ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 10.02.2009.

PMS (predmenstrualni sindrom)


Definicija

Premenstruacijski (ili predmenstruacijski, premenstrualni, predmenstrualni) sindrom (PMS) je poremećaj s biološkom, psihološkom i društvenom podlogom. Najčešće se javlja između 20. i 40. godine. 90% žena ga ponavljano doživljava, manje od polovine žena proživljava ga kao fizička i psihička ograničenja, dok 5% žena PMS doživljava kao teški oblik psihičkog i tjelesnog stresa.

Uzrok

Uzrok nije poznat, iako postoji nekoliko teorija:
- hormonska teorija koja podrazumijeva promijenjene odnose hormona estrogena i progesterona ili povećane količine prolaktina, aldosterona i prostaglandina. Iako su hormonske promjene važne, po dosadašnjim spoznajama, one same nisu dovoljne za izazivanje PMS-a.
- nehormonska teorija kao uzroke pretpostavlja manjak vitamina, smanjenu razinu glukoze u krvi, infekcije, poremećaje u stvaranju živčanih prijenosnika (neurotransmitera)
- psihogena teorija kao uzroke navodi depresiju, psihičku napetost itd.
- bio-psiho-socijalna teorija vrlo je popularna u zadnje vrijeme i pretpostavlja međudjelovanje bioloških, socijalnih i psiholoških čimbenika.

Simptomi

Simptomi premenstruacijskog ciklusa javljaju se isključivo u drugoj polovici menstruacijskog ciklusa. Moguće smetnje su:
1. psihičke:
depresija, emocionalna osjetljivost, psihička napetost, promjene raspoloženja, poremećaj ponašanja, gubitak inspiracije, društvena izolacija, poremećaj aktivnosti, plačljivost, gubitak koncentracije, gubitak samopouzdanja…
2. fizičke:
umor, bol u prsima, zatvor, proljev, valovi vrućine, bol u zglobovima, migrene, otekline, smanjeno mokrenje, povećano mokrenje, poremećaj koordinacije, svrbež, upala sinusa, vaginalni iscjedak, vrtoglavice, akne, glad, porast tjelesne težine, povraćanje, neodređeni bolovi u trbuhu, glavobolja, nadutost, poremećaj sna, smanjena ili povećana spolna aktivnost…
Simptomi su brojni i razlikuje se kod pojedinih žena, a do sada se spominje više od 150 različitih simptoma koji se mogu javiti kao dio PMS-a.

Kriteriji za postavljanje dijagnoze

Za postavljanje dijagnoze premenstruacijskog sindroma simptoma ne smije biti u prvih sedam dana ciklusa te se simptomi trebaju ponoviti najmanje tijekom tri uzastopna ciklusa i biti dovoljno izraženi da se za njih treba
tražiti liječnička pomoć. Simptomi ne slabe, ali se niti ne pojačavaju.
Detaljan razgovor s liječnikom nakon kojeg slijedi iscrpan pregled nužni su. Važno je isključiti postojanje neke druge bolesti koja uzrokuje smetnje.
Simptomi se uslijed psihičkih ili emocionalnih razloga mogu pogoršati te očitovati kao jaka migrenozna glavobolja. Psihijatrijski poremećaji mogu znatno pogoršati sliku te je tu potrebna psihijatrijska intervencija.

Liječenje

Nejasan uzrok ovog sindroma te postojanje niza od bar 150 simptoma otežava liječenje.
Terapijski postupci uključuju:
- simptomatsko liječenje - lijekovi protiv bolova (analgetici), lijekovi za izmokravanje (diuretici) te antihistaminici
- hormonsko liječenje koje sprječava ovulaciju i uzrokuje prestanak javljanja ciklusa
- dijetetsko liječenje - multivitaminski preparati s velikim količinama vitamina, osobito B6 i magnezija
- ostale mogućnosti - antibiotici, imunološka terapija, masaže.

Zaključak

Premenstruacijski sindrom, kad je jako izražen, može poremetiti zdravlje žene, kvalitetu njena života, normalan radni ritam i umanjiti radnu sposobnost što dovodi do problema na radnom mjestu i u obitelji.
Posljedica je društvena izolacija.
U svrhu što bolje pomoći ovim ženama potrebna je suradnja ginekologa s ostalim specijalistima kako bi se našle najbolje mogućnosti liječenja i podizanja kvalitete ženina života.




Premenstrualni sindrom
Piše: Dubravko Kužina, dr. med., spec. psihijatrije

Široko prepoznat skup afektivnih, kognitivnih i bihevioralnih (osjećajnih, spoznajnih i ponašajnih) simptoma poznat kao premenstrualni sindrom (PMS), može se pojaviti tijekom premenstrualne faze menstrualnog ciklusa. Premenstrualna ili lutealna faza je razdoblje od ovulacije do početka menstruacije. PMS je 1987.
godine priznat kao poseban poremećaj i karakterizira ga posebna priroda, težina i vrijeme pojavljivanja premenstrualnih afektivnih ili psiholoških simptoma koji su dovoljno teški da oštećuju funkcioniranje. PMS ili premensturalni disforični poremećaj (PMDD) pokazuje svu složenost odnosa reproduktivne funkcije, raspoloženja i ponašanja kod žena.

