IMOTSKAKRAJINA

subota, 09.08.2008.

Povratak Zvonka Bušića u Hrvatsku


Majci Kenduši

Ove noći u mojoj tamnici
U prokletoj zemlji Americi.
Sanjao sam da mi majka stara
s Međugorskom Gospom razgovara.
Gospu pita o povratku momu,
i moli se Bogu velikomu.
Da joj spasi iz tamnice sina
koga čeka već dvajest godina.

Moja majka zaklinje i moli
a Gospa joj ublažava boli
i tješi je da ne gubi nadu
da viruje u Božiju pravdu.
Da će skoro sina dočekati
i sa njime Uskrs proslaviti.

(Iz pjesme Zvonke Bušića Taika posvećene majci Kenduši pisane u američkom zatvoru prije šest godina).



Josip Jović: Prva žrtva moje HrvatskeKLIKNI OVDJE

09.08.2008. u 14:32 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 27.05.2008.

Imoćani brane zemlju svetu

27.05.2008. u 10:41 • 0 KomentaraPrint#

subota, 26.04.2008.

Iz povijesti



Blagdan Gospe od Andela - 2. kolovoza - upisan je zlatnim slovima u današnju Imotsku krajinu.
Na taj dan 1717. godine uspjela je kršćanska vojska, pod zapovjedništvom mletačkih časnika,
osloboditi Imotsku krajinu od stoljetne turske tiranije i pripojiti je svijetu kulturne civilizacije. Nije to
bilo lako. Ipak se uspjelo. Sudjelovali su domaći sinovi iz svih krajeva Dalmacije u hrabrom pothvatu.
Posebno su se isticali Imocani i Sinjani.

Necuvenom hrabrošcu nasrtali su na donje bedeme Tvrdave. Prvi se popeo na gornje bedeme i izvjesio
mletacku zastavu sv. Marka Ante Vrdoljak, vojnik sinjske cete. Za to je dobio doživotnu penziju od
dva dukata na mjesec. Turci su se predali. Oko 300 njihovih časnika i vojnika, serdar Nakić je, prema
dogovoru, odveo u Ljubuški i tu ih predao.

Blagdan Gospe od Andela posebno se štuje u franjevackom redu. Baš na taj dan - 2. kolovoza 1717. -
gvardijan imotskog samostana sv. Frane, fra Stipan Vrljić zahvalio je Bogu i Majci Božjoj na pobjedi i
s vojskom ispjevao "Tebe Boga hvalimo". Odmah je od naroda sakupio svotu novca i dao naslikati
sliku Gospe od Anđela. Vojska je potom u donjem dijelu Tvrđave sazidala crkvu, posvecenu Majci
Božjoj. U nju je gvardijan i prvi župnik, fra Stipan Vrljić, postavio Gospinu sliku.

Umjetnik ju je naslikao uljenim bojama na tri spojene daske. Do danas je svetinja Imotske krajine i
zaštitnica Imoćana.

Do 1718. imotski kraj protezao se od Roškog polja do Vranica, od Klobuka do sinjskih predjela.
Pripadao je Hercegovini. Čitav taj kraj 1717. oslobođen je od Turaka. Mlečani nisu trpjeli muslimane
u krajevima u kojima su vladali. Kroz godinu dana (1717.-1718.) uspjeli su očistiti čitav taj kraj od
begova. Raja koja je željela ostati na svojim ognjištima primala je kršćanstvo. Ustvari, to su bili Hrvati
katolici, koji su iz vlastitog interesa prelazili na Islam.

Kad je 21. srpnja 1718. sklopljen u Požarevcu mir izmedu Austrije, Turske, Mletaka i Dubrovnika,
nastala su nova razgranicenja. Imotski je kraj prepolovljen. Današnja Imotska krajina pripojena je
Dalmaciji. Pod turskom vlašću ostali su krajevi koji danas pripadaju općinama Tomislavgrada, Posušja
i Gruda.

Prazne predjele, koje su napustili Turci, Mlečani su nastanili Hrvatima iz zapadne Hercegovine.
Ujedinjeni s domacim stanovništvom, stvorili su današnju Imotsku krajinu

26.04.2008. u 07:58 • 1 KomentaraPrint#

utorak, 22.01.2008.

Otkriven spomenik poginulim Imoćanima u Zadru

Spomenik u Zadru

U sklopu 15. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Maslenica" danas je u Zadru svečano otkriven spomenik Imoćanima, pripadnicima Hrvatske vojske, poginulima u obrani zadarskog kraja.

Spomenik su pred više stotina okupljenih branitelja, predstavnika udruga proizišlih iz Domovinskog rata, čelnih ljudi grada Zadra i Imotskoga, otkrili gradonačelnik Zadra Živko Kolega, zadarski župan Ivo Grbić, gradonačelnik Imotskoga Ante Đuzel i predstavnici udruga iz Domovinskog rata.

Spomenik je autorsko djelo akademskog kipara Krune Bošnjaka, a na svečanosti su pročitana su imena 13 poginulih pripadnika 3. imotske bojne IV. gardijske brigade.

Govoreći na svečanosti, zadarski gradonačelnik Živko Kolega rekao je da "na današnji dan grad Zadar na poseban način iskazuje zahvalnost i duboki pijetet palim imotskim braniteljima koji su braneći Hrvatsku položili živote da bi Hrvatska postala slobodna".

