31.08.2004., utorak
Python dan
Python je moj omiljeni jezik, ali ne bavim se njime onoliko koliko bih to volio. Bruce Eckel, koji je poznat po svojim Thinking in C++ i Thinking in Java knjigama, zadnjih par godina misli na Pythonu. Python je njegov izbor jer smatra da on programeru omogućava da bude najproduktivniji za razliku od drugih jezika gdje su uvijek prisutni kompromisi između performansi, dizajna i prijateljstva prema programeru. :-)
Python je skriptni jezik, interpreter, ima mogućnost prevođenja u byte kod, ali i u klasične izvršne datoteke (py2exe). Prvi kamen spoticanja svim programerima je malo neobična organizacija koda jer se uz pomoć razmaka (ili tabova) određuje početak klasa, funkcija ili blokova koda za razliku od ostalih jezika u kojima se u tu svrhu koriste zagrade (najčešće {}) ili ključne riječi (BEGIN, END). Python vas tjera da pišete uredan kod i neuredni programeri će mu prije ili kasnije na tome biti zahvalni jer kod se jednom piše, a mnogo puta čita i ispravlja. Mene je upravo "ružan" kod otjerao od Perla.
Brzina pisanja koda i jednostavnost su odlike Pythona. Biblioteka modula koja dolazi u osnovnoj instalaciji je dosta bogata i omogučit će vam jednostavno rješavanje različitih zadataka. Python možete koristiti kao pseudokod u kojem ćete opisati rješenje problema i onda samo nadopisati kod koji će taj problem i riješiti. Upravo zbog svega toga je Python idealan jezik za učenje programiranja. Iz raznih škola bi konačno trebalo izbaciti Pascal i uvesti Python jer on omogućava učenje svih principa i metoda modernog programiranja, uključujući i ekstremno programiranje. Budući da Python omogućava vrlo brzo dolaženje do rezultata i rješavanje različitih problema, bio bi idealan za nestrpljive učenike koji brzo izgube interes učeći ključne riječi da bi tek nakon dugo vremena došli do konkretnih rezultata. Uz korištenje izvrsne PyGame biblioteke marljiviji učenici mogli bi obogatiti ponudu na domaćem tržištu edukativnih programa i na taj način bi vrlo rano stekli dragocjeno iskustvo na 'real world' projektima.
Jedan od glavnih argumenata protiv Python je brzina (tj. sporost) izvršavanja. U većini slučajeva ta brzina nije kritična. Jasno je da u njemu nećete pisati novi operativni sustav. Ako Python koristite za korisničko sučelje prema nekoj bazi podataka vaša aplikacija će biti brža i agilnija od neke Java aplikacije, a kako će za isti zadatak trebati manje koda, Python programer će biti i brži od Java programera. Da se uz Python ne mora vezati pridjev sporo svjedoči i Google, dobar dio koda za tu tražilicu napisan je upravo u Pythonu.
Python kod će se izvršavati ne cijelom nizu različitih platformi, a ako je pažljivije napisan neće trebati nikakve izmjene prilikom prenošenja s jedne na drugu platformu. Za standardno grafičko sučelje Python koristi Tkinter modul koji je sučelje prema TkGUI alatu. Sve je popularniji wxPython kojeg sam neko vrijeme i ja koristio, ali sada se sve više okrećem PyGTK-u jer se GTK koristi i u nekim drugim alatima koje pomalo škicam (Mono, D).
Na Python.org možete skinuti osnovnu inačicu i dokumentaciju. Uz Python dolazi izvrstan tutorial. Vault of Parnassus je imenik programa i modula napisanih u Pythonu. Dnevne dozu Python linkova možete dobiti na Daily Python-URL stranicama. O'Reilly ONLamp.com Python Devcenter i Starhip Python su vrlo korisni linkovi, a Dive Into Python je jedna izvrsna knjiga za iskusne programere. I još je na raspolaganju za slobodno preuzimanje. Želite li programirati u Pythonu, a koristiti Java i Mono/.NET platforme? Za Vas su Jython i IronPython.
O Pythonu bi se dalo napisati toliko toga, ali ionako je ovaj blogačak malo predug. U planu je pokretanje stranica posvećenih Pythonu, a do onda svoja pitanja preusmjerite na Programiranje.Net forum.
Ako ste početnik i željeli bi naučiti programirati nemojte nasjedati na loše savjete i početi s VisualBasic-om, Pascalom ili čak s JavaScriptom kojeg neki dobronamjernici predlažu. Python je zacijelo najbolji izbor za vas i najbrži put do prvih rezultata. Samo je potrebno uključiti male, sive, moždane stanice. Ako ih ne namjeravate buditi iz sna onda ipak uzmite VB i klikajući iz crackiranih OCX kontrola stvarajte svoje aplikacije.
|
- 12:59 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
30.08.2004., ponedjeljak
Java dan
Ovaj tjedan ću svaki dan napisati nešto o jezicima koje koristim, koje sam koristio ili koje namjeravam koristiti. Hm, da li će to biti sedam alata kao sedam samuraja? :-)
Danas je na redu Java. S Javom sam se počeo ozbiljno baviti kad sam se zaposlio u hrvatskoj podružnici jedne njemačke firme (kasnije je ta epizoda postala popularna pod kodnim imenom: Naguzi ;-) ). Prije toga je Java za mene bila pojam nečeg sporog i ne pretjerano korisnog, izuzev web aplikacija. Iako sam u Naguziju bio pomalo po strani ipak sam se s Javom poprilično dobro upoznao.
Naguzi je nagužen i razdužen kad su gazde kupile hrpu jeftinih programera negdje na Dalekom istoku. Za mene je to značilo i kraj flertovanja s Javom. Vratio sam joj se kad sam si umislio da bi mogao iskoristiti šansu koja se otvorila na tržištu aplikacija (igara) za mobilne telefone. Šansa je bila u tome što je ponovno mali tim ljudi, ili čak 'one man band' mogao biti konkurentan. Nije dugo trajalo, veliki igrači su zagrizli i svojim velikim nosačem potopili su drvene brodice malih igrača. Inventivni i agilni, mali kormilari i u toj su buri nastavili ploviti, ali ja još nisam ni stigao izgraditi svoju brodicu. U toj kratkoj avanturi shvatio sam da Nokia preko forum.nokia.com stranica ima najvjerojatnije najbolju podršku za J2ME programere. Tih dana sam se još zabavljao i sa SuperWabom koja pruža izvrsne mogućnosti za Java programere koji ciljaju na Palm i WindowsCE platformu.
Silom prilika počeo sam kao freelancer programirati u Javi pa sam postao ozbiljan Java programer. Frend mi je rekao da bivši kolega hvali jedan dobar alat koji se zove Eclipse. Nakon nevjerice i silnih MB (za jednog ISDN korisnika) skinutih s Interneta slijedilo je oduševljenje. Iako je prvenstveno Java IDE, Eclipse se uz pomoć odgovarajućih proširenja može koristiti i za druge programske jezike. Ako Vas zanimaju ta proširenja ovo je najbolja adresa. Eclipse je postala prva desktop aplikacija napisana u Javi koju sam počeo stalno koristiti. Da li je zbilja taj SWT toliko brži od SWING-a ili IBM ima toliko bolje programere od ostalih? Eh da, Eclipse je IBM-ov projekt koji su oni izdali pod Common Pulic licencom i zacijelo je jedan od najvrijednijih projekata koji je iz komercijalnog svijeta uplovio u svijet otvorenog koda. Zanimljiv je izbor imena za taj alat. Eclipse je pomrčina. Čega? Sunca (engl. Sun, ime firme koja je izmislila i drži kontrolu nad Javom)!
Ali uz Javu sam i dalje koristio pridjev veliko. Tipična web aplikacija, napravljena uz pomoć Jave, je zajedno sa svim potrebnim bibliotekama bila za nekoliko (desetina) puta veća od tipične PHP aplikacije koja radi isti posao. Istina, postao sam svjestan prednosti koje Java donosi, neke stvari bi se vrlo teško ili nikako mogle izvesti u PHP-u. Ali u Javi je sve veliko, ne možeš naći neki modul ili proširenje, a da je paket za skidanje manji od par MB. Malo i brzo je strani pojam u Java svijetu. Ponekad mi se učinilo da su Java programeri poput kraljeva u priči Rogera Zelazny-a: "Veliki spori kraljevi". U toj priči Zelazny govori o vladarima koji su tako spori da se za vrijeme jednog njihovog treptaja oka, rađaju i umiru čitave civilizacije.
Doznao sam da se Java koristi za čitav niz stvari. Uz pomoć Java Media Frameworka moguće je vrlo brzo i jednostavno isprogramirati streaming poslužitelj, a o klijentu da i ne govorimo. JavaPOS omogućava korištenje standardnih POS periferija i predstavlja pravu pomoć za programere Java POS (Point Of Sale => prodajno mjesto) sustava. Oni će ozbiljno razmišljati i o Charvi, swingolikom alatu za tekstualne terminale. iText je jako dobra biblioteka za stvaranje PDF dokumenata. U Javi se mogu raditi i 3D igre. Sun ju koristi za svoj Looking Glas projekt 3D desktopa. Cijeli niz jako korisnih biblioteka dostupan je pod nekom od open source licenci. Jedan od najboljih imenika je na Open Source Software in Java(tm) stranicama. Sun na Java stranicama ima dobru podršku za programere, na raspologanju je hrpa dokumentacije, članaka, tutoriala i knjiga.
