°~°aNiMaL wOrLd°~°

29.06.2007., petak

UDAVI

Udavi ili kržljonoške (Boidae) su porodica zmija. U rodovima ove porodice obuhvaćene su najveće zmije na svijetu. To su sve redom zmije koje svoj plijen ubijaju stiskom, gušenjem. Neke vrste mogu svojom veličinom i snagom biti opasne i za čovjeka. Niti jedna vrsta iz ove porodice nije otrovna. Porodica ima ukupno 23 roda sa, koliko je do sada poznato, 88 vrsta. OSOBINE: Čitavo tijelo kržljonoški pokriveno je ljuskama i izduženo, uglavnom valjkastog oblika. Tijelo vrsta koje žive na drveću je bočno spljošteno, s vrlo vidljivom kralježnicom. U odnosu na dužinu tijela, rep im je relativno kratak, a počinje iza kloake. Kod mužjaka je na početku repa parno smješten hemipenis, dok ženke na tom mjestu imaju mirisne žlijezde. Organi, a naročito želudac, su im vrlo rastezljivi. Oblik glave im je različit. Glava im se može bez vidljivog prijelaza nadovezivati na tijelo, ali može biti i vrlo vidljiv prijelaz. Gornja i donja čeljust im nisu povezane čvrstim zglobom. Povezane su rastezljivim trakama. Takva građa omogućuje da se čeljusti razmaknu i progutaju plijen daleko veći nego što bi to bilo moguće uz drugačiju građu. Neki rodovi imaju toplinske jamice koje su smještene u red ljuskica uz gornju i donju usnu. Oči nemaju kapke a zjenice su okomito procijepljene. Mirisne čestice koje uhvati jezik prenose se u dvije jamice u nepcu. Od njih postoji veza s mozgom. Taj organ je dobio ime po znanstveniku koji ga je otkrio, Jakobsonov organ. Kržljonoške ne čuju, ali donjom čeljusti osjete podrhtavanje, vibracije. Udavi još imaju oba plućna krila. Kod većine drugih zmija se lijevo plućno krilo snažno odgradilo, a desno se izdužilo. Stražnji dio tog krila se razvio kao rezervoar zraka, tako da ove životinje i za vrijeme snažnog obujmljivanja plijena iz tog dijela pluća dobivaju potreban zrak. Pored kloake vidljivi su rudimentarni ostaci stražnjih ekstremiteta. Osim toga, kod ove porodice postoje još ostaci karlice. -Veličina i težina: Porodica kržljonoški obuhvaća najveće živuće zmije. Velike vrste mogu doseći 7 do 10 metara, kao na primjer mrežasti piton ili zelena anakonda, dok su neke druge značajno manje. Postoje izvještaji o gorostasnim zmijama od 12 pa čak i 17 metara, no znanost nije nikada zabilježila zmije te veličine. Najduža zmija koja je znanstveno dokazana je bila zelena anakonda, duga 9,62 metra. Neke vrste pješčanih boa kao odrasle životinje teže samo par stotina grama. S druge strane, velike vrste kao odrasle mogu bez problema imati 150 kilograma. Najveća dokumentirana težina jedne zmije je 182 kilograma, koliko je imala jedna zelena anakonda. RASPROSTRANJENOST: Različite potporodice ove porodice nastanjuju velika područja zemlje. Pri tome pitoni žive pretežno na području starog svijeta, Azije i Afrike, ali ih ima i u Australiji. Udavke su rasprostranjene prije svega na području novog svijeta, kao i na Madagaskaru i Solomonskim otocima. OKOLIŠ: Udavi su se tijekom evolucije savršeno prilagodile najrazličitijim životnim okolišima. Većini vrsta ove porodice treba vlažna klima, njihova staništa su u području umjerene klime, suptropa dok neki od