|
Banneri za vaše blogove.
Za one koji ne znaju kako, u polju ispod bannera kliknite desnim mišem pa označite sve u tom polju, kliknite copy i na vašem blogu gdje bi stavili moj banner kliknite paste. Hvala svima koji se odluče staviti. Javite mi se kako bi ja vas mogao staviti na popis za posjete drugih blogova:
brncic@gmail.com
|
Godišnjica ZOO vrta
Serbus!
Malo tko živi il dulje boravi u Zagrebu, a nikad nije navratio u Maksimir i ZOO vrt. U Maksimirskoj šumi 27. lipnja 1925. godine otvoren je zagrebački Zoološki vrt, iako ideja o otvaranju postoji i 40 godina prije otvaranja.
Foto:Ulaz u Maksimir, Ivan Brnčić
Otvorio ga je Mijo Filipović i prvo se zval Zoološki vrtić. Tri lisice i tri sove bile su prve životinje kojima je počel radit prvi u jugoistočnoj Europi, a danas najveći ZOO vrt u Hrvatskoj.
Foto:Deva, Ivan Brnčić
Današnji Zoo vrt broji 275 vrsti životinja i preko 2200 jedinki.
Foto:kokošasta guska, Ivan Brnčić
Sjećam se da sam ko klinac stajao na stolici u tramvaju kad bi prolazili kraj Zoo vrta kak bi videl slona, nosoroga, noja…
Foto:Lav, Ivan Brnčić
Prva slonica je dopremljena 1931. godine, a posljednja slonica uginula je 2006. u 40-oj godini. Zbog premalog prostora nije se razmišljalo o novom slonu, zapravo slonici jer zagrebački Zoo vrt nikada nije imal slona.
Jedan od najpoznatijih stanovnika je bil pavijan Štefek. Samo rijetki se danas mogu sjetiti žirafa u ZOO vrtu koje su došle još 1955., a nema ih od 1960. godine jer nisu bile atraktivne i zanimljive građanima i sponzorima, dok su za timaritelje i djelatnike bile nezgodne zbog visine i snage. Pročital sam u novinama da ih se sprema dovesti.
Još jedna zanimljivost – zagrebački ZOO vrt imal je najmlađeg timaritelja tigrova i lavova na svijetu – Stjepan Pogačić koji je tada imao samo 16 godina.
Foto:Crni labud, Ivan Brnčić
Sjećam se i toga da se kao ulaznica kupovala razglednica, da smo kupovali ribu kak bi nahranili tuljane. Kad sam već spomenul tuljane, nakon dugo godina, 2007. Vrt je dobio mladunče tuljana- Enza. Podatak kazuje da je za njegov meni trošeno po 130 eura dnevno. I sad zamislite koliki je novac potreban dnevno da bi se nahanile sve te životinje.
Današnji vrt je postao skučen i Uprava već godinama razmišlja o preseljenju Vrta, ali je tu dosta prepreka. Dok se ne nađe idealno rješenje i krene u realizaciju preseljenja, rade se nove nastambe.
Foto:Tuljani, Ivan Brnčić
Vrijedi spomenuti kako je zagrebački ZOO vrt uključen u nekoliko svjetskih organizacija za očuvanje ugroženih vrsta. Tako je posljednjih godina u Zagrebačkom zvjerinjaku na svijet došlo nekoliko ugroženih crvenih pandi.
Također je zgodno za spomenuti kako je krajem 2011. ispred parka Maksimir ocrtan pješački prelaz “zebra” crno – bijelim prugama prave zebre pa je ta pješačka zebra jedina “ne klasična” u Zagrebu, a valjda i u Hrvatskoj.
Ove godine se slavi i deseta godišnjica Edukativnog centra koji radi u sklopu ZOO vrta u koji možete doći, a nebute platili ništa.
Da vas ne zamaram preveč sa informacijama, preporučam da posjetite ZOO vrt ak već duže vrijeme niste, a ak niste u mogućnosti, da si nabavite knjigu ZOO vrta “Divlja djeca Maksimira – knjiga o zagrebačkome Zoološkom vrtu.” Knjigu morete kupit u knjižarama il ZOO vrtu. Knjigu je osmislio, odabrao tekstove, sam napisao iskusni novinar i pisac Zvonimir Milčec. U knjizi stvarno morete pročitati zanimljivih tekstova, vidjeti slike koje još nigdje nisu objavljene jer su iz obiteljskih albuma kao iz zbirke MGZ i Arhive grada. Nebum rekel cijenu da nebu totalna reklama knjge.
Toliko od mene za ovaj post. Nadam se da je bil zanimljiv i da bute opet posjetili ZOO, svaka vaša posjeta je za hranu u smještaj životinja.
Foto:Medvjed, Ivan Brnčić
|
Slobodna knjižnica
Serbus
Nisam se dugo javljal, bil sam spriječen privatnim stvarima al evo mene opet s vama. U međuvremenu sam našao novu i zanimljivu temu samo čekam još neke potvrde pa bum pisal i o njima.
