Antiglobalizamby Vinko K.

< veljača, 2006 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28          

Studeni 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Lipanj 2012 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (1)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (1)
Listopad 2007 (1)
Rujan 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (5)
Kolovoz 2006 (1)
Srpanj 2006 (3)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (5)
Veljača 2006 (7)
Siječanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Antiglobalistička misao za 21. stoljeće

pišite mi na e-mail pglobalist@gmail.com

Sadržaj / Contents:
Možemo li pobjeći od problema naše države, prijeteći demografski, sociološi i gospodarski problemi mnoge nas navode na želju za bijegom u okrilje Europske unije ili nekom drugom svjetskom savezu. Nade polažemo u njihov sustav upravljanja, da će nas njihovi pametni ljudi izvući iz mulja. Ali što više prolazi vrijeme to više mulja izlazi na vidjelo i iz njihovih redova. Ljudi su naprosto svugdje slični, u Bruxullesu ili u Zagrebu, poslije osvajanja vlasti zaborave na opće dobro i marketinška obećanja koja su izrekli, te tada počnu provoditi svoje sitne političke igre. Dva bitna čimbenika koja mogu izroditi dobru vlast su kućni odgoj i konkurencija. Kućni odgoj, jer se pouke o poštenju i objektivnosti koje roditelji malom djetetu usadi u srce prve prihvate i ostaju u pravilu do kraja života. Što više dobro odgojene djece imamo to imamo više dobro ogdojenih lidera, političara i biraća. Druga stvar, konkurencija među ljudima, među roditeljima, među političarima, među državama daje nam način da se mjerimo i tako uvijek pomalo korigiramo i napredujemo. Ono što doista zabrinjava je da Europska unija obje ove stvari sustavno, namjerno ili nenamjerno zatire. Odgoj djece žele iz kuće prebaciti na sustav, razni obiteljski zakoni Europske unije sustavno žele umanjiti utjecaj roditelja na svoju djecu. Drugu stvar, konkurenciju u politici, Europska unija po svojoj definiciji poništava - jer što je manje samostalnih država koje samostalno razmišljaju i donose samostalno svoje zakone to je manje konkurencije među državama i među političarima; a što je manje konkurencije to je potencijalna samovolja Europskih birokrata iz Bruxullesa veća, a to zabrinjava. Naši djedovi koji su uspjeli ovaj narod sačuvati kroz stoljeća pod okriljem raznih tuđinskih vlada sigruno taj trud nisu radili zato da bi mi danas sve to nabrzinu predali nekoj novoj tuđinskoj vlasti na upravljanje ali ovaj put i u vlasništvo. To je samo maleni djelić razloga zašto sam protiv Hrvatskog ulaska u EU.
Ovdje ćete naći i drugih tekstova o promašajima globalizacije, bilo ekonomske, kulturološke i političke.

Paradoks našeg vremena
Paradoks našeg vremena kroz povijest je da imamo veće zgrade, no kraće živce, šire putove, no uža gledišta. Trošimo više, no imamo manje, kupujemo više, no uživamo manje.

Imamo veće kuće i manje obitelji, više pogodnosti, no manje vremena. Imamo više diploma, no manje razuma, više znanja, a manje rasuđivanja. Više stručnjaka, a ipak više problema, više medicine, no manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nesmotreno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, previše se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo previše umorni, čitamo premalo, televiziju gledamo previše i molimo se prerijetko. Umnogostručili smo naše imutke, a smanjili svoje vrijednosti.

Govorimo previše, volimo prerijetko, mrzimo prečesto.
Naučili smo kako preživljavati, ali ne i kako živjeti. Dodali smo godine životu, ali ne i život godinama. Stigli smo sve do mjeseca i natrag, no imamo poteškoće prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i nutrinu.

