Vjera Istine

nedjelja, 08.09.2019.

VRIJEDNOSTI DANA AŠURE I MJESECA MUHARREMA



Hvala Allahu Gospodaru svjetova na svim blagodatima, znanim i neznanim. Neka su salati i selami našem poslaniku Muhammedu, njegovoj porodici, ashabima i svima onima koji njegovu uputu slijede sve do Sudnjega dana.


Mjesec Muharrem je prvi mjesec hidžretske godine i jedan od četiri sveta mjeseca. Rekao je Uzvišeni: "Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera, zato u njima sami sebi nepravdu ne činite!"(Et-Tevba, 36) Tj. u tim svetim mjesecima nemojte grijehe činiti jer je griješenje u njima teže.


Ebu Bekre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "...Godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta. Tri su jedan iza drugog: Zu-l-Ka'de, Zu-l-Hidždže i Muharrem, a Redžeb je između Džumade-l-Ula i Ša'bana" (Buharija).


Rekao je Ibnu Abbas, radijallahu anhuma, tumačeći Allahove riječi: "Zato u njima sami sebi nepravdu ne činite!": "To jest: ne činite nepravdu u svim mjesecima! A Uzvišeni posebno ističe četiri mjeseca, čini ih svetim i ukazuje na njihovu važnost. Allah je učinio da grijeh u njima bude veći a isto tako i dobro djelo u njima ima veću nagradu"...


Rekao je Katade tumačeći pomenuti ajet: "Nepravda u svetim mjesecima je teži propust i veći grijeh od nepravde u drugim mjesecima. Nepravda je, u svakom slučaju, velika, međutim, Allah čini većim ono šta On hoće". Također je rekao: "Allah izabire od Svojih stvorenja odabrane: od meleka i ljudi je odabrao poslanike, od govora je odabrao zikr-spominjanje Allaha, od sve zemlje odabrao je mjesta gdje se sedžde čine (mesdžide), od mjeseci odabrao je Ramazan i svete mjesece, od dana odabrao je petak a od noći odabrao je noć Lejletu-l-Kadr; zato i vi veličajte ono što Allah veliča jer razumni i pametni veličaju ono što Allah učini velikim i odabranim" (Tefsir ibnu Kesira, skraćeno).


Vrijednost dobrovoljnog posta u Muharremu


Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Najbolji post nakon Ramazana je post Allahovog mjeseca Muharrema" (Muslim). Mjesec Muharrem je u ovom hadisu prisvojen Uzvišenom Allahu što upućuje na njegovu vrijednost i veličinu. 


Hadis svojom vanjštinom upućuje na to da je propisano postiti cijeli Muharrem, međutim vjerodostojno je prenešeno da Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, nije niti jedan mjesec u cijelosti postio osim Ramazana, pa se stoga ovaj hadis shvata kao podsticaj na mnoštvo posta u Muharremu a ne na post cijelog Muharrema. 


Vjerodostojno je prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, povećavao dobrovoljni post u Ša'banu a što se tiče Muharrema moguće je da mu je Vrijednost posta tog mjesece objavljena pred kraj života i da nije bio u mogućnosti da ga posti (Nevevijev komentar Muslimovog sahiha).


Ašura kroz istoriju


Rekao je Abdullah ibnu Abbas radijallahu anhuma: "Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, došao u Medinu vidio je da Jevreji poste dan Ašure, pa je upitao: Zbog čega to radite? Odgovorili su: Ovo je vrijedan dan. U njemu je Allah spasio Israilićane od njihovog neprijatelja pa je Musa a.s. postio taj dan. Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, reče: Ja sam bliži Musau nego vi! Pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, postio taj dan i naredio da se posti" (Buharija).


Imam Ahmed bilježi ovu predaju uz dodatak: "...To je dan u kojem je Nuhova lađa pristala na brdu Džudijj, pa je Nuh a.s. postio taj dan iz zahvalnosti Allahu". U drugoj predaji kod Buharije još je zabilježeno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Vi ste bliži Musau nego oni pa postite taj dan!".