Učestalost i težina poremećaja

Točni podaci o prevalenciji PMS-a nisu dostupni, no očito je da je PMS čest i sudjeluje znatnim dijelom u ukupnom broju poremećaja raspoloženja u populaciji.
Nesreće, samoubojstva i kriminalne radnje, u kojima su akteri žene, pojavljuju se češće tijekom premenstrualnog razdoblja. Od svih depresivnih simptoma u populaciji oko 15% čine depresivni simptomi koji se pojavljuju isključivo u premenstrualnom razdoblju. Ako se kao kriterij uzmu blagi premenstrualni simptomi, tada više od 70% žena ima te blage simptome. Za većinu njih simptomi nisu ozbiljni i ne utječu bitno na radno, socijalno ili obiteljsko funkcioniranje. U gotovo 30% slučajeva znatno je oštećeno socijalno i obiteljsko funkcioniranje, a u 2% slučajeva i radno jer određeno vrijeme dovodi do nesposobnosti za rad. Smatra se da barem od 5 do 8% žena ima toliko izražene premenstrualne simptome da moraju potražiti, barem jednom tijekom svoje generativne dobi, medicinsku pomoć.

Promjene raspoloženja i ponašanja glavni su znakovi poremećaja. Najčešći simptomi su razdražljivost, depresivno raspoloženje, anksioznost (tjeskoba, nemir) i promjenljivo raspoloženje. Uz to česte su promjene u
spavanju, temperaturi i teku. Od fizičkih simptoma najčešći je osjećaj napetosti u grudima. PMS nije sindrom bolne menstruacije (dismenoreje) i ne bi ga trebalo poistovjećivati s dismenorejom jer kod potonje nema promjene raspoloženja.

Etiologija poremećaja

Uzrok poremećaja je još uvijek nepoznat. Postoje mnoge hipoteze od kojih su najvjerojatnije one o genetskoj predodređenosti (žene čije su majke imale PMS sklonije su mu od onih čije majke nisu imale takve probleme) te o utjecaju spolnih hormona i prekursora spolnih hormona (bilo da su u normalnim ili u patološkim vrijednostima) na aktivnost neurotransmitera.

Dijagnoza i klinička slika PMS-a

Za postavljanje dijagnoze nužno je zadovoljiti sljedeće kriterije: da je tijekom većine menstrualnih ciklusa u proteklih godinu dana bilo prisutno pet ili više simptoma PMS-a i da su ti simptomi bili prisutni većinu vremena tijekom posljednjeg tjedna lutealne faze (tjedan pred nastup menstruacije) i da su se nastavili nekoliko dana po nastupu menstruacije.
Ti simptomi su:
  • znatno lošije raspoloženje, osjećaj bespomoćnosti, misli o vlastitoj nedovoljnosti ili manjoj vrijednosti
  • pojačana anksioznost, napetost, osjećaj da si "na rubu"
  • znatna afektivna labilnost (npr. nagli osjećaj tuge, napadaji plača ili povećana osjetljivost na odbacivanje)
  • znatna i trajna ljutnja ili razdražljivost, povećan broj sukoba u odnosima s bliskim osobama
  • smanjeno zanimanje za uobičajene aktivnosti (radne, školske, prijatelje, hobije)
  • subjektivni osjećaj otežane koncentracije letargija, brže umaranje ili gubitak energije
  • znatne promjene teka, prejedanje ili žudnja za posebnom vrstom hrane
  • jaka pospanost ili pak nesanica
  • subjektivni osjećaj da si nadvladana stvarima oko sebe (problemima) ili da si izgubila kontrolu
  • drugi fizički znaci poput napetosti ili bujanja grudi, glavobolje, bolova u zglobovima ili mišićima, dobivanja na težini.
Poremećaj znatno utječe na radno (akademsko), socijalno ili obiteljsko funkcioniranje (izbjegavanje društvenih aktivnosti, smanjena učinkovitost na radu ili pri učenju).
Poremećaj nije samo dodatno pogoršanje drugog poremećaja, npr. i inače prisutnog poremećaja raspoloženje (depresije, distimije, paničnog poremećaja ili poremećaja osobnosti).

Tijek i prognoza

Većina psihijatara koji se bave tim poremećajima vjeruje da se premenstrualni simptomi, ako se ne liječe, pogoršavaju tijekom vremena, tj. intenzivniji su i dulje traju. No poremećaj se obično smanjuje iza 45 godine ili nakon menopauze.
Neki podaci upozoravaju na to da se neliječene teže epizode mogu tijekom vremena razviti i u pravi veliki depresivni poremećaj.

