CRNI SOKOLOVI

utorak, 04.10.2005.

ISTINA BOLI,PA I NAS

U VEZI OVA DVA DOLJE NAVEDENA TEKSTA ZASIGURNO ĆE BITI TRZAVICA IZMEĐU BRAĆE SOKOLOVA,IPAK ZNAM DA SAM VEĆ UNAPRIJED IZGUBIO.SVE ŠTO JE DOLJE NAVEDENO TOČNO JE,NO OVAKVE TUŽNE ISTINE JOŠ ĆE NAS VIŠE PODJELJIVATI,S DRUGE STRANE SVAKI HRVAT TREBA ZNATI ISTINU,MA KAKO ONA TEŠKA BILA.JA BI SEBE MOGAO SVRSTATI U TVRDO LINIJAŠE PO OVOM PITANJU…IPAK NE MOGU PORICATI ISTINU…ZA VRIJEME VLADAVINE FRANJE TUĐMANA ČINJENE SU NEPRAVDE.MOJE JE MIŠLJENJE DA SU PRIPADNICI HOS-a IPAK «ZABORAVILI» TA ZBIVANJA,TE SE NAKON «ZABRANE» HOS-a PRIKLJUČILI BORBI ZA DOMOVINU NA STRANI HV-a,ZNG itd.MOŽDA BI BILO BOLJE DA NAM TU SITUACIJU PROKOMENTIRA NEKI BIVŠI PRIPADNIK HOS-a,JER IPAK SU ONI VELIK TERET PRENJELI NA SVOJIM LEĐIMA OD VUKOVARA PA DO BOSNE.SMATRAM DA JE SRAMOTNO TO ŠTO SE O HOS-u DANAS ZNA MALO ILI GOTOVO NIŠTA.OVAJ NAROD NJIMA DUGUJE VELIKU ZAHVALNOST,A ONI KOJI SU RUŠILI TU VOJNU FORMACIJU DUGUJU U NAJMANJU RUKU ISPRIKU.


NAPISAO:
CRNI SOKOL
- 22:32 - Komentari (39) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 03.10.2005.

Temeljna nacela HSP-a

OSNOVNE POLAZIŠNE VRIJEDNOSTI

(izvadci iz Temeljnih načela HSP)




Neprihvatljiva je bilo kakva državna zajednica s drugim državama ili narodima dok o tome neposrednim glasovanjem ne odluči hrvatski narod.

Hrvatski narod ne obvezuju nikakvi državnopravni ugovori koji su protivni njegovom temeljnom pravu na postojanje potpuno samostalne i nezavisne države.

Svako priznavanje državotvornih prava u hrvatskoj državi bilo kojim drugim etničkim skupinama posve je protivno interesima hrvatskog naroda i hrvatske države.

Položaj i prava čovjeka su istinska mjerila vrijednosti društvenog uređenja. Zato prava čovjeka moraju biti u samim temeljima poretka. Prava i slobode svake osobe mogu biti ograničene samo zakonom.

Ograničenja građanskih sloboda mogu se utvrditi isključivo u cilju poštivanja sloboda drugih osoba i čuvanja sloboda zasnovanih na zaštiti čudoređa i javnog poretka.

HSP promiče dostojanstvo i ugled žene, te se zalaže za osiguranje njenog ravnopravnog sudjelovanja u društvenom, političkom i gospodarskom životu.

HSP se zalaže za zaštitu života od začeća do naravne smrti.

HSP se zalaže za osiguranje mirovine svim hrvatskim državljanima nesposobnim za daljnji rad, te za osiguranje materijalne i moralne pomoći svim žrtvama represije.

HSP se zalaže za povrat nepravedno i neopravdano otuđene i otete imovine.

HSP se zalaže za zaštitu prirode od uništenja i zagađenja i za očuvanje životne ravnoteže u prirodi.

HSP se zalaže za zaštitu hrvatske kulturne baštine i potiče uključivanje tradicionalnih vrijednosti hrvatske uljudbe u svakodnevni život.

HSP se zalaže za izgradnju modernog školskog i odgojnog sustava, oslobođenog svih političkih i ideoloških utjecaja.



(uzeto sa-http://www.hsp.hr/osnovno/hsp_nacela.htm)
- 07:32 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Paradzik

Ante Paradžik bio je politički angažiran u Hrvatskom proljeću kada je na dužnosti predsjednika Saveza studenata Hrvatske predstavljao demokratsku i reformističku Hrvatsku nasuprot Titovom jugo-boljševičkom režimu i znatnim dijelom hrvatskih komunista koji su nakon Karađorđeva 1971. na cjedilu ostavili svoje partijske drugove u Zagrebu, hrvatsko radništvo, studente i Maticu Hrvatsku.

Dok se dr Savka Dabčević Kučar pred beogradskim diktatorom posipala pepelom, studentski prvak Paradžik odveden je nakon političkog sudskog procesa na višegodišnju robiju. Inkriminacija Titovog režima: hrvatsko domoljublje. Do kraja jugo-komunističkog režima 1991. još je nekoliko puta osuđivan i zatvaran. U zoru hrvatskog višestranačja godine 1990. opredjeljuje se kao pravaš, dok se njegov kum Dražen Budiša, predsjednik Saveza studenata Zagreba 1971. godine, opredjeljuje za ideologiju anacionalnog liberalizma.

Još jednom će se Budiša odreći svog prijatelja, kuma i suborca iz uzničkih dana jugo-komunizma, kada se na Paradžikovom pogrebu zakleo da će tragati za istinom o njegovom ubojstvu. Istina, koju Budiša prešućuje, ukazuje na tragediju hrvatskog naroda kojega je sin ubijen od hrvatske ruke. Inkriminacija Tuđmanovog režima: hrvatsko domoljublje.