I tako sam polako počeo nalaziti i na Java desktop aplikacije koje se čak mogu i koristiti ;-). DbVisualizer ima podnaslov "The Universal Database Tool" i zaslužuje to ime. Joerg Mueller's FreeMind je zanimljiva aplikacija za bilježenje toka misli, ali i za organizaciju raznih podataka, nacrt projekata. Ja sam ju iskoristio za konačno sređivanje zabilješki i primisli vezanih uz dvije knjige koje planiram napisati (najkasnije jednog dana kada odem u mirovinu na neki pusti otok). FreeMind posjeduje jednu karakteristiku svojstvenu mnogim open source projektima: i u inačici manjoj od 1.0 (FreeMind je 0.7.1) potpuno je funkcionalna i korisna aplikacija. Art Of Illusion je definitvno najbolji POV-Ray modeler. Prvi put sam za njega čuo na nekom forumu gdje ga je neki lik hvalio i rekao da ga je napisao njegov genijalni kolega s posla. Takve priče o genijalnim kolegama s posla uvijek uzimam s rezervom jer ih obično pričaju likovi koji sami ne mogu ništa napraviti pa preuveličavaju i najmanja dostignuća svojih kolega. Ali ovaj put je lik bio u pravu. AOI je stvarno djelo genijalca, modeler ima malo neobično sučelje, ali za razliku od svih ostalih konkurenata u njemu su podržane osobnosti POV-Raya. U njemu je kugla savršenog oblika jer se koristi sphere naredba, a ne puno malih trokutića ili kvadratića kao u drugim alatima. AOI je skriptabilan, i zahvalan sam mu jer mi je otkrio još jedan Java alat: BeanShell, najprirodniji skriptni jezik za Javu.
Java nije najbrži i najbolji programski jezik na svijetu, ali ima najbolju maskotu. Zove se Duke i neumorno Vas je pozdravljala dok ste čitali ovaj blogačak. ;-)
|
- 00:03 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
28.08.2004., subota
Dan slobodnih programa
Danas se prvi put obilježava Software Freedom Day. Cilj ovog dana je da se svijet upozna s vrlinama slobodnih programa s otvorenim izvornim kodom (Free and Open Source Software - FOSS) i potakne na širenje upotrebe takvih programa.
FOSS se nepravedno podcijenjuje, a to najčešće rade oni koji takve programe uopće ne koriste. Budući da je kod nas duboko ukorijenjena navika korištenja piratskih programa većina ljudi se i ne trudi koristiti FOSS. Ja nisam jedan od onih koji će bezuvjetno zagovarati korištenje FOSS-a i tvrditi da su to programi bez mana nasuprot 'komercijalnom smeću'. 90% svega je smeće. To se odnosi i na komercijalne programe i na FOSS i na puno stvari u životu.
Većina običnih korisnika računala za jednostavne radnje koristi programe koji su teška artiljerija i 95% njihovih mogućnosti nikada ne iskorištava. Treba li im Photoshop za običnu promjenu veličine slike? Ili Microsoft Office Professional za dva-tri jednostavna dopisa u kojem koriste samo dva fonta različitih veličina i masna slova? Ima besplatnih antivirusa koji svoj posao obavljaju jednako dobro kao i komercijalni programi. Ali 'veliki majstori' niti ne pomišljaju da koriste program ako on dolazi bez cracka. O moralnosti korištenje takvih programa oni niti ne razmišljaju.
Sva sreća da kod nas nije kao u Poljskoj gdje zakon omogućava provjeru legalnosti programa na svim, pa i kućnim računalima, bez ikakvog posebnog naloga. Sjećam se karikature iz poljskih novina gdje inspekcija kuca na vrata velike zgrade, a stanari bacaju sva računala kroz prozor. :-)
I zato potražite alternativu crackiranim programima koje imate na svojem diskovlju. Nije teško, ove dvije adrese mogu Vam pomoći u tom prvom koraku: GNU Win II, TheOpenCD.
|
- 05:34 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
27.08.2004., petak
Tri laka komada iz loga
Pregledavajući statistiku jednih stranica primjetio sam jednu novu pojavu, jedan vatrozid (firewall) je blokirao referer (adresa s koje je korisnik stigao na trenutnu stranicu), umjesto njega je stavio poruku da je on blokirao taj podatak i dodao link na svoju stranicu. Sve to pod izlikom zaštite korisničkog indentiteta od zločestih hackera. Hm...meni to više liči na bezobrazan način reklamiranja. Volio bih da me stručnjaci za sigurnost razuvjere, ali ja ne vidim preveliki sigurnosni razlog za blokiranje tog podatka.
Na drugim stranicama koristim mod_rewrite da izbjegnem 'ružne' adrese. Npr. umjesto index.php?stranica=pero&storadipero=naposlucitablog adresa glasi stranice.com/pero/naposlucitablog. Jedan skriptirani balavac je procitao neki cracking tutorial pa je krenuo pipati gdje je passwd datoteka. To je izgledalo ovako: stranice.com/../etc/passwd, stranice.com/../../etc/passwd... I tako u nedogled. Prema vremenu pojedinih zahtjeva vidio sam da nije koristio neku skriptu već je napipavao ručno.
Posjetio me i malo čudniji Googlebot ( user agent: Mozilla/5.0 (compatible; Googlebot/2.1; +http://www.google.com/bot.html) ) koji pokušava dohvatiti nepostojeće adrese. IP adresa govori da stiže iz Google ergele, ali nije mi jasno što pokušava napraviti. U tijeku današnjeg dana izvršio je 850 zahtjeva za različitim, uglavnom nepostojećim adresama. Istraga u tijeku.
|
- 11:49 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
26.08.2004., četvrtak
Ja guglam, ti guglaš...
Glagol guglanje ušao je u najnovije izdanje njemačkog rječnika Duden. Uskoro će se valjda usvojiti i izreka 'ako se ne može naći na Googleu onda to niti ne postoji'. :-)
|
- 07:48 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Elektronički đihad u našoj maloj bari
Da li nas danas očekuje elktronički đihad i višesatna paraliza Interneta? Neki blogeri drhte već na samu pomisao da će opet biti lišeni svoje redovne doze, a zločesti HTNet nikako da konačno uđe u CIX pa da razmjenjuje promet s ostalim članicama. Tako da susjeda Bara, koja je na HTNetu, i susjeda Štefa, koja je na Iskonu, nebudu imale nezgodan delay dok održavaju svoju redovnu trač partiju preko Interneta uz pomoć Skype programa. Bara i Štefa su već skužile da im je puno jeftinije da razgovaraju preko Interneta nego da za to koriste redovnu telefonsku liniju. A još da je HTNet u CIX-u pa da njihovi milozvučni glasovi ne preputuju pola svijeta prije nego što dođu svojeg cilja?! Bara je već rekla Štefi da joj se čini da joj glas malo vuče na japanski, što je sigurno pokupio negdje uz put na nekom lijevom serveru. O pornografiji (koje ima najviše na Internetu) da i ne govorimo, njihova konverzacija puna je pičkaranja.
A da su svi naši pružatelji usluga u CIX-u ne bi nas tangiralo to što se cijeli Internet usporio. Mi bi se veselili u našoj maloj bari u kojoj ionako nema dovoljno valova za ozbiljno surfanje pa si samo malo namočimo noge, dok oni koji sjednu uživaju u blagodatima mokrog sjednog trapa.
|
- 06:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
24.08.2004., utorak
the definitive...
Na radiju su jutros pustili Ceciliu od Simona i Garfunkela i mali se Luka 'otkinuo' na nju. Tata je brzo reagirao i obrisao prašinu s 'the definitive SIMON and GARFUNKEL' kazete pa je Luka nekoliko puta veselo otplesao svoj ples na spomenutu stvar. Još mu se dopala 'A Hazy Shade Of Winter', 'I Am A Rock' ga nije ostavila ravnodušnim, valjda zbog stihova ;-), laganice koje se tati više sviđaju (poput 'Bridge Over Troubled Water') njemu nisu zanimljive, a za 'Mrs. Robinson' još je premlad.
|
- 10:20 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
BLAST FROM THE PAST III - moje stare kolumne
Predviđanje prošlosti [2000.07.22]
Naletio sam u knjižnici na knjigu Billa Gates-a: "Poslovanje brzinom misli" (u orginalu: "The Speed Of Thought") pa nisam mogao odoljeti a da ju ne posudim. Bez obzira na to voljeli ga
ili ne, ne možete ignorirati mišljenje najbogatijeg čovjeka na svijetu.
Prva stvar koja mi je zapela za oko je kratak tekst s korica gdje se spominje Billova vizija. Vizionar? Ne bi se baš moglo reći, on je ponajprije pragmatičar, vizionar sigurno nije. Kako taj epitet dati čovjeku kojemu se više puta prigovarali da predviđa prošlost?! Microsoft je vodeća firma u programskoj industriji, ali vodeća je po utjecaju i tržišnom udjelu, ali nipošto ne po novim tehnologijama i inovacijama. Od prve verzije MS DOS-a MS je uzimao (kupovao) gotove proizvode, protokole, standarde, obrađivao ih i mijenjao na svoj način i vraćao na tržište. Zašto nije poštovao postojeće standarde? Zato jer mu ne odgovaraju otvoreni standardi koje svi podržavaju već korisnika veže za sebe i on je osuđen na korištenje MS proizvoda.
U svojoj knjizi Bill nam sugerira da se sve vrti oko Interneta, a Internet je sve. Malo čudni obrat za čovjeka koji još 1995. Internet nije smatrao pretjerano važnim. Jasno da to sad neće priznati, ali to nam dovoljno govori o tome koliko daleko seže njegova vizija. U knjizi nam Bill otkriva da im Internet nije bio prioritet, ali da je bio na 5.-6. mjestu te da su 1995. u prosincu imali "Dan internetske strategije" (btw, čini mi se da se i naš Velimir Srića inspirirao ovom knjigom kod izrade "naše" strategije, a u znak zahvalnosti učinilu mu se da bi bilo dobro Billu dati barem jedan otok). Što ih je navelo da promijene prioritete? To što je informatička štampa za događaj godine proglasila Internet, a ne izdavanje Windows 95 operativnog sistema.