Napravili smo velike stvari, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, no zagadili dušu. Svladali smo atom, ali ne i svoje predrasude. Pišemo više, no učimo manje. Planiramo više, no postižemo manje. Naučili smo žuriti, no ne i čekati.(...)
--George Carlin


The good society is the society in which a principal goal is the well-being of those worst off.
--John Rawls


---ponešto antiglobalizma na ovim blogovima---
Nova Politika - inicijativa euroskeptičnih blogera
jura sve zna
ramona
rockroll
don blog
francisca
tragicna misao


----zamjećeni blogeri----

angažirani:
don blog
radical element
monsoon
pulicer
zvone radikalni - provokator :)
freedomfighter
Cpt. Insane-o


osobni sa dozom socijalne tematike:
mala sanja
honorina
njofra
pucanj na mjesec
znam da nista ne znam
lost man


sa probranom temom:
ličanka lelana opisuje stare običaje
borgman's cube, sf dnevnik
okeco, slike iz prirode
folklorni blog


nesvrstani:
aaa digresije
run riot
stefica
indian women
nikolina29
manga
majaa
proširene vene
littleone.blog.hr
madeinholland.blog.hr
jocker
atlantida
irida
dvs
(...)

Linkovi

Hrsvijet - portal sa vijestima i euroskeptičnim komentarima

Civitas: razlozi protiv EU

Blog "ekonomskog kolapsa" - fokusiran je na zbivanja u SAD-u


Lisabonskim ugovorom k europskoj diktaturi

--o globalizaciji--
Kratke izjave o globalizacijskim procesima

Sweatshop FAQ

Fashion crimes

demography-matters - utjecaj demografskih kretanja na ekonomiju i gospodarstvo



Neka roditelji biraju!


kupujmo hrvatsko

fora!


kineski biznis

--moji značajniji tekstovi--

Čemu žurba u EU?, pričekajmo!

Europska Unija poništava demokraciju

Medijska manipulacija zbog EU

Kvazi-sloboda u EU

Nekoliko razloga protiv EU

Agresivno nametanje GMO hrane

Protekcionizam na pravi način?

Trajna kriza?

Zašto ekonomisti ne misle zdravim razumom

Standard života je u opadanju unatoč svim "naporima"

Previsoke cijene stanova

Jedna korisna varijanta protekcionizma u EU

Zašto bi bilo bolje da je država vlasnik infrastrukture mobilne komunikacije

Prirodni gospodarski rast ostvaren pomoću prirasta stanovništva

Negativna strana studiranja

Minus na tekućem računu kao instrument orobljavanja

Demografija: u Europi nema života




---HR web--
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Za&Protiv
--Za--
-Za moralni kapitalizam, socijalno osjetljiv
-Za radnička prava, (radno vrijeme, minimalna plaća, godišnji odmori, trudnice)
-Za carine na proizvode iz država u kojima nema radničkih prava
-Za carine proizvodima iz tvornica sa ropskim uvjetima rada
-Za očuvanje nacionalnog identiteta
-Za nacionalnu televiziju kojoj nije imperativ profit

--Protiv--
-Protiv raslojavanja društva na bogate i siromašne
-Protiv ropskih uvjeta rada
-Protiv rada Nedjeljom
-Protiv raskalašenog reklamiranja
-Protiv raskalašenih filmova, serija, časopisa

22.02.2006., srijeda
Potrošačko društvo dočarano reklamom

Sigurno ste primjetili ovu reklamu koja se zadnjih dana vrti na HTV-u. Mladenci pred popom, trebaju se vjenčat. Pop pita "dali itko ima išta protiv?", pri čemu se na licu od mlade vidi želja da netko nešto dobaci i da ju time odriješi bračnih voda i obaveza koje time dolaze. Nema veza što mladenka baš i nije više u cvijetu mladosti. I u trenutku napetosti, spasonosno na kraju, ipak potrubi nova ford fiesta pred ulazom crkve, na što mlada spremno otrči u svoj novi ford i ostavi mladoženju samog ispred oltara... Eto bez puno okolišanja je u reklami poručeno ono što u drugim reklamama pokušavaju ipak kolko-tolko zamotat u neki celofan: tvoj život nije bitan, bitno je samo da ti kupiš naš proizvod, onda si netko i nešto, onda si nešto postigao.

