Prije desetak dana su nam izašle prve visibabe, a sad ih već ima gomila u dvorištu. Prvi vjesnik proljeća!!!


P.S.
Od 1.3. ovaj blog više neće postojati. Stoga ćemo preći na novi blog. Nova adresa bloga od 1.3. će biti:

https://zgmazoretkinje.blogspot.com/

- nedjelja 1.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Gorica), o/o ????

- ponedjeljak 2.3. u 20:00 HVU (klasifikacije), o/o Tinana

- srijeda 4.3. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Udarnik Kurilovac), o/o ????

- subota 14.3. u ???? sati službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Slaven Belupo), o/o ????

- nedjelja 22.3. u 10:00 Hercegovačka 111 (generalna proba za Mažoret bajku), o/o Suza

- nedjelja 29.3. u 9:00 Dvorana "Zvonimir" (Mažoret bajka), o/o Suza

AUDIO OPREMA TIMA

- profesionalni audio sustav Pioneer sa pojačalom, tjunerom, CD playerima i Infinity zvučnicima
- profesionalni razglas sa pojačalom, miksetom i dva jaka zvučnika
- 2 mobilna razglasna sustava za krov automobila
- 5 aktivnih zvučnik sa akomulatorom
- 4 mikrofona među kojima tri profesonalna od kojih je jedan Shure (najbolji mikrofoni na svijetu)
- jedan mikrofon za kompjuterska snimanja
- profesionalne slušalice AKG
- 2 audio linije
- MP4 i MP3 backup

Kakva muzika je in u mažoret plesu

Svakako više nitko ne pleše na Radetzky marsch ili Most na rijeci Kway. Više nije «in» ni hooked on, ne zato što je loš, nego zato što su svi iskoristivi hooked on iskorišteni, a novi nisu proizvedeni već 10-tak godina. Trenutno je izašla iz mode latino-američka glazba, no prvenstveno zato što je 5-6 godina latino-američka glazba dominirala plesom općenito, pa tako i mažoret plesom, što je dosadilo i gledateljima, i sucima, ali i samim mažoretkinjama. No, latino-američkih ritmova još uvijek ima, barem kao dio glazbenog broja.

Svakako su popularni potpourri od 3 do 5 glazbenih brojeva u 2 minute (dakle 20-40 sekundi ili 5-10 osmica po broju). Najčešće se uzimaju najmoderniji glazbeni brojevi.

Bubnjevi su izuzetno važan dio današnjih glazbenih brojeva, što i ne čudi obzirom da su mažoretkinje step-by-beat ples i već preko 200 godina bubnjevi su bitan dio orkestara koji prate mažoretkinje. Upravo zato česta je uporaba bubnjeva kao solo instrumenata, kao instrumenata kojima se započinje ili završava glazbeni broj, ali i kao instrumenta kojim se prelazi iz jedne u drugu glazbenu cjelinu. Isto tako bubnjevi su bitni kao podloga samih glazbenih brojeva. Kvalitetne perkusije svakako su najbitniji segment glazbe koji može bitno pojačati dojam i najdosadnijih glazbenih brojeva. Ipak, treba izbjegavati previše solo perkusija jer nakon nekog vremena postanu suhoparne.

Tempa glazbe je oko 140-145 beatova u minuti. Ima slučajeva kvalitetnih brojeva koji su bili sporiji, ali čak i onih od 175 i 180 beatova. Ovo je jako riskantno i to mogu samo daleko najbolji koreografi i najbolji sastavi. Ima i primjera gdje dio glazbe ima 110, pa i manje beatova, no najčešće koreografi tada plešu dva koraka na beatu i svakako izbjegavaju stupanje.
Promjene tempa, intenziteta, glasnoće, tonaliteta, stilova, sve je češći i sve više koreografa poseže za ovom metodom. Nemalo je i krajnje ekstremnih primjera koji su se pokazali uspješnima. Posebni efekti su rezultirali i potpuno novim koracima ili koreografskim cjelinama.

EVANGELISTIČKA CRKVA U ZAGREBU

- Evangelička crkvena općina povijesno okuplja vjernike Augsburške i Helvetske vjeroispovijesti koji žive na području grada Zagreba

- neogodička crkva sagrađena je 1884. prema projeku Hermana Bollea.

- tri zvona (vjera, nada, ljubav)

- orgulje iz 1884. jedan od posljednih opusa znemenitog zagrebačkog graditelja orgulja Michaela Heferera

- U Zagrebu je Evangelistički teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik"

FRKA
Frka = gužva, panika, strah
Frkovito = problematično, strašno
Sranje = napraviti problem
Čumez = rasulo, nered
Derenčati, derati, vriščati = vikati, galamiti
Grintav = izbirljiv, zanovijetalo
Gundrati, grintati, jamrati, jambrati, kvocati = zanovijetati

"Koja je frka?" = Koji je problem, koja je panika
"Kaj me frka" = Baš me je strah
"Lik je zakuhal frku" = On je napravio problem
"To je frkovito" = Ovo je problematično
„E baš je napravil sranje“ = Baš je napravio problem
„Koji je čumez napravil u stanu“ = Napravio je nered u stanu
„Kaj se derinčiš“ = Zašto vičeš
„Naj se derati“ = Nemoj galamiti
„Kaj vriščiš“ = Što galamiš
„Kaj grintaš“ = Nemoj zanovijetati
„Stalno jambraš“ = Stalno zanovijetaš

DEDA KOJI JE U TRAMVAJU SVIRAL HARMONIKU
Sredinom osamdesetih u tramvaje (najčešće dvojku) je povremeno dolazio vrlo stari djedica koji je svirao harmoniku, te nakon dvije-tri stanice, spustio šešir i vrlo pristojno i pokorno molio novac. Svakome tko bi mu dao ljubazno bi se zahvalio. Svi su mu nešto dali, čak i mularija (srednjoškolci). Kako je bio vrlo star i slab, uvijek bi mu neki đak pomagao spustiti se iz tramvaja.

Jednom smo ga pitali zašto prosi lovu. I sa suzama u očima je rekao „sinek dragi, cijeli život sam teško delal, dočekal sam penziju koja je tak mala da od nje nemremo živeti, žena mi je jako betežna (bolesna) i nepokretna, pa ja pokušavam nekaj prikupit za kruh dok još mogu“. Nikad to nije govorio dok je molio novac. Toliko emotivno strašno da još dan danas pamtim te njegove riječi. A taj stari dedica kojem ni ime ne znamo, je ušao u zagrebačke legende (i najtužnije zagrebačke priče) iako to zapravo i nije želio.

SA UTAKMICE DINAMO-RIJEKA -

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja