jelenski blog

utorak, 25.09.2012.

Relevantnost ravnodnevnice

Prvi dan jeseni je bio idealan za kraću fotoreportažu koju sam već ranije najavljivao. Jesenski ekvinocij je osobito važan prirodni blagdan, izvrstan razlog da ga se provede u prirodi!

Photobucket
Obilazak voćnjaka za početak.

Photobucket
Jabuke su orodile ove godine iznimno. Mnoga mlada stabla urodila su prvi put.

Photobucket
No uslijed nekoliko orkanskih oluja mnoge su prerano otpale sa stabala. Polutrule i prerano otpale jabuke sam ustupio susjedi kao hranu za svinje. Imati ću još sasvim dovoljno za osobne potrebe.

Photobucket
Kruške, jedna preostala grupica uporno se drži zajedno na grani.

Odmah sam posjetio lanjske sadnice oskoruša (Sorbus domestica). Dosta dobro napreduju za prvu godinu, jednoj se malo sasušio vrh.
Photobucket
Vrlo misteriozno starinsko voće. Baš takvo volim. Siguran sam da vam je poznata uredba od Marije Terezije po kojoj je sadnja oskoruša (zajedno sa nekoliko sorti jabuka) bila obaveza seljaka u svrhu poboljšanja zdravlja. Stabla oskoruša bila su nekada vrlo česta u selima. Danas su nažalost postala krajnja egzotika.

Moje sadnice ipak nisu „divlje“ tj. nije riječ o stabalcima izniklim iz koštice oskoruša.

Photobucket
Kao što je sa ove slike razvidno, riječ je o kalemljenim sadnicama, a podloga je dunja. Smisao kalemljenja jest u tome da stablo prije prorodi i da eventualno donosi krupnije plodove. U slučaju divljeg stabalca do prvog roda može proći i preko 10 godina, a u slučaju kalemljenog navodi se 2, 3 godine. Neki iskusni uzgajivači koji se bave kalemljenjem smatraju da dunja nije najbolja podloga i da bi se oskoruše trebalo kalemiti na podlogu od brekinje (Sorbus torminalis) još jedne fascinantne i danas vrlo rijetke šumske voćkarice koja kao što joj i latinski naziv govori spada u isti rod kao oskoruša. Brekinja je pak svojim ljekovitim svojstvima spasila mnogo oboljelih od dizenterije (o tome svjedoči drugi dio latinskog naziva- torminalis- tormina = dizenterija). No o tome nekom drugom prilikom.


Photobucket
Pobravši jabuke i s namjerom da pravilno dočekam sam trenutak ekvinocija koji je imao nastupiti toga dana (22.09.) točno u 16:49, krenuo sam u brda.

Photobucket

U slavenskoj mitologiji na dan jesenske ravnodnevnice obilježavala se simbolična smrt boga Jarila. Jarilo, sin vrhovnog boga Peruna, je bio bog proljeća, vegetacije i plodnosti. Jarilo ima ženu Moranu koja mu je ujedno i sestra, tijekom proljeća je s njima sve ok, ali prema kraju ljeta veza počinje pucati sve dok na kraju Morana, na ekvinocij, ne ubije Jarila zbog njegove nevjere. Jarilo odlazi u podzemlje kojim vlada zli Veles, smrtni neprijatelj Jarilova oca Peruna. Morana se pak, kako dolazi zima, transformira u strašnu božicu leda i tame i sama umire na kraju godine.
Jasno, Jarilo se iz svijeta podzemlja vraća opet na proljeće zajedno sa zelenilom prirode, ženi Moranu i sve je opet u redu. Stari Slaveni nisu bili blesavi, baš kao ni ostali Indoeuropljani, čija je mitologija također bila analogna indijskoj tj. hinduskoj. Prefiks indo- u Indoeuropljani nije bez veze tamo stavljen. Vidjeli su naši preci da nevolja kad nastupa, nastupa, a kad prolazi onda prolazi i da je to velika mudrost. Egzistencija, kako samog Svemira, tako i svih pojavnih fenomena u njemu jest ciklička, a ne linearno eternistička. Mudrost koju niti mi danas nećemo tako lako dohvatiti jer poput konja kojemu su na oči namaknuta sjenila da vidi samo naprijed i mi zajapureno gledamo samo u smjeru svojih privatnih angažmana i linearnih svjetovnih ostvarenja. No dobro…


Photobucket

Photobucket
Vrlo vrijedna ljekovita biljka našeg podneblja, crveni glog (Crataegus oxyacantha) također je ove godine obilno urodio plodovima. Ne skupljam baš glog redovito ali kad sam vidio mnoštvo bobica odlučio sam nabrati nek bude za neki čaj.

