watergate

< veljača, 2008  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29    

Veljača 2008 (1)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
MEDIJI U HRVATA, ILI, TKO NAMA TO PIŠE?

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
cnn.blog.hr
Jutarnji list
Slobodna Dalmacija
Večernji list
Pollitika.com
Bez cenzure

Glasaj za moj blog na www.croblogeri.com

11.02.2008., ponedjeljak

CRO-MEDIJSKI SKANDALI

Slučaj intervjua Davora Butkovića s Ivom Sanaderom svakako je jedan od najvećih medijskih skandala u Hrvatskoj, ako ne i najveći, bez obzira što Butkovićeva matična kuća sad seciranjem autora lažnog maila pokušava priču okrenuti na drugu stranu. To što je napravio 23-godišnji Zagrepčanin, bio on u Iskoraku ili ne, bio on nekad u Nacionalu ili ne, i slao on sporni mail iz stana Večernjakove novinarke ili ne, može biti samo paralelna pričica uz ovo što je Butković uspio izvesti. Naime, činjenica je da je on objavio intervju a bez da je i u jednom trenutku pokušao provjeriti njegovu autentičnost, da ne govorimo da je toliko samouvjeren da ga nije premijeru niti ponudio na autorizaciju.
No, ajmo se poigrati nečim drugim. Pokušajmo sastaviti top-listu najvećih medijskih skandala ove prirode otkako je hrvatske neovisnosti. Nudim neki popis onoga što mi pada na pamet, i to nasumičnim redoslijedom, a svatko je slobodan dodati svoje favorite, pa da vidimo tko nam to doista piše po novinama.
- Pisma Hrvoja Petrača iz zatvora Ivi Pukaniću;
- Popisi petokolonaša i "snajperista" u ST-u, Nedjeljnoj Dalmaciji i drugim listovima početkom devedesetih;
- Popis nekadašnjih navodnih agenata UDB-e koje je Markica Rebić objavio u jednom zadarskom listu;
- Vijest o slijetanju Rona Browna u Dubrovnik, s ekskluzivnom izjavom po dolasku (Večernji list);
- Portreti javnih osoba koje u Globusu objavljuje, često s vrlo dvojbenim podacima, Denis Kuljiš;
- Izmišljeni intervju Josipa Jovića s Mirkom Norcem nakon mitinga na Rivi, u Slobodnoj Dalmaciji;
- Unaprijed napisana recenzija Gibbonijevog koncerta, Zlatko Gall u Slobodnoj Dalmaciji;
- Reportaža Roberta Pauletića u ST-u o navodnom atentatu na Branimira Glavaša, da bi se kasnije doznalo da je "atentator" umro od mučenja sumpornom kiselinom;
- Vještice iz Rija, optužnica koju je protiv nekoliko hrvatskih književnica kao neprijateljica Hrvatske u Globusu napisao Slalven Letica, skrivajući se iza sintagme "Globusov investigativni tim"
- Prokazivanje Stipe Mesića kao bivšeg agenta UDB-e u Slobodnoj Dalmaciji, autor Josip Jović;


- 12:33 - Komentari (3) - Isprintaj - #

09.02.2007., petak

Izdavači, učite od velikih...

