podravina

PodSesvete Picassa biografija GoogleKarta mail

Krapinski je pračovjek lovio podravske mamute - Etnografska zbirka Josipa Cugovčana - Blog.hr

četvrtak, 11.10.2007.

Krapinski je pračovjek lovio podravske mamute

Prema nalazima zuba, bedrenih kosti, kljova i drugih životinjskih ostataka s punim se pravom može tvrditi da su prostore današnje Podravine, kao i susjedne krajeve, nastavali u dalekoj povijesti najveći sisavci. Čak nisu bili ni rijetkost ni mamuti, visina kojih je dosezala i sedam metara, a težina im je bila i nekoliko tona. Tada je, a riječ je o vremenu prije desetak tisuća godina, na ovim prostorima, tvrdi mr. Darko Rukavina, voditelj geološko-paleontološkog odijela u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju, bujao život. Da to nisu samo pretpostavke, potvrđuju upravo spomenuti nalazi koje pronalaze podravski skupljači starina i entuzijasti Ivan Zvijerac iz Torčeca, Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta i Milan Laklija iz Ferdinandovca.

mamut


Lov vatrom i toljagom
Zahvaljujući njima, potvrđena je teza o životu uz Dravu u vrijeme kada je na ovim europskim prostorima prebivao neandertalac, najslavniji izdanak kojega je krapinski pračovjek. To dokazuje poprilično sačuvan kutnjak iz čeljusti dvorogog šumskog nosoroga, starost kojega se procjenjuje na 125 tisuća godina a nalazi se u zbirci gosp. Josipa Cugovčana.
- Okolica Drave kraj Podravskih Sesveta, ali i šire, ležište je ostataka najstarije povijesti. Ostaci stari i nekoliko tisuća godina nalaze se na gotovo svakoj oranici, kao i šljunčarama koje su danas na nekadašnjem koritu Drave. Tako sam i ovaj zub pronašao u jednoj od ovdašnjih šljunčara, na gotovo 17 metara dubine – priča Josip Cugovčan, zbirka kojega obiluje brojnim dokazima. No, sve zasigurno nadmašuje spomenuti zub nosoroga, koji daje naslutiti da je ovdje bila čak pradomovina današnjim njihovim afričkim srodnicima. No, za takvo što potrebna su i pojašnjenja mr. Darka Rukavine. Sve je naime vezano, uz vremenska razdoblja, točnije smjene toplih i ledenih doba. Posljednje zaleđivanje, njegova je teza, zahvatilo je naše krajeve prije stotinjak tisuća godina i trajalo je gotovo 90 tisuća godina, nakon čega je naglo zatoplilo te se klima bitno nije mijenjala do današnjih dana. Posljednjem zaleđivanju, prema toj tezi, prethodio je toplodobni period u kojem su ovdje prebivali nosorozi i druge životinje, pa tako i šumski nosorozi, srodnik kojega je, vunasti nosorog, preživio ledenu kataklizmu. Nema dvojbe da su te životinje bile i jedini izvor hrane tadašnjim praljudima koji su živjeli u špiljama gorja između Drave i Save. Tu su se radi ispaše zadržavali nosorozi, mamuti, jeleni te druga divljač. Stoga je zanimljiva teza Ivana Zverca da su se čak do tih dravskih nizina spuštali krapinski neandertalci u potrazi za hranom.
- sudeći prema nalazima na tim našim prostorima, ali i diljem Europe, očito su ih lovili u krdima. Znali bi ih natjerati vatrom na rubove provalija ili močvara te bi ih potom zatukli kamenim sjekirama i toljagama – iznosi Ivan Zverac teoriju koja je dobila i znanstvenu potvrdu.

mamut


Novo ledeno doba za 25.000 godina
Stoga je očito, podravske nosoroge i mamute tamanio i krapinski pračovjek, ali on nije i jedini krivac za to što su nestali s ovih prostora. Naime, nestankom ledenog doba životinje su se povlačile na sjever, što je mnoge stajalo života pa i nestanka cijelih vrsta, naime, kako navode stručnjaci, životinje su upadale u močvare koje su nastale otapanjem leda, iz kojih se nisu mogle izvući. Močvara je najviše bilo upravo u današnjoj Podravini.
- Svi nas nalazi upućuju na pretpostavke da je ovo bio glavni koridor koji je povezivao južnu i sjevernu Europu, što je u neku ruku i shvatljivo jer se prelazila samo jedna rijeka. U to su vrijeme vode, naime, bile velika prepreka svim živim bićima, a kako je Drava tu bila najplića, shvatljivo je da su izabrali taj put – smatra Josip Cugovčan, a tu je tezu svojedobno podržao i dr. Zorko Marković, bez sumnje najbolji poznavatelj najstarije povijesti podravskih, a i hrvatskih prostora. Potvrda toga su u neku ruku i današnja nalazišta kostiju te drugih predmeta na koje nailaze arheolozi i paleontolozi, a i ostali skupljači. Upravo je ovih dana Milan Laklija kraj Ferdinandovca, među ostalim pronašao i rog velikog jelena, pretka današnjih lopatara, koji su znatno skromnijih veličina. Današnje generacije o tome doznaju samo zahvaljujući paleontolozima i zanesenjacima koji ne žale vremena ni truda prevrtati po oranicama, šljunčarama i napuštenim riječnim koritima. Zahvaljujući njima, spoznalo se što se ovdje zbivalo prije stotinjak tisuća pa i više godina, ali kako tvrdi mr. Darko Rukavina, i ono što će se još zbiti. Naime, on već nagovješćuje novo zaleđivanje. Redovit je to slijed te nakon sadašnjeg toplog doba, koje traje već desetak tisuća godina, nužno će nastupiti ledeno.
- No, novo ledeno doba neće zahvatiti nas. Očekuje se, naime, tek za 25 tisuća godina – za utjehu će taj poznati paleontolog.
Večernji list 21.10.2001. Jovo Rojčević

- 09:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se