ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

ponedjeljak, 16.02.2009.

Religija i depresija


Ljubav i zajednica liječe i preveniraju depresiju

U društvu se sve češće susrećemo s neopravdanom nervozom, tugom, povučenošću, izoliranošću. Crna kronika preplavila je medije, a nerijetki su i suicidi. U svagdanjoj žurbi sve je manje vremena za susjeda, prijatelja, dijete, a mnogi se udaljavaju jedni od drugih. Tako svaki čas netko na poslu, u tramvaju ili čak u krugu obitelji izjavi da je u »depri« i da ga se pusti u miru. Često se čuje kako netko nema volje ni za što, u nekom je beznađu, u strahu. Prema pojedinim istraživanjima, depresija se smatra četvrtim najvećim zdravstvenim problemom u svijetu. S nedavnog skupa psihijatara u Mostaru istaknuto je da svaki četvrti stanovnik na ovim područjima ima anksiozni ili depresivni poremećaj. O depresiji i drugim poremećajima te kako ih nadići govori psihijatar dr. Igor Filipčić koji je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu završio poslijediplomski studij iz psihoterapije, znanstveni poslijediplomski studij u području biomedicine i zdravstva te doktorski studij o temi »Učestalost depresije i utjecaj liječenja depresije na kvalitetu života bolesnika koji boluju od kroničnih somatskih bolesti«. Specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 2002. na Klinici za psihijatriju u KBC-u Zagreb, gdje i danas radi kao psihijatar. Trenutno je na supspecijalizaciji iz biologijske psihijatrije. Autor je većeg broja znanstvenih i stručnih radova iz područja psihijatrije te sudionik i predavač na brojnim domaćim i stranim znanstvenim skupovima. Član je brojnih stručnih udruga te predstavnik mladih psihijatara Republike Hrvatske u Svjetskoj psihijatrijskoj udruzi.

- Depresija se ubraja u najčešće psihičke bolesti suvremenog društva. Kako je definirati i na koji se način očituje, zapravo koji su simptomi?
DR. FILIPČIĆ: Depresija se ubraja u jednu od bolesti koje su najranije opisane u povijesti medicine, a u moderno doba spada u najučestalije psihičke poremećaje. Depresija je u današnje vrijeme, osobito u ženskoj populaciji, postala drugi najčešći zdravstveni problem. Tako u ukupnoj populaciji po učestalosti nalazi se na visokom četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine depresija bi mogla po učestalosti postati drugi zdravstveni problem u svijetu te vodeći zdravstveni problem ženske populacije. Epidemiološka istraživanja govore da 3 do 4% populacije boluje od težih, dok 1,5 do 2% od blažih oblika depresije. Prevalencija u svijetu iznosi od 12 do 20% u ženskoj, a od 5 do 12% u muškoj populaciji. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca, a točan razlog takve pojave nije poznat. Pretpostavlja se da tome pridonose hormonske promjene u žena, trudnoće, porodi, naučena bespomoćnost te predodređenost životnih uloga. Svako neraspoloženje ili opravdana tuga ne treba se klasificirati kao depresija. Depresija nije samo neraspoloženje ili tuga, to je poremećaj koji uzrokuje smetnje u osjećajnoj i u tjelesnoj sferi pojedinca. Izaziva duboke patnje oboljelih i većina stručnjaka se slaže da spada u najbolnija životna iskustava s kojima se današnji čovjek može suočiti. Depresivnom naziva se ona promjena raspoloženja koje je bolesno sniženo, a razlikuju se od normalnog po jačini, po duljini trajanja i nemogućnosti da osoba takvo raspoloženje kontrolira. Depresivni bolesnici su slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni, a bolest se dijagnosticira kada se osoba kontinuirano osjeća žalosna svakog dana, veći dio dana u razdoblju od dva tjedna ili duže i kada je više ništa ne može razveseliti. Simptomi depresije uz sniženo raspoloženje su ravnodušnost, bezidejnost, apatija, pojačana napetost, nemir i razdražljivost. Depresija se iskazuje i poremećajem tjelesnih funkcija. Dominira poremećaj sna, smanjeni ili pojačani apetit, posljedično gubitak ili dobitak tjelesne težine. Uz tromost, opću slabost, iscrpljenost i kognitivnu disfunkciju, najčešće su to slaba koncentracija i zaboravljivost.