Arthur Sulzberger, izdavač velikog New York Timesa, dao je ovih dana intervju iz kojeg je moguće iščitati budućnost novina. Čovjek jest referentan za temu, otprilike kao kad se Billa Gatesa pita za budućnost informatičke tehnologije. Hoće li se i ovdašnji izdavači povesti za njegovim naputcima vidjet ćemo, pod uvjetom da su toliko upućeni u vlastiti posao da znaju pročitati trendove. S obzirom na zanimljivost, evo intervjua prevedenog u cjelini.
Unatoč osobnom bogatstvu i impresivnoj biografiji, Arthur Sulzberger, vlasnik, predsjednik i izdavač najcjenjenije novine na svijetu živi pod stresom. Zašto bi čovjek koji stoji iza New York Timesa bio pod stresom? Pa, profit od lista već četiri godine opada, a i udio na tržištu mu se smanjuje. Vrijednost dionica opada, a prošlog tjedna Sulzbergerova grupacija priznala je minus od 570 milijuna dolara, najviše zbog gubitaka u Boston Globeu. Kao da to nije dosta, njegova banka Morgan Stanley nedavno je pokrenula kampanju koja bi ga mogla koštati nadzora nad listom. Sve to može objasniti zašto Sulzberger ne razgovara s novinarima. Možda je razrijeđeni alpski zrak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu opustio čelnike vodećih svjetskih kompanija, i ono što je počelo kao neobvezno ćaskanje preraslo je u fascinantni pogled u Sulzbergerov svijet i njegove poglede na budućnost izdavačkog posla.
- S obzirom na stalno opadanje posla tiskanja novina, mislite li da će se NYT još tiskati za pet godina?
- Doista ne znam, ali znate što? Nije me ni briga, kaže on. Sad mu je najvažnije kako najbolje napraviti tranziciju s tiska na Internet.
- Internet je predivno mjesto, na kojem smo lideri, dodaje. NYT je udvostručio svoje online čitateljstvo, sada imaju 1,1 milijun pretplatnika na tiskano izdanje i 1,5 milijuna čitatelja na Internetu dnevno.
- NYT se nalazi na putovanju, čiji će kraj biti kad kompanija odluči prestati tiskati novinu. To će biti kraj tranzicije. To je dugo putovanje, i bit će prepreka na tom putu, kaže čovjek za upravljačem, ali ne vidi mrak na kraju puta.
Upitan imaju li lokalni listovi budućnost, Sulzberger ističe da NYT nije lokalni list. To je nacionalni list smješten u New Yorku, koji ima više čitatelja izvan grada nego u njemu.
Oglasi su dugo glavni izvor prihoda za novine, ali taj posao se seli na Internet. Sulzberger se slaže s tom procjenom, ali tamo gdje novine gube, web siteovi dobivaju.
- Medijske grupe mogu razviti svoj online marketing, a s obzirom da im više ne treba papir, tiskarska boja i distribucija, mogu zaraditi isto čak i kad prodaju manje oglasa.
- Stvarno? A što je s troškovima razvoja i kompjuterizacije?
- Ti troškovi nisu ni približno toliki kao što su tiskarski. Posljednji put kad smo imali veće ulaganje u tiskanje, to nas nije koštalo manje od milijardu dolara. Troškovi razvoja Interneta ne rastu tom brzinom.
- NYT je nedavno spojio svoj novinski desk tiskanog i online izdanja. Je li to prošlo lako, ili je letjelo perje? Koji tim je preuzeo vodstvo?
- Znate na što liči desk vijesti u novini? On je nalik hitnoj pomoći u bolnicama ili vojnim sustavima, i jedni i drugi su jako orijentirani na ostvarenje ciljeva i teško ih je mijenjati. Ali kad promjene počnu, one se brzo događaju. Zato je to bilo teško, ali novinari su prihvatili koncept, promijenili su se i prigrlili ga, i podržali taj potez.
- Kako se pripremate za promjene u listu koje diktira Internet?
- Živimo u svijetu Interneta. Mi imamo, primjerice, pet ljudi u specijalnom razvojnom odjelu, čiji jedini posao je da pokreću i razvijaju stvari u elektroničkom svijetu - Internetu, mobilnoj telefoniji i svemu što slijedi. I znate li tko je naš najveći klijent? Google!
Prosječna starost čitatelja NYT-a je 42 godine, i to se nije promijenilo deset godina, kaže Sulzberger.
- Prosječna starost naših čitatelja na Internetu je 37 godina, što pokazuje da uspijevamo privući i mlađu publiku, i za tiskano i za online izdanje.
Times je ušao u deal s Microsoftom za distribuciju lista uz pomoć softwarea Times Reader, koji omogućava korisnicima ugodno čitanje novine na ekranu, posebno na laptopima.
- Istinski vjerujem da uživanje u čitanju novina može biti preneseno i na ove nove naprave.
- Hoće li biti besplatno?
- Neče - ako želite čitati New York Times online, morat ćete platiti.
- U vrijeme bloggera, kakva je budućnost online novina, ali i profesije u cjelini?
- Postoje milijuni bloggera, i ako Times zaboravi tko je i što je, izgubit će rat. Mi smo čuvari vijesti. Ljudi ne klikaju na NYT da bi čitali blogove, žele pouzdane vijesti kojima mogu vjerovati. Mi ne ignoriramo što se događa, i razumijemo da list više nije središnja točka njujorškog života kao što je bio prije deset godina. Nekad ste morali čitati novine da otkrijete što igra u kazalištu. Danas postoji stotine foruma i siteova s tim informacijama. Ali list može integrirati materijal od blogera i vanjskih autora. Moramo biti dio te zajednice, voditi dijalog s online svijetom.
Kad smo već kod zajednice, skandal s Jaysonom Blairom, novinarom uhvaćenim u plagiranju i izmišljanju, narušio je brand, ali ne i posao. Blair je bio prisiljen na otkaz u svibnju 2003.
- Vi ste među rijetkim novinama koja je zadržala veliki format koji ljudi smatraju prevelikim i nezgrapnim. Do kad?
- NYT nema namjere to mijenjati. U krajnjoj liniji, prijelaz na tabloidni format bio bi preskup. Uostalom, International Herald Tribune imao je sjajnu godinu 2006., koju bi mogao i ponoviti.
- Osjećate li da svijet novina slabi? Pritiskaju li vas oglašivači sve jače?
- Oglašivači uvijek jako pritiskaju za nadzor nad sadržajem. Ali NYT se nema za što ispričavati i nema razloga za ustupke, sve dok sam siguran da je ono što pišemo i što ćemo pisati istina.
- 10:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.01.2007., utorak

