: "Budimo veseli. Proljeće je tu kao i prvi znakovi proljeća. Bosanci na mješalicama, visibabe i ostalo bilje..."
Frano Ridjan - HR2 (dobra fora i nikako nije za zamjeriti)
19.02. 2009
Jedanput san ispisala dva ipo lista kontrolnog iz te ka privredne matematike, sa nijednin tačnin rezultatom od mogućih dvajspet. Profesorica je bila tako fascinirana mojon blentavošću da mi je dala dva, samo da prođen i da oden ća. Vajda je, kalkulirajući, a ko će znat kalkulirat ako ne profa iz matematike, zakjučila da ja sa svojin kategoričkin neznanjem matematike mogu nanit puno manje štete široj društvenoj zajednici nego njenim živcima i njihovoj školi općenito.
marchelina
30.06.2009
Sportski, pa i životni vrhunac nije biti najbolji, najviši, najjači, jer to mogu biti samo rijetki. Pravi vrhunac je izvući maksimum iz onoga čime raspolažeš.
Bernard Jurišić (SportNet)
01.04.2009
Nekada, kada bi Dinamo gubio ili Zambata promašio gol, klinci bi dobivali “šljagu”, no, zamislite nesretno dijete da mu otac udari “klepetušu” svaki put kad Josip Tadić promaši gol? To bi već bilo brutalno...
Tomislav Židak (Jutarnji list)
01.02.2009
Čovjek je najsavršenije biće koje može napraviti svaka budala.
autor... Na žalost, meni nepoznat.
13.12.2008
....all things share the same breath....the beast, the tree, the man .... the air shares it's spirit with all the life it supports."
poglavica Seattle Dwamish
09.11.2008
May the stars carry your sadness away,
May the flowers fill your heart with beauty,
May hope forever wipe away your tears,
And, above all, may silence make you strong. 
poglavica Dan George
30.09.2008
Life is hard; it's harder if you're stupid. 
John Wayne
27.08.2008.
“Lijepa će te izdati, ružna ti se neće svidjati; siromašna će te upropastiti, a bogata će tobom vladati. Eto, izaberi šta ćeš najlakše podnositi.” 
Aristip
15.07.2008.
Life is a sexually transmitted disease. 
Dotepli se u količinama