Post dana Ašure je bio poznat još u džahilijjetu prije islama. A'iša radijallahu anha je rekla: "Ljudi su u vrijeme džahilijjeta postili taj dan". Rekao je Kurtubi: "Moguće je da su Kurejšije postili taj dan oslanjajući se na ranije šerijate poput Ibrahimovog alejhi selam" Također, je vjerodostojno prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, postio dan Ašure u Mekki prije hidžre u Medinu (Fethu-l-Bari).


Vrijednost posta Ašure


Rekao je ibnu Abbas, radijallahu anhuma: "Nisam vidio da Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, toliko nastoji postiti dan smatrajući ga boljim od drugih kao što je nastojao postiti ovaj dan, dan Ašure, i ovaj mjesec, mjesec Ramazan" (Buharija).


U drugom hadisu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme: "Doista smatram da će post dana Ašure biti iskup za grijehe učinjene u predhodnoj godini" (Muslim). Ovo je jedna od brojnih Allahovih blagodati prema nama. Postom jednog dana briše nam grijehe cijele godine. Kasnije će biti govora na koje grije se to odnosi.


Koji dan je Ašura?


Dan Ašure je deseti dan Muharrema. Rekao je Ibnu Abbas radijallahu anhuma: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je naredio da se posti dan Ašure – deseti dan Muharrema" (hadis bilježi Tirmizi i kaže o njemu: hasen sahih).


Post devetog dana uz deseti


Rekao je ibnu Abbas radijallahu anhuma: "Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je postio dan Ašure i naredio da se posti, pa su rekli: Allahov Poslaniče to je dan kojeg slave Jevreji i Kršćani! Na to je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: Kada dođe naredna godina postit ćemo, ako Bog da, deveti dan. Međutim prije nego je došla naredna godina Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je preselio" (Muslim). 


Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je postio deseti dan Muharrema i naumio je postiti deveti dan pa je stoga pohvalno postiti deveti dan uz deseti. Dekle, post Ašure ima različite stepene; najniži stepen je da se posti samo deseti dan, iznad toga je da se posti deveti dan uz deseti, a najbolje je u Muharremu što više postiti.


Učenjaci su govorili o mudrosti zbog koje je propisano da se posti deveti dan uz deseti pa su rekli:


- Time se želi da se muslimani razlikuju od Jevreja koji poste samo deseti dan.


- Želi se spojiti post dana Ašure sa drugim danom, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, zabranio da se posti petak osim ako se uz njega posti četvrtak ili subota.


- Deveti dan se posti iz opreza, u slučaju da se pogriješi u računanju početka mjeseca i viđenju mlađaka; jer tada će deveti dan biti u stvari deseti.


Najprihvatljivije mišljenje od ova tri pomenuta je prvo. Rekao je ibnu Tejmijje rehimehullah: Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je u brojnim hadisima zabranio poistovjećivanje sa Jevrejima i Kršćanima, kao što je rekao o Ašuri: "Dočekam li slijedeću godinu sigurno ću postiti deveti dan"(Fetava ibnu Tejmijje, 6. dio). Ibnu Hadžer, rahimehullahu, je komentarišući pomenuti hadis rekao: "Odluka Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da posti deveti dan može se razumijeti da nije htio postiti samo deveti dan nego je htio da uz deseti posti i deveti iz sigurnosti i opreza (kako bi pouzdano znao da je postio deseti dan) ili s namjerom da se razlikuje od Jevreja i Kršćana. Ovo zadnje mišljenje je ispravnije kao što se razumije iz drugih predaja kod Muslima" (Fethu-l-Bari). 


Ipak nije pokuđeno postiti samo deseti dan bez da se uz njega posti dan prije ili poslije. Post desetog dana – dana Ašure je iskup za predhodnu godinu (Fetava ibnu Tejmijje, 5. dio).


Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je zabranio da se petak ili subota odlikuje postom mimo ostalih dana. Pokuđenost posta petkom ili subotom prestaje ukoliko se uz njih posti dan prije ili poslije ili ako se desi da post tog dana bude zbog drugog propisanog razloga, kao na primjer osoba koja posti Davudov post kada se desi da dan posta bude petak ili subota, ili kada dan Arefata ili Ašure bude u jednom od ta dva dana, u tom slučaju nije pokuđeno postiti samo petak ili subotu.


Nejasnoće oko nastupanja mjeseca Muharrema


Rekao je imam Ahmed: "Onaj ko nije siguran kada je nastupio Muharrem neka posti tri dana kako bi bio siguran da je postio deveti i deseti dan Muharrema" (El-Mugni). 


Onaj ko ne zna tačno kada je nastupio Muharrem a želi da sigurno posti deseti dan računat će da je Zu-l-Hidždžet imao trideset dana, kao što je pravilo, a zatim će postiti deveti i deseti dan. A ko želi da sigurno posti i deveti dan postit će osmi, deveti i deseti dan (ako je Zu-l-Hidždže imao 29 dana postio je deveti i deseti dan zasigurno). Post dana Ašure je pohvalan i nije obavezan pa stoga i nije naređeno da se prati viđenje mlađaka Muharrema kao što je to naređeno za mjesec Ramazan i Ševal.


Grijesi koji se brišu postom dana Ašure


Rekao je imam Nevevi, rahimehullahu, pojašnjavajući na koje grijehe se misli kada se govori o iskupu određenim dobrim djelom poput posta Ašure: "To je iskup za sve male grijehe, tj. briše sve grijehe osim velikih". Zatim je rekao: "Post dana Arefata je iskup za dvije godine, post dana Ašure je iskup za jednu godinu, kada klanjač izgovori riječ 'amin' u vremenu kada to izgovaraju meleci brišu mu se raniji grijesi...sve spomenuto su sredstva kojim se iskupljuju grijesi pa ako bude bilo malih grijeha to će ih pobrisati, a ako ne bude bilo malih niti velikih grijeha pisat će se dobra djela i povećavati stepeni, a ako ne bude malih grijeha ali bude velikih nadamo se da će umanjiti velike grijehe" (El-Medžmu', 6. dio).


Rekao je ibnu Tejmijje rahimehullahu: "Iskup koji se ostvaruje abdestom, namazom, postom Ramazana, dana Arefata ili Ašure odnosi se samo na male grijehe" (Fetava ibnu Tejmijje, 5. dio).


Ima onih koji se zavaravaju oslanjajući se na post Ašure ili dana Arefata; govore sebi: post Ašure je pobrisao grijehe jedne godine i još uz to post dana Arefata će mi povećati deredže! Ibnu Kajjim rahimehullahu kaže: "A ne zna ovaj zanesenjak da su Ramazan i pet propisanih namaza vredniji i bolji od posta dana Arefata i Ašure, a oni su iskup za grijehe koji se urade između njih ukoliko se ne čine veliki grijesi" (Fikska enciklopedija, 31. dio).


Sredstvo za brisanje velikih grijeha je tevba (pokajanje). Rekao je Uzvišeni Allah: "Reci: O robovi Moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prašta i On je milostiv" (Ez-Zumer, 53).  "Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti" odnosi se na onog ko se iskreno pokaje, a to je onaj ko ostavi grijeh, čvrsto odluči da ga neće ponovo činiti i žali zbog toga što je ranije činio taj grijeh.


Post Ašure za onog ko je dužan napostiti Ramazan


Različita su mišljenja fekiha po pitanju propisa dobrovoljnog posta onom ko nije napostio propustane dane Ramazana: 


Hanefijski učenjaci su stava da je takvom dozvoljeno postiti dobrovoljni post bez pokuđenosti, jer nije obavezan da u tom vremenu napašta propustane dane. 


Malikije i Šafije vide da je to dozvoljeno uz pokuđenost, jer iz toga proizlazi odgađanje vadžiba.


Hanbelije su mišljenja da je dobrovoljni post prije napaštanja Ramazana haram, i da nije ispravan, pa je obavezno prvo početi sa napaštanjem propustanih dana (Fikska enciklopedija, 28. dio).


