jelenski blog

petak, 25.04.2014.

Sonam II. dio

Uvodna opaska:
Opet me nitko nije upozorio na pogrešku koja mi se potkrala u prethodnom nastavku ovog članka :-P To je već postalo pravilo, da na omaške perom koje mi se često potkradu u brzopletom pisanju nitko ne ukazuje osim ako ih na kraju sam ne primijetim!
Dakle u prethodnom nastavku ime Drugog Dalaj Lame naveo sam pogrešno- Gendun Drub, što je ime Prvog (1391.-1474.), a Drugi (1475.-1542.) je naravno nosio ime Gendun Gyatso. Ispravljeno.

Nastavljamo tamo gdje smo stali:

U svome prvom diskursu, (3. Dalaj Lama) Gyalwa Sonam Gyatso objavio je novi zakon svima prisutnima- Mongolima, Kinezima i pograničnim tibetanskim plemenima. Morati će, tako im je rekao, napustiti zlo i slijediti Deset Putova Vrline kakve je propisao Buddha. Ubijanje i pljačka mora se odbaciti i umjesto toga treba učiti o poštivanju života, vlasništva i prava drugih.

Posebno je zatražio od Čahar Mongola da napuste svoje krvožedne navike. U Mongoliji je bila takva tradicija da u prigodi kada umre čovjek mnoga živa bića (ljude i životinje) običavalo se žrtvovati kao prinos bogovima. Količina krvne žrtve ovisila je o društvenom statusu koji je preminuli dosegnuo za života. Često bi njegova žena (ili žene), sluge, konji i stada stoke bili usmrćeni u ritualu žrtvenog prinosa.
Gyalva Sonam Gyatso naredio im je da se odreknu takvog strašnog običaja te da umjesto toga učine jednostavne prinose dijela pokojnikovog imetka u religijske svrhe, npr. hramovima i samostanima, kao izvor dobrobiti i da prinesu molitve vrline i povoljnih želja umjesto krvnih prinosa.

Praksa krvnih žrtvi, izričito je naredio, mora se potpuno odbaciti. Ako neka obitelj provede ljudsku krvnu žrtvu, na primjer ubojstvo pokojnikove udovice ili sluge, kazna mora biti smrt za počinitelja takvog ritualnog ubojstva. A kao kaznu za žrtvovanje životinja sav imetak počinitelja država treba zaplijeniti. Ako bi se netko pokušao osvetiti protiv tih novih uredbi poduzimajući napade na buddhističke redovnike ili uništavajući hramove i samostane, kao kaznu takvome država treba zaplijeniti kuću i polja.

Općenito, Lama je od njih zatražio da svi teže u smjeru dobrote. Osobito u dane mladog mjeseca, četvrti i uštapa trebali bi uzimati upasaka zavjete samopročišćenja i posvetiti se duhovnoj praksi. Mongoli bi naročito trebali prekinuti pljačkaške pohode u Kinu, Tibet i druge krajeve Mongolije te umjesto toga svoju energiju usmjeriti u pravcu mirne koegzistencije. Ukratko trebali bi pokušati odražavati blage navade Centralnog Tibeta te integrirati Buddhino učenje u svoj način života.
Taj i još mnoge takve slične zakone ustanovio je Gyalwa Sonam Gyatso, a provodio ih je Altan Kan.

Nakon što je Tümed i Čahar Mongolima objavio njihov novi životni kodeks, Sonam Gyatso udijelio im je transmisiju meditacije na Avalokiteshvaru te ih je podučio pripadajućoj mantri suosjećanja (om mani padme hum). Čitavo njegovo učenje zaduženi prevoditelji prevodili su na kineski i mongolski jezik tako da su svi mogli znati što točno se očekuje od njih. Tradicionalni izvori kažu da se tijekom tog Sonamovog inicijalnog učenja čitavo nebo ispunilo dugama, a kiša cvijeća pala je s nebesa.

Još jedna monumentalna stečevina putovanja Gyalwe Sonama Gyatsa u Mongoliju jest nastanak titule „Dalaj Lama“. Taj naziv (Dalaj) je mongolski prijevod riječi Gyatso (pojednostavljeno se prevodi kao ocean, ili beskrajno more) što je dio njegova redovničkog imena koje mu je, još kao djetetu, dao Panchen lama Sonam Drakpa. Kan ga je oslovljavao „Vajradhara Dalaj Lama“ prevedeno „Nositelj Dijamantnog Žezla Oceanski Lama“. Ili još opširnije "Čudesni Vajradhara, dobar, veličanstven zaslužni Ocean Vrline".

Budući da prvi dio njegova redovničkog imena- Sonam u prijevodu s tibetanskog nedvojbeno znači Vrlina, treba obratiti pažnju da velika većina široko dostupne površne literature na Zapadu pogrešno navodi da se Dalaj (Ocean) odnosi na Ocean Mudrosti tj. da je Altan Kan tako preveo Sonamovo ime. Zašto je tome tako ne znam, vjerojatno je nekome bolje zvučalo Ocean Mudrosti nego Ocean Vrline i to se zadržalo i prenosilo u pisanju.

Za uzvrat Sonam Gyarso se referirao na Altan Kana titulom „Chogyal Lha Tsangpa“ odnosno „Kralj Istine Jednak Bogu Brahmi“.
Sa zapadnog stanovišta te titule prevedene na naš jezik zvuče kičasto i pretjerano, ali nije tako u azijskoj tradiciji gdje su slikovita imena i titule bile uobičajene i na njih se gledalo na bitno drugačiji način od pukog laskanja (kako su to Zapadnjaci, sudeći prema sebi, podrazumijevali).

Od te godine (1578.) Mongoli su uvijek nazivali Gyalwu Sonama Gyatsa, kao i sve njegove kasnije inkarnacije, jednostavno Dalaj Lama. Budući da su Mongoli srodnici Mandžuraca iz Mandžurije koji su kasnije zavladali Kinom ime Dalaj Lama je postalo poznato širom čitavog Dalekog Istoka. Britanci su ga pokupili od Kineza, a ostatak svijeta usvojio ga je od Britanaca. W.W. Rockhill, američki veleposlanik u Kini, s kraja 19. stoljeća popularizirao je, kroz svoje pisanje, naziv Dalaj Lama među Amerikancima. Kao što znamo taj naziv nikad nisu koristili Tibetanci, oni su uvijek preferirali svoje tradicionalne epitete za tu lozu inkarnairanih učitelja, osim Gyalwa(ng) (Pobjednik) ili Gyalwa(ng) Rinpoche (Dragocjeni Pobjednik) koristili su specifične titule kao što su Kundun (Prisutnost), Yishin Norbu (Dragulj Koji Ispunjava Želje), Jetsun Tamchey Khyenpa itd. Kako je Sonam Gyatso bio Treći iz dotične loze učiteljskih inkarnacija, Drugom (Gendun Gyatso) i Prvom (Gendun Drub) titula Dalaj Lama pridodana je posthumno.

Sljedeće godine, Altan Kan sponzorirao je izgradnju samostana Jangchen Chokhor Ling za Gyalwu Sonama Gyatsa. Taj samostan namijenjen je da služi kao Dalaj Lamino novo sjedište na njegovoj poziciji poglavara buddhizma u Mongoliji te institut za edukaciju redovnika koji bi mogli podučavati i služiti mongolskom narodu.

Nakon što je postavio temelje buddhizma u Mongoliji, Gyalwa Sonam Gyatso pošao je na učiteljsku turneju istočnim Tibetom- pokrajinama Amdo i Kham. Tamo ne samo da je naširoko podučavao nego je također usput ustanovio neke samostane, hramove i hermitnjake.
1580.g. ustanovio je veliki samostan Litang koji će zadobiti povijesnu važnost nekoliko generacija kasnije kada će Sedmi Dalaj Lama (Kelzang Gyatso 1708.-1757.) biti rođen u toj regiji, a temeljnu edukaciju primiti će baš u samostanu Litang.

