--->

srijeda, 25.04.2007.

GLIESE 581c - OTKRIVENA NOVA ZEMLJA?

Međunarodna skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Stephane Udryja iz Opservatorija Ženeva otkrila je planet koji je dosad najsličniji Zemlji. Novi se planet nalazi u zviježđu Vage, a kruži oko zvijezde Gliese 581 koju obiđe za 13 dana. Od nas je udaljen oko 20,5 svjetlosnih godina (svjetlosna godina je put što ga svjetlost, krećući se brzinom od 300.000 kilometara u sekundi, pređe za jednu godinu). Masa novog planeta, nazvanog Gliese 581c, oko pet puta veća je od Zemljine. Novi je planet identificiran u Europskoj južnoj opservatoriji (ESO), organizaciji koja okuplja astronome zemalja EU i Švicarske, u La Silli u čileanskoj pustinji Atacama. Znanstvenici su procijenili da je prosječna temperatura ‘superzemlje’ između nula i 40 Celzijevih stupnjeva pa bi voda na njemu bila u tekućem stanju.

Modeli pokazuju da bi taj planet također mogao biti stjenovit poput Zemlje.“Superzemlja” mogla postati vrlo važan cilj za buduće svemirske misije koje tragaju za životom u svemiru. Planet se nalazi u zviježđu Vage i od Zemlje je udaljen 20 svjetlosnih godina. Godina na njemu traje 13 dana, a vjeruje se da na planetu ima vode.


Znanstvenici su u posljednjih 13 godina otkrili oko 230 planeta izvan Sunčeva sustava. Takve planete zovemo ekstrasolarni ili egzoplaneti. Riječ je uglavnom o golemim, vrućim i plinovitim divovima poput Jupitera na kojima je nemoguć život. Osim “superzemlje”, oko zvijezde Gliese 581 kruže još dva planeta.

Planet Gliese 581b, ima masu sličnu Neptunovoj, a za jednu orbitu mu treba samo 5,4 dana. Što se tiče planeta Gliese 581d, on je najvjerojatnije barem 8,2 puta masivniji od Zemlje, a ima orbitu sličnu Merkurovoj, dakle oko 84 dana. On je naglasio da je “superzemlja” baš kao i velika većina dosad otkrivenih egzoplaneta otkrivena indirektnim putem tj. metodom mjerenja radijalnih brzina zvijezde (RV metoda). Koristeći RV metodu, astronomi mjere gravitacijski učinak koji planet vrši na zvijezdu, te mjerenjem tog efekta, mogu izračunati donju granicu mase i orbitu planeta.

Otkriće Gliese 581c izazvalo je veliku medijsku pozornost pa se diljem svijeta vodi živa rasprava postoje li na tom planetu uvjeti za život.

Realna je vjerojatnost da uvjeti postoje, no još je niz parametara koji nisu utvrđeni, poput nagiba osi rotacije planeta na ravninu orbite. Taj podatak određuje razlike ekstrema temperatura godišnjih doba. A o tome ovisi odgovor na pitanje postoje li uvjeti za život. Posebno je uzbuđujuća činjenica da se planet nalazi na udaljenosti od svega 20 svjetlosnih godina od nas.

Znanstvenici dosad nemaju nikakve direktne dokaze da na Gliese 581c ima života, iako je SETI institut već 1995. i 1997. svojim radio-teleskopima osluškivao Gliese 581 sustav, u potrazi za komunikacijom inteligentnih bića. No, tada još nije bio poznat egzoplanet Gliese 581c.

Stoga će ga znanstvenici SETI instituta ponovo vrlo pažljivo istražiti ovoga ljeta, kada proradi njihov novi sustav radioteleskopa.

Čim jedna godina na tom planetu traje 13 dana, nema nečega tipa dan. Pola planeta stalno gleda prema zvijezdi i vruće je, a druga je polovica zaleđena. Tekuća je voda moguća u uskoj granici između ta dva svijeta. Crveno i slabašno svjetlo koje dolazi s Gliese 581 nepovoljno je za fotosintezu - ustvrdio je Korado Korlević iz Zvjezdarnice Višnjan, naglasivši da će prava vijest biti kada znanstvenici otkriju planet koji kruži oko neke žute zvijezde slične našem Suncu.