Photobucket

Photobucket
Ako netko ima iskustva sa sušenjem gloga za čaj molim za svijet da li je dobro ostaviti ove listiće zajedno sa bobicama i sve skupa spremiti? Znam da se lišće isto skuplja ali obično se u literaturi navodi da se to radi u proljeće kada se skuplja i cvijet gloga.

Photobucket
Nabrao sam toga prilično, no ne brinite, za ptice je u brdima ostalo više nego dovoljno.
Bilo kako bilo gloginje su tu, a sad kojim ćemo ih metodama mlatiti, o tom potom…

Sljedećeg dana zaputio sam se još dalje da posjetim jedno stablo sa kojeg volim sabirati plodove.

Evo ih:

Photobucket

Photobucket

Photobucket
Mislim da je sve jasno, neću ovdje izričito navesti o kakvim se plodovima radi neka bude pitanje za kviz!
Za razliku od neuspješnih blogo-kvizova iz prošlosti mislim da je sad zaista sve jasno :-)

Posudu s vodom u kojoj sam ispirao plodove sam neoprezno odložio na tlo.
Photobucket

Photobucket
Ovakvo jedno stvorenje, potpuno posvećeno angažmanu oko svjetovnih fenomena koji se pojavljuju i nestaju to je odmah primijetilo.
Počelo je veselje…

Žar razdraganosti, pretjerano prianjanje poželjnom fenomenu dovelo je i do njegova nestanka.

Photobucket
Patka je htjevši zagnjuriti čitavim tijelom u vodu, posudu prevrnula. Situacija je bila jako smiješna ali za to dočarati bolji bi bio ipak videoclip.

Photobucket
Trenutak zbunjenosti- "hmmm, gotovo je? Tek je postajalo zabavno, no što ćeš, bog dao, bog uzeo! Ima pojavnih fenomena koliko hoćeš i angažmani u njima su beskrajni", prozbori Patka i ode svojim putem.

P.S. ne zaboravite na kviz pitanje nagrada je standardna, već po tradiciji, tko točno odgovori može si slobodno priuštiti poklon kakav god želi, računa se kao da je primljen od mene, mislim da je tako najpoštenije.

Oznake: ekvinocij, Jarilo, Indoeuropljani, oskoruš, Patka

- 20:02 - Komentari (18) - Isprintaj - #

utorak, 18.09.2012.

Neznanje i druge nidane te par riječi o Yamantaki

Ringu Tulku Rinpoče ovako objašnjava prirodu avidye (neznanja):

U budističkom kontekstu, neznanje jest ekvivalent identificiranja sebe kao odvojenog od svega drugoga. Sastoji se od uvjerenja da postoji „Ja“ koje nije dio ničega drugoga. Na takvim temeljima mislimo „Ja sam jedinstven. Sve ostalo nisam ja. To je nešto drugačije…“ Iz takve identifikacije niče klica dualističkog svjetonazora- budući da postojim „ja“ postoje i također i „drugi“. Do ove granice sežem „ja“, a nadalje su „oni“. Dočim je takav raskol učinjen nastaje put u dvije oprečne reakcije: „Ovo je lijepo! Želim to!“ i „Ovo nije lijepo! To ne želim!“

Neznanje je prva od 12 nidana. Nidane su važan termin u studiju budizma i sa njima se uvijek susrećemo čitajući literaturu stoga smatram da nije loše napisati par riječi o nidanama. Dakle što su nidane? Nidanama nazivamo veze među zavisnim stvaranjem ili veze međuzavisnog nastajanja ili još bolje modernim riječnikom možemo reći da su nidane linkovi međuzavisnih uzroka. Međuzavisno nastajanje je zakon koji kaže da se niti jedan pojavni fenomen bilo unutarnji (tj. „u nama“) ili izvanjski ne pojavljuje bez razloga tj. bez uzroka. Niti uzrok fenomena sam može biti neuzrokovan tj. trajni stvoritelj kao neko sebstvo, vrijeme ili bog. Fenomeni zapravo nastaju kroz sabiranje svojih određenih uzroka i uvjeta. Tu za mistiku nema mjesta.

Često govorimo o uzročno-posljedičnoj logici, sve ima svoj uzrok dakle ništa nije slučajno, što znači uopće slučajno? Da li može postojati slučajnost kao neki neovisni fenomen? Pa ne baš. Slučajnost je samo u očima promatrača koji ne prati uzroke. Da li generator „random“ brojeva na kalkulatoru stvara slučajne brojeve? Da, stvara ih za potrebe uma koji ih takvima doživljava, ali budući da postoji uzrok i uvjeti (elektronički sklop sa svojim tehničkim parametrima koji reagira na komadu tj. pritisak prsta na tipku) ništa slučajno nema u cijeloj priči niti je potrebno nekakvo nadnaravno biće, deux ex machina, koji bi te brojeve izabiralo umjesto „nesvjesnog“ računala. Dovoljan je stvoritelj „slučajnosti“ sam um promatrača koji kaže: aha ovaj broj je za mene nasumičan, sasvim je slučajan! Slučajnost, baš kao niti neki upraviteljski bog nisu dakle koncepti koje u budizmu uzimamo u obzir budući da nisu potrebni za objašnjavanje nikakvih fenomena. Sve ima svoj uzrok, a uzrok čega bilo prirodno i sam ima svoj uzrok koji je i sam, jasno- uzrokovan.

Nidane su, mogli bi smo nadalje reći spone koje efektivno uzrokuju cikličku egzistenciju, zarobljenost u privatno-perceptivnoj petlji koju nazivamo Samsara.


Photobucket
Vrlo simpatičan shematski prikaz tipične tibetanske thangke „Kotača Života“.
Kotač Života vrlo lako ćete prepoznati na slikama po velikom krugu u sredini koji je podijeljen na mnogo segmenata. Svaki od njih prikazuje jednu domenu egzistencije, a velika zubata kreatura koja odostraga okreće kotač jest naravno Yama, gospodar smrti i majstor prolaznosti. Po obodu Kotača Života prikazano je 12 nidana pod nazivom „twelve links of dependant origination“. Kasnije u tekstu vidjeti ćemo kakvom simbolikom se pojedine nidane najčešće prikazuje. Još obratimo pažnju sam centar kruga, na njegovo srce- unutra su simbolima životinja prikazana tri samsarička otrova ili kako je na ovoj slici prevedeno „tri korijenske zablude“ Neznanje/zbunjenost je simbolizirana likom svinje (na slici je pogrešno navedeno „greed“ tj. pohlepa), privrženost/žuđnja/pohlepa sibolički je prikazana pijetlom, a mržnja/ljutnja/averzija zmijom.

Sada ćemo baciti pogled na listu svih 12 nidana zajedno sa njihovim sanskrtskim i tibetanskim nazivima jer to su riječi s kojima ćemo se uvijek često susretati u čitanju knjiga ili tekstova o Buddhadharmi. Čitajući primijetiti ćemo da se svaka sljedeća nidana nadovezuje na prethodnu u uzročno-posljedični slijed, kao i to da su skandhe, (agregati koji tvore iluziju „ja“ identiteta) također ujedno navedene na listi kao nidane koje uvjetuju cikličku samsarsku egzistenciju:

1.) Neznanje, skt. avidya, tib. ma rigpa - ova prva u nizu nidana predstavlja fundamentlano nepoznavanja istina (Četiri Plemenite Istine) kao i iluzorno percipiranje skandhi (Pet Skandhi komponenti ili pet agregata- forma, osjet, zapažanje, oblikovanje/formacija i svjesnost) kao svoga vlastitog sebstva tj. „ja“ identiteta

2.) Oblikovanje/formacija/fabrikacija skt. samskara, tib. dubye – dokle postoji neznanje postoji i oblikovanje karme, pozitivne, negativne ili neutralne. To je formiranje egzistencija u raznim domenama (reinkarnacija).

3.) Svijest skt. vijnana tib. nampar shepa – fabrikacije (samskare) uzrokuju svijest sljedeće egzistencije. Svijest koja nagoni pojedinca prema sljedećoj egzistenciji naziva se nagonska ili prisilno-poticajna svijest. A svijest koja biva dovedena u to određeno stanje, jednom kada su ostvareni potrebni uvjeti, naziva se sviješću prisilnog rezultata. Ta dva aspekta svijesti smatraju se jedinstvenom vezom budućoi da zajedno uspostavljaju vezu između dva života.