  • to se sjecam kad sam prvi put vidjela tu reklamu, debilno.. ovo mi je vec stopedeseti put da pisem ovu recenicu na blogu, ali: svijet je
    popizdio.. :( (july morning 22.02.2006. 10:30)

  • btw, ja ovaj blog jednostavno moram linkati :) (july morning 22.02.2006. 10:32)

  • Tako je, tu formulaciju sam tražio "svijet je popizdia" :) hvala. Za linkanje nemaš frke, bit će mi čast... (Antiglobalist 22.02.2006. 10:41)

  • Bravo! Jesi pročitao nkjigu "No logo". Toplo je preporučam. Pozdrav! (Ernest 24.02.2006. 11:14)

  • Hi, čuo sam za tu knjigu, ali nisam ju čitao, no baš sam naletio ne jedan odličan citat iz jedne recenzije: "When CEOs turn enormous profits by branding a running shoe to represent 'freedom' while they have that same shoe manufactured by 16-year-old women behind the fences and guarded gates of an Export Processing Zone—well, that's hypocritical.". dobra usporedba :) (Antiglobalist 24.02.2006. 12:08)

  • - 00:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    18.02.2006., subota
    Studiranje u Americi

    Amerika je produžila rok za izdavanje viza stranim studentima na 120 dana. Naravno nije to neka velikodušna gesta od njih, kojom žele pridonijeti podizanju razine znanja u svijetu ili smanjenju razlika između bogatih i siromašnih. Radi se tek o jednom elementu njihovih sustavnih mjera u svrhu održanja i daljnjeg razvoja njihovog načina života.
    U situaciji kada kod njih skoro polovica odraslih ljudi žive kao samci, jasno je da imaju problema sa natalitetom i održanjem stanovništva. Ali za razliku od Europljana koji također imaju ozbiljnih problema sa natalitetom, Amerikanci se svojim mjerama useljavanja uspješno bore protiv toga, dapače čak postižu i godišnji prirast stanovništva. Tako ovog mjeseca računaju da će se začeti 300 milijunti Amerikanac. Vrlo uspješno privlače najnadarenije studente i buduće stručnjake, koji poslije studija redovito ostaju u Americi i svojim radom i znanjem daljnje unaprjeđuju njihove tvrtke.

    Kako uspijevaju u tome da baš kod njih odu najnadareniji studenti, a onda da i ostanu tamo? Kako to da onaj relativno mali postotak mladih ljudi koji uopće razmišlja o studiju u inozemstvu, redovito izabere baš Ameriku. Što fali Njemačkoj, što fali Francuskoj? E pa pogledajte TV. Ne morate ići daleko, Hrvatska radio televizija koju mi građani republike Hrvatske subvencioniramo kroz pristojbu, redovito izgleda više kao neki Američki TV kanal. Pun njihovih filmova, serija, talkshow-ova. Pogledajte Slovensku televiziju, još gora situacija. Poslušajte radio. Dali smo u Americi ili u Hrvatskoj često se zapitam.

    A da tragedija bude veća, upravo nam ti njihovi filmovi, serije, emisije, pjesme cijelo vrijeme serviraju ideju o američkom stilu života, u kojem je sve savršeno, podređeno karijeri, poslu, kupovanju i posjedovanju stvari. Kada se takav stil života sustavno promovira, bilo to promoviranje namjerno ili ne, to ostavlja utjecaja na naše podnevlje i naše stavove. Životni ciljevi se usmjeruju prema onome što vidimo na TV-u. Javljaju se razne anomalije u društvu kao npr. već spomenuta averzija prema obiteljskim obavezama. Ironija je u tome što Amerikanci tu istu anomaliju koja se naravno i kod njih javlja, uspješno kompenziraju sa uzročnikom te iste anomalije. I što se njih tiče, krug im je time zatvoren.

    - 14:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    15.02.2006., srijeda
    Tko kaže da novac kupuje sreću...

    Australski sociolozi (među kojima i Liz Eckerman sa Deakin University-a) napravili su istraživanje o stupnju zadovoljstva među ljudima, sa pitanjima o njihovom standardu života, zdravlju, vezama, životnim ciljevima, sigurnosti, vezama sa zajednicom.