U svakom slučaju dobro je da se požuri sa napaštanjem propuštenih dana kako bi se mogao postiti dan Arefata i Ašure bez ikakve smetnje ili sumnje.


Novotarije vezane za Ašuru


Upitan je ibnu Tejmijje rahimehullahu o djelima koja se rade na dan Ašure poput: stavljanja surme, kinanja, kupanja, čestitanja, pripreme raznih jela, ispoljavanja radosti i tome slično, da li je to propisano ili ne?


Pa je odgovorio: Hvala Allahu Gospodaru svjetova. Ništa od toga nije pomenuto u vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme.  Niko od imama ummeta to nije smatrao pohvalnim. Četverica imama to nisu smatrali pohvalnim niti neko drugi. Ni u jednoj od pouzdanih knjiga se ne prenosi nešto od toga. Ne prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,  niti od ashaba niti od tabi'ina. Nema vjerodostojnih niti slabih predaja. Međutim, pojedinci iz kasnijih generacija su prenijeli hadise na tu temu, kao što su na primjer prenijeli da ko na dan Ašure stavi surmu u oči neće mu u toj godini oči krmeljiti, a ko se tog dana okupa neće se razboljeti u toj godini i tome slično. Također, su prenijeli u izmišljenom i lažnom hadisu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: "Ko na dan Ašure poveća opskrbu svojoj porodici Allah će njemu povećati opskrbu kroz cijelu godinu". Sve ove predaje su laž na Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, i izmišljotine".


Zatim je skraćeno ispričao šta se sve odigralo sa prvim generacijama ovog ummeta. Spomenuo je fitne kroz koje su prošli i događaje koji su ih zadesili te ubistvo Husejna, radijallahu anhu, i kako su se nakon toga pojavile zabludjele skupine, da bi zatim rekao:


"Pojavile su se zabludjele nasilničke skupine: Jedni su zastranjeli munafici koji prividno ispoljavaju pristranost i ljubav prema Husejnu, radijallahu anhu, i njegovoj porodici. Uzimaju dan Ašure za dan žalosti, tuge i plača. U njemu oživljavaju džahilijetske običaje poput: udaranja lica, cijepanja odjeće, izražavanja saučešća na džahilijetski način, recitiranja stihova tuge, prepričavanje događaja pomiješano sa bezbroj laži a ono što je u njima tačno samo ponovo oživljava stare rane, netrpeljivost i želju za osvetom. U tome je buđenje fitne među muslimanima, to vodi psovanju i vrjeđanju prvaka ovog ummeta...  Njihovo zlo i štetu koju prinose muslimanima nebi ni izvrstan retoričar mogao opisati.


Nasuprot njih pojavljuje se druga skupina sastavljena od Nevasiba, koji su se urotili protiv Husejna radijallahu anhu i njegove porodice, i od neznalica koji su na fesad uzvratili drugim fesadom, na laž drugom laži, na zlo drugim zlom i na novotariju drugom novotarijom. Tako su izmislili predaje koje govore da je dan Ašure dan slave i radosti, da je toga dana propisano staviti surmu, kanu, povećati opskrbu, pripremati jela kakva se kuhaju samo u posebnim prilikama i druge stvari koje se rade praznikom i u posebnim prilikama. 


Desilo se da jedni slave dan Ašure i uzimaju ga za praznik, a drugi ga uzimaju za dan žalosti i tuge. Obje skupine su u krivu i daleko od sunneta (El-Fetava-l-Kubra).


Uzvišenog Allaha molim da nas učini sljedbenicima Njegovog plemenitog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da nas poživi i usmrti na imanu i da nam omili rad djela kojima je On Uzvišeni zadovoljan. Neka su salavati i selami Allahovom odabranom robu i poslaniku Muhammedu njegovoj porodici i svim ashabima.


Pripremio: Hakija Kanurić,


svršenik fakulteta islamskog prava


08.09.2019. u 06:08 • 3 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (1)
Rujan 2019 (6)