Depresija je najčešća u četrdesetim godinama

- U kojoj se životnoj dobi najčešće javlja depresija i kako je prepoznati, odnosno kako pomoći osobi koja je zapala u depresiju? Koliko je danas liječenje depresije moguće i na koji način?
DR. FILIPČIĆ: Depresija se najčešće javlja u četrdesetim godinama života, iako se u 50% slučajeva bolest može pojaviti i ranije, a u dobi iznad 60 godina javlja se u 10% slučajeva. Treba naglasiti da se depresija sve češće javlja u mladih, što povezujemo sa modernim načinom življenja, pritiscima društva i bliže okoline. Zahtjevi svakodnevno rastu a bazične značajke društva kao što su obitelj, zajednica njihovo prihvaćanje, ljubav i potpora postupno blijede i često bivaju zanemarivane. Depresija je često maskirana neprepoznata i neadekvatno liječena jer dolazi u komorbiditetu s raznim kroničnim tjelesnim i drugim psihičkim bolestima. Depresivne se epizode mogu liječiti u gotovo 70 do 80% slučajeva. Bolesnika već na samom početku liječenja treba obavijestiti da je njegov poremećaj vjerojatno nastao kao posljedica međudjelovanja različitih biokemijskih, psiholoških i čimbenika stresa. Treba mu reći da će se u liječenju koristiti i lijekovi i različite psihološke metode liječenja. Liječenje depresije provodi se psihofarmacima, psihoterapijom i psihoedukacijom oboljelih. Osnovu u liječenju depresivnih poremećaja predstavljaju antidepresivi, a ovisno o stupnju poremećaja koriste se i drugi psihofarmaci, stabilizatori raspoloženja, anksiolitici i antipsihotici. Najbolji rezultati liječenja postižu se kombinacijom farmakoterapijskih i psihoterapijskih mjera. Kako bi se postigla adekvatna suradljivost bolesnika, treba upozoriti oboljele na mogućnost razvoja nuspojava pri uzimanju propisane terapije, te da djelovanje antidepresiva nastupa sa latencijom od tri, četiri, a ponekad i šest tjedana. Prva faza liječenja traje četiri do šest tjedana. Kod oboljelih koji reagiraju na antidepresivnu terapiju prva dva do tri tjedna može se uočiti početno poboljšanje, a smanjenje simptoma se događa nakon tri do četiri tjedna. Jedan od glavnih razloga terapijskog neuspjeha je subdoziranje antidepresiva, a učestalo javljanje novih epizoda je najčešće posljedica prijevremenog prekida terapije. Terapija održavanja ili druga faza liječenja traje minimalno godinu dana, lijek se uzima u istoj dozi kao i u akutnoj fazi liječenja, a s ciljem održavanja i sprečavanja pojave nove depresivne epizode. Bolesnici kod kojih se depresivne epizode javljaju opetovano, treba nastaviti s profilaktičkom terapijom minimalno pet godina, a nekad i doživotno. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina su antidepresivi koji selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji se danas preporučuju kao antidepresivi prvog izbora.

Obitelj i Crkva ne dopuštaju izolaciju

- Koliko u liječenju može sudjelovati obitelj, šira zajednica poput Crkve, društva?
DR. FILIPČIĆ: Svaka zajednica, u prvom redu obitelj, ona prirodna, svojom ljubavlju i podrškom pomaže pojedincu da ne upadne u depresiju. I Crkva tu može jako puno pridonijeti i pridonosi. Dovoljno je poći od toga da oni koji redovito pohađaju vjeronauk imaju podršku u svojoj zajednici, jer su oni dio te zajednice šire obitelji. Dakle, Crkva se bazira na međusobnoj ljubavi i zajedništvu i na taj način pomaže osobi koja se povlači u sebe i koja ima stanovite teškoće. Jer depresija je povlačenje u sebe, izbjegavanje društva, samoizolacija. Crkva je na neki način velika obitelj i tu ljudi, uz svoju obitelj, imaju podršku šire zajednice. Kad se pogledaju mladi koji odlaze u crkvu i koji se druže u okrilju Crkve, zamjetno je da se oni izvuku od stanovitih teškoća koje pogađaju ostale njihove vršnjake u populaciji.
Iz svog primjera navodim: dok smo išli na vjeronauk, uvijek se nešto događalo, postojale su neke aktivnosti koje su nas okupljale i okupirale. Družili smo se, posjećivali, netko je uvijek nešto slavio. Zapravo, zajednica nas je držala. I za vrijeme studija imali smo svoju grupu koja je išla na vjeronauk, družila se, raspravljala o svim problemima. Uz to uvijek je netko nekome bliži pa mu pomogne u njegovim teškoćama, sasluša ga, utješi. Iz tih razloga Crkva ima važnu ulogu u psihičkom zdravlju pojedinca.