Građani Zadra osjećat će trajnu zahvalnost i poštovanje prema hrvatskim vitezovima imotskog kraja, a ovaj spomenik bit će trajno svjedočanstvo o njihovu domoljublju, kazao je gradonačelnik Kolega.

Gradonačelnik Imotskoga Ante Đuzel istaknuo je kako je ovaj čin otkrivanja spomenika svjedočanstvo da imotski branitelji nisu svoje živote dali uzalud. Spomenik svjedoči o kalvariji hrvatske države i hrvatskog naroda. Hvala im svima, poručio je gradonačelnik Đuzel.

Spomenik su zajednički dali izraditi gradovi Zadar i Imotski. Za ovu prigodu velik broj građana Imotskog i branitelja doputovao je u Zadar, a nastupila je i imotska Gradska glazba.

Današnje obilježavanje 15. obljetnice "Maslenice" počelo je polaganjem vijenaca na spomen-obilježje na zadarskom Gradskom groblju. Vijence su, među ostalim, položila izaslanstva Zadarske županije, gradova Zadra i Imotskog, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, HV-a i policije.



22.01.2008. u 21:43 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 06.01.2008.

Da li i nakon prolaska autoceste Imotski ostaje izoliran?

Radovi na autocesti kroz Zabiokovlje dobro napreduju
Hoće li grad Imotski i općine u bazenu Imotskog polja - Lokvičići, Proložac, Podbablje, Zmijavci i Runovići - ostati prometno izolirani i nakon prolaska autoceste kroz Zabiokovlje, izgradnje tunela sveti Ilija kroz Biokovo te, konačno, i pored stidljivo započete rekonstrukcije državne prometnice D-60 na dionici od Lovreća do Kamenmosta? Ako je suditi po svim dosadašnjim aktivnostima i Imoćana i Hrvatskih cesta, ta bojazan je aktualna.

Ništa prije lipnja
Mnogi Imoćani upravo to iskazuju stalnim propitkivanjem: kada će započeti najavljena izgradnja nove prometnice od graničnog prijelaza u Vinjanima Donjim, preko dijela Imotskog polja, Hršćevana, do Poljica i dalje prema čvorištu autoceste u Zagvozdu i tunelu sveti Ilija. Kako doznajemo, naziv te prometnice je Vinjani Donji-Baška Voda. Početak njezine izgradnje planiran je za lipanj 2008.
No, pođimo redom. Prometna žila kucavica, državna prometnica D-60, kojom Imotski i navedene općine imaju izlaz u svijet, nakon dugogodišnjih obećanja i stotine prometnih nesreća i desetke izgubljenih života, otprije nekog vremena počela se obnavljati. Ono što je vidljivo već sada i na što se tuži velik broj vozača i prometnih stručnjaka jest činjenica da se tom rekonstrukcijom ništa značajno neće dobiti. Pedesetak milijuna kuna koliko košta obnova moglo bi tako velikim dijelom otići u vjetar. Jer, tko će, s pravom se pitaju svi, kvalitetno riješiti rekonstrukciju u Gornjem Krivodolu pored kuća s obje strane te prometnice, kako i na koji način riješiti prometovanje kroz Grubine ili Ajdukovu Dragu. Ako je suditi po dosadašnjim proširenjima kod zaselka Bekavci u općini Lovreć ili pak na opasnim krivinama na ulazu u Kljenovac, ništa se bitno neće popraviti.
A što se pak tiče izgradnje nove prometnice od Vinjana Donjih do čvorišta Zagvozd, visokopozicionirani izvor u Hrvatskim autocestama kazao nam je kako ga jako čudi inertnost Imoćana koji i ne inzistiraju da se s tim projektom krene odmah.
Autocesta do Ploča bit će gotova do kraja 2008. Kako će se za šest mjeseci izgraditi ta nova prometnica koja sadrži novi most preko rijeke Vrljike, dva tunela, nekoliko nadvožnjaka, probijanje po vrlo teškom i brdovitom terenu u općini Podbablje?
Zabiokovlje, od Grabovca u općini Šestanovac, velikog dijela općine Zagvozd i dalje prema Ravči i Vrgorcu, uključujući i proboj tunela sveti Ilija kroz Biokovo, bit će i najveće gradilište u Hrvatskoj. No, iza brda, prema sjeveru i Imotskom polju, sve još uvijek stoji.

Preneseno iz Slobodne Dalmacije

06.01.2008. u 04:03 • 0 KomentaraPrint#

petak, 16.11.2007.

Sine,voli Hrvatsku

16.11.2007. u 14:16 • 1 KomentaraPrint#

Mili moji,dico moja

16.11.2007. u 13:22 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 09.08.2007.