4.) Ime i oblik, skt. nama-rupa, tib. ming dang zuk ova nidana sastoji se od prije spomenutih pet skandhi. Snagom svijesti pojedinac je povezan s maternicom i tamo se razvija tijelo: oblik kao jedna od skandhi, a nadalje i ostale četiri skandhe- osjet, percepcija, formacija i svijest

5.) Spoznajne baze ili osjetila tj. šest unutarnjih ayatana skt. sadayatana, tib. kyemche druk. Dakle radi se o nastajanju perceptivnih instrumenata pojedinca: šest unutarnjih ayatana su: oči, uši, nos, jezik, tijelo i um. (Usput budi rečeno šest vanjskih ayatana su komplementi tih osjetilnih instrumenata, dakle: vizualni prizori, zvukovi, mirisi, okusi, teksture i mentalni objekti)

6.) Kontakt, skt. sparsa, tib. rekpa – sastajanje objekata, osjetilnih instrumenata i svijesti to je ono što nazivamo kontakt.

7.) Osjet, skt. vedana, tib. tsorwa – iz kontakta nastaju osjeti: ugodni, bolni ili neutralni

8.) Težnja, skt. tršna, tib. sepa – želja da se ne odvaja od ugodnih osjeta i da se bude slobodan od bolnih

9.) Prianjanje skt. upadana, tib. lenpa – razvijanjem težnje nastaje prianjanje tj. aktivno stremljenje da se nikad ne odvajamo od ugodnog i da izbjegavamo bolno.

10.) Postajanje, skt. bhava, tib sipa – svojim prianjanjem pojedinac djeluje preko svoga tijela, govora i uma i stvara sebi karmu koja mu određuje sljedeću egzistenciju

11.) Ponovno rođenje, skt. jati, tib. kyewa snagom postajanja pojedinac je ponovno rođen u određenom mjestu (jednoj od domena samsarske egzistencije) kad se već sastave potrebni uvjeti za to.

12.) Starost i smrt, skt. jara-marana, tib. ga shi – nakon ponovnog rođenja traje proces starenja kako se agregati mijenjanju i razvijaju i naposljetku dolazi smrt kad se agregati konačno iscrpe.

Da bi smo mogli bolje razumjeti zašto u budizmu ponekad govorimo o agregatima trebamo potražiti u rječniku definiciju same riječi. Agregatom se kod nas najčešće u govoru naziva prijenosni generator električne energije, međutim riječ potječe od latinskog- aggregatum = skupina i ima šire značenje- masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari, masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove; u matematici zbroj, iznos itd. U tome svjetlu možemo lakše razumjeti zašto se ta riječ tako često upotrebljava u budističkom kontekstu.


U indo-tibetanskoj duhovnoj umjetnosti, poput thangke poviše, svaka od nidana običava se oslikavati određenim slikovitim prizorom:

1.) Neznanje – slijepa osoba koja svojim štapom pokušava pronaći put

2.) Karmičke formacije – Lončar koji izrađuje vazu na lončarskom kolu. Vaza koji lončar izrađuje simbolizira postupke tijela, govora i uma kojim on oblikuje svoju karmu na kotaču života. Karmički utisci ili tragovi postupaka iz prošlih života utječu na sadašnje i buduće živote u obliku određenih predodređenosti, kao što se i lončarevo kolo okreče nakon što je jednom gurnuto.

3.) Svijest – majmun koji se ljulja sa drveta. Majmun predstavlja našu svijest, način na koji smo skloni ljuljati se sa jedne misli na drugu bez prave kontrole nad tim našim misaonim ljuljanjem

4.) Ime i forma – osoba ili više njih na brodu. Pet skandhi koje čine naš osjet sebstva trebaju fizičko tijelo i psihu: ime i mentalne skandhe (agregate): osjet, percepciju, mentalne formacije i svijest.

5.) Šest osjetilnih organa – kuća sa pet prozora i vratima. To simbolizira šest osjetila kojima percipiramo vanjski svijet. Na kotaču života predstavljeni su kao prazna kuća jer to je vrijeme kada se organi embrija razvijaju ali još ne funkcioniraju svjesno.