Bez cenzure, ili kako je EPH zavladao državom

Počelo je, počelo. Na adresi http://www.bezcenzure.hr mozete procitati sve o tome kako je obavljena operacija zvana "Nino Pavić kupuje Slobodnu". Taj jedinstveni shopping doista zaslužuje da cijeli tekst ovdje prenesem, makar ta privatizacija ima itekakvih posljedica ne samo na Slobodnu Dalmaciju", nego i na Jutarnji list, pa i na cijeli medijski prostor. Evo ga:


Kome i na koji račun je uplaćeno 83,45 milijuna kuna za dokapitalizaciju Slobodne Dalmacije koji nikada nisu stigli u matično poduzeće? Zašto Sanader ne želi objaviti ugovor o privatizaciji Slobodne Dalmacije? Kada će Slobodna dobiti novu tiskaru? Zašto se priprema otpuštanje ljudi, kada je privatizacijom zajamčeno zadržavanje svih zaposlenih kroz 5 godina? Zašto se planira kupnja polovne tiskare kreditom za koji bi se zadužila Slobodna Dalmacija? Zna li se tko je uopće vlasnik Slobodne Dalmacije - EPH ili Nino Pavić osobno i ortaci? Za otvaranje portala koji se želi prije svega baviti nepostojećom slobodom medija u Hrvatskoj (za što najviše zasluga ima sadašnja Vlada na čelu s Ivom Sanaderom, ali i „gromoglasna šutnja“ oporbe predvođene Ivicom Račanom) više nego prava pitanja.