Kutleše

Evo, da se zna javno a i onako se zna da selo Kutleše koje pripada gradu "Imotskom".iz tog sela su pojedini ljudi bili na najvišim pozicijama vlasti a napravili su da djeca se nemaju gdje igrati,skolska djeca nemaju sanitarne uvjete skaču pošumi,dovezli su 2 repetitora u rasponu od 2oo metara jedan od drugog,jedino sto smo imali to je asfalt a sada nemamo ni to jer je gospoda razrovala pute"da nam dovedu vodu"a nakon pola godine ni vode ne asfalta.Ovo selo ima oko 5o kuća oko 3oo stanovnika otoga ih je 5 zaposleno na državnom poslu odnosno u Imotskom,a ostalo je prepušteno na milost i nemilost BOGU.Proglasili su nas kao VELIKE ŠVERCERE,blagi pogled teleta vi na medijima itd.Da bi bacili svoju pažnju nanas, a ne na ono što nas oni zanemarivaju (a pitate li se vi koko živi oko 15o djece i omloadine kako žive ta djeca sa nezaposlenim roditeljima,jedino što vide i cuju to su policijski kombiji i helihopteri. Kako bi se policija dokazala hvatanjem sirotinje a u isto vrijeme propuštajući svoje VELIKE KOLEGE na godišnjem da rade.Mi se nadamo da će Gradonačelnik sadašnji pogledati u svoja obećanja isto onako kao sto je znao prositi glasove po selu. toga bi be moglo pisati dost zasada je ovo ,a nastavak će sljediti imat ćete boljih i zanimljivih saznanja o čelnim "ljudima"u imotskom u idućem nastavku.itd.Preneseno iz Knjige utisaka

09.08.2007. u 09:23 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 09.05.2007.

Heroji Domovine

Nikad ne zaboravi sine

Kunem se Bože u rat smo krenuli,
s jasnim ciljem;" Domovinu stvorit ",
bili smo spremni i život svoj dati,
nismo se bojali s tiraninom borit.

Jedan po jedan mi ginusmo časno,
ni jednog trena ne htjedosmo stati,
umiruć tiho il vrišteći glasno,
samo da narod naš više ne pati........

Imotske žrtve Domovinskog rata


1. Josip Jović iz Aržana
2. Marijan Parlov iz Ričica
3. Nedjeljko Piplica iz Dobrinča
4. Ljubo Leko iz Vinjana Gornjih
5. Srećko Biočić iz Runovića
6. Ivan Lendić iz Rašćana
7. Luka Vranješ iz Krstatica
8. Ivica Grubač iz Imotskog
9. Bogoslav Lukić iz Ričica
10. Kažimir Abramović iz Biorina
11. Zdeslav Turić iz Župe
12. Ivica Repušić iz Runovića
13. Mario Vuknić iz Runovića
14. Jurica Vujević iz Podbablja
15. Rajko Lozo iz Poljica
16. Matko Buljubašić iz Zagvozda
17. Stanislav Matković iz Medova Doca
18. Velimir Đerek iz Vinjana
19. Miroslav Gudelj iz Poljica
20. Željko Prgomet iz Rašćana
21. Ante Livajić iz Poljica
22. Borislav Bašić iz Krivodola
23. Dražen Jukić iz Runovića
24. Jure Ljubičić iz Runovića
25. Mate Juroš iz Vinjana
26. Petar Žaja iz Aržana
27. Ante Jerković iz Podosoja
28. Miodrag Perkušić iz Podbablja
29. Milan Mustapić iz Lokvičića
30. Zoran Lendić iz Rašćana
31. Ivan Parlov iz Ričica
32. Petar Babić iz Runovića
33. Pavao Pušić iz Ričica
34. Jure Grbavac iz Ričica
35. Ante Kolovrat iz Ričica
36. Nediljko Štambak iz Imotskog
37. Frank Zagorčić iz Lovreća
38. Davor Milas iz Podbablja
39. Ante Milas iz Podbablja
40. Ivan Gudelj iz Krstatica
41. Milan Sičenica iz Lokvičića
42. Vladimir Vuković iz Studenaca
43. Zdravko Malenica iz Ričica
44. Ante Tandara iz Ričica
45. Mladen Jonjić iz Grubina
46. Ivica Kujundžić iz Ivanbegovine
47. Marijan Šuto iz Zmijavaca
48. Vinko Žužul iz Grubina
49. Branko Kutleša iz Vinjana
50. Mate Čagalj iz Medova Doca
51. Veljko Jelinić iz Vinjana
52. Mate Zec-Peškirić iz Krstatica
53. Josip Zužul iz Grubina
54. Mladen Aračić iz Vinjana
55. Ivan Znaor iz Podbablja
56. Frano Đoni Bubalo iz Prološca
57. Vedran Lasić iz Berinovca
58. Anđelko Kutleša iz Vinjana
59. Joško Novović Tuta iz Imotskog
60. Slobodan Mandić iz Prološca
61. Vlado Šurlin iz Prološca
62. Mate Vučak iz Ciste Velike
63. Milan Trutin Šilje iz Podbablja
64. Stanislav Milas iz Podbablja
65. Ana Cvitanušić iz Runovića
66. Drago Bilić iz Studenaca
67. Milan Dragun iz Lokvičića
68. Mate Patrlj, Imotski-Podbablje
69. Ivan Šabić iz Zmijavaca
70. Mario Glavota sa Sebišine
71. Ante Ujević iz Krivodola
72. Vedran Brečić iz Imotskog
73. Jozo Rako iz Zagvozda
74. Toma Ančić iz Grabovca
75. Stipe Krnić iz Vinjana
76. Denis Lozić iz Aržana
77. Ivan Pavić iz Ričica
78. Ante Pruže iz Zagvozda
79. Mario Luetić iz Župe
80. Stipe Karin iz Grubina
81. Mario Selak iz Rašćana
82. Dinko Pavlinović iz Rašćana
83. Ivan Pavlinović Nuić iz Rašćana
84. Stipe-Bartulović Pripuz iz Ričica
85. Đondino Krnić iz Vinjana
86. Marko Rako iz Imotskog
87. Nevenko Petric iz Vinjana
88. Grgo Zec iz Krstatica
89. Mate Vuletić iz Krstatica
90. Josip Zdilar iz Glavine
91. Zlatko Radeljić iz Vinjana
92. Blažen Rimac iz Prološca
93. Mario Erceg iz Rašćana
94. Ljubomir Erceg iz Rašćana
95. Viktor Lizatović, Župa Biokovska
96. Branirnir Anić iz Imotskog
97. Slaven Ujević iz Krivodola
98. Marijan Jonjić iz Grubina
99. Oleg Ujević iz Krivodola
100. Ivica Dodig iz Podbablja
101. Marinko Vuletić iz Krstatica
102. Željko Mandić iz Prološca