6.) Kontakt - zagrljeni par

7.) Osjet – osoba sa strijelom u oku

8.) Težnja – žena koja daje muškarcu zdjelu s vodom

9.) Prianjanje - muškarac koji ubire voće sa drveta

10.) Postajanje – prekrasna mladenka, ponekad se prikazuje par koji vodi ljubav ili pak jednostavno trudna žena

11.) Rođenje – žena koja rađa

12.) Starost i smrt – nosači s truplom


Photobucket

I evo još jedne thangke sa Kotačem Života ili kako bi smo rekli na sanskrtu Bhavacakra, a Tibetanci bi kazali sidpe khorlo. Vjerujem da je sada simbolika razumljivija. U sredini kruga pijetao (može biti i druga ptica), zmija i svinja simboliziraju tri otrova, uzrok dukkhe (patnje samsarskog postojanja), krug podijeljen na segmente predstavlja razne domene egzistencije, a obod je ukrašen sa 12 nidana ili internetskim rječnikom rečeno, linkova međuzavisnih uzroka. Ako pažljivo brojite sličice u obodnom pojastu nabrojati ćete 12.
Yama uvijek u strašnom obliku iskežen s rukama na kotaču života, za nas netrajna bića on je u strašnoj ulozi onoga jer dokida život ali nije stoga percipiran kao nekakvo utjelovljeno zlo i to moramo razumjeti, naprosto prolaznost i smrtnost bića je neizbježan dio samsarske egzistencije. Prisjetimo se ove godine smo imali u Zagrebu predivnu izradu pješčane mandale Buddhe Sri Vajrabhairave Yamantake. Yamantaka znači Onaj Koji Uništava Smrt. Yamantaka se smatra gnjevnom manifestacijom Manjushrija bodhisattve utjelovljenja buddhinske mudrosti. Ime Yamantaka se na sanskrtu može razložiti na dvije riječi, prva je Yama tj. Smrt, a druga je antaka u značenju uništavač ili terminator dakle Onaj koji uništava Smrt.

Prema jednoj osobito simpatičnoj legendi Yama gospodar smrti odlučio je pobiti sva živa bića, ljudi s Tibeta bili su u velikom strahu od takve iznenadne i prijevremene smrti. Stoga su molili bodhisattvu Manjushrija za pomoć. Manjushri se zauzeo za njih i transformirao se u Yamantaku, izgledom poput Yame ali mnogostruko veći, strašniji i moćniji. Kada su se suočili u bitci Yama se našao licem u lice sa samim sobom ali još opakijim, Yamantaka je narastao veći od čitavog pojavnog svemira (jer mudrost Buddhe je veća od konceptualnih manifestacija izraslih iz zabluda). Porazivši Yamu u bitci za sudbinu osjetilnih bića Yamantaka ga je proglasio zaštitnikom Dharme – Dharmapalom, kao Dharmapala, čuvar istine i poretka, Yama nije više smio samovoljno dokidati živote ljudi i tako je našao svoje mjestu među deitetima sjevernog budizma.


Photobucket
Buddha Yamantaka

Kako zapravo Yamantaka poražava Yamu tj. Smrt u našoj osobnoj svakodnevici tj. što za nas znači Yamantakina nadmoć nad Yamom? Yamantaka tantra kaže da ima tri vrste smrti, prva je izvanjska smrt tj. normalan kraj života, to je svjetovna smrt koju utjelovljuje Yama. Druga je unutrašnja smrt, a to je nepoznavanje istinske ne-dualne prirode stvarnosti- instinktivno ili naučeno prianjanje k nečemu odnosno averzija prema nečemu drugom tj. prema iluzornim objektima i subjektima koji nastaju iz neznanja. Treća ili tajna smrt je ezoterična tantrička koncepcija, dualistička pojava na najsuptilnijim razinama čiste svjetlosti uma i iluzornog tijela. Praksom Yamantake pojedinac nadvladava sve te vrste smrti i postaje besmrtan poput Buddhe.
Uostalom to su stvari nama u nekom obliku poznate iz kršćanstva i donekle analogne onom Kristovom: „Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će!“
Možemo stvari okrenuti i na drugu stranu pa reći da ima i gorih smrti od one fizičke, a to je život u ignoranciji i inertnosti, tko tako živi iako naizgled živ i svjetovno vrlo aktivan već je mrtav, a tko ignoranciju odbaci i zamjeni ju uvidom u prirodu stvarnosti, iako fizički umre ne može sudbinski propasti.