njih, kao na primjer zeleni drvni piton, žive u tropskim kišnim šumama. U hladnijim područjima u kojima zimi temperatura oštro pada, životinje zapadaju u takozvanu zimsku obamrlost. Suprotno tome, neke vrste žive u suhim, toplim područjima, sve do pješćanih pustinja. U tim područjima životinje su uglavnom malog rasta, a tijekom dana ukapaju se u pijesak da bi izbjegle ekstremne vrućine. RAZMNOŽAVANJE: Pitoni polažu jaja (oviparne životinje), dok udavke legu žive mlade (ovoviviparne životinje). Neke vrste iz ove porodice, za razliku od drugih reptila koje legu jaja, čuvaju svoje leglo do valjenja mladunaca. Omotaju tijelo oko legla jaja, i tako ostaju uz njih 2-3 mjeseca. Jedna, a možda i dvije vrste iz potporodice pitona čak mogu, podrhtavanjem mišića, podići temperaturu legla, a, ako je pre toplo, olabave "zagrljaj" oko legla i puste da zrak dođe do jaja. HRANJENJE: Sve kržljonoške ubijaju plijen omotavajući se oko njega, i na taj način ga ubijaju. Zbog toga se naziv potporodice udavke često u svakodnevnom govoru u malo promijenjenom obliku koristi za cijelu porodicu, pa ju se naziva udavi. Omatanjem oko plijena, ove zmije svojom snažnom muskulaturom sprečavaju širenje prsnog koša žrtve i time im onemogućavaju disanje. Nakon toga, zmija guta plijen u cijelosti. Ove zmije bez problema podnose duža razdoblja bez hrane. Odrasla životinja može podnijeti i godinu dana bez hrane, ali pri tome izgubi značajan dio tjelesne težine i obujma. Poznat je slučaj da je jedan kraljevski piton tek nakon 24 mjeseca boravka u zoološkom vrtu prihvatio prvog ponuđenog miša. Lovina ove porodice su sisavci, kao što su miševi, štakori i zečevi, a velike vrste, kao što je zelena anakonda, love i veći plijen, čak i vodenpraščiće. Zahvaljujući izuzetnoj rastezljivosti organa, a naročito želuca koji može snažno povećati zapreminu, zmije mogu progutati i plijen koji značajno premašuje njihov obujam. Donja čeljust im je s gornjom povezana elastičnim trakama, što im omogućuje višekratno povećanje usnog otvora. Zmije nemaju mjehur, a urin i izmet izbacuju kroz kloaku. Želučani sok kržljonoški sadrži visoko koncentriranu solnu kiselinu koja nakon nekoliko dana rastoči i najveći plijen. Probavljaju i kosti, neprobavljene izbacuju samo zube, dlake i kandže. Rasprostranjeno je netočno vjerovanje, da kržljonoške lome kosti svojim žrtvama i na taj ih način ubijaju. Takav razlog smrti plijena je vrlo rijedak. Iako se to vrlo rijetko događa, poznati su slučajevi da se kod vrlo velikih zmija, kakvi su na primjer mrežasti pitoni koji su i sami upućenu na krupnu lovinu, neka kost kod gutanja plijena postavi poprijeko, i da se zmija njome udavi ili ju kost razdere. ZNAČENJE ZA TRGOVINU: Trgovina živim jedinkama i kožama kržljonoški značajna je širom svijeta. Zbog toga, čitava porodica je stavljena pod zaštitu. Uprkos svih mjera zaštite, još uvijek se stotine tisuća koža ali i živih jedinki zaplijeni na aerodromima ali i u drugim vrstama krijumčarenja. Kako odrasle jedinke nekih vrsta mogu biti dugi više metara, trgovina se ograničava uglavnom na mlade životinje. U mnogim afričkim i azijskim državama životinje se ubijaju i radi mesa.

- 15:51 - DaJ kOjU pAmEtNu..... (40) - tRoŠi TiNtU!!!! - #

26.06.2007., utorak

PLANINSKA ZEBRA

Veličina; -Visina do ramena: 1,2-1,3 m -Dužina: glava i tijelo: 2,2 m, rep 50cm -Težina: 260-370 kg RASPROSTRANJENOST: U slobodnoj prirodi žive samo u planinskim područjima južne Afrike (kapska planinka zebra) te na prostoru od Namibije do južne Angole (Hartmannova planinska zebra). Malobrojne planinske zebre koje još žive u prirodi nastanjuju brdovite pustinje južne i jugozapadne Afrike. Pruge na njihovom krznu odlikuju uzorak jedinstven za svaku pojedinačnu životinju, nešto kao ljudski otisak prstiju.... NAČIN ŽIVOTA: -Ponašanje: živi u obiteljskim skupinama -Hrana: uglavnom trava -Glasanje: rzanje -Životni vijek: do 28 godina Svojim sposobnostima penjanja po strmim kamenitim obroncima zebra je idealno prilagođena životu u stjenovitim područjima svoje domovine. Živi u manjim krdima, često u mješovitoj neobaveznoj mješovitoj zajednici s nekim vrstama antilopa. Druge životinje često imaju koristi od druženja s njima jer zebre svojim oštrim sluhom i vidom vrlo rano zamjećuju blizinu neprijatelja te upozoravaju ostale. Krdo planinskih zebra obično se sastoji od jednog pastuha te jedne do šest kobila i njihove mladunčadi. Članovi takve obitelji veoma su međusobno povezani. Mladi mužjaci napuštaju krdo u dobi od jedne do četiri godine te se udružuju u skupine samaca. U nekom pogodnom trenutku "otet" će nekoliko kobila i osnovati vlastito krdo, odnosno jednostavno će preuzeti kobile nekog ostarjelog pastuha. Protjerani mužjaci zatim žive sami ili u skupinama mužjaka... ISHRANA: Kao i svi članovi porodice konja, planinska zebra pase travu i provodi veći dio dana u potrazi za hranom. Katkad jede i koru drveća, lišće, pupoljke i plodove. Svojim oštrim sjekutićima otkida travu, a kutnjacima vlaknastu hranu pretvaraju u kašu. Dok traži hranu, stalno je na oprezu. Prostori u kojima žive planinske zebre većinom su vrlo suhi i topli, no one dobro podnose te uvijete, pa mogu čak i do tri dana izdržati bez vode. Da bi do nje došle, često moraj prelaziti velike udaljenosti. RAZMNOŽAVANJE: -Spolna zrelost: s 2 godine -Doba parenja: pretežno listopad-ožujak -Trajanje bređosti: 11,5-12 mjeseci Broj mladunaca: u pravilu 1 Kobila je više puta na godinu sposobna za oplodnju, no do parenja najčešće dolazi u vrijeme koje omogućuje ždrebetu da dođe na svijet za vrijeme kišnog razdoblja kad ima trave u izobilju. Udvarajući se, pastuh gurka kobilu i gricka je za grivu. Time što se umiri i raširi noge kobila daje pastuhu do znanja da je spremna za parenje. Otprolike godinu dana nakon parenja dolazi na svijet u pravilu samo jedno ždrijebe. Oko jedan sat nakon poroda može stati na noge, a ubrzo zatim i trčati te slijediti krdo, jer mu jedino ono pruža relativnu zaštitu od napada zvijeri. Majka ždrijebe potpuno odbija od sisenakon godinu dana, no ono već u dobi od nekoliko tjedana pomalo počinje jesti travu. Mladunci obaju spolova ostaju u krdu oko dvije godine, a zatim pastuh protjeruje mlade mužjake. Ponekad mlade kobile u to doba također napuštaju krdo jer ih privuće kakav mladi pastuh koji osniva vlastito krdo. UGROŽENOST: Za bijele doseljenike zebre su oduvijek predstavljale štetočine, jer su se zadržavale na pašnjacima njihove stoke pa bi ih oni ubijali u velikom broju, a za svaki odsjećeni rep dobivala se i novčana nagrada. Zebrama nije išla u prilog ni njihova znatiželja, jer su zbog nje dolazile na puškomet lovaca. Kapska planinska zebra bila je na taj način gotovo potpuno istrijebljena. Posljednjih 27 primjeraka te vrste našlo je 1913. godine utočište u Nacionalnom parku u blizini Cradocka u južnoj Africi. Nakon toga je njihov broj postupno porastao na 420 životinja, no one su još uvijek vrlo ugrožene!!! Jedna podvrsta ove zebre, tj. kapska planinska zebra, bila je već gotovo na granici izumiranja. Danas je cijela ta vrsta zaštićena, no još se uvijek ubraja u osobito ugrožene vrste.