DOĆI ĆEMO MAJKO

Sve moje misli su uz tebe
i srce mi ludo bije,
tu iz zemlje daleke
volim te kao i prije.
San mi na oči ne dolazi,
pritišću me tvoji jadi;
grabljivac ti oči vadi,
i krv ti pije,
Hrvatsku grudu moju
hoće da razbije.
O,zemljo mila otaca mojih
o,grudo sveta djece svoje,
i ovdje su tvoje boli moje,
i križ tvoj,križ moj je.
Doći ćemo majko
kao sveti plamen,
i stopit se u jednu plamteću rijeku
grom i munja bit će naš znamen
za slobodnu Hrvatsku
u novome vijeku.
Pod najezdom našom
zadrhtat će zemlja,
i proplakat će kamen;
u tropletu tvom
ljubav će sjati bistra,
a pobjeda naša
bit će sveta i čista.

ANNA KUMARICH ( iz zbirke pjesama "Olujni vjetrovi" )


Domovino, ako tebe zaboravimo
Nek nam se jezik za nepce prilijepi
ako spomen tvoj smetnemo ikada,
ako ne stavimo Domovinu
vrh svake radosti svoje!
________________
Prerijek i posadašnjenje psalma 137
Grad na gori, 1991. (1)



...Josipe, Ivane, Luka,
Bogoslave, Kažimire, Rajko...
Neka je po vama Evanđelje,
Psalam imotski, dvadeset i neki.
U rane ušli dani ognjeni.
Mrtvački sanduci. Besane noći.
Nijemi pozdravi.



Mara Ožić-Bebek



Stavljam ruku na Hrvatsku

Stavljam ruku na Hrvatsku i kunem se

da neću nikada uzalud napisati njeno ime.

Ako vidite da sam se iznevjerio Hrvatskoj i njenom narodu, odsijecite mi ruku.

Stavljam ruku na Hrvatsku: ona gori.

Stavljam ruku na Hrvatsku: ona drhti.

Hrvatska drhti od groznice i nade.

Ante Bruno Bušić


"Nikad sluge ne stvaraju povijest
Na mrtvoj straži vođa prvi stoji
Domoljublje po žrtvi se mjeri
Država se samo mačem kroji"

09.05.2007. u 00:42 • 0 KomentaraPrint#

petak, 20.04.2007.

Muke po Ivici

Cijenjeni!
Evo već skoro godinu dana koristim vaš Max-tv i želio bih sa vama malo podijeliti svoje duševne boli i noćne more.Naime vaša usluga je sve samo ne usluga.Uslugu ste valjda htijeli napraviti mojoj bivšoj ženi da me vrag što prije odnese jer predpostavljam da su to njene intimne misli.Neznam samo što sam to vama učinio da me tako kažnjavate.MAX-TV.Prevara stoljeća koju ja iz mjeseca u mjesec uredno plaćam jer sam vezan ugovorom.Ako prekinem taj ugovor onda plaćam cca 1500,oo kn (neznam zašto) a uredno sam platio i uređaj (koji je po riječima operatera još u fazi testiranja) i instalaciju tog jako lošeg uređaja.
Malo o uređaju.Brzina mu je otprilike kao prvom računalu koji je napravljen a uvelike podsjeća na usporenu snimku golova samo što je ovaj vaš 10-tak puta sporiji.Taman kad učita program i čovik se fino namjesti da pogleda tv nakon naporna dana a ono slika sleđena.Nazoveš operatera na broj 08009000 i on ti kaže da je kod njih sve u redu i da uređaj resetiraš tako da ga isključiš iz struje.Nakon što se isključi moraš pričekati nekih bijednih 15-tak minuta i opet imaš sliku te se sav sretan ko mali prasac ponovno zavališ u fotelju i pokušaš shvatiti radnju filma jer je već prošlo nekih 20 min.Ako imaš sreće to će se desiti samo jednom u toku večeri a ako nemaš kao ja onda će ti se to desiti najmanje 5 puta tokom večeri.Sreća max-tv ima videoteku na kojoj možeš pogledati sve one stare i dosadne filmove koji su na tv-u reprizirani po 10-tak puta.Uz to što im je cijena veća nego u videoteci (10,12,15 kn) na svako drugom filmu slika se zamrzne te moraš prebaciti na tv pa se onda opet vratiti u videoteku da bi nastavio gledat započeto a svako prekidanje i ponovno učitavanje oduzme svega nekih bijednih 10-tak min.Imate filmove na svu sreću koje moraš prekidat samo 20 puta ali to i nije loše jer na kraju ispadne cijelovečernji film od 20-24 sata.Omjer filmova u videoteci je 10 naprema 1 u korist pornića(15 kn) i to je raj za bogate drkadžije sa jakim živcima.Unaprijed se ispričavam svima jer sam sad totalno popizdio.Ako ima gramatičkih poigrešaka cijenjena gospodo .Živci su mi otišli od vašeg usranog max-tv-a a sve to uredno plaćam iz mjeseca u mjesec jer sam vezan ugovorom koji mene obavezuje da ga plaćam a vas obavezuje da ga naplaćujete bez obzira koliko bio loš.Pri zadnjem javljanju operateru(prije pola sata)veli mi da mogu putem maila poslati prigovor i to su sva moja prava u ugovoru koji ako prekinem mora platiti.Znači u govnima sam svakako.Slobode su mi ograničene jer je ugovor pisan na moju štetu.Ostaju mi samo slobode govora.E pa to mogu iskoristiti na slijedeći način.Usvom adresaru imam preko 200 mail adresa pa ću ovaj mail poslati svima znanim i neznanim te ih zamolit (ako hoće da im i dalje šaljem one smiješne mailove) da ovaj prigovor proslijede svima znanim i neznanim.Pa će i ti znani i neznani to proslijedit svima znanim i neznanim pa će svi ti znani i neznani skužiti da je taj max-tv jedno obično govno umotano u reklamni celofan za jednu kunu(uređaj koji nevalja platiš ustvari 300 i nešto kuna)..Sad kad sam malo olakša dušu idem resetirati vaš uređaj po osmi put danas ili ću izabrati film iz vaše bogate naftalinske videoteke pa se sa njim natezat do kasno u noć.Nadam se da mi ne zamjerate na slobodi govora i na onom " jeben vam" jer vi mene jebete iz dana u dan i ja vam to uredno plaćam.Sa poštovanjem Ivica Šitum,Šimićeva 64 (uređaj je na gazdaričino ime Paškvica Makale) 21000 Split jmbg 2705965381903.

20.04.2007. u 22:45 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 10.04.2007.

Kako je Imotski dočekao Uskrs

U Imotskoj krajini Velika trodnevnica, Putovi križa te samo misno blagovanje, odnosno euharistijska slavlja jednog od najvećih kršćanskih blagdana Uskrsa, prošlo je u miru. Dostojanstveno kako već i priliči dugoj kršćanskoj tradiciji i običajima u Imotskoj krajini , u koju su ovih dana pristigli mnogi razasuti po cjeloj Hrvatskoj i Europi. Međutim, Uskrsno bdijenje i tišina Velike subote, posljednjih godina u velike se izmijenio, posebno kod mladih Imoćana. Umjesto na Misama, ili odmah nakon sv. Misa, mladi Imoćani Uskrs dočekuju po zadimljenim imotskim kafićima. U borbi za goste, između mnogobrojni ugostitelja, osmišljavaju se programi, živa glazba, razna party-događanja, i to baš na Veliku subotu. Par ugostitelja je bacilo i patriotizam na stranu te gromoglasno navijaju Cecu, Jelenu i Olju Karleušu ili pak Milu Kitića a "cela" birtija poludi kad čuje DJ Krmka koji šmrče "belo" . Zašli smo u subotu u imotske lokale koji puštaju narodnjake, i uglavnom mlađahni Imoćani, pa čak oni ispod osamnaest, uz dobru dozu alkohola, luduju za spomenutim estradnim "zvezdama" , uoči Isusova Uskrsnuća. O ovim novonastalim, imotskim Uskrsnim običajima pisali smo i prošle godine, samo za razliku od lani nije bilo divljanja po ulicama grada, i sve je ostalo u okvirima pretrpanih imotskih kafića.

10.04.2007. u 11:04 • 2 KomentaraPrint#

srijeda, 04.04.2007.

Misa za Josipa Jovića

U Aržanu, rodnom mjestu Josipa Jovića 31.3. je služena misa zadušnica za pokojnog Josipa i sve poginule u Domovinskom ratu.
Misu je sluzilo 9 svećenika, iz okolnih mjesta i Splitsko-Makarske Nadbiskupije, Ove godine misi zadušnici je pristvovao i ministar unutranjih poslova Ivica Kirin koji je nakon mise zadusnice u prostorijama OŠ Aržano održao prigodni govor i tom prilikom kao dar školi uručio računalo. Poslje akademije posijetio je roditelje pok.Josipa Jovića.

Misi su takodjer prisustvovali i ravnatelj policije Marijan Benko,načelnik PU splitsko-dalmatinske Ivan Merćep i župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader

Vijence na grob Jospia Jovića položili su izaslanstva policije, županije, vlade i ostalih.