Tu se na kraju dobro uklapa još i ona od povijesnog Buddhe Šakyamunija:

Ne vjerujem u sudbinu koja može zadesiti ljude bez obzira što učinili ali vjerujem u sudbinu koja ih može zadesiti ako ne učine ništa.

Kao korijenski tekst za čitavu temu koju smo obrađivali u ovom članku uzima se razgovor Šakyamunija Buddhe i redovnika Kaccaye Gotte u samostanu Savatti. Volim se u nekim stvarima vraćati na kanonske temelje koje čuva teravada iako sam, što je i vrlo razvidno iz ovog bloga, osobno privržen sjevernom budizmu. U nekim slučajevima kanon sve objašnjava najbolje, najbolje je krenuti od početka, ali ako se i ne krene od početka, dobro je upoznati se s njime prije ili kasnije, takvo je moje iskustvo. Stoga želim zaključiti sa Kaccayagotta Sutrom, to je tekst iz Pali kanona- učenje koje je Tathagata dao redovniku Kaccayi na temu ispravnog nazora. Uživajte:

Prebivajući u Savatthi, plemeniti Kaccayana Gotta pošao je k Blagoslovljenome. Pristupivši mu poklonio se i sjeo pored njega. „Gospodine, ispravan nazor, ispravan nazor… dokle seže ispravan nazor?“

Uvelike, Kaccayana, ovaj svijet počiva na polaritetima postojanja i nepostojanja. Ali kada pojedinac uvidi porijeklo svijeta kakvo zaista jest, sa ispravnim rasuđivanjem, „ne-postojanje“ svijeta se za takvoga ne pojavljuje. Kada pojedinac uvidi prestajanje svijeta kakav zaista jest sa ispravnim rasuđivanjem, „postojanje“ svijeta se za takvoga ne pojavljuje

Uvelike, Kaccayana, ovaj svijet je sputan privrženostima, težnjama i predrasudama. Ali pojedinac o kojemu govorimo ne angažira se niti teži tim privrženostima, žudnjama, fiksacijama svijesti, predrasudama ili opsesijama niti je ustrajan na svome „ja“. On nije nesiguran niti najmanje ne dvoji da nevolja kad nastupa, nastupa, a nevolja kada prolazi onda prolazi. U tome njegovo je znanje neovisno od ostalih. Dotle , Kaccayana, seže ispravan nazor.

„Sve postoji“- jedna je krajnost, „ništa ne postoji“- to je druga. Izbjegavajući dvije krajnosti Tathagata podučava Dharmu Srednjim Putem: Iz neznanja kao uvjetovanog stanja nastaju fabrikacije. Iz fabrikacija kao uvjetovanog stanja dolazi svijest. Iz svijesti kao uvjetovanog stanja nastaje ime i forma. Iz imena i forme kao uvjetovanog stanja nastaje šest osjetilnih medija. Iz šest osjetilnih medija kao uvjetovanog stanja nastaje kontakt. Iz kontakta kao uvjetovanog stanja nastaje osjećaj. Iz osjećaja kao uvjetovanog stanja nastaje težnja. Iz težnje kao uvjetovanog stanja nastaje privrženost. Iz uvjetovanog stanja privrženosti nastaje postajanje. Iz postajanja nastaje rođenje. Iz okolnosti rođenja proizlazi starenje i smrt, patnja, bol i nevolja i nastupa očaj. Takvo je porijeklo svih silnih nedaća i patnje.

No iz bezostatnog iščeznuća i dokinuća neznanja proizlazi dokinuće fabrikacija. Iz dokinuća fabrikacija dolazi do utrnuća svijesti. Iz utrnuća svijesti dolazi do prestanka imena i forme. Iz prestanka imena i forme dolazi do prestanka šest osjetilnih medija. Iz prestanka šest osjetilnih medija dolazi do prestanka kontakta. Od prestanka kontakta nastaje prestanak osjećaja. Prestanak osjećaja uvjetuje prestanak težnje. Prestanak težnje uzrokuje utrnuće privrženosti. Prestanak privrženost uvjetuje prestanak postajanja. Od prestanka postajanja dolazi do prestanka rođenja. Prestankom rođenja dokida se starenje i smrt, patnja i bol, stres i očaj. Takvo je dokinuće svih silnih nedaća i patnje.“


Eto tako je Šakyamuni, osim što je redovniku Kaccayani odgovorio na njegovo pitanje, zapravo još jedanput naširoko elaborirao Četiri Plemenite Istine- postoji patnja, postoji uzrok patnje, postoji dokinuće patnje i postoji metoda za to.