Piše da su još 1991. zaposlili stručnjaka za "internetsko umreživanje". Ne sumnjam u to, jer u svim velikim firmama imate ljude i timove koji su zaduženi i za stvari koje naizgled nemaju izgleda na uspjeh, ali za njih se odvajaju sredstva "za svaki slučaj" ukoliko nešto od toga zaživi. Tako da ne možemo govoriti o smišljenoj strategiji nego samo o jednom malom, uobičajenom djeliću velike firme. Koliko je sve to bilo ozbiljno govori i događaj kada je dežurni vatrogasac skoro zatvorio MS Web site jer je kablovinje koj je vodilo do njega bilo zaljepljeno samoljepljivom vrpcom i nije mu izgledalo sigurno.
Bill priznaje i to da poticaj i reakcija na širenje Interneta nije došao od njega ili od rukovoditelja nego od entuzijasta među niže rangiranim djelatnicima. Ali on je posredno zaslužan za to jer je njegov odnos prema svojim djelatnicima stvorio takvu situaciju gdje su oni imali utjecaja na odluke rukovodstva i usmjerili su razvoj u pravom smjeru. Bill kaže su zaostajali za konkurentima ali "naša vještina i kreativnost pomogli su da ih stignemo". Ja bih dodao i novac.
Knjiga je Microsoft obojana (tj. obojana je u crno ali to je subjektivan dojam :)), ali bez obzira na to korisno ju je pročitati. Billovi suradnici su proučili brdo poslovne literature, može se izvući nekoliko korisnih zaključaka, prijedloga, imate primjere iz prakse (mada će vam ti primjeri u Lijepoj Našoj slabo koristiti), preskočite nebuloze i to je to. Jer ovo nije knjiga o tome koji je OS bolji nego knjiga o poslovanju, a to Billu ide i više nego dobro.
|
- 08:24 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
23.08.2004., ponedjeljak
Filmovi koje bih volio gledati i zašto mi Matrix nije cool
Tek s razvitkom 3D animacije i strahovitog napretka u industriji filmskih trikova, SF filmovi su počeli izgledati onako kako smo ih zamišljali. Dosta je klasičnih djela SF literature prebačeno na filmsku vrpcu (taj izraz će uskoro zastarjeti ;-) ), ali rijetko su filmovi opravdali očekivanja čitatelja.
Jedna od najboljih SF filmova koji je rađen prema literarnom predlošku je Blade Runner. Ali on nije slijepo slijedio predložak već je Ridley napravio jedno novo autorsko djelo.
Iako filmaši izmasakriraju orginalna djela ipak ima knjiga koje bih volio vidjeti kao film ili seriju.
To je u prvom redu Farmerova serija knjiga koja je započela naslovom "Idite svojim rasutim tijelima" ("To Your Scattered Bodies Go (1971)"). Na obalama jedne velike rijeke oživjeli su svi ljudi koji su ikada živjeli na Zemlji. Iz prologa te knjige braća Wachowski su posudila scenu za Matrix (gomila golih obrijanih tijela koja vise u velikom zatvorenom prostoru). Upravo ta gomila posuđivanja iz SF literature razlog su zašto ja nisam bio oduševljen Matrixom kao ostali. Za mene je on bio veliki Déja Vu. Slagalica složena iz začudnih komadića koji su poispadali iz ostavštine svjetskog SF-a.
Fantastična "Anubisova vrata" Tima Powersa sa svojim nevjerojatnim obratima su moj drugi kandidat.
"Kapija" ("Gateway") Frederika Pohla je treća na listi.
Snima se "Vodič...", ali nekako sumnjam u rezultat budući da je u Disney produkciji.
|
- 12:59 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
BLAST FROM THE PAST II - moje stare kolumne
Besplatne stvari [2000.07.15]
Postoji izreka da su najbolje stvari u životu besplatne. Da li je zbilja tako? Internet nam je donio poplavu besplatnih stvari. Čak su i dva najraširenija browsera besplatna. Ali Internet Explorer je to samo naizgled budući da je sastavni dio Windowsa koji se plaćaju.
Kad pokrenete svoj besplatni browser i uputite se u mrežna prostranstva normalno je da i dalje tražite besplatne stvari. E-mail, prostor za vaše stranice...sve to možete naći besplatno... skoro. Pružatelj usluge će to ipak naplatiti tako što će na vaš svaki mail ili na vaše stranice staviti svoju reklamu. No vi ste dobili nešto za ništa. Jasno je da u tom slučaju ne možete računati na podršku, a većina tih servisa ima neka ograničenja. Za neku privatnu igrariju to može biti zadovoljavajuće, ali za ozbiljnije stvari ne pomišljajte na to.
I kako se dalje krećete nailazite na sve više "besplatnih" i besplatnih stvari. Od "besplatnih" stvari mali dio njih igra na neku prijevaru, a većina njih su samo manje ili više uspješno zamotane reklame. Ono što je SF pisac Frederic Pohl napisao u svojoj "Reklamokratiji" polako se ostvaruje. Kao i većina onoga o čemu su SF pisci pisali. Hm...nadam se da se ipak dosta toga neće ostvariti jer oni su pisali i o zbilja crnim, mračnim i nesretnim stvarima. Ili su samo realno gledali u budućnost?
Interesantna je ta ljudska težnja za besplatnim. Ljudi podnose razne gnjavaže (da ne kažem torture) samo da nešto ne bi platili. Bilo bi zanimljivo napraviti neko istraživanje, skrivenu kameru koja bi snimila koliko daleko ljudi mogu ići u nastojanju da dobiju nešto besplatno. Veliki majstori marketinga uvale Vam nešto omalovažavajući Vas i Vaše vrijeme. Tu je riječ o nepoštivanju kupca, ali prihvatili ste igru i sami ste si krivi.
Nisam ja protiv besplatnih stvari ali činjenica je da je većina tih besplatnih stvari samo sredstvo da njihov davatelj postigne još veći profit, korist za sebe ili štetu za svoje poslovne konkurente. Ne daruju oni iz čovjekoljublja ili plemenitih pobuda.
|
- 08:23 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
22.08.2004., nedjelja
The Outer Limits
Tek sam sinoć prvi put pogledao jednu od epizoda serije koju emitira HRT subotom oko ponoći. Epizoda koja je sinoć emitirana je iz pete sezone, nosi naziv "Human Operators" i temelji se na klasičnoj SF priči Harlana Ellisona koju je napisao zajedno s A.E. van Vogtom. Sudeći po scenarijima pojedinih epizoda večina njih je crpila inspiraciju iz SF ostavštine. Nažalost tih podataka nema na službenim stranicama serije. Serija nije loša, a jedino mi je upala u oko loša kvaliteta 3D animacije. Svemirski brodovi iz navedene serije su puno lošiji od onih koje možemo vidjeti u nekim igrama. Glumačka ekipa je uglavnom solidna. Iako se radi o već prožvakanim temama i poznatim pričama, ljubitelji SF-a će je zacijelo vrlo rado pogledati prije spavanja.
|
- 12:05 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
BLAST FROM THE PAST I - moje stare kolumne
Novine i Internet [2000.07.05]
Bill Gates je vizionarski tvrdio da će 2000. Internet zazvoniti smrtnim zvonima za novine. To se nije dogodilo, kao što se nisu dogodile mnoge stvari koje je "veliki vizionar" vidio, dok su se događale one pred kojima je on zatvarao oči. Marketinški dio Microsofta s radnim zadatkom "Bill Gates - vision man" je stvarno u nemogućoj misiji. :-)
Ne samo da novine nisu na samrti nego povećavaju svoju tiražu, a ista stvar se dogodila i s "uredom bez papira" koji je postao "ured koji troši prokleto puno papira". Istina, tek se sada pomalo stvaraju uvjeti za ured bez papira, ali navika je stara, a ljudi vjeruju u brojke i slova tek kad ih vide na papiru. A novine? Kod nas se stvorila jedna paradoksalna situacija da većina ljudi zna za Internet, i ono što se događa na njemu, tako što to pročita u novinama. Tako da kod nas postoji jedan zanimljiv fenomen "papirnatih surfera". Ali oni ne biraju sadržaje koje će gledati i čitati već im to serviraju novinari. I tu se priča zakomplicira.
Novopečeni internauti novinari su često impresionirani Internetom, minornim događajima daju preveliki publicitet ili događaj prikažu u potpuno različitom svjetlu i izokrećući činjenice. Uglavnom ne namjerno, nego iz neznanja. Pa nije vijest kada neka firma postavi svoje web stranice koje služe kao loša internet vizitka. Svaki malo bistriji srednjoškolac uzima Dreamweaver i stvara prosječnu hrvatsku poslovnu stranicu. Sad polako ulazimo u vrijeme kada je vijest (i veliki negativni publicitet) da neka velika firma nema svoje web stranice ili ih je loše i na brzinu napravio direktorov mali da zaradi za subotnji izlazak. Ali nije to ništa novo, to je samo nastavak priče iz hrvatske informatike gdje ima dosta lovaca u mutnom koji prodaju maglu za velike novce.
|
- 08:22 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
21.08.2004., subota
Patenti, smiješno i žalosno
US Patent 6,775,786 : Filed by Microsoft : The concept of clicking a mouse button to perform a task. Eto dragi moji, Microsoft je odlučio patentirati svaku sitnicu i akciju koju je moguće izvršiti koristeći računalo. Na Slashdot-u se baš vodi rasprava oko novog Microsoft patenta koji nije ništa drugo nego 20 godina stara naredba sudo koja omogućava izvršavanje neke komande kao da ste drugi korisnik. Već prije su patentirali Virtual desktop manager kod kojega su opisali ono što već imaju razni UNIX/Linux upravitelji prozora, a Microsoft ga tek sprema ugraditi u Longhorna.