Novinarsko neznanje o piromaniji

- Proteklog ljeta, a i prije toga, mediji su puni vijesti o požarima koji su izazvali nepredvidive posljedice. Što se to događa u ljudskoj glavi da postane piroman?
DR. FILIPČIĆ: Svakako treba istaknuti da su informacije i članci vezani uz piromane, koji se gotovo svakodnevno objavljuju u našim glasilima, posljedica neinformiranosti i nepoznavanja same bolesti. Piromanija je iznimno rijedak poremećaj, naziv piromani se zlorabi jer pravi izraz je piromansko ponašanje iza čega se krije velik broj kriminalnih i terorističkih radnja, razni oblici osveta, nesavjesnost i nepažnja te od duševnih poremećaja, razni poremećaji osobnosti i alkoholizam. Takve osobe koje se bave spomenutim radnjama, a ne boluju od piromanije, nije potrebno upućivati psihijatru već za njih postoje druge legalne institucije države, jer se u najvećem broju slučajeva radi o kriminalnim radnjama.

Piromanija je rijedak poremećaj

- Što spada pod piromaniju i kako se ona očituje na osobi, zapravo kako se kvalificira u psihijatriji i može li se liječiti?
DR. FILIPČIĆ: Piromaniju definiramo kao nekontrolirani impuls za opetovano izazivanje požara, bez pravog motiva (politički, teroristički, financijski ili neki drugi razlog zločina). Ime poremećaja dolazi od grčkih riječi pyr (vatra) i mania (gubitak razuma, ludilo), a poremećaj je rijedak. Prema američkoj klasifikaciji duševnih bolesti (DSM-IV-TR), piromaniju uvrštavamo u skupinu poremećaja kontrole impulsa, potrebno je da oboljeli zadovoljava minimalno šest kriterija i da je više puta pokušao ili podmetnuo požar. Osobe koje pate od spomenutog poremećaja često su opsjednute vatrom, vatrogascima i takvom vrstom destrukcije od rane mladosti, oni u vatri i izazivanju požara uživaju. Uspješnim izazivanjem požara oslobađaju se snažne unutarnje tenzije koja se u njima nakuplja prije samog čina, te na taj način postižu zadovoljstvo i gratifikaciju gledanjem ili sudjelovanjem u požaru. Prema finskoj studiji objavljenoj 2005 godine, a u kojoj su praćeni slučajevi tijekom dvadeset godina, nalazimo da je broj pravih piromana iznimno rijedak, a češće se javlja u muškaraca. Najveći broj slučajeva vezan je uz alkoholizam, tj. akutno opita stanja i antisocijalni poremećaj osobnosti, a povremeno ali značajno manje uz podmetanje požara vežu se i bolesnici u akutnoj fazi manije, psihotičnih poremećaja i ADHD-a u djece. Liječenje piromanije provodi psihijatar, i to kombinacijom psihofarmaka (lijekovi izbora su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) i psihoterapijskog tretmana.

Depresivne osobe češće se ubijaju

- Često se govori da depresivno stanje uzrokuje suicid. Koliko je to s psihijatrijskog stajališta utemeljeno i što dovodi do suicida? Raste li broj suicida i zašto?
DR. FILIPČIĆ: Podaci o suicidu govore da i do 15% depresivnih osoba počini samoubojstvo. Tako, prema statistici, poslije bolesti krvnih žila i karcinoma samoubojstvo je najčešći uzrok smrti kod ljudi srednjih godina. U Velikoj Britaniji godišnje se na deset tisuća stanovnika ubije jedan, dok tjedno samoubojstvo izvrše dvije osobe na milijun stanovnika. Hrvatska spada među deset vodećih zemalja u Europi po broju počinjenih samoubojstava. Češće se događa u gradovima nego na selu, u područjima s pokretljivim stanovništvom. Isto tako samoubojstvo je češće kod muškaraca nego kod žena, i više kod starijih nego mlađih osoba. Samci (neoženjeni, razvedeni, udovci) podložniji su samoubojstvu od oženjenih ljudi s obiteljima. Opasnost se povećava ako je netko u obitelji već počinio samoubojstvo. Šezdeset posto samoubojica je prije toga nejasno spominjalo što će učiniti, a četrdeset posto ih je o tome govorilo vrlo otvoreno. Polovica je posjećivala liječnika, naročito psihijatra. Polovica onih koji su se odlučili na samoubojstvo patila je zbog depresivne bolesti, a u drugoj polovici velik je broj alkoholičara, kod kojih su samoubojstva pedeset puta češća nego u općoj populaciji. I tu opet vjera i Crkva mogu imati veliko značenje. Terapeutska teologija polazi od postavke da bolest, dakle i depresija, ima temelje u oštećenom odnosu prema Bogu koji ima za posljedicu gubitak osjećaja vlastite vrijednosti, osjećaj nesigurnosti, bespomoćnosti, pesimizam i beznadnost, nezahvalnost, nezadovoljstvo i zavist, gubitak životnog smisla. Stavovi glede odnosa vjere i depresije vrlo su različiti i nerijetko posve proturječni.