Naime prema svim javno raspoloživim podacima prodaja Slobodne Dalmacije Europapress Holdingu je potencijalno jedna od najvećih korupcijskih afera vlade Ive Sanadera iza koje se krije tajni dogovor premijera Ive Sandera i Ninoslava Pavića o favoriziranju HDZ-a i njega osobno u svim izdanjima Europa Press Holdinga (što se može utvrditi samo letimičnim pregledom tiska, detaljnije analize pokazale bi bile još poraznije). Zauzvrat, Pavić je Slobodnu Dalmaciju platio (ako je uopće išta platio) višestrukom puta manje nego se obavezao u kupoprodajnom ugovoru s Hrvatskim fondom za privatizaciju, te očigledno namjerava i dalje izigravati odredbe kupoprodajnog ugovora, uz prešutnu podršku Vlade i HFP-a. Dogovor o preuzimanju Sobodne Dalmacije uključivao je zaokret u uređivačkoj politici Jutarnjeg lista, koji se od početka 2004., od kada je EPH objavio namjeru za kupnju splitskog dnevnika, iz nezavisnih novina pretvorio u poligon za obranu Sanaderovih političkih stajališta. Najtužniji primjer takvog odnosa je prikrivanje afere Imostroj, koja je u Jutarnjem listu, doduše sa zamaskiranim naslovom iz kojega nitko nije mogao iščitati da se radi o skandalu u koji je umiješan tada jedan od najbližih Sanaderovih suradnika Miomir Žužul, objavljena u Slobodnoj Dalmaciji tek pod pritiskom novinara. Izravna posljedica ovakve uređivačke politike je zamjetan pad tiraže Jutarnjeg lista koji dio publike zbog očite političke ovisnosti i neobjektivnosti više nije želio kupovati. Istovremeno Slobodna Dalmacija postaje poligon za plasiranje svega onog što si i Jutarnji list više ne može dozvoliti, kako ne bi dodatno ugrozio, ionako oslabljenu tržišnu poziciju.

Prema ponudi koju je UO HFP-a prihvatio 20. svibnja 2005., EPH je 34,63 posto dionica SD trebao platiti 24,51 milijun kuna. U prvoj fazi tvrtka se trebala dokapitalizirati s 83,45 milijuna kuna, kojima je trebala biti kupljena nova tiskara. Time je EPH trebao postati vlasnik SD s udjelom od 70 posto. To se i dogodilo, ali samo na papiru – novci se prema poslovanju SD i raspoloživih podacima nikada i nisu pojavili u Slobodnoj Dalmaciji. Kada je EPH početkom rujna prošle godine malim dioničarima poslao ponudu za otkup dionica, u njoj je stajalo da je riječ o vlasniku koji ima 70 posto dionica, iako SD, godinu dana nakon preuzimanja, uopće nije dobila novu tiskaru, niti je napravljeno bilo kakvo veće infrastrukturno ulaganje teško više od 10 milijuna eura. Ninoslav Pavić je 30. kolovoza 2005. godine, na dan kad je EPH postao većinski vlasnik SD, objavio da nova rotaciju u boji stiže za 8 do 9 mjeseci. Od tada je prošlo godinu i pol dana, a Slobodna i dalje svakodnevno izlazi tiskana na svojoj staroj rotaciji. Zanimljivo je da vodeći ljudi EPH, kada i pričaju o tiskari, više ne spominju novu, nego tek polovnu rotaciju, koja će se k tomu još kupiti na kredit koji će otplaćivati Slobodna.