Planet je otkriven, baš kao i većina dosad otkrivenih ‘superzemlji’, metodom mjerenja radijalnih brzina zvijezde. Koristeći tu metodu, astronomi mjere gravitacijski učinak koji planet vrši na zvijezdu. Planetovo sunce sigurno će sjati još desecima milijardi godina, što znači da postaje jedan od glavnih kandidata na kojima bi mogao postojati život. Možda na njemu već sada žive inteligentna bića.


Novi planet nalazi se u tzv. životnoj zoni

Pronalazak planeta Gliese 581c vrlo je važan događaj u potrazi za životom u svemiru - kaže Vladimir Ivković, koji je magistrirao svemirske znanosti na Međunarodnom sveučilištu za svemirska istraživanja u Strasbourgu koji je surađivao u okviru projekta SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence).

- Već se dugo raspravlja o mogućnosti da na planetama koje kruže oko zvijezda M klase, kakva je i crveni patuljak Gliese 581 postoji život. Razlog je tomu relativno mala energija koju oslobađaju, te jako dug životni ciklus M zvijezda od oko 100 milijardi godina. Usporedbe radi, naše Sunce je zvijezda klase G s ciklusom od oko 10 milijardi godina - kaže mr. Ivković, ističući da se planet Gliese 581c nalazi u tzv. “životnoj zoni”, što znači da na njoj postoje osnovni uvijeti za razvoj života.

- Ako tome pribrojimo činjenicu da će njegovo sunce istim sjajem sjati još desecima milijardi godina, tada ona postaje jedan od glavnih poznatih kandidata na kojima bi mogao postojati ili se razviti život. S obzirom na to da je razvoj inteligentnog života djelomično uvjetovan i potrebnim vremenom, novootkriveni planet mogao bi već sada biti dom inteligentnim bićima ili pak oblicima života u razvoju - rekao je Vladimir Ivković.



Projekt SETI: Četiri milijuna ljudi traga za znakovima inteligentnog života u svemiru

Rođen šezdesetih godina 20. stoljeća projekt SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) zasniva se na hipotezi da nismo sami u svemiru, odnosno da u našoj ili susjednim galaksijama postoje inteligentne civilizacije.

Danas projekt SETI obuhvaća brojna istraživanja u kojima se uz pomoć radioteleskopa proučavaju obližnje, ali i udaljene zvijezde u potrazi za signalima što upućuju na inteligentni život. Pretpostavlja se da bi i pripadnici inteligentnih izvanzemaljskih civilizacija mogli koristiti radioteleskope i odašiljače. Šezdesetih godina prošlog stoljeća SETI je bio pravi tabu. No, interes za projekt polako je rastao pa su se desetak godina kasnije SETI-ju pridružili i neki poznati astronomi, poput pokojnog Carla Sagana. Tijekom proteklih 40 godina u sklopu SETI programa pokrenuto je mnoštvo potraga za “inteligentnim” signalima. Čak je i NASA pokrenula vlastiti SETI program, i to 9. listopada 1992. godine.

Iako je trebao trajati 10 godina, šezdesetak milijuna dolara vrijedni NASA-in “Microwave Observing Program” prekinut je nakon godinu dana s obrazloženjem da je preskup. Da sofisticirana oprema koja je nabavljena za taj projekt ne bi ležala neiskorištena, NASA je ustupila Institutu SETI u kalifornijskom gradiću Mounatin View. Zahvaljujući toj donaciji, Institut SETI pokrenuo je 1995. projekt Phoenix koji je i danas aktualan; on se najvećim dijelom zasniva na podacima dobivenim iz opservatorija Arecibo u Portoriku gdje se nalazi najveći radioteleskop na svijetu (promjera 305 metara). Jedan od najzanimljivijih SETI projekata je Seti@home koji je 1999. pokrenulo Sveučilište California u Berkeleyu. U projekt je uključeno četiri milijuna ljudi, korisnika screensavera Seti@home koji analizira podatke dobivene pomoću radioteleskopa Arecibo.

ESO 3.6m Telescope

::IZ MEDIJA::
Gliese 581c: Otkrivena je nova Zemlja? (Jutarnji list)
New 'super-Earth' found in space (BBC)
New Earth-Like Planet Discovered; Potential For Alien Life (SETI.org)

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv