IMOTSKAKRAJINA

srijeda, 31.01.2007.

Osniva se poljoprivredna zadruga u Imotskom

U Imotskoj krajini se nakon skoro dvadeset godina osniva poljoprivredna zadruga.U srijedu je u Imotskom održan inicijativni sastanak 18 imotskih poljoprivrednika,koji su odlučili već u subotu utemeljiti prvi braniteljsku poljoprivrednu zadrugu. Njen naziv,složili su se svi,bit će "Imoćanka“ i okupljat će sve one koji se žele baviti proizvodnjom i plasmanom svojih proizvoda.Na inicijativnom sastanku,što je vrlo bitno,ali i po prvi put na jednom mjestu našli su se stočari,vinogradari,povrćari,voćari,proizvođači meda.Jedinstveni su u nakani da samo udruženi mogu izaći na tržište,a njihova Braniteljska zadruga stati će iza njih i s njom će biti sigurniji na tržištu.Prijedlog da predsjednik Skupštine "Imoćanke“ bude ing.Ferdinand Puljić, a voditelj zadruge Teo Klapirić,usvojen je jednoglasno

31.01.2007. u 23:37 • 0 KomentaraPrint#

Župan Sanader sa poglavarstvom grada Imotskog

Župan Splitsko-dalmatinski Ante Sanader sa suradnicima, boravio je u utorak u radnoj posjeti gradu Imotskom. Gradonačelnik Ante Đuzel zajedno sa Poglavarstvom, upoznao je župana s investicijskim aktivnostima grada, te zatražio konkretnu pomoć. U prvom redu to je realizacija obnove tri područne škole u Vinjanima Gornjim, kao i obnova Osnovne glazbene škole, izgradnja vodovoda prema Vinjanima Gornjim. Pored toga zatražena je pomoć Županije u uređenju i asfaltiranju nerazvrstanih prometnica,te poštivanje preuzetih obveza Županije oko otplate kredita za Dječji vrtić u Imotskom. Kredit je dignut prije nekoliko godina za isplatu zaostalih plaća uposlenicima,a bivši župan Kruno Peronja je u ime Županije potpisao ugovor,po kojem se Županija obvezuje vraćati taj kredit. Bilo je riječi i oko loših uvjeta u novoj sportskoj dvorani u Imotskom ..Dvorana nije u funkciji , jer prokišnjava,pa je zatražena i pravna pomoć Županije, kako bi se izvođač primorao na saniranje krovišta. Također je bilo riječi o poslovnoj zoni. Župan Sanader istaknuo je da se Županija zalaže za ravnomjerni razvoj svih sredina u Županiji,pa tako i Imotskog, obećavši da će sve preuzete obveze i ovaj sastav Županijske vlade ispuniti, pa tako i otplatu kredita za vrtić. Dožupanica Anđelka Vuko iznijela je prioritet privatizacije Trimota i Imote, a posebno sanaciju stanja u Vodoprivredi Imotski,gdje Županija ima 33 posto vlasništva. -S ministrom Polančecom smo prije neki dan upravo razgovarali o te tri Imotske tvrtke I imamo garanciju Vlade da će se nastojati zadržati 370 radnih mjesta,što je za Imotski od velike važnosti,izjavila je dožupanica Vuko. Na pitanje županu Sanaderu,kako se kreću poslovi oko početka radova na probijanju tunela kroz Biokovo,dobili smo odgovor da sve teče prema planu,te da se ubrzo očekuje I dogovor s Ljubom Grepom sadašnjim koncesionarom,te s ministrom Kalmetom.Tunel ide i tu više nema dvojbe, bio je odlučan župan Sanader, baš kao i njegov prezimenjak predsjednik Vlade Ivo,prilikom posljednje posjete Imotskom.

31.01.2007. u 00:02 • 0 KomentaraPrint#

petak, 26.01.2007.

Još se krade šljunak iz prološkog polja

Već više od 30 godina iz Prološkog polja protuzakonito se odvozi šljunak, a nitko još ne snosi posljedice.

Kad se iz polja odveze šljunak, ostanu rupe koje su idealno mjesto za ilegalno odlaganje otpada. Divlja smetlišta, na žalost, kriju nečiju “crnu rabotu”, a uz to su i leglo zaraze jer “čuvaju” trupla životinja i iznutrica od kojih se širi nepodnošljiv smrad stotine metara uokolo.

I dok nas u Općini Proložac uvjeravaju da su zatražili zabranu krađe rudnog bogatstva, pijesak i dalje “odlazi”. Javna je tajna, kako ističu Proložani, da su se prije nekoliko godina od privatnih osoba kupovale parcele zemlje za nekoliko tisuća njemačkih maraka da bi se zatim iz njih izvozio šljunak. Na tome se zarađivalo i do 20 puta više nego što je iznosila cijena parcele.

Iako Zakon o rudarstvu strogo i precizno propisuje način na koji se može eksploatirati rudno polje u Prološcu, očito ga nitko ne poštuje. Uz elaborat o istraživanju, odobrenje za eksploataciju polja, rudarsku koncesiju, građevinsku dozvolu i sanaciju nakon eksploatacije, ostaje tek činjenica da svega toga nema. Čini se da nema čak ni kazne jer iako se kreće od 40 do 250 tisuća kuna, nitko nikad nije bio kažnjen.

Prološki se šljunak 90-ih godina najviše koristio za gradnju kanalizacije, telefonije i vodoopskrbe te nasipanje putova po cijeloj Imotskoj krajini. Procjenjuje se da je iskopano otprilike dva milijuna prostornih metara šljunka čija je vrijednost veća od 40 milijuna kuna. Općinska vlast pokazala je dobru volju za rješavanje tog problema te nezakoniti odvoz šljunka prijavila Državnom inspektoratu i policiji.

- U općinskom prostornom planu ni prije, a ni sada ne postoji nikakav kamenolom, odnosno polje za eksploataciju mineralnih sirovina. To je samo poljoprivredno zemljište. Općina je učinila sve što je trebala da bi se zaustavio ilegalni odvoz šljunka, a sada je na državnim institucijama da odrade svoj dio posla - rekao je načelnik općine Proložac, Mate Lasić.
Za sanaciju divljih smetišta 10 puta više novca od predviđenog
Na upit gdje su, među ostalim, utrošene 242 tisuće kuna, a predviđeno je bilo samo 25 tisuća za Program zaštite okoliša u 2006., načelnik je odgovorio da nije riječ samo o divljim odlagalištima otpada u Prološkom polju.

- Uz samu cestu, ali i po okolnim mjestima, svakodnevno niču divlji deponiji. Taj je novac utrošen upravo za njihovu sanaciju - rekao je Lasić. Općina Proložac zatražila je i od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost određena sredstva za sanaciju divljih odlagališta otpada u ilegalnim iskopima.



26.01.2007. u 11:11 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 24.01.2007.

Izjava Ante Sanadera o tunelu kroz Biokovo

Još krajem prošle godine ja, Živko Nenadić i minister Kalmeta imali smo sastanak sa gospodinom Ljubom Grepom,direktorom Mediteran union tunela, u Zagrebu. Tada smo se i dogovorili o svim detaljima oko preuzimanja koncesije,za gradnju tunela.Novac koji je on uplatio čeka ga na računu u Županiji, a ministar je kod Građevinskog fakulteta zatražio I reviziju sve potrebne dokumentacije, oko izgradnje tunela, uključujući i građevinsku dozvolu, koju je dobio gospodin Grepo. Koliko imam informacije to je sve pri kraju, pa mislim da bi već u veljači na sjednici Županijske skupštine tunel bio na dnevnom redu.

Znači, predstoji nam raspisivanje novog natječaja i onda ulazak u posao, tako da su i posve realne premjerove izjave u Imotskom, kako će se tunel sveti Ilija kroz Biokovo uskoro početi graditi, izjavio je župan Ante Sanader
.

24.01.2007. u 21:00 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 21.01.2007.

Probija se tunel kroz Biokovo !

Proslava 17. obljetnice utemeljenja HDZ-a za Imotski i Imotsku krajinu obilježena je u Imotskom, svečanije nego prethodnih godina. Razlog tome svakako je nazočnost samog vrha HDZ-a i Vlade na čelu s dr.Ivom Sanaderom.
Uz njega bili su još i potpredsjednik Sabora Luka Bebić, glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak, župan Ante Sanader, Božo Ljubić iz HDZ-a za Bosnu i Hercegovinu, te brojni saborski zastupnici. U dvoranu Gradskog kina natiskalo se više od 700 ljudi, a mnogi su ostali vani.
- Ovdje iz ponosnog Imotskog i Imotske krajine poručujem svim strankama i njihovim čelnicima u Hrvatskoj: "Prestanite neutemeljeno, pa bilo to i u predizborno vrijeme, prozivati i neargumentirano etiketirati sve ono dobro za Hrvatsku. Mi iz HDZ-a znat ćemo na sve te objede odgovoriti, ali u ključnim segmentima treba malo dostojanstva i zajedništva, a sve u interesu Hrvatske. Kako god su naši rukometaši, primjerice osvojili sve svjetske titule igrajući na terenu i u areni, tako i mi moramo ravnopravno se izboriti za svoj europski i svjetski status. Džaba ti je ako si gledatelj i promatrač, samo se borbom i vrednovanjem naših posebnosti možemo ravnopravno nositi sa svima u Europi. Stoga više ne želimo biti ispred ničijih vrata, želimo za zajedničim stolom zajednički donositi odluke", poručio je Sanader.
- Gradit ćemo most Pelješac-kopno, bez obzira na kritike onih koji ništa napravili nisu za svoga mandata. Iz razloga da taj predivni poluotok živne i iskoriste se njegovi resursi, i resursi otoka koji mu gravitiraju, ali i da više ne pokazuje, primjerice, Imoćanin putovnicu ili osobnu iskaznicu kada želi ići u Dubrovnik. Već sam sada rekao županu Sanaderu i ministru Kalmeti da pod hitno pripreme sve potrebno oko početka radova na tunelu Sveti Ilija kroz Biokovo. Još ove godine započet ćemo njegovo probijanje, na opće zadovoljstvo nazočnih izjavio je dr.Ivo Sanader, također pozvavši na ujedinjenje svih članova HDZ-a u Bosni i Hercegovini.
Tek je Živko Nenadić, predsjednik Županijskog HDZ-a, istaknuo veliko pospremanje u redovima HDZ-a Imotski, upravo nakon ove proslave, dok je Luka Bebić prozvao SDP kako izmišlja optužbe u vezi s gradnjom hidrocentrala na Neretvi.
- Davno smo mi o tome govorili i razmišljali, a sada nam SDP soli pamet - istaknuo je Bebić.
Prije same svečane sjednice izaslanstvo HDZ-a na čelu s dr.Sanaderom na spomen-križ na Topani položilo je vijence u spomen na sve pale hrvatske branitelje.

21.01.2007. u 12:41 • 5 KomentaraPrint#

četvrtak, 18.01.2007.

Remećenje javnog reda i mira u gradu

Učestali noćni neredi u danima vikenda u samom središtu grada Imotskog, posebno na Šetalištu Stjepana Radića, teško ranjavanje nedužnih ljudi,divljanje dijela pijane mladeži, ponajviše onih ispod 18 godina, te remećenje javnog reda i mira te uništavanje gradske imovine, prelilo je čašu strpljenja građana koji žive u toj ulici,ali i susjednim ulicama. Peticija upućena Poglavarstvu grada, policiji, inspekcijama, nije urodila plodom, pa je u utorak na inicijativu građana održan zajednički sastanak u Poglavarstvu grada. S kolikom su ozbiljnošću gradski oci shvatili ogorčenje svojih građana,svjedoči činjenica da se sastanku odazvalo kompletno Poglavarstvo te predstavnici inspekcijih službi /Ivica Rebić/,ureda za turizam /Valerija Brečić/,

Građani su zatražili od inspekcijskih službi da povedu računa o uredovnom vremenu ugostiteljskih objekata,uvjetima za dobivanje dozvola za rad noćnih klubova u strogom središtu Grada, količini buke, a od policije traže provođenje zakona,ponajprije onog koji se odnosi na točenje alkohola maloljetnicima, njihov noćni izlazak bez nazočnosti roditelja.

Zbog iznimno ozbiljne situacije koja se iz vikenda u vikend ponavlja ulicama Imotskog,sazvan je za tjedan dana hitan sastanak svih odgovornih za ovakvo stanje u Imotskom
.

18.01.2007. u 13:09 • 0 KomentaraPrint#

petak, 12.01.2007.

Slobodan Stapić iz Zagvozda

Image Hosted by ImageShack.us
Slobodan pokazuje Titovu sliku

Iako je u Zagvozdu svakim danom sve manje stanovnika, ipak ima onih koji se vraćaju iz «bilog svita» proživjeti staračke, umirovljeničke dane, u rodnom kraju. Slobodan Stapić nakon nekoliko desetljeća tuđine, vratio se na rodno ognjište, izgradio novu kuću, i prima mirovinu u eurima. Ostatak obitelji još je u Njemačkoj, a on neopterećen egzistencijalnim pitanjima traži ljepotu u rodnom kršu. Još je za napomenuti da je Slobodan jedan od rijetkih, ako ne i jedini Imoćanin, koji u svom dnevnom boravku, na zidu drži sliku «druga Tita»!? Kako kaže; -«To je za inat svim velikim Hrvatima koji se busaju u prsa a pljačkaju vlastiti narod, …no pustimo politiku!».

Tek smo usput navrnuli u njegov dnevni boravak, među ostalim interesantno je kod Slobodana to što u svakom komadu kamena ili drveta pronađe neku povezu iz svog, nadasve burnog života. Prvo što nam je pokazao svog «Šaru», pasa u kamenu, zatim sove od borovih šišaka… Priznaje da pokoji komad drveta doradi, tek toliko da i drugi prepoznaju ono što on već u njima vidi. Zatim, nebrojeno, ptica, drvenih zmija, sotona Lucifer, a posebnu mjesto na polici Slobodanovih «umjetnina» zauzima iz krša istrgana drvena Španjolka. …

«Radio sam u Njemačkoj kao vozač, a nema vozača koji ne voli ženske! I ja sam jednom davno, volio jednu Španjolku. Sada sam je ponovno pronašao ukorijenjenu, sljubljenu sa zagvoškim kamenom». Kazuje nam Slobodan Stapić, i već danas traži nove poveze svoje životne priče i prirode u Zabiokovskom kršu.



12.01.2007. u 17:04 • 1 KomentaraPrint#

Miniran mercedes

Image Hosted by ImageShack.us

Po službenome policijskom izvješću, a i kazivanju ukućana i susjeda 8.siječnja oko 4 sata, miniran je automobil mercedes ST 745-IM, star 12 godina, vlasništvo Svemira Bilandžića (38) iz Turjaka. Eksplozivna naprava prouzročila je veću štetu na prednjoj desnoj strani automobila. Istog dana ujutro po dojavi, kriminalisti PU splitsko-dalmatinske obavili su očevid na mjestu događaja, a vlasnik automobila ispitan je istovremeno u Policijskoj postaji Sinj.

Dijelovi automobila odbacivani su i do 20 metara unaokolo, ali na vlasnikovoj i susjednim kućama nije bilo oštećenja. Kuća Svemira Bilandžića udaljena je od ceste Brnaze Trilj Cista Provo Imotski 40 metara prema zapadu, a nalazi se odmah do bivšeg rudnika pijeska u Turjacima i Košutama. Pristup do kuće i dvorišta potpuno je otvoren.

- Čula sam noćas eksploziju. Nakon toga mlađa kćerkica rekla mi je: "Mama, mogu li leći k vama", ali nisam ni pomislila da je miniran mercedes. Jest da jedna osoba iz susjednog sela hoda po bivšem rudniku galameći noću, ali nije opasna. Živimo mirno. I sama bih rekla: "Bože, neka ovako bude i dalje." Danas smo suprug i ja ustali ranije jer sam trebala ići u Split vaditi krv. Kad sam izašla pred kuću u čudu sam vidjela da svijetli automobil, iako je bio okrenut prema zapadu. Suprug je taman vezao cipele. Bilo je maglovito pa sam se bolje zagledala u auto i vidjela da je miniran. Ne znam tko bi to učinio i zašto rekla nam je Suzana Bilandžić, dodajući da ni s kim nisu u svađi i nikomu nisu ništa dužni.

I susjedi u obitelji Sablić, Klapež i Dodig čuli su eksploziju, ali su to protumačili na različite načine i nisu povezali s ovim slučajem.

12.01.2007. u 16:22 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 08.01.2007.

Pogon Brodosplita u Prološcu na udaru narkomana

U samom središtu općine Proložac već nekoliko godina prazan i devastiran stoji nekadašnji pogon Brodosplita. Otvoren 80-ih, proizvodio je strojeve za proizvodnju najlona.

Devedesetih, kada je privatiziran i kupljen od poduzeća Arma d.o.o., vlasništvo Ivana Glavaša iz Zagreba, u svojim pogonima proizvodio je i prve haubice za Hrvatsku vojsku. Samo poslije dvije-tri godine, polovinom 90-h, poduzeće doživljava svoj krah, a 40-ak Proložana uposlenih u pogonu dobiva svoje radne knjižice. Danas su ovi pogoni, kazuju nam stanovnici iz obližnjih kuća, okupljalište narkomana kojima, na žalost, očito nitko ne može stati u kraj.

U svom “narkocarstvu” oni nesmetano “uživaju” u svijetu opijenosti i ludila. Sam pogled na napuštene i devastirane pogone djeluje zastrašujuće. Na sve strane razbacana dokumentacija nekad uzorne tvrtke, iščupane instalacije, razbijana stakla i vrata ostavljaju neugodan, pomalo zastrašujući dojam. U jednoj od desetak prostorija nailazimo na svježe ostatke narkomanskog pribora. Jedna svijeća- šterika, žličica, čaša nekoliko sprica, odbačena roba i ostaci vatre na otvorenom ognjištu govore sami za sebe.

U nekadašnjem pogonu ostala je tek nova višetonska stropna dizalica danas ogoljena, a dijelovi, kako nam kažu Proložani, prodani za tek koji gram heroina. Od planiranih ulaganja u ovaj pogon razmišlja se, kako doznajemo, i o mogućoj gradnji prve hladnjače u Imotskoj krajini za skladištenje voća i povrća.

- Nastojat ću na bilo koji način oživjeti ovaj pogon. Možda ću ga nekome iznajmiti ili ću s nekim ući u zajedničke poslove. Upravo sam u fazi pregovora s velikim hrvatskim tvrtkama i trgovačkim lancima o oživljavanju i uređenju pogona - rekao nam je Ivan Glavaš u telefonskom razgovoru koji je upoznat s trenutačnim stanjem prološkog pogona.

Stvarnost je ipak, reći će mnogi u ovom trenutku, sasvim drukčija, naprosto strašna na samu pomisao da se upravo u ovim pogonima u sitne noćne sate skupljaju neki od onih 180 evidentiranih imotskih narkomana i dilera. Za doći do svog “mira” imotski narkomomci sve manje strahuju kako će ih netko možda otkriti i omesti u trenucima opuštanja i sve dubljeg dodirivanja dna bez povratka.

08.01.2007. u 11:41 • 0 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Kolovoz 2008 (1)
Svibanj 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Siječanj 2008 (2)
Studeni 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (1)
Travanj 2007 (4)
Ožujak 2007 (10)
Veljača 2007 (10)
Siječanj 2007 (9)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?



-vijesti iz Imotske Krajine
-svoje primjedbe prijedloge i komentare ostavite u knjizi gostiju



Grb

KNJIGA UTISAKA - KLIKNI OVDJE

POLOŽAJ IMOTSKOG NA GOOGLE MAPI

Volim Imotski

Volim imotske priče uz jutarnje kave i nalivene glave, jer uvijek nešto slave. Sutra opuštanje, u Jezero spuštanje, komentiranje, ruganje, kupanje, guštanje, pa izlazak gore, zezanciju do zore. Uz imotske ljude slušat imotske fore. Kroz zelene škure gledat imotske cure il' na ure i ure slušat zvuke bure. U daljini sveti Jure, preko njega pa na more, prvo kladionica, onda palimo motore. Gledat imotske ljude, normalne i čudne, slušat imotske ptice što ujutro me bude. Imotsku hranu kad se baci pod sač il' slušat dobar trač kad popijem too much. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il' loše. Volim imotsku djecu, odrasle i starce, imotske mace, klošare i face. Imotske kafiće, zgodne konobarice, divlje aute, na njima imotske tablice. Šverc preko granice, imotske mešetare - moderne galantare, što zarađuju pare. Onda granični prijelaz kad je roba u gepeku, a carini šteku da propusti Mečku. Svako selo i kuću, Hercegovinu dragu, Prosjake, sinove i domaću gangu. Agu Hasanagu, vile u jezerima, priče o sijelima i legende o selima. Vrljiku, zvijezde, miris, duh i boju, svaku životinju, biljku, cijelu Krajinu moju. Nogometaše, imotske sportaše, imotske mafijaše i one koji ih se plaše. Volim svakog onog 'ko Imotski voli, oni drugi nek' pate, za njih me glava ne boli. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il loše. Di je jedini dom, di srce mi je cijelo, di mi imotska krv u žilama teče vrelo!
Ante Chash