Hrvatska spada među deset vodećih zemalja u Europi, po broju počinjenih samoubojstava. Češće se događa u gradovima nego na selu, u područjima s pokretljivim stanovništvom. Isto tako samoubojstvo je češće kod muškaraca nego kod žena, i više kod starijih nego mlađih osoba. Samci (neoženjeni, razvedeni, udovci) podložniji su samoubojstvu od oženjenih ljudi s obiteljima. Opasnost se povećava ako je netko u obitelji već počinio samoubojstvo. Šezdeset posto samoubojica je prije toga nejasno spominjalo što će učiniti, a četrdeset posto ih je o tome govorilo vrlo otvoreno.

Depresivnim naziva se onu promjenu raspoloženja koje je bolesno sniženo, a razlikuju se od normalnog po jačini, po duljini trajanja i nemogućnosti da osoba takvo raspoloženje kontrolira. Depresivni bolesnici su slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni, a bolest se dijagnosticira kada se osoba kontinuirano osjeća žalosna svakog dana, veći dio dana u razdoblju od dva tjedna ili duže i kada je više ništa ne može razveseliti. Simptomi depresije uz sniženo raspoloženje su ravnodušnost, bezidejnost, apatija, pojačana napetost, nemir i razdražljivost.

Stigmatizirani psihički bolesnici

- Koliko je današnja psihijatrija u svojim znanstvenim dostignućima napredovala i može li se pomoći potrebnoj osobi? Što je sa shizofrenijom, koliko je ona raširena?
DR. FILIPČIĆ: Kao i sve druge grane medicine, i psihijatrija je danas napredovala i može puno pomoći bolesniku, odnosno osobi s psihičkim teškoćama. Tako danas uz kombinaciju medikamenta i psihoterapije psihički bolesnici mogu savršeno funkcionirati, čak da se ne prepozna da imaju stanovite teškoće. Kad su u pitanju shizofreni bolesnici, oni nemaju uvid u realno stanje. Oni znaju napraviti nešto u svom svijetu što nije uobičajeno, ali pogrešno je o njima razmišljati da su agresivni. Problem je današnjeg društva što stigmatiziraju shizofrenog bolesnika. I shizofreni bolesnik, ako redovito uzima terapiju, ne može se prepoznati da je shizofren. Sve druge bolesti, izuzevši depresiju, u postotku su koji je bio i prije. Kao što sam već spomenuo, za sve je važna ljubav među ljudima, među osobama. U prvom redu, ona obiteljska sloga i ljubav gdje osoba ima podršku, a onda cijele zajednice koja štiti osobu. Tada, ako osoba i upadne u krizu, neka istraživanja pokazuju kako se brže oporavljaju u usporedbi s depresivnim bolesnicima koji nemaju ljubavi, nemaju podrške. To se može primijeniti i na vjernike, jer oni su svjesni Božje ljubavi i nade.

Vjera pomaže ljudima osmisliti život

- Koliko sama vjera pomaže u prevenciji, odnosno u liječenju depresije?
DR. FILIPČIĆ: Polazim od toga da struku treba poštivati i da psihijatrija iz dana u dan sve više i više napreduju. Međutim, treba imati na umu da je ljudski život isprepleten, na neki način je mozaičan. U tome kontekstu vjera je velik duhovni izvor koji može značajno utjecati na proces izlječenja, ona otkriva jedan nadnaravni duhovni svijet koji je izvor životne snage. Rekao bih: čovjek je ono u što vjeruje, a vjera je sila pomoću koje živimo. Opće je poznata izreka da liječnik liječi a Bog ozdravlja. U tom svjetlu treba gledati vjeru i kao preventivu depresiji. Psihijatrija, terapeutska teologija i religija imaju zajednički cilj, a to je pomoći ljudima da osmisle i prevladaju svoju patnju, pri čemu depresija predstavlja jednu od najvećih ljudskih patnja. S druge strane treba promatrati da je odnos između vjere i depresije vrlo složen. Pogrešno bi bilo bježati od stvarnosti. Isto tako depresija utječe negativno na vjeru i duhovni život oboljelih. Gdje god se čovjek okreće Božjoj ljubavi i na nju s ljubavlju odgovara, on postaje zdrav. Kada je ljubav prisutna u nama i oko nas, to je sigurna zaštita od depresije. Ljubav nas povezuje s drugim bićima i najbolja je prevencija izolacije. Vjera daje ljudskom životu viši smisao, a gdje postoji smisao življenja, to je brana protiv depresije. Vjera otkriva ljudima nadnaravan duhovni svijet koji je živo vrelo životne snage i ustrajnosti.

Izvor: Glas Koncila

O čemu dalje želite čitati?

...

- 08:33 - Komentiraj/Vidi komentare (1) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se