    Poslije intervjuiranja 23000 ljudi, očekivano su rezultati pokazali da su stanovnici najzabačenijih i najsiromašnijih područja Australije bili najzadovoljniji sa svojim životom, dok su stanovnici iz elitnog djela Sydney-a bili najnesretniji.

    Dalje, Robert Cummins profesor psihologije, uzroke vidi u većoj gustoći stanovništva i skupljem stanovanju. Što se odlično poklapa sa tvrdnjom Liz Eckerman-a da novac tek na vrlo, vrlo visokim razinama ima utjecaja na osobno zadovoljstvo.

    Da malo to prokomentiram, iz ovoga se jasno nazire veza između sreće i želje za materijalnim bogatstvima. Na jednoj strani su ljudi, koji su odlučili ostati u rodnoj grudi, živjeti kako znaju i umiju, tzv. "snalaziti se". Na drugoj strani su pojedinci koji bježe u velike gradove, u "svijet mogućnosti", tamo bivaju izrabljivani i izmanipulirani na svakakve načine, od poslodavca pa sve do društvenog pritiska "moraš posjedovati barem takav auto", "moraš imati za skupo ljetovanje", "moraš imati stan takav i takav", "moraš biti obučen/a tako i tako",…


    - 12:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    13.02.2006., ponedjeljak
    EU gubi bitku protiv GMO-a

    Na još jednom primjeru se možemo uvjeriti koliko se volja naroda stavlja u drugi plan pred ambicijama centara kapitala. Europskoj uniji čak ni uz velesilu kao što je Njemačka, ne uspijeva zabrana uvoza genetski modificirane hrane GMO. Ne treba nas onda čuditi što to ni maloj Hrvatskoj nije pošlo za rukom. Volja naroda čini se postaje demagogija, parlamentarni izbori postaju farsa. Prosječnom Nijemcu sigurno nije u interesu selidba tvornice u Kinu, prosječni poljoprivrednik se ne može borit protiv jeftine GMO hrane, da ne spominjemo sve potencijalne rizike koje takva hrana nosi.
    Čini se da centri kapitala žele stvoriti ovisnost ljudi o proizvodima multinacionalnih kompanija. Vlade i parlamenti, uglavnom su kupljeni i sustavno educirani da djeluju u tom smjeru. Stvaraju se klase, oni koji proizvode, robovi, radnici sa minimalnim uvjetima rada, a na drugoj strani manjina, koja si to može priuštit zbog svog školovanja, svoje prirodne nadarenosti zbog rođačke ili neke druge veze. Razlika između ovih dviju skupine postaje sve veća i veća, bankari (premetači tuđeg novca) imaju sve veće plače, a tvornički radnici sve manje.
    Iako vam ovo možda djeluje kao teorija urote, zapitajte se dali zaista volja birača ima ikakve veze s onim što se odluči, dali se volja prosječnog Njemačkog birača i djelovanje njihovog Kancelara igdje poklapaju?

    - 10:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    09.02.2006., četvrtak
    Sve više radimo, a sve manje zarađujemo,

    Siromasi u predgrađu Eto ga, i podaci Hrvatskog statističkog ljetopisa 2005, pokazuju da se Hrvatska punom parom uključila u ropstvo 21. stoljeća, odnosno kulturniji naziv za to je globalizacija.
    Radnici u industriji su sve manje plaćeni, i sve više ima radnika koji rade na minimalcu, dok istovremeno broj onih koji zaruđuju dvostruko više od prosjeka ima sve više. Društvo se sve više raslojava na bogate i siromašne.
    I ako kažemo da nije u novcima sve, onda neka tako bude, pa kažimo u tom smislu da nas nije briga za njihovo bogatstvo i kažimo da nas nije briga za njihovo siromaštvo. Pogledajmo kako ljudi žive. Bogataši su opterećeni time da na račun nečijeg siromaštva postanu još bogatiji, da si kupe još više "finih" stvari, da si kupe auto sa još više gumbiju i funkcija u kabini. Siromasi sa druge strane razmišljaju kako postati bogat, kako otvorit svoju firmu pa iskorištavat svoje radnike i doći na TV. Jer na TV-u su samo bogati. Život i prvima i drugima prolazi u čekanju i isčekivanju za profitom i u isčekivanju da postanu vlasnici stvari.
    Naravno nije sve tako crno. Neki "manje", a neki "više". Ali u globalu, kako nam se to cijelo vrijeme servira na Hrvatskoj nacionalnoj televiziji, sve se podređuje profitu (zaradi), pa čak i njihov televizijski program, dakle krupnim korakom smo krenuli u smjeru "više" - još većeg raslojavanja.