P.S. serijal o Drukpa Kagyu tradiciji nije još završen jer namjeravam ga nadopuniti s trećim nastavkom u kojem će biti nešto riječi o samostanima regije Ladakh, osobito samostanima Hemis i Lamayuru
Prije toga nadam se napraviti neku jesensku fotoreportažu ako bude vremena. Pitanje je samo da li će to biti do kraja ovog mjeseca. Vjerojatno ne, ali čitamo se i dalje!

Oznake: Manjushri, Yamantaka, Yama, dharmapala, 3 otrova, 12 nidana, avidya

- 16:59 - Komentari (5) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 03.09.2012.

Drukpa- Red Zmaja, 2. dio- Prvi Gyalwang Drukpa i samostan Namdruk

Što god se ima dogoditi neka se dogodi.
Kakvo god situacija bila, u redu je.
Zapravo, ja ništa ne trebam.

--Tsangpa Gyare Yeshe Dorje, Prvi Gyalwang Drukpa (1161.-1211.)


Današnji 12. po redu Gyalwang Drukpa (Drukchen) jest Jigme Pema Wangchen (rođen 1963.g) . Cijenjen zbog zasluga na polju humanitrnog rada i izgradnje obrazovnih institucija za lokalnu zajednicu u Ladakhu. Osobito se zalaže za obrazovanje žena kao dugoročnu garanciju ravnopravnosti u zabačenim regijama Himalaja gdje je kroz povijest njihovo školovanje bilo zapostavljeno. U svibnju 2010. primio je nagradu Bharat Jyoti Award (the Glory of India Award).
Njegovu punu autobiografiju možete pročitati ovdje.

Jedan od učenika Lingchen Repe kako smo vidjeli u prvom nastavku bio je i budući prvi Gyalwang Drukpa Drogon Tsangpa Gyare. Njegovo ime znači Drogon-zaštitnik Tsang-pa iz regije Tsang, Gya – potomak kineskog klana + re od riječi Repa ili Respa u značenju u bijeloj halji. Bio je to čovjek iznimnog podrijetla. Njegov pra-pra-pradjed iz sedmog stoljeća bio je Kinez, jedan od dvojice snažnih muškaraca koje je car dinastije Tsang poslao na Tibet da dopreme najdragocjeniji dio miraza što je na Tibet imao stići s njegovom kćerkom, kineskom princezom Wen-cheng koja je tada (641.g.) postala žena tibetskog kralja Songtsena Gampa. Bila je to statua Jowo Rinpoche, koja se smatra prvim i najsvetijim prikazom Buddhe Šakjamunija na Tibetu. Porijeklo nastanka same statue je izuzetno misteriozno i danas se čuva u samostanu Jokhang u Lhasi. Koliko su Tibetanci bili fascinirani genealogijom i porijeklom pokazuje da se stoljećima očuvalo sjećanje na kinesko podrijetlo klana koji je začeo taj carev podanik koji je završio slučajno na Tibetu. Tako su Tsangpa Gyare-a na početku karijere nazivali i titulom Gyaton- Kineski učitelj (imenica Gya u tibetanskom označava Kineze) iako je on živio u 12. stoljeću- 500 godina kasnije!


Samostan Namdruk (Nam Druk -Nebeski Zmaj), poznat i kao Druk Gonpa (Zmajeva Tvrđava) utemeljio je prvi Drukchen- Tsangpa Gyare godine 1206. Prvi samostan linije Drukpa osnovao je također on još 1193.g. bio je to samostan Ralung koji je ustanovio uslijed nadhnuća koje je primio od svog yidama Chakrasamvare, a i svog gurua Lingchen Repe.
Trinaest godina kasnije ustanovio je Namdruk koji je postao sjedište Drukpa škole. Kada je Tsangpa Gyare sa svojom pratnjom stigao do svetog mjesta kojeg mu je za gradnju samostana preporučio guru Lingchen Repa devet zmajeva uzletjelo je s tla uz glasnu tutnjavu gromova i uz pljusak bijelog cvijeća. U čast tog povoljnog događaja Tsangpa Gyare tradiciju učenja koju je primio od Lingchen Repe je tada prozvao Drukpa (zmajeva škola), a samostan je nazvan Namdruk (Nebeski Zmaj) prije tog trenutka lokacija nije imala nikakvog posebnog naziva. Kasnije su viđene zmajeve protumačili kao manifestacije devetorice indijskih mahasiddha koji su došli potvrditi povoljno i sveto mjesto.