Iako je to bilo teško za vjerovati ali Microsoft stvarno ima namjeru patentirati takve banalne stvarii već desetljećima poznate stvari, a US Patent Office se ponaša kao najveći Microsoft fanatik i najveći vjerski ratnik i ne osporava ništa što dolazi iz Redmonda. Kad iscrpi sve informatičke patente, i kad ne bude zadovoljan zaradom, možemo očekivati da će Microsoft početi patentirati vatru, kotač, toplu vodu...
|
- 13:21 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.08.2004., petak
Osvojite računalo vrijedno 10.000$
Redovito čitate Wolfwood's Crowd blog. Zapalila vas je kratka vijest o Pov-Ray-u i bez daha u svojem tekstualnom editoru otipkavate svoje slike. Kuglu i šahovnicu već ste odavno magistirali i sad ste prešli na zahtjevnije stvari. Isprava ste uvozili objekte napravljene u drugim programima, ali ste kasnije shvatili da je jedini pravi put štrikanje slike naredbu po naredbu.
Trenutno proučavate radove na PovRay Short Code Contest stranici kojima je zajednička karakteristika to da izvorni kod svake od slika ima manje od 256 znakova?! Hej, to je manje od veličine zaglavlja datoteke nekih drugih grafičkih formata.
Vašim ukućanima nije jasno što to radite i što je to tako zaokupilo vašu pažnju. Nailazite na prve znake nerazumijevanja, ignorancije i tihog bojkota, a agresivniji ukućani s kojima dijelite računalo već su spremni i na drastičnije akcije. Da bi smirili strasti vi im kažete da radite na jednom projektu uz pomoć kojeg ćete zaraditi računalo vrijedno 10.000$. Muk. Iskorištavate njihovu zbunjenost i u trenu izmišljate priču...
U povodu desetog rođendana Pov-Ray-a organiziran je natječaj pa se pozivaju umjetnici iz cijelog svijeta da učestvuju i naprave sliku od koje će svima zastati dah, a spretnim prstima će donijeti Appro Dual AMD Opteron WH300 radnu stanicu. Sad ste si tek navalili nevolju na vrati i svi vaši ukućani grakću kako bi i oni radili sliku za natječaj. U sveopćoj graji uspijevaš kliknuti na Hall of Fame i odmah u tabovima otvaraš desetak najimpresivnijih slika. Izbečila raja donje čeljusti do poda. Jedni ne vjeruju da se to može napraviti samo običnim tipkanjem, a drugi shvaćaju da je veća vjerojatnost dobitka na Lotu nego da oni sami natipkaju nešto što će dati rezultat dostojan dvorane slavnih. Nekome od grakčuće raje na pamet su pali oni majmuni koji već cijelu vječnost tipkaju po mašinama pokušavajući otipkati opus velikog engleskog barda. Uz malu promjenu u njihovom BIOS-u, par zakrpi i kamion banana najvjerojatnije bi se dali modificirati da tipkaju .pov kod.
Uspjeli ste uvjeriti ukućane, sklopili ste pakt i oni vas jedno vrijeme puštaju na miru. U kalendaru je povučena mrtva crta kod nadnevka 15. listopada. Zadnji dan za slanje radova.
Ali vaše vještine nisu dovoljne za onako impresivne rezultate. Pitate se da li postoji neki alat koji bi vaše tipkačke sposobnosti malo potpomognuo nekim vizualizacijama i još dodatno angažirao miša koji se duri zbog svoje zapostavljenosti? Moray je modeler koji već dugo podržava Pov-Ray. Radi pod Windowsima ali dostupna je i DOS inačica. Neki se kunu u Art of Illusion, ja ga nisam isprobao. Napisan je u Javi pa radi na skoro svim operativnim sustavima (Linux, OsX, Windowsi). AC3D modeler također ima mogućnost izvoza objekata u .pov format. Ako se potrudite na Internetu možete pronaći način da u Pov-Ray-u koristite objekte iz Posera ili da napravite konverziju objekta iz nekog drugog 3d formata u .pov. Ograničeni ste samo svojom maštom. ;-)
Natječaj bi mogao natjerati neke naše stare povrayaše da skinu svoju ljubav s klina na kojeg su je bešćutno objesili. Neće zamajani Toni propustiti priliku da opet odigra jednu tekmu za dušu.
Nije da vas želim obeshrabriti, ali slika uz ovaj tekst ne prikazuje muke naših svagdanjih turista već je to slika napravljena u Pov-Ray-u, a njezin autor će zacijelo biti jedna od prepreka na vašem putu do dvoglave zvijeri.
|
- 10:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
19.08.2004., četvrtak
O poslu...
Srpski tjednik Vreme donosi zanimljiv tekst o situaciji na srpskom tržištu rada: Inženjeri za support. Priče su dosta slične situacijama u kojima se nalazi i prosječan hrvatski državljanin u potrazi za poslom. Neodgovaranje na molbe. Neizvještavanje o rezultatima natječaja (najvjerojatnije zbog zadnjeg poskupljenja e-maila). Bombastičnim opisom ne baš tako sjajnog radnog mjesta na stranom jeziku pokušava se privući više potencijalnih djelatnika. Akvizicija i mrežni marketing najviše zagađuju oglase.
Kod nas imamo jedne vrlo dobre stranice za nalaženje posla (informatičari skoro da i nemaju potrebu da prate nešto drugo) i druge koje su očito pokrenute motivirane uspjehom prvospomenutih, ali čini mi se da ne ulažu dovoljno napora u svoj razvoj. Prve imaju orginalne oglase, druge ih znaju i prepisivati iz drugih medija pa se oglašivaći nekad znaju i zbuniti kad prime oglas. U sklopu prvih je i agencija za posredovanje u zapošljavanju koja ponavlja neke greške koje si takva agencija ne bi smjela dopustiti jer se to ne očekuje od njih. I njima se događa da ne odgovore na molbu ili da Vas ne obavijeste o rezultatima. Druga ima forum i on je vrijedan posjeta toj stranici. Tu i tamo može se naći pokoja poruka o firmama koje objavljuju oglase, takve 'insajderske' informacije ponekad mogu biti korisne, ali ih treba uzeti s rezervom. I na jednoj i drugoj možete ostaviti svoj životopis, ali nisam siguran da možete vidjeti koliko je puta pregledan što bi Vam bila vrlo korisna informacija.
Prve su sigurno jedna od najkorisnijih stranica u .hr web prostoru. Druge ne pokazuju potencijal potreban za dostizanje onih prvih, ali je dobro što postoje jer ne želimo monopol ma koliko on dobar bio.
|
- 08:19 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
18.08.2004., srijeda
Tamna strana .hr newslettera
Izgleda da je osnovna razlika između stranih i naših, domaćih .hr newslettera to što se ovi drugi šalju uglavnom iz Outlooka s adresom svih pretplatnika u Bcc: polju.
Većina stranih newslettera koje primam ima moju e-mail adresu u To: polju pa u pravilu ne završavaju među ostalim spamom. Jasno, svi oni koriste neki poseban program za slanje, a ne običan e-mail client.
Svaki strani newsletter ima uputu o tome kako prekinuti pretplatu (obično treba poslati odgovor s određenom riječi u naslovu poruke) i to radi bez problema. Naši ili nemaju takvu poruku ili postupanje po uputi ne daje nikakve rezultate.
Neki od naših newslettera svaki put šalju dvije iste poruke. Valjda u slučaju da jedna od njih zaluta.
Neki od naših newslettera se pogrešno nazivaju mail listom.
[nastavite listu ;-) ]
|
- 08:18 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
17.08.2004., utorak
Windows XP Starter Edition
Microsoft je odlučio jeftinijm operativnim sustavom konkurirati piratima i prodoru Linuxa na Azijskom tržištu. Zato je pripremio novi 'Windows XP Starter Edition' sa smanjenim mogućnostima jer bi prodaja običnog XP sustava po nižim cijenama zacijelo izazvala buru prosvjeda u zapadnim zemljama.
Iz XP SE-a je izbačena većina mrežnih funkcija (nije moguće dijeljenje datoteka, printera), svi korisnici računala dijele jedan desktop, a moguć je istovremeni rad samo 3 aplikacije.
Takva osakaćena inačica XP-a teško da će zadovoljiti korisnike. A možda je taktika Microsofta slična taktici nekih naših trgovaca koji na računalo instaliraju Linux. Oni znaju da će ionako 99% korisnika zamijeniti isporučeni operativni sustav piratskom inačicom XP-a. Microsoftu je piratstvo pomoglo u ostvarivanju tržišnog monopola. Da li ste se ikada zapitali zašto njihovi proizvodi nikada nisu imali nikakvu zaštitu od kopiranja? Imaju u Redmondu razumijevanja i za one pirate koji neznaju skidati zaštitu. ;-)
I čemu onda XP SE? Microsoft će pronaći način da natjera većinu trgovaca da uz nova računala isporučuju XP SE koji će za njih biti osjetno jeftiniji nego XP Home. Većina korisnika će SE kasnije zamijeniti jačom i starijom braćom. Microsoft će biti zadovoljan jer će zarađivati na korisnicima koji mu dosad nisu donosili nikakav prihod. A zacijelo računa i na to da će broj novoisporučenih računala na kojima je instaliran SE smanjiti broj onih na kojima je instaliran Linux.
Takav operativni sustav mogao bi biti zanimljiv proizvođačima kiosk računala ili onima koji prodaju POS kase jer oni ionako cijelo vrijeme vrte jednu aplikaciju. Ali Microsoft zacijelo nije ciljao to tržište.
|
- 08:17 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
16.08.2004., ponedjeljak
SP2 lista
Mala lista programa koji bi se mogli "ponašati" ako instalirate Windows XP SP2.
|
- 21:24 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Što je al-Kaida imala na svojim tvrdim diskovima?
Alan Cullison je samo jedan od mnogih novinara koji su u jesen, 2001. godine pohitali u Afganistan da bi izvještavali o ratu protiv Talibana. U prometnoj nesreći slomio se ekran njegovog laptopa pa je svoje izvještaje nastavio pisati pri svjetlosti svijeća koristeći penkalu, a zatim ih je čitao urednicima preko satelitskog telefona.
Nakon oslobađanja Kabula Alanu je bila najvažnija stvar da pronađe zamjenu za svoj razbijeni laptop. Prvi diler računala kojeg je uspio naći uopće nije imao svoje računalo jer si ga nije mogao priuštiti. Alana je impresionirala činjenica to što je dotični bio jedini savjetnik za informatiku pri afganistanskom avio prijevozniku, Ariani, sve dok nije saznao da Ariana ima samo jedno računalo i jedan avion.
Savjetnik ga je uputio na drugog dilera koji mu se pohvalio da je servisirao računala koja su pripadala Talibanima i al-Kaidi. Taj diler ga je odveo do polupismenog trgovca nakitom koji mu je za 1100$ prodao dva računala: IBM stolno računalo i Compaq laptop. Trgovac ih je ukrao iz centralnog ureda al-Kaide u Kabulu, noć prije nego što je grad pao u ruke saveznika. Na vratima sobe, iz koje je ukrao računala, pisalo je Muhammad Atef. Atef je bio vojni zapovjednik al-Kaide i ključni planer akcije 11.9. Alen je računala predao američkoj vojsci, a prije toga je uspio kopirati samo disk stolnog računala. Agent koji mu je vratio laptop, dva mjeseca kasnije, tvrdio je da je hard disk u laptopu bio skoro prazan.
Stolno računalo je uglavnom koristio Ayman al-Zawahiri, jedan od glavnih Osaminih pomoćnika. Skoro 1000 dokumenata, datiranih od 1997., bili su uglavnom zaključani zaporkom ili kriptirani. Uglavnom su bili na arapskom, ali se moglo naći i dokumenata na engleskom jeziku. Dokumenti su pisani uz pomoć kodiranih riječi. Alan je radio više od godinu dana na prijevodu tih dokumenata da bi dobio jedan od najboljih socioloških profila al-Kaide.
Zanimljivo je da pronađeni dokumenti ne upućuju na bilo kakvu vezu s Irakom. Al-Kaida je bila zabrinuta zbog američke vojne intervencije, ali nadali su se reprizi epizode s Rusima i mislili da će Afganistan opet postati groblje za imperijalne ambicije jedne supersile. Cilj im je bio da navedu supersile da udare na takav način koji bi mogao postići to da potakne stvaranje simpatija prema teroristima. Rat u Afganistanu nije im pomogao u tome, ali sukob u Iraku, bliži centru arapskoga svijeta, potencijalno im je puno korisniji. Ukoliko bi se srdžba protiv Amerikanaca proširila među Arapima, al-Kaida bi sve manje bila mala teroristička grupa, a sve više masovni pokret. Aktualna američka politika potaknula je Alana na pitanje: da li Sjedinjene Američke Države igraju po scenariju iz ukradenog računala?
Dokumenti su kodirani na jednostavan način kojeg su koristili protivnici i u Drugom svjetskom ratu. Koristili su jednokratni šifarnik u kojem pojedina slova uparena sa slučajno dodanim brojevima i slovima. U većini dokumenata iz 1998. i 1999. koristio se taj sistem. Također su izmišljali nova imena za ljude i lokacije. Dosta dokumenata su Alan i njegov kolega tek djelomično uspjeli dešifrirati.
Članak objavljen u najnovijem broju časopisa The Atlantic Online (potrebna pretplata) nije zadovoljio moju profesionalnu znatiželju. Koji je operativni sustav bio na tim računalima? Svojedobno je bilo jakih udara na Linux s izgovorom da ga koriste teroristi. U kojem su formatu dokumenti i koji office paket koristi al-Kaida? Koji e-mail klijent koriste i da li koriste PGP? Umjesto provaljivanja i pokušaja dešifriranja dokumenata, da li je Alan možda pomislio na to da se negdje u silnim direktorijima nalazi i program uz pomoć kojeg su šifrirali dokumente? Nekako sumnjam da su sve to radili ručno. Program bi bio beskoristan bez ključeva, ali možda i ne bi?! Kako je Alan kopirao disk? Nije valjda da je radio jednostavno kopiranje s Explorerom u direktorij sa znakovitim imenom "Copy Of Al-Qaeda disk". Kladim se da nije imao uključenu opciju 'Show hidden files'? ;-)
|
- 08:16 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
14.08.2004., subota
folklore.org
Za slučaj da jučer niste kliknuli na ovu adresu danas je ponavljam. folklore.org je zbirka izvrsnih priča o Appleu, ali u njima se pojavljuju i neki drugi poznati likovi poput Billa Gatesa ili Micka Jaggera. Skoro sve priče napisao je Andy Hertzfeld.
Priča MacBasic govori o tome kako je razvijan MacBasic, ali je spletom nesretnih okolnosti ostao nedovršen. Na kraju ga je otkupio Microsoft za 1$ i napustio njegov razvoj. Microsoft je godinu dana prije toga izdao svoj Basic za Maca koji uopće nije koristio njegovo grafičko korisničko sučelje. Od samih početaka Bill je razvijao taktiku kako da inferiorna aplikacija na tržištu pobijedi superiornu.
Hungarian je priča o Charlesu Simonyiu, 'izumitelju' mađarske notacije. -2000 Lines Of Code je priča o pokušaju da se napredovanje programera mjeri u linijama koda. Bill Atkinson je optimizirao svoj kod i prvi put u zadanu rubriku upisao da je taj tjedan napisao -2000 linija koda. Tko zna, možda bi danas imali 'Do It' gumbe umjesto 'Ok' da jedan od korisnika koji je testirao Lisa programe nije to pogrešno pročitao kao dolt (engl. budala, glupan) i strašno se uvrijedio (priča Do It). 1984 je priča o najboljoj od svih reklama. A Mac For Mick bi se trebala zvati A Mac For Jade jer je Mick bio previše "stoned" da bi shvatio što mu ti ljudi, među kojima je bio i Steve Jobs, daruju. Jade je preuzela poklon umjesto okamenjenog oca.
Bruce Horn razotkriva stari mit da je Apple pokrao Xerox (On Xerox, Apple and Progress). Iako je Jobs vidio Smalltalk i njegovu razvojnu okolinu te pokupio ideje koje je vidio, u Appleu su napravili toliko novih i orginalnih stvari da je razlika između ta dva sustava drastična. Bruce kaže da je svijet računala slabo napredovao od 1976. godine i da se konstantno ispočetka izmišlja kotač (mi bi rekli topla voda). Smalltalk je još tada imao višeplatformsku virtualnu mašinu. Puno prije Jave. Objektno programiranje, koje je danas na vrhuncu slave, staro je 30 godina (Simula-67). Bruce hvali Smalltalk sučelje i smatra ga najugodnijom, najčišćom, najbržom i najtečnijom okolinom za programiranje.
Priča Donkey nam otkriva da je Bill Gates ponosan autor loše igre napisane u BASICu.
Ako netko od vas ima negdje nekog starog Maca u prašnjavom podrumu, tavanu ili garaži, bilježim se s štovanjem. Obvezujem se na brigu o njemu. Počinjem polako sakupljati eksponate za svoj privatni informatički muzej.
Neizostavan eksponat u digitalnoj arhivi bit' će i rezultat naredbe 'wget --mirror http://folklore.org'. ;-)
|
- 08:14 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
13.08.2004., petak
Da li je Apple mogao postati Microsoft?
Macintosh je 11 godina prije Windowsa imao upotrebljivo grafičko sučelje, prozore, ikone, wysiwyg program za obradu teksta. Da li je drugačijom poslovnom politikom (licenciranjem tog operativnog sistema) Apple mogao postati vodeći na tržištu operativnih sustava za osobna računala? John Gruber je u članku Daring Fireball: The Art of the Parlay, Or: How I Learned to Stop Worrying About Platform Licensing and Market Share opširno obradio tu temu. John navodi da je razlika između Microsofta i Applea ta što su prvi pragmatičari, a drugi idealisti. Apple je mogao unaprijediti Apple II platformu i nastaviti njezin uspjeh, ali oni nisu odabrali kompatibilnost sa starim proizvodom već su napravili potpuno novi i bolji Mac. Recikliranje starog proizvoda napravio bi Microsoft da je bio u Appleovoj koži, to je i radio desetljeće kasnije kad je dugo zadržavao DOS kompatibilnost.
Kompanija i njezini djelatnici bili su idealisti i teško da su oni mogli napraviti takav pragmatičan korak. John svoje mišljenje temelji na Folklore.org stranicama koje donose priče o razvoju Mac-a. Jako zanimljivo štivo za one koje zanima povijest informatike iz perspektive onih koji su ju stvarali.