Naime na Uskrs 1991 svoj mladi život, kao prvi u redu brace, izgubio je mladi Aržančan Josip Jović. U mjestu poznat kao dobricina i veliki radnik... Njegov sprovod 1991. godine privukao je u Aržano masu od 50. 000 ljudi i to je dan koji je ostao u sjećanju svakog Arzančana i Hrvatskog Domoljuba.

U znak sijećanja na prvu žrtvu Domovinskog rata pok.Jospia Jovića u Aržanu se svake godine igra Memorijani nogometni turnir Josip Jović koje je po svojoj kvaliteti jedan od prva tri turnira u županiji. Takodjer u spomen na poginulog Hrvatskog vojnika Petra Žaju koji je takodjer iz Aržana svake se godine u prostorijama OS Aržano igra memorijani sahovski turnir.

U svakom slučaju treba pohvaliti Aržanskog župnika don.Antu koji je svojim angažmanom i tvrdom voljom uspio vratiti interes hrvatskih političara i medija za obilježavanje smrti prvog Hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića što i nije bio slučaj proteklih godina.

Bilić Ivan

04.04.2007. u 16:34 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 02.04.2007.

Cvjetnica u Imotskom

Isusov ulazak u Jeruzalem na danas nazvanu Cvjetnu nedjelu proslavljen je diljem Imotske krajine u crkvama službom Božjom, s blagoslovom maslinovih grančica i pjevanjem Muke Gospodinove. Posebno je ipak bilo u gradu Imotskom

Procesija s mitske Topane, maslinove grane, na njima od smokovine ptice I puno radosne dice. Tako bi se opisao veličanstveni ugođaj Imotske Cvjetne nedjelje. U tradicionalnoj procesiji bilo je više od dvije tisuće vjernika iz Imotske,ali I ostalih župa Imotske krajine.Blagoslov maslinovih grančica obavio je kod spomen križa na Topani imotski župnik fra Zoran Kutleša.Potom se u procesiji ulicama grada krenulo prema župnoj crkvi svetoga Frane.Židovska djeca u Biblijskim kostimima nosila su palme.Na magaretu je sjedio Isus/Tomislav Martić/. uz njega dvanaest apostola.Za njima mnoštvo, I pjevački zbor Župne crkve.Potom ulazak u crkvu svetoga Frane.Isus gazi prostrte palme I odjeću svoga puka,koji je prostirahu pod njegove noge.U crkvi pjevana muka.Anđelko Nikolić po tradiciji,veličanstveno uz nijemu tišinu.Na kraju blagoslov puka I priprema za žive slike Muke Isusove ulicama Imotskog.Procesija za pamćenje.Veličanstven Cvjetnica u Imotskom,Hrvatskom Jeruzalemu

02.04.2007. u 10:24 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 28.03.2007.

Slivno: Mrtvačnica - posvadila mještane >

Slivno-u sumrak

Slivno u općini Runovići, jedno je od rijetkih mjesta u Imotskoj krajini, koje nema mrtvačnicu. Upravo taj vrlo važan komunalni objekt, koji još uvijek stoji u papirima, kamen je spoticanja u Slivnu. Zapravo, još joj nije postavljen ni kamen temeljac, a ozbiljno je posvađala mještane,podignula tenzije,jednostavno to je svakodnevna tema u tom lijepom mjestu.

-Upravo zbog toga ću kao legalno izabran predsjednik Mjesnog odbora ovih dana podnijeti ostavku,veli nam Ante Lozina,koji je i pozvao novinare,kako bi objasnio cijeli slučaj Slivanjske mrtvačnice.

Još,prije par godina,veli Ante,mjesni župnik fra Rafael Begić,potom remeta Gojko Lozina,ja, te nas nekolicina u selu i Mjesnom odboru,pokrenuuli smo akciju za izgradnju mrtvačnice.To je civilizacijski objekat I smatrali smo da je nužan.Imali smo potporu naše općine , načelnika Josipa Lešine,osigurani su i novci oko pola milijuna kuna,određena lokacija sa zapadne strane našeg groblja.Raspisali smo natječaj,u zakonskom roku izabrali izvođača. I kada je trebao krenuti posao,odjednom na opće iznenađenje -šok,Naš remeta Gojko Lozina zabranjuje radove jer,kako reče,mrtvačnicu neće u blizini svoje kuće.Pitao sam I župnika,no on se odjednom okrenuo i usprotivio lokaciji. Onda smo odlučili uz pomoć projektanta mrtvačnice ing.Ivana Kovačevića, pomaknuti je dalje od Gojkove kuće. I kada smo se opet svi složili,ponovno osporavanje lokacije,prijetnje. U selu me pitaju kada će mrtvačnica,imali smo nedavno I zbor građana s načelnikom općine,no nismo našli riješenje.I tako zbog nečijeg inata,nemamo vrlo važan objekat.Jednostavno se više ne mogu boriti,pa ću podnijeti ostavku veli Ante Lozina,koji nam kaže da je Mjesni odbor kojem je on na čelu radio odlično. Nasipanje su lokalne ceste, sredilo se pitanje đačkih autobusnih karata, dodijelile su se besplatne knjige učenicima, pomagali su studente iz Slivna.