Za ovo pisanje da vas pitam, jel često posuđujete knjige u knjižnicama? Imate neko omiljeni žanr ili neko područje iz kojeg posuđujete? Iako ja ne volim čitat romane, drame i sl knjige, volim pročitati knjige o gradu Zagrebu. Da sam znate koliko ih ima, al bum ovom prilikom spomenuo samo neke autore pa ak nekog zanima da ih zna potražiti: Lelja Dobronić, Gjuro Szabo, Dragutin Hirc, Rudolf Horvat, Zvonimir Milčec, Snješka Knežević i drugi. Ovim se autorima najviše služim kad tražim neke podatke i zanimljivosti o gradu. Neke se knjige nemreju posuditi pa ih koristim u čitaoni. Osim ovih knjiga, znam često pročitati - kak ja volim reč „friške“ novosti iz prošlosti pa tako tražim zanimljivosti i članke u Jutarnjem iz 30ih godina, Novostima, Večer i drugim dnevnim ili tjednim tiskovinama koje su izlazile. Često se poslužim knjižnicom i često sam tamo.
foto: Starčevićev dom, Galerija nepokretnih kulturnih dobara grada Zagreba
Gradska knjižnica u koju često zalazim je središnja knjižnica mreže Knjižnica grada Zagreba, a osnovana 11. Svibnja 1907. Inicijatori za osnivanjem su Družba Braće Hrvatskog Zmaja – Emilij Laszowski, Velimir Deželić i Stjepan Širola. Otvaranjem knjižnice na drugom katu kamenitih vrata htjeli su spasiti Kamenita vrata od rušenja jer se onda nekoliko puta razmišljalo o rušenju jedinim sačuvanim gradskim vratima koja se prvi put spominju 1429.g a vjeruje se da su sagrađena još 1266.g. Gradsko poglavarstvo sa Milanom Amrušem na čelu kao gradonačelnikom – dopustili su otvaranje knjižnice i 7. Prosinca 1907 je svečano otvorena. Ostaje u kamenitim vratima sve do 1937.g kada se preseljava u Novinarski dom u Perkovčevoj. 16. listopada 1950.g otvara se prvi odjel za djecu i tada se zval Pionirska knjižnica. Knjižnica se iz Novinarskog doma 1995.g seli u Starčevićev dom na Glavnom kolodvoru. Gradska knjižnica broji više 2 milijuna naslova.
Bum spomenul i to da je prvi Bibliobus provozio 23. studenog 1976.g
Ovo je bio samo kratki pregled Gradske knjižnice.
Zadnjih par godina čitanost knjige je dosta pala i mnogi pokušavaju raznim idejama potaknuti druge da više čitaju knjige a manje internet. Tak sam videl da su pojedinci otvarali štandove sa „trajnim posudbama“, no očito nije bilo dovoljno zainteresiranih pa su brzo nestali.
No, od prije nekih 2-3 tjedna, pojavila se jedna zanimljiva ideja koja je vidim dobro prihvaćena. Naime, u Jarnovićevoj ulici (Prečko) je otvorena tzv Slobodna knjižnica. Za sad jedina takva u gradu Zagrebu.
foto: tabla knjižnice u Jarnovićevoj, snimil: Ivan Brnčić
Slobodna knjižnica funkcionira po principu da ak imate knjigu koju ne trebate i ne čitate više, donesete i ostavite u Slobodnoj knjižnici a onda drugi mogu posudit te knjige. Kad ih se pročita – vrati ih se i posude druge. Ova knjižnica radi od0-24h na dan. Kako se nalazi preko puta mene, jako često vidim ljude kako donose tj odnose knjige. Ljudi su oduševljeni tom idejom i vlasniku ostavljaju poruke podrške i zahvale na ovakvoj ideji. Na otvaranje ovakve knjižnice je došao mladi knjižničar Marko Štrok (28) i njegova cura Ivona Komorčec (24). Našao sam se s njim i veli kak su ideju dobili nakon kaj su vidjeli engleze kak su svoje stare telefonske govornice pretvorili u Knjižnice. Iako je skromna pošto Marko nema financijskih sredstava da to napravi na višoj estetskoj i funkcionalnoj razini – pobudila je veliko zanimanje. Slobodna knjižnica je napravljena od djelova starih ormara. Nadam se da bude netko iz gradskih službi pročital ovo i pomogo Marku i Ivoni da se ova odlična ideja razvije u nekaj bolje i kvalitetnije. Bilo bi zgodno ovakvu knjižnicu imati u svakom kvartu. Čak i nekoliko njih.
foto: Marko Štrok kraj Slobodne knjižnice, snimil: Ivan Brnčić
Evo još nekoliko fotki. Malo su lošije jer sam snimal mobitelom.
foto: Marko Slobodna knjižnica, snimil: Ivan Brnčić
foto: Marko Slobodna knjižnica, snimil: Ivan Brnčić
foto: Marko Slobodna knjižnica, snimil: Ivan Brnčić
foto: Marko Slobodna knjižnica, snimil: Ivan Brnčić
|
|
|