Folklore.org vrti Apache server ali skriptni jezik korišten za programiranje je Python. Pa niste valjda očekivali da idealisti koriste php ili, nedaj bože, asp?! ;-)
|
- 08:13 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
12.08.2004., četvrtak
prvi rođendan
danas mi je prvi rođendan. inače nisam tako ozbiljan kao na fotki. za mene je život samo jedno veliko veselje. probleme mi stvara jedino moj stariji brat (2.5 godine) koji moje istraživačke pohode među njegovim igračkama doživljava kao neprijateljske teritorijalne pretenzije. za sada je on jači, ali ja pribjegavam gerilskom ratovanju i uzdam se u saveznike. najbolje bi bilo kad bi proglasili nekakvu uniju, ali braco se ne da u nikakve integracije. saveznici kažu da su sve igračke naše, ali on ne odustaje od svojeg stajališta pa mu najvjerojatnije slijede sankcije ujedinjenih saveznika.
današnji dan mogao bi biti prekretnica u našem ratovanju jer ja očekujem povećanje svoje pokretne imovine u vidu novih igračaka. povečanju napetosti na bojišnici kumovat će i gostujuće oružane snage (imam dvije opake sestrične). ovo će biti dugi dan. nema teorije da tata nešto otipka u svoj blog. treba se pobrinuti da rat mladih generacija završi bez žrtava. svaki pripadnik ujedinjenih saveznika u tome nam je neophodan.
|
- 08:12 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
11.08.2004., srijeda
Best of... blogovi
Jedan literarni
Ima Vas dosta tu koji pišete. Zapravo, svi mi pišemo, tipkamo, ali mislio sam na one koji pišu s velikim P (a ne mislim na pripadnike muškog roda s velikim međunožnim organom). Oni koji imaju literarne pretenzije, e ti. Najviše ime populističke, kičaste, banalne, spomenar poezije. To i nije poezija. To je više poput nekog kičastog nakita koji nešto vrijedi svojem vlasniku, možda još nekome i nikome više. Ima onih koji misle da je umjetnost kad o jednostavnim stvarima progovaraju na što kompliciraniji način izbjegavajući jednostavne, svakodnevne riječi, a upotrebljavajući one koje prosječni puk koji čita Gloriju i Večernjak, ne razumije. Ima onih koji pišu, čitljivo je, ali vidi se da se jako muče, trgaju riječi iz sebe. Njima nedostaje "nepodnošljiva lakoća pisanja", kad riječi same teku, a ne ponašaju se kao gradsko dijete golih nogu na vrućem kamenjaru.
Jedan od onih koji Pišu zaustavio se na kućnom broju Pis-crt-karanje. "Nepodnošljivom lakoćom pisanja" on govori o svom i tuđim životima. Koristi svoj riječnik, ne misli da se za javnost treba predstavljati u nekom drugom, primjerenijem svjetlu. I crta. Uz skoro svaki blog ide mala ilustracija. Početkom lipnja je prestao blogirati jer je previše energije trošio na to, ali kad se nakotilo blogova našao se pred raskršćem, čitati tuđe ili pisanje vlastitog. Odlučio se za ono prvo i obrisao svoj blog. Dirnula su ga loši natpisi o Metallici pa se vratio tekstom 'taLLiCa u mRdUši dOnJoJ.
Ovih dana se vratio. Držim fige da nastavi svoja prikazivanja "u pejzažu blogavog rigoleta".
OCJENA: 10/10 za Pis-crt-karanje
|
- 08:11 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
10.08.2004., utorak
Rat browser blogova
Neki kažu da se poraženi iz rata preglednika opet vraća i da je prvo ime Firefoxa (Phoenix) označilo rađanje iz pepela. Broj korisnika IE-a je u zadnjih par mjeseci počeo ozbiljno padati i u Microsoftu je zasvijetlila žaruljica za uzbunu. Novi SP2 za XP trebao bi povećati sigurnost i donijeti nova poboljšanja, ali prva iskustva pokazuju da SP2 za sada uzrokuje više problema nego što poboljšava stvari.
Jedan od poteza koje je Microsoft poduzeo u svrhu poboljšanja IE-a je i pokretanje IEBlog-a (podnaslov: the Microsoft Internet Explorer Weblog) s ciljem omogućavanja bolje povezanost korisnika i IE razvojnog tima čiji će članovi na tom mjestu iznositi informacije o razvoju, svoja mišljenja te savjete i trikove. Prva pozdravna poruka objavljena je 21. srpnja kao i poruka (I Love This Browser!) koja je izazvala najviše komentara, uglavnom korisnika Firefoxa koji su uglavnom pljuvali po IE-u i hvalili svoj preglednik. Nisam čitao pažljivo sve komentare, ali čini mi se da nitko od članova IE tima nije odgovarao na te poruke. Jedan korisnik Opere se potužio da ne može poslati komentar iz svojeg browsera jer ne vidi sva polja od forme.
Izgleda da je hvaljenje IE-a u opisu radnog mjesta IE tima (I Love This Browser!), a pri glofirikaciji svojeg posla upotrebljavaju izlizane fraze (spominjanje krvi i znoja). Jedan od normalnijih članova tima je Dave Massy koji već otprije ima svoj blog.
Open source developeri su puno skloniji komuniciranju sa zajednicom što nije ni čudno jer je zahvaljujući novim, elektroničkim oblicima komuniciranja open source i doživio veliki uzlet i procvat. Kod većine projekata je uobičajeno da se članovi tima nikada nisu ni vidjeli uživo i komuniciraju samo preko e-maila, news-a, maillist-a, blogova. Broj blogova koji se bave Mozillom je velik pa je za njihovo praćenje najprikladnija stranica koja donosi sažetak najsvježijih blogova poput Blogupdates stranice. Među hrpom blogova uvijek se nađe korisnih savjeta i prikaza najnovijih dodataka, a korisničke liste želja sigurno neće biti ignorirane od strane developera. Izdvajam prikaz i link na izvrsni "cross-browser rich text editor" Kupu, a svi oni kojima u Firefoxu nedostaje Google PageRank mogu odahnuti.
Razlika između IEBlog-a i Mozilla blogova jedan je od najboljih prikaza razlike između komercijalnog i open source svijeta.
|
- 08:10 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
09.08.2004., ponedjeljak
Windows XP SP2 problemi
Sve je više mjesta na kojima možete nabaciti novi "Service Pack 2 for Windows XP". Osim preko Microsoft stranica možete ga skinuti i preko BitTorrenta, Filemirrors.com stranica...
Znam da neki neće moći odoljeti izazovu jer možda je pitanje prestiža među frendovima tko će prvi od njih instalirati SP2. Ako vam računalo služi samo za igranje možete si dozvoliti instalaciju, ali ukoliko na računalu radite bilo kakav koristan posao, stisnite zube, suzdržite se i zacijelo ćete si uštedjeti dosta živaca. Čak i neki Microsoft proizvodi prestaju raditi nakon instalacije SP2. Microsoft Business Solutions CRM inačica 1.0 nije podržana na WinXP SP2 instalaciji, a inačica 1.2 treba nadogradnju poslužitelja i klijenta da bi radila. Brojna sigurnosna ograničenja koje donosi SP2 onemogućila su način komuniciranja koji koriste neke od SQL baza pa je njima onemogućen rad. Microsoftu su se već požalili proizvođači nekih konkurentskih CRM rješenja na taj problem, ali nisu dobili nikakvu pomoć u njegovom rješavanju.
|
- 18:32 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
Okrupnjavanje
MeritorMedia IT Newsletter u današnjem uvodniku piše o ideji hrvatskog IT Clustera i zašto jedan takav sjajan projekt nije uspio u Sloveniji. Najveći problem je čovjek i njegov mentalni sklop prema kojem većina ljudi misli da je bolje biti gazda na selu nego građanin u gradu.
Ideju okrupnjavanja malih IT poduzetnika u sklopu IT poduzetničkih centara ja već duže vrijeme zagovaram u osobnim kontaktima, na stručnim web forumima, na portalu kojeg održavam... Odaziv je skoro pa nikakav. Tu i tamo netko pohvali ideju, ali ništa više od toga. Spomenuti mentalitet je prevelika stepenica za savladavanje?
Najveći problem hrvatskih malih IT poduzetnika je svaštarenje. Svi rade sve i nitko ne pomišlja da bi ispustio ponuđeni posao bez obzira na to da li je sposoban da ga kvalitetno obavi. Posljedica takvog svaštarenja je rasipanje snage na puno područja umjesto koncentracije na samo jedno područje koje bi se specijaliziralo i podiglo na što veći kvalitativni nivo.
Poduzetnički centri
U IT poduzetničkom centru trebalo bi sakupiti informatičare različitih profila koji tržištu mogu ponuditi zajednički i cjeloviti proizvod ili uslugu, ali mogu nastupati i samostalno nudeći svoje specijalizirane usluge. Uz informatičare u centru bi trebali imati knjigovodstveni servis, marketinšku agenciju i još neke prateće djelatnosti koje su potrebne za rad centra. Osim proizvodnje novih produkata i ponude usluga, centar bi veliku pažnju trebao posvetiti edukaciji, kako članova centra tako i ostalih vanjskih subjekata. Znanje je najvrijednija sirovina u IT struci pa se njegovom učinkovitom sakupljanju, organiziranju i prenošenju mora pridodati najveća pažnja. Centar bi trebao pokrenuti projekte u kojima bi se mladim informatičarima (učenici, studenti) omogučio rad na konkretnim, "real life" zadacima pa da ih se na taj način što prije uvede u svijet poduzetništva. Nakon završetka školovanja oni bi odmah mogli postati dio centra i početi pridonositi njegovom razvitku. Bez bolnih porođajanih muka koje sada prolaze mladi poduzetnici u borbi s propisima, administracijom i s još tisuću drugih stvari koje ih sprečavaju da se koncentriraju na svoj osnovni posao.
Na selo, na selo, na selo...