EPH, čiji je direktor Stipe Orešković na dan preuzimanja SD tvrdio da „vjeruje da će ostvariti i više nego što su obećali“, a vlasnik Pavić ponosno kazao da „privatizacija SD treba postati obrazac za privatizaciju u Hrvatskoj“, ne poštuje ni ostale odredbe iz svoje konačne ponude teške čak 535,2 milijuna kuna. U njoj, naime, stoji da će EPH izdvojiti 100 milijuna kuna za povećanje plaća u idućih pet godina. Ona pak koju je prihvatio UO HFP-a govori pak o tri milijuna kuna, odnosno petpostotnom povećanju plaća zaposlenicima. Iako je riječ o drastično umanjenom iznosu, niti ovo obećanje nije ispunjeno, a plaće nisu povećane. Štoviše, u SD se rade liste suvišnih novinara koje uredništvo planira „izvući“ iz SD i prebaciti u neke druge, rizične projekte s konačnom namjerom da ih se riješi. Tako se ovih dana planiraju ukinuti dopisništva Slobodne Dalmacije širom Hrvatske (Zagreb, Zadar), pripojiti Jutranjem listu ili novoosnovanoj novinskoj agenciji EPH, a zaposlenicima se nude tek ugovori na godinu dana (u slučaju pobjede HDZ-a ne izborima, siječanj 2008. dočekali bi na cesti). Nakon objave odluke o kupnji SDP premijer Sanader je obećao da će ugovor s EPH-om biti javno obajvljen, no to se još, godinu i pol dana poslije te njegove izjave, još nije dogodilo. Budući da su svi mediji (osim Novog lista i Glasa Slavonije) po njegovim izravnim nadzorom, to pitanje i ne želi otvarati.

Priča ima i svoju političku dimenziju. Ulaskom EPH u SD, splitski je dnevnik od Jutarnjeg lista preuzeo palicu Sanaderovog bastiona, dijelom zbog Pavićevih dugova prema aktualnom premijeru, a dijelom zbog ambicije glavnog urednika SD Mladena Plešea da nakon odrađenog mandata u SD završi karijeru u diplomaciji. U kuloarima se spominje Milano i dužnost generalnog konzula RH kao najvjerojatnije Plešeovo odredište, koje bi trebalo poslužiti kao kao Sanaderova nagradu da dobro odrađen posao u predizbornoj godini.

Pavić je javno najavio da će EPH „vratiti SD u vrh medijskog prostora u Hrvatskoj“. Od kada je njegova korporacija kupila SD, bez nove tiskare i ikakvog značajnijeg ulaganja u marketing, tiraža je porasla tek nekoliko tisuća, i kreće se u prosjeku oko pedesetak tisuća prodanih primjeraka dnevno.
- 15:31 - Komentari (1) - Isprintaj - #

24.01.2007., srijeda

MEDIJI? BITNO JE DA SE ISPLATI...

Čista je šteta što današnji in memoriam Erichu Schumannu, članu uprave i suvlasniku WAZ-a, objavljen u Jutarnjem listu na 20. stranici, nije našao svoje mjesto i na portalu Jutarnjeg. Samo tako bi se mogla i šire od uobičajene publike lista mogla vidjeti sva dubina poslovne politike u Jutarnjem i sva širina koncepcije kvalitetnog i slobodnog novinarstva koju tamo gaje. Osim toga, na taj način bi mi smanjili trud - ovako sam bio toliko očaran da ga jednostavno moram prekucati.
Autor teksta je Jadran Kapor, donedavni novinar, a danas direktor Jutarnjeg, koji je očito našao načina kako se odužiti ruci koja ga hrani. Dakle, ovako (uz povremene komentariće): u prvom dijelu teksta Kapor uglavnom piše o Schumannovoj biografiji, i to je uglavnom nesporni dio, jer, o mrtvima sve najbolje. No, onda počinje predstava.
"Kao novinar, toga sam velikog čovjeka upoznao radeći intervju za Globus. Iznenadio sam se tada skromnošću WAZ-ove upravne zgrade. Njegov ured i konferencijska dvorana bili su skromnije uređeni od ureda naših glavni urednika. Začudio se što smo fotograf i ja došli u Essen samo zato da bismo napravili taj jedan intervju, ali kad malo bolje razmislim, imao je pravo (KAO ŠTO ZNAMO, ŠEF JE UVIJEK U PRAVU).
- Vodite računa da samo financijski zdrave novine mogu osigurati kvalitetno novinarstvo. Vodite računa o tome da se stvar isplati, ponavljao mi je kada sam vodio jedan od WAZ-ovih projekata u regiji. No, u novinarska pitanja, u uređivačku politiku, nikada se nije miješao."