- 14:41 - DaJ kOjU pAmEtNu..... (34) - tRoŠi TiNtU!!!! - #

22.06.2007., petak

KROKODILI

Krokodili (Crocodilia) su red tropskih grabežljivaca. Uz ptice, to su jedini do danas preživjeli "potomci" velike grupe gmazova, Archosaura. Prema tome, njihovi i danas živući najbliži srodnici su ptice. Njihovo je srodstvo dokazivo cijelim nizom osobina, ali prije svega građom sistema krvotoka. Zbog koštanog oklopa, krokodile nazivaju i oklopljenim gušterima. Svi danas živući krokodili žive u rijekama i jezerima tropa i suptropskoh područja, jedino Crocodylus porosus može živjeti i u moru a često se pojavljuje uz obale različitih otoka. Kao prilagodbu životnom okolišu, ove životinje jako dobro plivaju i prikrivaju se u vodi tako, da miruju uronjeni u vodu pri čemu iz vode izviruju jedino oči i nosnice. OSOBINE: Građa tijela kao i fiziologija današnjih krokodila je izrazito prilagođena životu u vodi. Tu spada vodoravno spljošteno tijelo s uglavnom isto spljoštenom gubicom, dok im je rep spljošten postrano, a krokodili ga koriste uglavnom kao kormilo. Ovisno o vrsti, tijelo im može biti dugo od 1,20 pa do 7 m, a nađeni su fosili dugi i do 12 metara. Krokodili rastu cijelog života. Glava: Lubanja im je izdužena, a oči su tijekom evolucije pomaknute visoko prema vrhu lubanje. Na očima imaju tri kapka, gornji, donji i migavicu. Nosnice, smještene na vrhu gubice povezane su sistemom kanala sa dušnikom, tako da mogu disati i punih ustiju, a kad su pod vodom, mogu ih, kao i ušni otvor, hermetički zatvoriti. Većina krokodila ima relativno široku gubicu koja omogućuje raznovrsnu prehranu. Jedino neke vrste gavijala koje se hrane pretežno ribom imaju izrazito usku i izduženu gubicu. Lubanja krokodila je kompaktna. Njen jedini pokretni dio je donja čeljust. Na gornjoj strani gubice i stražnjem dijelu glave su kosti lubanje sraštene sa kožom koja je neposredno iznad njih, između kože i kostiju tvori se vapnenasti sloj, "Crusta calcarea". Čunjasti zubi imaju samo jedan vrh i tekodontni su, smješteni su u udubljenjima gornje i donje čeljusti. Ovisno o vrsti, broj, oblik i dužina zubi variraju. Kad imaju zatvorenu gubicu, kod aligatora su zubi donje čeljusti smješteni unutar reda zubiju gornje čeljusti, dok kod pravih krokodila četvrti zub donje čeljusti ulazi u udubljenje u gornjoj čeljusti i izvana je vidljiv. Krokodili redovno mijenjaju zube, pri čemu se "zamjenski zubi" razvijaju u šupljinama "aktivnih zubi". Svaki zub se zamijeni u roku od dvije godine, pri čemu se prednji mijenjaju češće od stražnjih. Oklop: Krokodili su ime "oklopljeni gušteri" dobili po svom ljuskastom oklopu koji je, naročito na leđima, ojačan koštanim pločama. Pri tome se završni sloj kože, epiderm, sastoji od različitog broja slojeva kolagenskih vlakana. U najranijim razdobljima života životinje ona ima dva do tri takva sloja, a tijekom života se pod njih slažu novi, tako da kod jednog odraslog američkog aligatora mogu biti i do 24 takva sloja jedan ispod drugog. Krokodili ne mijenjaju "košuljice" kao neki drugi reptili. Vanjski sloj se obnavlja samo jednostavnim trošenjem ribanjem. Rožnate leđne ljuske sastoje se od crepasto