Trenutna situacija u Hrvatskoj je takva da je stvaranje kritične mase IT poduzetnika, za jedan takav centar, moguće samo u velikim gradovima (pesimisti bi se ograničili samo na Zagreb). Zašto ne bi pomogli i potaknuli da se takvi centri stvore upravo u malim sredinama? U IT struci sve manje je važna lokacija sve dok postoji dovoljno razvijena infrastruktura. Manji gradovi i općine puno su zahvalnija lokacija za jedan takav centar. Administrativni poslovi bi mogli biti riješeni puno brže, a centar bi zacijelo uživao punu veću podršku i interes stanovništva. Nedostatak kvalitetnih IT poduzetnika u tim sredinama nadoknadio bi se 'uvozom' iz većih gradova. Znam da bi velik broj kolega svoje urede i gradski asfalt vrlo rado zamijenili mirnijom vizurom malog naselja i prirodnim ambijentom. Naselja i gradovi u blizini mora su naročito privlačni, a tamo ionako 10 mjeseci u godini vlada potpuni mir.
Sindikati, fušeri i "instant stručnjaci"
U zadnje vrijeme je, naročito među webmajstorima, opet aktualna ideja o onome što oni zovu 'sindikatom informatičara', a zapravo se radi o strukovnoj udruzi koja bi štitila njihova prava i omogučila da se uvede red na tržište tj. da se oteža djelovanje "fušerima", "instant stručnjacima" i ostalim "nepodobnim" likovima. Zabranama, propisima i ograničenjima njima se neće stati na kraj. Jedini lijek protiv nekvalitetnih proizvoda i loše usluge je kvaliteta za koju korisniku neće biti teško dati i koju kunu više. IT poduzetnički centar mogao bi osigurati veću kvalitetu i bolju garanciju od malih obrtnika i "one man band" poduzeća. I zacijelo ne bi strahovao od onih koji rade stranice za šaku kikirikija.
Izvoz
Hrvatsko tržište je malo i treba razmišljati kako se plasirati na strano tržište. Udruženim poduzetnicima to će biti lakše nego pojedincima. Za to treba posezati za inovacijama, tražiti nova područja na kojima nema prevelike konkurencije, analizirati tržište i ponuditi kvalitetnija rješenja tamo gdje manje kvalitetni produkti imaju velik dio tržišta, brzo reagirati na trendove i biti prvi (ili među prvima) koji će izaći s potrebnim rješenjem. Sve to je lakše izvesti zajednički, s organiziranom logistikom, specijaliziranim stručnjacima i s jednom aktualnom, organiziranom i kvalitetnom bazom znanja.
|
- 11:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
08.08.2004., nedjelja
D
Nije baš da volim novotarije i ne trudim se što prije isprobati svaki novi programski jezik za kojega prvi put čujem. Tako da sam svojevremeno, kad sam prvi put čuo za programski jezik D, bio skeptičan prema njemu i mislio sam da je to još jedan hobistički projekt koji neće prerasti okvire sljedbenika svojeg kulta.
Nedavno je jedna diskusija na stranicama programiranje.net bila povod da ipak isprobam taj novi jezik. D je trenutno u alfa stadiju razvoja ali već je poprilično upotrebljiv i stabilan. D je dizajnirao i razvija ga Walter Bright (autor Zortech C++ i Symantec C++ prevoditelja), a inačicu za Windowse i Linux možete skinuti s Digital Mars stranica. D je nasljednik C i C++ jezika, njihov slijedeći evolucijski korak. Walter je D učinio jednostavnijim i pridodao mu napredne funkcije koje su prije bile značajke skriptnih jezika.
Usporedna tablica otkriva kakav je D u usporedbi s C, C++, C# i Javom. Po osobinama je najsličniji C# i Javi, ali se na bazira na virtualnoj mašini već prevodi i povezuje kod u klasičnu izvršnu datoteku. Walter očekuje da će D programi biti puno efikasniji od C# i Java programa, te da će brzina izvršavanja programa biti ista ili čak i veća od programa napisanih u C-u.
Olakšavajuća okolnost za D u ovim njegovim porođajnim mukama je ta što može direktno koristiti postojeće biblioteke napisane u C-u, a postoji i modul koji omogućava korištenje biblioteka napisanih u C++-u.
Osim na Digital Mars stranicama više informacija možete naći na DedicateD stranici, a osim na službenom , zajednica D programera se okuplja i na dsource.org forumu.
|
- 08:08 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
07.08.2004., subota
2 3D programa
Prvi 3D program s kojim sam se poigrao bio je Imagine. Dosta hvaljeni uradak koji je s Amige prebačen na PC. Iako sam imao orginalni program i osnovnu dokukmentaciju to mi nije pomoglo da barem malo uđem u tajne zanata.
Onda sam pročitao nešto o Pov-Ray-u. Za njega je bilo specifično to da se scena "programira", tj. opisuje u njegovom jeziku pa je za modeliranje bio potreban samo običan tekst editor. Tako da za razliku od ostalih 3D programa, modelaru nije bilo potrebno neko naročito jako računalo. Za renderiranje slike je trebalo dosta pričekati, ali bilo je uzbudljivo promatrati kako se slika rađa: liniju po liniju. Uz program su dolazila poprilično dobra uputstva i tada sam konačno doznao što zapravo znače oni pojmovi čije mi značenje kod Imaginea nije bilo jasno. Kasnije su se za Pov-Ray pojavili i pravi, grafički programi za modeliranje pa potencijalni umjetnici nisu bili ograničeni samo na tekst editore. Ali kugla sastavljena od trokutića, kakvu su ti editori producirali, nikada nije bila savršena poput kugle stvorene sa sphere naredbom.
Pov-Ray se i dalje razvija, baš je ovih dana izašla nova 3.6.1 inačica. Možete ga preuzeti s njegovih stranica, podržani su skoro svi važniji operativni sustavi, a možete preuzeti i izvorni kod.
Internet Raytracing Competition bio je svojedobno jako popularan natječaj za koji je većina slika napravljena uz pomoć Pov-Raya i izvrstan je dokaz što se sve može napraviti s njim.
  
Blender je svoj život započeo kao komercijalni produkt, ali ga je open source zajednica otkupila i nastavila dalje razvijati. Upravo je izašla nova 2.34 inačica za Windowse, OS X, Linux, Solaris, Irix, FreeBSD. Program ima dosta neuobičajeno sučelje i korisnici drugih programa dosta lako odustaju od njega jer nisu naviknuti na takav način rada. Na žalost ostaju uskraženi za zadovoljstvo rada u jednom vrlo dobrom programu s mnogobrojnim opcijama. Osim modelera i renderera u njemu možete raditi i animacije, posjeduje osnovne funkcije za editiranje videa i specijalne efekte, rad s programom možete automatizirati i ubrzati uz pomoć skripti u pythonu (moj omiljeni programski jezik), a ugrađeni "game engine" vam omogućava izradu igre (Blender stvara .exe ili odgovarajući binary za OS X ili Linux). Postoji i plugin koji omogućava gledanje animacije u web browserima. Radi strahovito brzo i za njegovo korištenje također neće trebati prejako računalo.
Prije korištenja programa preporučujem da si skinete i prođete nekoliko tutoriala jer bez uputstva nećete daleko stići.
P.S. Priložena slika je jedan isječak iz slike koju sam svojedobno poslao na IRTC.
|
- 02:49 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
06.08.2004., petak
InstallShield na Linuxu
InstallShield već jedno vrijeme ima inačicu i za druge platforme osim Linuxa. Andy Oram ga spominje u svojem izvještaju s LinuxWorld-a. Da li bi zagovornici Linux desktopa trebali poželjeti dobrodošlicu "pusti mozak na pašu" jednostavnosti koju InstallShield donosi u proces instalacije programa?
"configure; make; make install" već odavno nije proces koji korisnici Linux desktopa prakticiraju prilikom instalacije programa, a većina paketnih sustava pod Linuxom ima mogućnost pokretanja programa ili skripti prije i nakon instalacije pa nije potrebno dodatno klikanje na pravu datoteku koje spominje Andy.
Instalacija, krpanje i nadogradnja programa su u većini Linux distribucija riješeni na efikasniji i bolji način nego kod Windowsa. Kod Windowsa ne postoji jednostavan način nadogradnje svih programa instaliranih na računalu. Osnova mojeg Linux desktopa kojeg sada koristim je Mandrake 8.2.beta2 koji je s vremenom, u nekoliko koraka, nadograđen na Mandrake 10. Nikakvih velikih problema nije bilo. Imam nekoliko programa koje nadograđujem i mijenjam ručno (neke od njih i uz pomoć zloglasne "configure; make..." metode) jer ih nema u distribuciji ili želim koristiti novije programe, ali ja nisam prosječan desktop korisnik pa se to ne računa. ;-)
Uz službene poslužitelje s kojih korisnici mogu skinuti nadogradnje, neke distribucije imaju neslužbene poslužitelje na kojima se nalaze novije inačice programa ili paketi koji zbog raznih razloga nisu dio distribucije koju koristite. Treba samo navesti s kojih poslužitelja uzimate pakete i nadogradnja vašeg sustava postaje jednostavna uz apt-get, urpmi ili neki treći alat.
InstallShield uglavnom prigrle developeri komercijalnih aplikacija koji ga već poznaju, a ne da im se naučiti kako se radi .deb ili .rpm paket. Sve dok ih jednog dana neki korisnik ne iznenadi pitanjem: "a zašto i vaš program ne možemo instalirati na normalan način, kao i sve druge u distribuciji?".
|
- 14:37 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
04.08.2004., srijeda
Kad Microsoft traži...
Kezele me u mailu izrešetao s nekoliko svojih blog favorita. Preletio sam ih na brzinu i najduže sam se zadržao na blogu Joel on Software.