U Hrvatskoj, nakon Tuđmanove likvidacije dopredsjednika HSP-a i mojeg najbližeg suradnika, ništa nije krenulo na bolje. Vrh KOS-a JNA zahtjevao je od Tuđmana da zaustavi snage hrvatskog otpora velikosrpskoj agresiji i prvi hrvatski predsjednik nije tada ni prvi niti jedini put izvršavao strane naloge, iako je na Cvjetnu nedjelju 1990. na Trgu Francuske Republike obećao Hrvatima da neće slušati ni Beograd, ni Washington ni Moskvu.

Odmah sutradan po uklanjanju načelnika “paravojnih snaga”, kako je Beograd predbacivao Tuđmanu, hrvatska Vlada utanačila je s agresorom primirje, mjesec i pol pred pad Vukovara. Šest mjeseci prije ovog atentata, Tuđman u Tikvešu postiže konačni dogovor s Miloševićem o podjeli Bosne i Hercegovine. Ante Paradžik, rodom iz zemlje koja se u Tikvešu dijelila, Bosne i Hercegovine, bio je isuviše veliki trn u oku i Dedinju i Pantovčaku.

Danas, 11 godina nakon Paradžikovog ubojstva, možemo ustvrditi da pored Oca domovine Ante Starčevića ubijeni Bruno Bušić (1977.) i Ante Paradžik na hrvatskoj političkoj sceni pod konac dvadesetog stoljeća, predstavljaju istinsku pravašku vertikalu, uz duboko poštovanje svim hrvatskim braniteljima, od, u atentatu ubijenog generala Blaža Kraljevića (1992.), do tisuća i tisuća junaka hrvatskog rata za nezavisnost i slobodu 1991-1995. godine iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Paradžik je bio čovjek hrvatske slobode i demokracije, i nećemo biti mirni dokle god zavjera o ovom naređenom zločinu ne bude do kraja razotkrivena.


21. rujna 2002. navršava se jedanaest godina od atentata na dopredsjednika Hrvatske stranke prava ANTE PARADŽIKA, ratnog načelnika Hrvatskih obrambenih snaga – HOS-a

Hvala...
- 07:30 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Paraga

Image Hosted by ImageShack.us
Dobroslav Paraga rođen je 9. prosinca 1960. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu, gdje upisuje studij prava i laičke teologije. Godine 1980. uhapšen je zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u Lepoglavi i na Golom otoku, gdje prolazi sve vidove torture komunisičke policije. Na odsluženje vojnog roka u kninski garnizon otišao je 13. veljače 1986., na dan kada je Andrija Artuković izručen Jugoslaviji. Iz JNA, gdje je služio u kaznenoj jedinici, pušten je 14. svibnja, dan nakon što je Andrija Artuković osuđen.

Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera UDBA je likvidirala bacivši ga kroz prozor na četvrtom katu zgrade u Novom Zagrebu. U novinama se tada pojavljuje naslov Skočili ga kroz prozor. Godine 1986. Paraga podnosi tužbu protiv SFRJ zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. Paraginu je tužbu pod nos stavio američki državni sekretar George Shultz kada SFRJ nije htjela izručiti jednog od otmičara s broda Achile Lauro. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u Ljubljanu, gdje ga dočekuje poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera da posjeti Njemačku, na osnovu čega su mu Slovenci izdali pasoš.

Osim u Njemačkoj, Paraga denuncira domovinu i u Švedskoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Austriji i drugim zemljama. U Torontu organizira i protujugoslavenske demonstracije. Godine 1989. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. U veljači 1990. godine obnavlja Hrvatsku stranku prava (HSP), a iste godine prima ga Vaclav Havel. Franjo Tuđman poziva HSP da uđe u Hrvatski demokratski blok protiv Koalicije narodnog sporazuma, a u Paraginom odsustvu Paraždik uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva HOS (Hrvatske obrambene snage), čiji se pripadnici u crnim odorama bore u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. No, ne zaustavljaju se samo na tome pa tako HOS ulazi u prostorije na Starčevićevom trgu, ispred kojih postavljaju top. Nakon pada Vukovara Dobroslav Paraga, Ante Prkačin i zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković Jastreb optuženi su i uhapšeni zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti.

Kada je ubijen Ante Paradžik Paraga slučajno izbjegava smrt, odustavši od putovanja u posljednji trenutak. Tada je organizirana i velika policijska racija u prostorijama Hrvatske stranke prava, gdje su pronađene velike količine oružja i municije. Uskoro dolazi do raskola u stranci između njegove i frakcije Ante Đapića, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima Anto Đapić. Paraga svoju frakciju preimenuje u Hrvatska stranka prava 1861. Krajem 1997. Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podnosi prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i još nekolicine osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele Bosne (pripremali, organizirali i izveli agresiju na susjednu BiH...), političkih ubojstava i drugih nepodopština. Stoga se našao na meti "državotvornih" medija zbog izdaje domovine, a Državno odvjetništvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. I pred istražnim sucem Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. U rujnu 2000. podnosi kaznene prijave protiv Vice Vukojevića, Smiljka Sokola i Hrvoja Šarinića. No, to nije kraj niza: otkako je nezavisne Republike Hrvatske Paraga je, do sada, podnio oko 20 kaznenih prijava.

Dobroslav Paraga tvrdi kako ne posjeduje nikakve dionice, da je profesionalni političar i da zajedno s dvije sestre i bratom posjeduje u Zagrebu mnoge nacionalizirane nekretnine. Oženjen je suprugom Nevenkom za koju kruži nepotvrđena priča da je u dalekom srodstvu s Ivićem Pašalićem.
- 07:26 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se