složenih rožnatih pločica koje se nazivaju leđni štit. Ispod tog štita smještene su koštane ploče, čiji broj variira zavisno o vrsti od četiri do deset takvih ploča, uvijek složenih uzdužno. I na šiji životinje su ispod rožnatih ljuski ovakve pločice smještene koštane pločice i pri tome tvore uzorak tipičan za pojedinu vrstu. I trbuh životinje prekriven je takvim štitom, no gotovo kod ni jedne vrste taj štit nije podložen koštanim pločicama. Leđne i trbušne rožnate ljuske tvore na repu prstenove koji od korijena repa imaju dva reda ljuskavih zubaca, koji se prema kraju približavaju i pred krajem repa prelaze u jedan red tih zubaca. Ova zaštita je to snažnije razvijena što je vrsta manja. S veličinom vrste zaštita je slabija, jer je životinja zaštićena već svojom veličinom. NAČIN ŽIVOTA: Okoliš: Sve danas živuće vrste prilagođene su građom tijela i načinom života semiakvatičnom životu, pri čemu životinje velik dio života provode u vodi. Uz samo jednu iznimku (Crocodylus porosus), svi krokodili žive pretežno u slatkoj vodi, no može ih se sresti u boćatoj vodi kao i u slanoj vodi u blizini morske obale. Pri tome, neke vrste daju prednost otvorenim vodana jezera i većih rijeka, kao i vrsta koje biraju potoke i žive u obalnom podrastu. Nastanjuju tropska područja, uz izuzetak obje vrste aligatora koji žive u sjevernijim područjima, ali samo u onima, gdje su blage zime. Uz ova svojstva, njihova pojavnost zavisi i o količini moguće lovine, povoljnih mjesta za polaganje jaja, veličini konkurencije ali i o izlovu kojem su izloženi. Lov i prehrana: Svi krokodili su mesožderi. Gotovo sve vrste love bilo koji plijen koji mogu uhvatiti ali i obzirom na veličinu savladati. Vrlo malo vrsta su specijalizirani samo na određene vrste plijena. To su samo vrste s uskim gubicama i zubima poput vrše (neki gavijali i australski krokodil) koji su se specijalizirali za lov na ribe. Mlade životinje i manje vrste love pretežno kukce, žabe i male sisavce, dok odrasle životinje velikih vrsta love sve što mogu uhvatiti. Nije rijetkost niti kanibalizam prije svega mladih jedinki iste vrste. Uprkos svom tromom izgledu, krokodili reagiraju iznimno brzo, a vrlo su okretni i na suhom. Krokodilski želudac je vrlo zanimljivo mjesto! Od prije se zna da ovi proždrljivci vole gutati mnogo toga (i što je još bolje, to njihova želučana kiselina i probavi): kornjače, ribe, ptice, žirafe, bizone, lavove, no i druge krokodile (kad brane teritorij), ali znanstvenici su otkrili da vrlo rado papaju i – kamenje! Pogotovo im je omiljeno veće kamenje, koje zauvijek ostaje u njihovoj utrobi. Ne rade to iz puke proždrljivosti, već zbog zakona fizike – progutano kamenje pomaže im pri stvaranju ravnoteže dok rone. Parenje i socijalno ponašanje: Krokodili polažu jaja u gnijezda. Razlikuju se dva osnovna tipa gnijezda: *brežuljkasta gnijezda ženka slaže od biljnog materijala koji kasnije procesom truljenja "proizvodi" potrebnu toplinu za valjenje jaja, *jamasta gnijezda su jame koje ženka iskapa, a prekriva ih biljnim materijalom. Ženka krokodila polaže između 20 i 80 jaja u tako pripremljena gnijezda. Razvoj mladunaca zavisi o