Liječenje

Kontrolirana ispitivanja lijekova pokazala su da postoji placebo učinak čak u 40% žena i ne zna se točan razlog tako visokom postotku placebo učinka (no mora se reći da je i kod depresija placebo učinak prisutan u jedne trećine pacijenata). Taj visoki placebo učinak navodi na zaključak da bi u velikog broja bolesnica, poglavito onih s manje izraženim tegobama, i nespecifične mjere, poput razgovora, kraće suportivne terapije, razumijevanja i podrške okoline, mogle biti vrlo korisne. One žene koje ne reagiraju na takve nespecifične mjere, kandidati su za lijekove.
Budući da poremećaj ne mora biti jako izražen i da relativno kratko traje (najčešće od 7 do 10 dana u mjesecu), najlogičnije je započeti liječenje uzimanjem anksiolitika, popularno zvanih "sredstva za smirenje", (benzodiazepini) i samo tih dana u mjesecu. Ti lijekovi smanjuju razdražljivost, anksioznost, depresivno raspoloženje, promjene raspoloženja i umor. Kratkoća uzimanja i vrlo mala doza (mala i zato što pri malim dozama nema jače sedacije, tj. pospanosti) priječi razvoj tolerancije i ovisnosti o lijeku. Stanovitu pomoć mogu pružiti neki lijekovi za liječenje srčane tahikardije i povišenoga krvnog tlaka, tzv. blokatori beta-receptora. Oni mogu u vrlo niskim dozama (koje još ne djeluju značajnije na sniženje krvnog tlaka) utjecati na smanjenje tjeskobe, straha, razdražljivosti, osjećaja unutarnjeg nemira i na neke tjelesne simptome, a to su samo ekvivalenti tjelesne anksioznosti. No ti lijekovi nemaju većeg utjecaja na poboljšanje raspoloženja.
Veliku pomoć pružaju diuretici, a ti lijekovi potpomažu izbacivanje viška vode i soli iz organizma, što je uobičajeno kod srčanih bolesti, bolesti pluća, bubrega i jetre. Naime, kada ti organi zatajuju pojavljuje se tzv. "vodenika ili vodena bolest". Bolna osjetljivost dojki ili donjeg dijela trbuha može biti simptom koji će opravdati uzimanje jednog od lijekova iz navedene skupine. Izabrani liječnik će odrediti dozu blagog diuretičkog sredstva.
Treća skupina lijekova, ako ne i prva terapijska izborna linija su tzv. selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, SSRI / ili engl. selective serotonin reuptake inhibitors. Riječ je o lijekovima, koji priječe povratak
serotonina iz sinapse međustanične (međuneuronalne) pukotine natrag u stanicu neuron. To je svrha i bit antidepresivnog djelovanja odabranog lijeka (antidepresiva). Ženama u to vrijeme posebno godi uzimati slatke stvari, a osobito čokoladu, koja među ostalim sadržava i serotonin. Brojne kontrolirane, znanstvenim metodama provjerene studije potvrdile su smislenost upotrebe navedene skupine antidepresiva u prevladavanju kompleksa simptoma PMS-a. Tako neke studije više zagovaraju kontinuiranu svakodnevnu upotrebu kroz više mjeseci do godinu dana, a druge tzv. diskontinuiranu ili povremenu upotrebu, npr. kroz luteinsku fazu 7 do 10 dana, svaki menstruacijski ciklus. O izboru navedenog preparata najbolje je savjetovati se s izabranim liječnikom odnosno psihijatrom, koji će procijeniti individualne simptome, njihov intenzitet pojavnosti odnosno sagledati funkcioniranje pojedine osobe u individualnom, socijalnom i profesionalnom životu, te se među postojećim lijekovima na farmaceutskom tržištu odlučiti za optimalan u svakom pojedinom slučaju.
Napominjemo da spomenuti lijekovi osim suzbijanja ili ublažavanja afektivne, depresivne ili disforične (zlovolja) komponente poremećaja, zatim tjeskobe, socijalne i spoznajne komponente poremećaja blagotvorno djeluju na fizičku bol, koja je ovdje višestruko prisutna (glavobolja, bol u prsima, trbuhu, bol u mišićima udova itd.). Najnovije znanstvene potvrde govore o opravdanosti upotrebe lijekova iz antidepresivne vrste, kada se istodobno pojavljuju depresija i fizička bol, budući da se impulsi leđnom moždinom prenose istim živčanim putovima u moždane centre odnosno areje, gdje se integriraju osjećaji za depresiju i bol. U tom slučaju opravdani su za upotrebu i neki drugi antidepresivni lijekovi najnovije generacije. Udruženim naporima i sustavnim pristupom uz individualizirani pristup moguće je znatnije poboljšati kvalitetu života svake žene, koja svaki mjesec trpi taj po mnogo čemu specifični poremećaj.

Pročitajte također članak o PMDD.

O čemu dalje želite čitati?

...

- 23:58 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se