Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (4)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (4)
Studeni 2008 (4)
Listopad 2008 (5)
Lipanj 2008 (3)
Svibanj 2008 (3)
Travanj 2008 (6)
Ožujak 2008 (5)
Veljača 2008 (8)
Siječanj 2008 (23)
Prosinac 2007 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Forum.hr
Monitor.hr
...i što sad?Samo tako krenuti dalje,kao da se ništa i nije dogodilo.Samo tako.
Ništa ne reći.Ići dalje,bez riječi.
Valjda se to očekiva od mene.
Drugi to tako vide,kao nešto...zapravo kao ništa.Ništa.
Ništa vrijedno spomena ni obzira.Ništa.
Čini mi se i glupo o tome pisati jer izgleda da svi od mene očekivaju da to shvatin ko ništa.
Ali pitanje je kako bi oni to podnijeli na mome mistu,bi li im zaista to bilo tako nevažno.
Možda je vamo to sve tako daleko,smiješno,tužno,apstraktno ali to je moj život.
Ta vama daleka priča dio je svakog mog dana.
Važno mi je to.
Ali valjda nema veze kako san...ma to san samo ja,je li tako?
Na kraju krajeva nisan ni navikla na bolje.
Vi ste važni.
Nikad nisan puno tražila ali nikad nisan to malo ni dobila.
...još me gane bol skrivene rane,
još me tišti žar pokojne zore
I ljubavi davno pokopane.
Previše si srce znalo voljeti!
I za to si moralo platiti.
DIPTIH
Nevoljko idem iz dana u dan
Tugom otrovan,
I pod kaputom nosim mrtav san.
A Bog ne sluti da su moji dani,
Strani i uplakani,
Bolesno cvijeće na razderanoj rani.
Susrećem bezbroj lica i ulica,
Na svakom uglu po dva srca biju,
Srca,
U koja ne smije tuga da uđe.
Sumarci tolike radosti kriju-
A sve su tuđe.
Protječu noći bez dna i sna,
A srce zna:
Tako će život proći u čekanju i samoći.
Ponekad boli uminu u vinu,
Pa s mislima o izgubljenom snu
Tiho tonem iz tminu.
Za otrov rana dosta melema nema,
Al ima rima i vrelih poema
Što samo meni do svitaja bruje.
Jer kada zora nebom zvijezde kosi,
A tornjevi mrtvve ure broje,
Dan u krilu nove boli nosi-
I sve su moje.