    - 12:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    05.02.2006., nedjelja
    Dao bi sto amerika...

    Sve na svijetu ja bi dao,
    Tek da sjednem na verandu,
    Pa uz karte, i bevandu brojim valove


    I tako izašao ja van u subotu navečer, još uvijek sam u tim godinama :) Ovaj klub u koji dolazim uvijek ima odličan izbor domaće muzike. Da budem jasan, nema niti "n" od narodnjaka, samo domaća Hrvatska pisma. I tako mi jedna pisma sinoć posebno ostala u uhu, ona stara od Stavrosa "Dao bi stoo amerika"...

    - 13:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

    01.02.2006., srijeda
    Sloboda, odnosno liberalizam,

    nema svetinje, sve je dozvoljeno, sve je dostupno, samo treba imati novac. Dakle, novac je jedina svetinja. To je liberalizam. Kao što zbog globalne liberalizacije tržišta, dobivamo sivilo, sve se svodi na isto, ništa se više ni ističe kao izvorno i vrijedno nekog posebnog truda (izuzev novca). Svejedno je danas koji automobil posjedujete (ako), svi su oni uglavnom od istih djelova, vjerojatno sastavljenih u Indoneziji. Svejedno je na kakvom računalu radite, razlike se svode samo na naljepnicu na kučištu.
    Vidite, kao što liberalizam i globalizacija potiču sivilo na tržištu, tako i liberalno odgajanje djece potiče sivilo u djetetovim glavama, tj, budući odrasli ljudi postaju depresivci. Tako barem tvrde psihologi, a ja kao laik nemogu a da se ne složim s njima, prenosi današnji Vijesnik:

    Mali tirani, budući depresivci
    Psiholozi predviđaju da će današnja djeca za 15 godina biti odrasli depresivci, i to najviše zbog popustljivosti i lažne liberalnosti u odgoju koji provode njihovi roditelji
    Da su današnja djeca razmažena - priznaje većina roditelja. »Kad će biti razmažena, ako ne u djetinjstvu«, opravdava se jedna majka. »Zašto ne bih svom vlastitom djetetu omogućila sve što mogu«, kaže druga. »Ionako će je život kasnije lupiti po glavi«, smatra jedan otac. Međutim, upozoravaju stručnjaci, pokazuje se da popustljivi odgoj nije bezazlen!
    »Prema predviđanjima, 2020. depresija će postati najčešći razlog javljanja liječniku u svijetu. Bit će to upravo zbog generacije današnje djece kojoj je sve dopušteno«, upozorava doc. dr. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
    Odgoj bez granica stvara djecu bez oslonca. Dijete koje može sve gubi motivaciju, nema se čemu veseliti. Također, nesposobno je uživjeti se u tuđu poziciju i niske je emotivne inteligencije, bez čega nema sretnog suživota s partnerom, kolegama, ljudima općenito...
    »Današnji roditelji uče djecu da je najvažnije da oni zadovolje svoja mala načela, uče ih da se ne trebaju ni za što žrtvovati. Ali tako ih izdvajaju od drugih ljudi i osamljuju«, tvrdi psihologinja Jokić-Begić.
    Žrtvovanje je potrebno u braku, roditeljstvu, na poslu. Ono nije znak slabosti nego snage. Ipak, moderni roditelji uče djecu da moraju biti probojna i neosjetljiva na potrebe drugih ljudi....

    - 14:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #


    Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se