Najzanimljivija mi je bila stara vijest o tome kako je Microsoft kupio Lookout. Većina ljudi se slaže da je pretraživanje u Outlooku skoro pa beskorisno. Zbog toga se pojavilo preko nekoliko programa nezavisnih proizvođača i programera koji omogućavaju brže i efikasnije pretraživanje e-mail prouka u Outlooku. Jedan od najpopularnijih i najpoznatijih je upravo Lookout. On za pretraživanje koristi Jakarta Lucene, open source biblioteku za pretraživanje teksta. Toliko o superiornosti komercijalnih programa. ;-)
Iako Joel piše da Microsoft ne može koristiti upravo taj dio Lookouta, koji mu je najinteresantniji, to nije istina jer licenca pod kojom je izdan Lucene dozvoljava korištenje u closed source projektima.
Microsoft i inače ima problema s pretraživanjem u svojim programima. Jedno vrijeme, dok sam intenzivno koristio MSDN, izludio me njegov pretraživač koji u pravilu nije nudio ono što sam tražio. Kod njega nije bio problem u brzini pretraživanja već u neadekvatnim rezultatima. Tako da sam na kraju odustao od njegove tražilice i koristio Google za pretraživanje MSDNa.
Lookout tim je postao dio MSN (Search) tima. To samo govori kako, unatoč borbenim pokličima, Microsoft još uvijek nema tehnologiju s kojom bi mogao ozbiljno konkurirati Googleu. Na našu nesreću, Microsoft ima metode uz pomoć kojih i inferioran proizvod može postati vodeći na tržištu.
Mala usporedba traženja u Outlooku i Evolutionu (Linux e-mail client). Na istom računalu za pretraživanje 500 poruka (traženje teksta u tijelu poruke) Outlooku treba 8 sekundi dok Evolutionu za 1200 poruka treba manje od sekunde.
|
- 09:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
03.08.2004., utorak
Sun kupuje Novell?
Jonathan Schwartz (Sun, Chief Operating Officer) se glasno pita kakav bi utjecaj na IBM imala kupnja Novella od strane Suna. Jonathan's Blog nam otkriva njegova stajališta o cijeloj toj priči.
Zašto bi Sun kupio Novell? Zbog SuSE Linuxa kojeg je prošle godine kupio Novell i na kojeg se IBM sve više oslanja? Jonathan se zavarava mišlju da je zbog Red Hat dominacije na tržištu Linux servera IBM u potpunosti ovisi o SuSE Linuxu. Vlasnik Novella kontrolirao bi operativni sustav o kojem ovisi budućnost IBMa, smatra Jonathan. U svojoj mašti sigurno vidi budućnost u kojem IBM ovisi o Sunu.
Jonathan se vara i pokazuje elementarno neznanje. Nijedna kompanija ne posjeduje Linux. Distribucije su uglavnom samo omotači, s različitim sučeljem za administraciju, oko manje-više istih programa. IBM bi u slučaju Sunove kupnje Novella mogao izabrati neku drugu distribuciju, po mogućnosti onu koja nije ničije privatno vlasništvo (npr. Debian). Ili pokrenuti svoju distribuciju. Mnogi se pitaju zašto to IBM nije već i napravio. Jasno da bi prelazak na neku drugu distribuciju stvorio IBMu dodatne poteškoće, ali kad bi IBM uložio 220 milijuna dolara (koliko je Novell dao za SuSE) u razvoj Debiana, popularnost "Velikog Plavog" bi u open source zajednici porasla do neslućenih visina. Debian, takav kakav je danas, vjerojatno ne bi u potpunosti odgovarao IBMu pa bi najvjerojatnije dobili neku novu inačicu, npr. Debian s plavom crtom. ;-)
Zašto Sun svoja koplja okreće prema IBMu? Mnogi smatraju da je IBM učinio za Javu više od samog Suna i da bi taj strateški proizvod imao puno manju važnost da nema IBMa. Sun pokušava svoju poziciju održati izdavanjem svojih serverskih rješenja za konkurentske operativne sustave, Solaris se širi na druge platforme (Intel Itanium, IBM Power procesori), a čak se razmišlja i o izdavanju Solarisa pod open source licencom.
Analitičari koji se bave ovom pričom uglavnom ne spominju Mono. Da li Sun razmišlja da ga iskoristi kao konkurenciju Microsoft .NETu ili bi primjenio taktiku "kupi i uništi" tako da Java ostane jedino rješenje koje je moguće pokrenuti na svim platformama? Zbog postojeće licence Sun nije u mogućnosti ugasiti razvoj Mono projekta, ali bi njegov razvoj, bez logistike koju sada ima, bio osjetno usporen.
|
- 10:47 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
02.08.2004., ponedjeljak
Želiš li popust samo reci Linux
Australijska telekomunikacijska kompanija Telstra prošle je godine objavila kako testira i razmišlja da na 40 000 osobnih računala svojih djelatnika instalira Linux i Open Office. Ovih dana je 18 mjesečna potraga za jeftinijim rješenjem završila novim četvorogodišnjim ugovorom s Microsoftom čiji detalji nisu objavljeni za javnost, ali sasvim je sigurno da je Telstra dobila veliki popust. Da li je koketiranje s Linuxom bilo samo smišljen način za ostvarivanje što većeg popusta?
Telstra je omražena kompanija u kojoj država ima 51% vlasništva i koja je namjerno usporavala uvođenje DSL-a kako bi mogla zaraditi što više novca na ISDN-u čije su cijene, prema riječima samih Australaca, i više nego bezobrazne. Poznata priča?
Informatičar koji radi za vladinu agenciju jedne američke države ispričao je slučaj kada je samo spominjanje da njihov IT odjel razmišlja o prelasku na Linux donijelo još 20% popusta na Microsoft proizvode.
Navodno su Microsoft prodajni timovi dobili instrukcije da učine sve da spriječe prelazak korisnika na Linux. To sve u većini slučajeva znači veće popuste. Iako je jasno da na popuste mogu računati samo veliki korisnici ne bih se začudio da Microsoft pokrene neku akciju "Izbriši Linux za popust" i za male korisnike.
Prije potpisivanja ugovora naše Vlade i Microsofta u javnosti se sramežljivo provlačila vijest da i naši vlastodršci razmišljaju o open source rješenjima. To je vjerojatno bilo sporadično jurišanje na vjetrenjače nekih entuzijasta. Sumnjam da se u našem slučaju radilo o smišljenoj provokaciji u svrhu dobivanja što većeg popusta. Jer, zlobnici bi rekli, na manju vrijednost ugovora i provizija je manja. ;-)
|
- 09:50 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
01.08.2004., nedjelja
Odlikaši su cool
Dr. Dragan Schwarz, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i športa u današnjem Vjesniku govori o akciji Odlikaši i kaže "Prvi put odlikaše promoviramo kao nešto "cool" ". On tvrdi da cilj akcije nije isključivo prodaja računala već Ministarstvo želi da se izgradi pozitivan imidž odlikaša i tako potakne drugu djecu na učenje. Ja se bojim da će, ukoliko ova akcija postane tradicionalna, samo pridonjeti nerealnom povećanju broja odlikaša u našim školama pa taj trend neće biti prisutan samo u završnim razredima. Nadam se da će državna matura promijeniti taj negativan običaj napuhavanja i poklanjanja ocjena.
Na ovaj način se u prvi plan stavljaju ocjene umjesto puno bitnije stvari: znanja. Ja sam bio u onoj "nesretnoj" generaciji koja je prva pisala kvalifikacijske ispite za srednju školu. Zahvaljujući tom ispitu upisao sam školu koju sam želio jer sam manjak bodova za ocjene nadoknadio svojim znanjem na ispitu. Danas sa svojim ocjenama ne bi imao nikakve šanse da upišem tu školu jer vidim da više ni 5.0 prosjek nije dovoljan.
Zato poručujem Ministarstvu da isplanira neku akciju "Znanje je cool" s kojom bi se potaknulo učenike da uče na kvalitetniji i moderniji način. To traži i određene promjene u obrazovanju, promijeni gradiva, nastavnih metoda. Ali to je ispravniji put od usmjeravanja svih učeničkih napora k samo jednom cilju: njezinom veličanstvu, gospođi Petici.
|
- 19:59 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
Programeri trećeg svijeta
Iako se Microsoft hvali da se svi njihovi 'core' proizvodi razvijaju u SAD-u činjenice pokazuju da i on sve više koristi jeftinu prekomorsku radnu snagu. U Indiji Microsoft zapošljava oko 1000 ljudi dok ih još toliko radi na ugovor. Zlobnici kažu da je to jedan od razloga zašto Longhorn kasni.
Programeri koji su radili u Microsoftu kažu da to i nije neka velika promjena jer velika većina zaposlenika u Redmondu ionako nisu Amerikanci već programeri iz Indije, Kine, Rusije. Jedan Amerikanac smatra za svoje sunarodnjake da su pohlepni, žele velike plaće, manje posla i dodatne benificije. Moje je mišljenje da to nije glavni razlog što se u razvijenim zapadnim zemljama sve više uvoze programeri. Programiranje je jedan od najtežih poslova u informatici. Programer mora cijelo vrijeme održati visoku koncentraciju, usredotočiti se na posao, mozak radi 'punom parom'. Ostali informatičari imaju više 'praznog hoda'. Jasno je da takav posao nije privlačan zapadnjacima i oni traže lakše i bolje plaćene poslove. 'Uvezeni' programeri su puno motiviraniji za rad, obično dolaze iz siromašnijih zemalja pa im je plaća, koja je zapadnjacima premala, dovoljna za spas od bijede i normalan život.
|
- 12:14 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