To je dakle citat koji nas zanima. Cijela priča o kvalitetnom, slobodnom i neovisnom novinarstvu po tko zna koji put se svodi samo na jedno - DA SE TO ISPLATI. Baš tom devizom u EPH su se rukovodili i prilikom realizacije ideje o novinskoj i foto agenciji (da ne duljim sad o tome, vidi moj post na pollitika.com - http://pollitika.com/cuvajte-se-agencija-stize), jer nije bitno koliko će novine patiti od nedostatka autorstva i kvalitetnijih tekstova, kad ionako novinari imaju funkciju puniti ono nešto malo prostora što je preostalo oko oglasa. Ono nešto vijesti ćemo ukrcati, kad baš moramo, ali molim, ne pretjerivati. A što se tiče "nemiješanja u uređivačke politike", zar netko doista još u to vjeruje? Možda i neće to raditi, ali će zato potpisivati platne naloge svima koji bi se mogli umiješati. A i to je novinarstvo, zar ne? Ili ipak ne, dokle god se to sve skupa isplati? A kad smo već kod WAZ-a, tone su papira ispisane o štetama koje je izazvao njihov ulazak na tranzicijska tržišta i preuzimanje monopolskih položaja na tim tržištima.

- 15:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10.01.2007., srijeda

AGENCIJSKI "ADIO STRUCI"

Ono nesto malo vijesti koje su se pojavile o novom velikom projektu EPH, novinskoj i foto agenciji, vjerovali ili ne, manje vise je sve sto i ljudi koji bi u njima trebali raditi (posebno novinari) znaju o cijeloj prici. A morali bi znati puno vise, pa i hoce li ta nova pojava (da, naime, jedna novinska kuca osniva agenciju) znaciti i put k novim otkazima, posebno honoraraca. Kako je zamisljeno, i koliko se moze razabrati, u agenciju ce uci sva dopisnistva Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, pa ce se te dvije novine svesti na maticne redakcije i usluge EPH-agencijskog servisa. Adio ekskluzive, adio teme, adio dubinsko provjetravanje vijesti... Tako ce, recimo, agencija iz Sibenika poslati neku vijest, recimo (poigrajmo se malo) o rusenju pogona TLM-a, pa ce i JL i SD pozeljeti o svemu napraviti temu ili reportazu. I onda ce im agencija osigurati covjeka (da se ne trose cak dvoje ljudi) koji ce za jedne i druge to i napraviti, pa ce sutra imati prakticki isti tekst, u najboljem slucaju s razlicitim naslovima sto ovisi o trenutnoj inspiraciji urednika.
I sve se to radi pod firmom racionalizacije, jer je, kazu cuvari novca, nepotrebno rasipati ljude na iste zadatke. Ali ce ih zato, vjerojatno, nakon nekog vremena poceti rasipati po Zavodu za zaposljavanje. Ma koliko su u zivotu novinskih tekstova uopce procitali kreatori ove ideje? Mozda bi sve moglo biti jasnije kad se zna da je na celo agencije imenovan Zdravko Milinovic, koji je kao svojedobno "velika faca" u Vecernjem listu odgovoran za ekskluzivnu vijest da je Ron Brown sletio u Dubrovnik, pa je imao i njegovu izjavu u novini, nekih 15 sati nakon sto mu se avion srusio.
Srecom, u EPH se sve tajne brzo otkrivaju, pa tako i prava svrha agencije - glodur Slobodne Mladen Plese nekidan na kolegiju ispalio da ce u agenciju ici oni novinari koji to zele, ali ce redakcija onda samo s njima i suradjivati, a ostalima ostaju tri i po godine koliko treba do isteka roka za koji se Nino Pavic obvezao da nikome u Slobodnoj nece dati otkaz. I zato uskoro ocekujmo pobunu roblja, koja polako tinja, a najjace u zagrebackom dopisnistvu, gdje se sprema masovno odbijanje ulaska u agenciju, najvise zbog cinjenice da im to dopisnistvo puni veci dio politickih rubrika. Naravno, to bi imalo efekta da je nesto razuma ostalo, ali kako je vec odluceno da ce se Slobodna seliti u Dugopolje (i redakcija i stamparija), to se cini da je "laku noc" jako blizu. Zato upravi ostaju policijske metode - Senolu Selimovicu je bas sef agencije kazao da je narucen transkript njegovih izjava o agenciji na Radiju 101, koji ce se pazljivo prouciti u vrhu kuce. Sto su ti urednicki autoriteti...
U Jutarnjem, istina, nema rokova za (ne)davanje otkaza, ali zato nitko nema pojma sto bi, kako i za koga ubuduce trebali raditi. Ljudi, na pomolu je najteza kriza na hrvatskoj medijskoj sceni, prema kojoj su pritisci klike Tudjman-Pasalic mila majka.
Mozda je vrijeme da se pocne razmisljati i raditi kako to rade u Italiji - netko im pipne u prava, struku i medijske sloboda, a oni tresnu pet dana strajka bez novina i televizijskog programa.
- 15:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.01.2007., ponedjeljak

Kost za naivne

Kud ce prvi post, nego na premijera...
Taman se pocela rasplamsavati prica oko Suncanog Hvara, a premijer nam Ivo Sanader iskoristio svoje znanje o metalitetima ovdasnjim - zna on da ce novinari spremno skociti na novu dobacenu kost, a i biracima je vaznija spomenicka simbolika od nekih tamo potencijalnih korupcionaskih afera. Pa je onda, kako su to radili Breznjev i drugovi mu, iskoristio potpuno nevaznu prigodu - godisnjicu splitskog HDZ-a - da bi odaslao velike poruke: spomenik Tudjmanu u gradu kojeg su mu sluge u pretvorbi sasvim razorile, pa odlazak papi, pa onda jos i poziv papi na blagoslov nekog novog Znjana... Nije li potpuno smijesno da nam i novinari spremno skacu na premijerove "brume", cak i kad su potpuno svjesni da Sanader to cini samo zbog vlastite lukavosti i sklonosti zaobilazenju pravih problema. Uostalom, vidi tekstove u Slobodnoj na tu temu, ukljucujuci i komentar Zlatka Galla (http://www.slobodnadalmacija.hr/20070108/novosti01.asp). Ode Suncani Hvar i cijela ujdurma oko njega negdje na sporedne stranice, na naslovnicama im ni traga, ali zato se ljudi i novinari sada mogu zabavljati hoce li spomenik Franji biti ispred Svetog Frane, ili na ribarnici, ili pod morem. Tko zna, mozda Sanader proda neki od satova iz vlastite kolekcije da bi platio odljev voljenog mu predsjednika...
Po tko zna koji put, zapravo, pokazalo se tko je pravi glavni urednik svih ovdasnjih novina, posebno onih u EPH - kud' Ivo okom, tu svi skokom, za dokaz vidi samo danasnje naslove po coverima: "Sanader poziva Papu u Hrvatsku", "Tudjmanu Riva, a Smoji Matejuska"... A ima i efekata u drugome smjeru - pise Novi list (Boris Pavelic) da je pozadina davanja prvog azila u Hrvatskoj usluga Sanadera Ninu Pavicu, jer je nesretna Sudanka sluskinja (znaci li to da je radila na crno???) u kuci sefice marketinga EPH Sanje Mlacak, a i sestra joj radi u toj korporaciji, opet u marketingu. Ispada da je Novi list ostao medju posljednjima koji se jos batrgaju, sve dok i tamo ne udje neki "strateski partner", pa cemo jos imati situaciju da ce Vecernjak biti najsvjetlija tocka. E da, nemojmo zaboraviti Feral, ali i oni, cujem, sve odlucnije marsiraju u EPH.
Zivili!!!
- 13:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

pollitika