temperaturi (zavisnost spola o temperaturi u leglu) u leglu. Njihova jaja nemaju spolne kromozome, pa se zbog toga iz svakog jaja potencijalno mogu razviti jedinke oba spola. Ako jaja sazrijevaju pri temperaturi od oko 30°Celziusa, iz jaja se vale ženke, no ako je temperatura u gnijezdu oko 34° iz jaja će se izvaliti isključivo mužjaci. Ako su jaja položena na raznim dubinama gnijezda, velika je vjerojatnoća da će se izvaliti mladunci različitog spola. Kad odrastu, korokodili nemaju prirodnih neprijatelja, ali njihove mladunce ugrožavaju ptice, varani, ili čak i pripadnici iste vrste. Tako se procjenjuje, da oko 90% krokodila stradava u mladenačkom razdoblju, ili čak još kao embrio. Čitav niz grabežljivaca dolazi u obzir kao mogući neprijatelji krokodila u tom vrlo ranom razdoblju njihovog života. Pored toga, embriji mogu uginuti i zbog loših klimatskih uvjeta kao i ako se u gnijezdu razviju gljivice. Kod velikog broja vrsta krokodila ženke ostaju pored gnijezda i štite ga od pljačkaša. Neposredno pred valjenje, mladunci se javljaju kreketavim glasovima, i tada majka pomaže mladuncima otkapajući gnijezdo. Uzima ih u gubicu, nosi ih do vode i još neko vrijeme ostaje uz mladunce štiteći ih od grabežljivaca ali i od pripadnika vlastite vrste. SISTEMATIKA: Danas živući krokodili dijele se u tri grupe sa statusom porodica (alternativno, često ih se prikazuje kao jednu porodicu Crocodylidae a tri grupe kao potporodice unutar nje). Pri tom se porodica gavijala sastoji od samo jedne recentne vrste, ganges gavijala iako novija saznanja govore da bi i sunda gavijal isto mogao pripadati porodici pravih gavijala. Obje vrste imaju upadljivo duge i uske čeljusti. Crocodylidae, ili pravi krokodili prepoznatljivi su po udubini u gornjoj čeljusti u koju ulazi najveći zub donje čeljusti tako, da je izvana vidljiv. Kod Alligatoridae, aligatora se kod zatvorenih čeljusti ne vide zubi, a i njuška im je šira i nešto kraća nego kod krokodila. *Gavijali (Gavialidae) *Gavialis gangeticus - indijski gavijal *Pravi krokodili (Crocodylidae) *Crocodylus porosus - morski krokodil *Crocodylus niloticus - nislki krokodil *Crocodylus rhombifer - kubanski krokodil *Crocodylus acutus *Crocodylus intermedius - orinoški krokodil *Crocodylus palustris - močvarni krokodil *Crocodylus siamensis - sijamski krokodil *Crocodylus mindorensis - filipinski krokodil *Crocodylus moreletti *Crocodylus novaeguinea - novogvinejski krokodil *Crocodylus johnsonii - australski krokodil *Crocodylus cataphractus - oklopljeni krokodil *Ostaeolaemus tetraspis *Tomistoma schlegelii - sundski gavijal ili "lažni gavijal" *Aligatori (Alligatoridae) *Alligator mississippiensis - američki aligator *Alligator sinensis - kineski aligator *Caiman crocodilus - krokodil-kajman *Caiman latirostris *Caiman yacare (nejasan status) *Melanosuchus niger *Paleosuchus trigonatus *Paleosuchus palpebrosus Točni rodbinski odnosi pojedinih vrsta krokodila između sebe kao i prema drugim grupama unutar reda krokodila su još uvijek uglavnom nejasni.

- 14:00 - DaJ kOjU pAmEtNu..... (27) - tRoŠi TiNtU!!!! - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.