Prozvani Gojko Lozina,na sve prozivke svoga sumještanina,uzbuđeno nam je rekao.

-To je sramota da se svađamo u Slivnu. Nisam ja protiv mrtvačnice.samo su je htjeli izgraditi meni kraj prozora, a mjesta ima gdje god hoće. Ja sam im rekao ,a I moji sinovi da se neće graditi pokraj moje kuće. Ima lokacija I to vrlo lijepih s južne strane groblja te još neke,ali oni baš htjeli tu.

-Žalosno je da se sumještani svađaju,veli nam župnik fra.Rafael Begić.Ja sam I prvi započeo akciju za izgradnju mrtvačnice, ali moram priznati da nije red da se gradi svega dvadesetak metara od Gojkove kuće. Ima mjesta I drugdje.

-Upoznat sam sa problemom oko izgradnje mrtvačnice.Rekao sam mještanima Slivna,da će općina u skladu sa svojom politikom razvoja svakog našeg mjesnog odbora,pomoći u izgradnji toga objekta. U Slivnu No,na njima je da se dogovore o lokaciji.


Teksti foto:Radio Imotski

28.03.2007. u 00:15 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 25.03.2007.

Večer Imotske krajine u Zagrebu
Nakon sto je objavljena vijest da se nakon više godina ponovo održava " VEČER IMOTSKE KRAJINE U ZAGREBU" mnogi su se pitali da li je ta informacija točna i tko stoji iza toga .

Dana 19.04. u cafe baru ROKO & AKADEMIJA održava se "VEČER IMOTSKE KRAJINE U ZAGREBU" sa početkom u 21 h i nastupa klapa Fjabula.
Organizator ovoga događaja je inicijativni odbor kluba imoćana u Zagrebu .
Ovim putem se pozivaju svi oni koji mogu i žele da ovaj događaj bude što kvelitetniji da se jave članovima inicijativnog odbora .
Svi oni koji bi željeli sudjelovati u udruzi imoćana u Zagrebu moći će ispuniti pristupnicu i bit će pozvani na osnivačku skupštinu .
Sve informacije možete dobiti na broj mob 095 400 88 88 Ivica Krištić
Unaprijed zahvaljivamo svima koji se odazovu našem pozivu

INICIJATIVNI ODBOR

25.03.2007. u 19:01 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Kolovoz 2008 (1)
Svibanj 2008 (1)
Travanj 2008 (1)
Siječanj 2008 (2)
Studeni 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (1)
Travanj 2007 (4)
Ožujak 2007 (10)
Veljača 2007 (10)
Siječanj 2007 (9)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?



-vijesti iz Imotske Krajine
-svoje primjedbe prijedloge i komentare ostavite u knjizi gostiju



Grb

KNJIGA UTISAKA - KLIKNI OVDJE

POLOŽAJ IMOTSKOG NA GOOGLE MAPI

Volim Imotski

Volim imotske priče uz jutarnje kave i nalivene glave, jer uvijek nešto slave. Sutra opuštanje, u Jezero spuštanje, komentiranje, ruganje, kupanje, guštanje, pa izlazak gore, zezanciju do zore. Uz imotske ljude slušat imotske fore. Kroz zelene škure gledat imotske cure il' na ure i ure slušat zvuke bure. U daljini sveti Jure, preko njega pa na more, prvo kladionica, onda palimo motore. Gledat imotske ljude, normalne i čudne, slušat imotske ptice što ujutro me bude. Imotsku hranu kad se baci pod sač il' slušat dobar trač kad popijem too much. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il' loše. Volim imotsku djecu, odrasle i starce, imotske mace, klošare i face. Imotske kafiće, zgodne konobarice, divlje aute, na njima imotske tablice. Šverc preko granice, imotske mešetare - moderne galantare, što zarađuju pare. Onda granični prijelaz kad je roba u gepeku, a carini šteku da propusti Mečku. Svako selo i kuću, Hercegovinu dragu, Prosjake, sinove i domaću gangu. Agu Hasanagu, vile u jezerima, priče o sijelima i legende o selima. Vrljiku, zvijezde, miris, duh i boju, svaku životinju, biljku, cijelu Krajinu moju. Nogometaše, imotske sportaše, imotske mafijaše i one koji ih se plaše. Volim svakog onog 'ko Imotski voli, oni drugi nek' pate, za njih me glava ne boli. Volim kad mi pluća ovaj zrak troše, volim imotsko sve, bilo dobro il loše. Di je jedini dom, di srce mi je cijelo, di mi imotska krv u žilama teče vrelo!
Ante Chash


Put u Imotu

Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko: Sunce i Mjesec, jata ptica selica i zvijezda, vjetri i oblaci, vuci i poskoci, munje i vile, zemaljske i podzemaljske vode. Dođu i prođu ljudi.
Ako si odlučio u nju doputovati, u njoj se roditi, u njoj umrijeti, kako ćeš naći Imotu? Kako su je tisućama godina nalazile divlje guske i ždrali? Na pola svoga nebeskoga puta, između modrog i bijelog polarnog leda i Modrog i Bijeloga Nila, ugledali bi Modro i Crljeno jezero, Prološko blato i zajezerano Imotsko polje, cijelo pretvoreno u blato i zvano Blatom, zalepršali velikim krilima između okopoljskih brda i sela, prosuli miris polarnih predjela, polarnih zvijezda. Na prostranim i mekim krilima donosili prostrane i meke polarne snjegove. U ta vremena divljih gusaka i ždrala, u Imoti zapadali duboki snijezi, pa su Imotsku krajinu mogle prelijetati samo divlje guske i ždrali. Mogli je pretrčavati samo vukovi-duhovi. Vile i vilenjaci. I mladi, viloviti Imoćani.
Kako ju je našao car-pisac, u porfiru rođeni Konstantin Porfirogenet, kad joj je u desetom stoljeću, kao jedanaestoj hrvatskoj župi, porfirom, prvi zapisao ime: Imota? Pero umakao u porfirno Crljeno jezero, u starohrvatsku krv. Ime starohrvatsko, staroilirsko, starozemaljsko, dublje od jezera i jama. Ne možeš mu se spustiti do dna niti ga do dna protumačiti. Niklo iz zemlje, kao što niču kaćuni. Napaja dušu, kao što tijela na Dva Oka i na Opačcu napaja Vrljika. Kao Ševar i Zvizda na Studencima. Kao živi bunari u Zagvozdu i na Lovreću.
Ako si poželio, odredio, ako ti je dan znak, možeš izabrati dan, vrata i put. Ući u Imotu između dva brda, dva stećka, dva duba. Zaigrati i doigrati kolo života: kako ti je pisano na stećku.
Put kroz mater, kroz pramater. Putom koji nisi izabrao ti. Koji je izabrao tebe. Na tom putu srela te jarebica, zmija. Srela te divlja kruška. Pao iz matere, pod divlju krušku.
Sedam dana-tjedana, sedam ljeta-proljeća, sedam stoljeća ležao-odležao u ječmenoj slami, da bi medio-omedio, da bi se civilizirao, pitomio-pripitomio, postao pitomom kruškom. S mirisom neiskorjenjive divljine, Zavelima i Bijakove. S okusom divlje kruške.
Ako dolaziš s mora, otkud dolijeću lastavice, povodnji, munje, otkud dođoše prekomorci: Rimljani, Židovi, Grci, maslinova grana, križ i knjiga, zastani pod najvišom jadranskom planinom, Bijakovom, gdje su zastajali i oni. Otvorena su ti četvera morska vrata. Troja čelom probiše rijeke: Neretva, Cetina i Žrnovnica. Četvrta, Stazu, prsima probiše mazge. Na sva četvera u Imotu vode stari i novi puti. Na svaka si dobro došao.
Ako slaziš iz Bosne, otkud slaze snijezi, vuci i bura, otkud sađoše Avari, Turci, stećci i bosančica, već sa Stražbenice, između Ržanoga i Sviba, kroz modra vruljska vrata ugledat ćeš - ugledat će te more. Modri se i srebri i duboko u imotsko kopno šalje svoj glatki i slani znak. Ako si znalac voda, ako su ti vode sestre, posestrime ili ljubavnice, u Imotu će te dovesti vode. Nebeske, zemaljske, podzemaljske. Klance i pute osvjetljavat će ti munje.
Prati let orla. Let orlice. Gnijezdo joj je na Bijakovi, lovina na Čvrsnici: sedam puta na dan valja preplivati nebo. Leti za orlom i orlicom. Jedan časak zastane nad Imotom: da joj se sjenka napije vode na Vrljici, da u Crljenomu jezeru poprska krila. Tamo zastani i ti. Ne čas, zastani cio život. Jer što je život? - Časak kad je orao zastao na nebu nad Imotom: da mu se sjenka napije vode, da sjenka poprska krilo.
Usred jadranskog, usred imotskog krša, kraj modrih krških očiju na Svibu, raste pelim. U se skupio svu gorčinu i svu gorku ljepotu krša i života u kršu. Imotska mjera gorčine: gorak ko pelim. Gorak kakav jeste. Gorak po sebi, gorak u sebi, gorak sebi. Zemljo krška, imotska, hrvatska, to si sobom izrekla sebe. To si sobom ti, to smo tobom i sobom mi.
Ako je u tebi kap pelima, kap imotske krvi, ne treba ti voda ni ptica, kompas ni mahovina: dovest će te u Imotu ta jedna jedina kap.


Petar Gudelj:Put u Imotu

Procvjetali bademi u Imotskom, krajem siječnja

Neobična topla zima,koja se u Imotskoj krajini ne pamti u posljednjih nekoliko desetljeća,poigrala se i s voćkama. Tako je u vrtu Nina Tonkovića u samo središtu Imotskog procvjetao badem. Stari Imoćani pamte da je badem znao procvjetati krajem veljače, no u siječnju ni najstariji ne pamte. Ono zanimljivo jeste činjenica da su se prvi pupoljci na bademu pojavili još 10.siječnja,a prvi cvjetovi 18.siječnja. Ovih dana već su bijelo-roza cvjetovi ogrnuli cijelu krošnju. Zanimljivo je također da s njega još nisu obrani,a ni otpali zreli sasušeni plodovi od prošlogodišnjeg dozrijevanja.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se