Negdje u to vrijeme putujući istočnim Tibetom Gyalwa Sonam Gyatso je odlučio posjetiti mjesto u pokrajini Amdo gdje je 1357.g. rođen veliki Jetsun Tsongkhapa, utemeljitelj njegove škole Gelug. Sonam Gyatso je još kao dijete slušao priče o tome mjestu i o čudesnom Drvu Velikih Vrlina koje raste tamo. Kakvo je to drvo, što se tamo dogodilo, zašto je tamo Sonam Gyatso utemeljio slavni samostan Kumbum te što je tamo naposljetku u 19. st. doživio francuski svećenik lazarist, otac Evariste Regis Huc o tome je već bilo riječi na blogu, stoga za one koje zanima više ostavljam link na predlanjski članak: Kumbum i Otac Huc

Pojašnjenje onima koji možda nisu uhvatili geografski kontekst čitave priče. U prošlom nastavku spomenuto je da je Altan Kanov tabor bio u blizini jezera Qinghai (tj. mongolski Khokh Nuur, Plavo jezero). U ovom dijelu spominje se općenito Mongolija (ili zemlja Hor kako su govorili Tibetanci općenito za mongolske zemlje) konkretno plemena Čahar i Tümed Mongoli. Ništa se dakle od ove radnje ne zbiva na teritoriju današnje države Mongolije, nego od nje dosta daleko, južno od pustinje Gobi, u današnjoj Kini, na rubovima tibetanskog platoa, u predjelima koje su u 16. st. još uvijek naseljavala pretežno nomadska plemena. Amdo i Kham su istočne tibetanske pokrajine koje su u ono vrijeme graničile sa kinesko-mongolskim zemljama, dok Centralni Tibet iz kojega je Sonam Gyatso pošao na dugo putovanje s kojega se nikada nije vratio natrag u Lhasu, smješten je šestotinjak kilometara zapadnije (od ondašnje istočne granice Tibeta)

A u sljedećem i posljednjem nastavku ove biografske serije o Gyalwi Sonamu Gyatsu, III. Dalaj Lami osvrnuti ćemo se još samo ukratko na završnu fazu njegovog života, a ja ću za tu priliku pokušati prevesti s engleskog jednu njegovu prekrasnu pjesmu, zapravo učenje u stihovima koje je ostavio kao posljednju instrukciju svojim učenicima, pjesma je prilično dugačka ima 122 stiha čini mi se, tako da će to vjerojatno malo potrajati, a naumio sam i na kraju svega toga dodati jedan svoj osobni širi osvrt na cijelu stvar, hm… valjda bude to napisano tamo do Ivanjskih krijesova hihihi :-))

Oznake: Sonam Gyatso, Altan Kan, Kundun

- 20:01 - Komentari (12) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< travanj, 2014 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (1)
Rujan 2019 (1)
Lipanj 2019 (1)
Svibanj 2019 (4)
Travanj 2019 (1)
Veljača 2019 (2)
Siječanj 2019 (1)
Prosinac 2018 (3)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (1)
Travanj 2018 (1)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (4)
Prosinac 2017 (1)
Listopad 2017 (1)
Rujan 2017 (3)
Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (1)
Lipanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Studeni 2016 (1)
Listopad 2016 (3)
Rujan 2016 (3)
Kolovoz 2016 (1)
Srpanj 2016 (3)
Lipanj 2016 (2)
Travanj 2016 (2)
Ožujak 2016 (2)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (2)
Prosinac 2015 (2)
Studeni 2015 (2)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (2)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Veljača 2015 (2)
Siječanj 2015 (3)
Prosinac 2014 (1)
Studeni 2014 (1)
Listopad 2014 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

  • jelenske teme

    CURRENT MOON


Linkovi

  • Niti na nebu
    Niti na dnu oceana
    Ni u planinskoj špilji
    Ne može se naći mjesto na svijetu
    Gdje može krivac uteći
    Od posljedica svoje krivnje.
    Buddha, Dh 127

    "Ja nisam, Ja neću biti.
    Ja nemam, Ja neću imati.
    Ovo plaši svu djecu…,
    I ubija strah u mudrima."
    -Nagarjuna



    Ovo je moja bitka i samo je na meni da snagu svoju usporedim sa snagom tih čudovišta i samo je moja uloga ovdje biti herojem.

    Beowulf: kažu da imate čudovište ovdje? Da je vaša zemlja prokleta?
    Vojnik: Zar tako kažu?
    Wiglaf: Bardovi pjevaju o sramoti Hrothgarovoj od smrznutog sjevera do obala Vinlanda.
    Vojnik: Zar je sramota biti žrtva moćnih demona…
    Beowulf: Ja sam Beowulf i došao sam ubiti vaše čudovište.

    …ako umremo bit će to za slavu… ne za zlato!
    -Beowulf