Put u Imotu

Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemaljske vode. Dođu i prođu ljudi.
Ako si odlučio u nju doputovati, u njoj se roditi, u njoj umrijeti, kako ćeš naći Imotu? Kako su je tisućama godina nalazile divlje guske i ždrali? Na pola svoga nebeskoga puta, između modrog i bijelog polarnog leda i Modrog i Bijeloga Nila, ugledali bi Modro i Crljeno jezero, Prološko blato i zajezerano Imotsko polje, cijelo pretvoreno u blato i zvano Blatom, zalepršali velikim krilima između okopoljskih brda i sela, prosuli miris polarnih predjela, polarnih zvijezda. Na prostranim i mekim krilima donosili prostrane i meke polarne snjegove. U ta vremena divljih gusaka i ždrala, u Imoti zapadali duboki snijezi, pa su Imotsku krajinu mogle prelijetati samo divlje guske i ždrali. Mogli je pretrčavati samo vukovi-duhovi. Vile i vilenjaci. I mladi, viloviti Imoćani.
Kako ju je našao car-pisac, u porfiru rođeni Konstantin Porfirogenet, kad joj je u desetom stoljeću, kao jedanaestoj hrvatskoj župi, porfirom, prvi zapisao ime: Imota? Pero umakao u porfirno Crljeno jezero, u starohrvatsku krv. Ime starohrvatsko, staroilirsko, starozemaljsko, dublje od jezera i jama. Ne možeš mu se spustiti do dna niti ga do dna protumačiti. Niklo iz zemlje, kao što niču kaćuni. Napaja dušu, kao što tijela na Dva Oka i na Opačcu napaja Vrljika. Kao Ševar i Zvizda na Studencima. Kao živi bunari u Zagvozdu i na Lovreću.
Ako si poželio, odredio, ako ti je dan znak, možeš izabrati dan, vrata i put. Ući u Imotu između dva brda, dva stećka, dva duba. Zaigrati i doigrati kolo života: kako ti je pisano na stećku.
Put kroz mater, kroz pramater. Putom koji nisi izabrao ti. Koji je izabrao tebe. Na tom putu srela te jarebica, zmija. Srela te divlja kruška. Pao iz matere, pod divlju krušku.
Sedam dana-tjedana, sedam ljeta-proljeća, sedam stoljeća ležao-odležao u ječmenoj slami, da bi medio-omedio, da bi se civilizirao, pitomio-pripitomio, postao pitomom kruškom. S mirisom neiskorjenjive divljine, Zavelima i Bijakove. S okusom divlje kruške.
Ako dolaziš s mora, otkud dolijeću lastavice, povodnji, munje, otkud dođoše prekomorci: Rimljani, Židovi, Grci, maslinova grana, križ i knjiga, zastani pod najvišom jadranskom planinom, Bijakovom, gdje su zastajali i oni. Otvorena su ti četvera morska vrata. Troja čelom probiše rijeke: Neretva, Cetina i Žrnovnica. Četvrta, Stazu, prsima probiše mazge. Na sva četvera u Imotu vode stari i novi puti. Na svaka si dobro došao.
Ako slaziš iz Bosne, otkud slaze snijezi, vuci i bura, otkud sađoše Avari, Turci, stećci i bosančica, već sa Stražbenice, između Ržanoga i Sviba, kroz modra vruljska vrata ugledat ćeš - ugledat će te more. Modri se i srebri i duboko u imotsko kopno šalje svoj glatki i slani znak. Ako si znalac voda, ako su ti vode sestre, posestrime ili ljubavnice, u Imotu će te dovesti vode. Nebeske, zemaljske, podzemaljske. Klance i pute osvjetljavat će ti munje.
Prati let orla. Let orlice. Gnijezdo joj je na Bijakovi, lovina na Čvrsnici: sedam puta na dan valja preplivati nebo. Leti za orlom i orlicom. Jedan časak zastane nad Imotom: da joj se sjenka napije vode na Vrljici, da u Crljenomu jezeru poprska krila. Tamo zastani i ti. Ne čas, zastani cio život. Jer što je život? - Časak kad je orao zastao na nebu nad Imotom: da mu se sjenka napije vode, da sjenka poprska krilo.
Usred jadranskog, usred imotskog krša, kraj modrih krških očiju na Svibu, raste pelim. U se skupio svu gorčinu i svu gorku ljepotu krša i života u kršu. Imotska mjera gorčine: gorak ko pelim. Gorak kakav jeste. Gorak po sebi, gorak u sebi, gorak sebi. Zemljo krška, imotska, hrvatska, to si sobom izrekla sebe. To si sobom ti, to smo tobom i sobom mi.
Ako je u tebi kap pelima, kap imotske krvi, ne treba ti voda ni ptica, kompas ni mahovina: dovest će te u Imotu ta jedna jedina kap.


Petar Gudelj:Put u Imotu

Procvjetali bademi u Imotskom, krajem siječnja

Neobična topla zima,koja se u Imotskoj krajini ne pamti u posljednjih nekoliko desetljeća,poigrala se i s voćkama. Tako je u vrtu Nina Tonkovića u samo središtu Imotskog procvjetao badem. Stari Imoćani pamte da je badem znao procvjetati krajem veljače, no u siječnju ni najstariji ne pamte. Ono zanimljivo jeste činjenica da su se prvi pupoljci na bademu pojavili još 10.siječnja,a prvi cvjetovi 18.siječnja. Ovih dana već su bijelo-roza cvjetovi ogrnuli cijelu krošnju. Zanimljivo je također da s njega još nisu obrani,a ni otpali zreli sasušeni plodovi od prošlogodišnjeg dozrijevanja.