Učenja Tsangpa Gyarea bila u tako precizna i korisna da se glas o njemu pročuo daleko izvan samostana Namdruk. Štovatelji su pristizali iz cijelog Tibeta i svih himalajskih regija da bi od njega primili učenje, ime škole Drukpa brzo se i naširoko pronijelo među ljudima. Tako su Tsangpa Gyare i njegovi kasniji nasljednici prozvani u narodu Drukchen – Veliki Zmaj, a njegova službena titula postala je Gyalwang Drukpa. Korišteni su, kako je to i inače bivalo među Tibetancima i brojni drugi termini za istu osobu ili istu titulu, npr. Druk Thamchey Khyenpa, Je Drukpa itd.

Četvrti Gyalwang Drukpa Kunkhyen Pema Karpo (1527-1592) sjedište škole Drukpa preselio je u samostan Druk Sangag Choling u provinciji Jayul na jugu Tibeta i tako je važnost Namdruka vremenom prilično reducirana.

Nakon kineske okupacije samostan Namdruk je zatvoren i porušen u sklopu tzv. „kulturne revolucije“ 1960.-ih godina, Osamdesetih nakon „liberalizacije“ podignute su nastambe za redovnike i danas ih tamo živi dvadesetak plus desetak redovnica u zasebnom samostanu. Lokalni seljaci i nomadi iako i sami jako siromašni trude se pomoći redovničkoj zajednici i obnovi samostana. Trenutni 12. Gyalwang Drukpa također je angažiran na obnovi samostana Namdruk. Dobivena je dozvola od vlasti da se samostan obnovi i prikupljaju se sredstva za obnovu.
Druk Sangag Choling je također porušen i danas je u tijeku obnova, a kao sjedište Gyalwang Drukpe taj samostan je 1971. ustanovljen u egzilu u Sikkimu (Indija) nedaleko grada Darjeelinga, ogromnom zaslugom velikog Thuksey Rinpočea (1916-1983) učitelja današnjeg Gyalwang Drukpe.

U svakom slučaju utemeljitelj i prvi poglavar škole Drukpa, Tsangpa Gyare jest monumentalna ličnost u povijesti sjevernog budizma. Smatran je emanencijom mahasiddhe Narope i utjelovljenjem boddhisatve Avalokitešvare, a drži se i da je dolazak Tsangpa Gyarea svojim riječima prorekao Šakyamuni, povijesni Buddha sljedećim riječima:

Tisuću godina nakon moje nirvane
Sonam Nyingpo pojaviti će se u svojem budućem utjelovljenju,
Bit će rođen od rase Hwashang (Kineza)
I bit će mu dano ime Gelong Yeshe Dorje.
Odreći će se svjetovne egzistencije i svojevoljno prigrliti esencijalni smisao.
Učvrstiti će svjesna bića u njihovu oslobođenju,
Prebivajući u esenciji slobodan od dvaju krajnosti
Proslaviti će moj nauk.



Koliko je popularan kao učitelj bio Tsangpa Gyare svjedoči podatak da su njegovim učenjima prisustvovale svjetine i od 50 000 ljudi odjednom. Kaže se da je imao 88 000 dokazanih sljedbenika od kojih je 28 000 bilo prosvijetljenih jogija. Zahvaljujući svom utemeljitelju Tsangpi Gyareu, Drukpa, Red Zmaja postao je poznat po svojoj čistoći, jednostavnosti i askezi svojih privrženika te iznimnoj dubini duhovnog učenja. Jedno od važnijih njegovih djela svakako je i komentar na Chakrasamvara Tantru koji je naširoko prenosio i podučavao.

Kada je Tsangpa Gyare umro 1211.g. na dan kremacije tijela na nebu se pojavila zavjesa od duga, a pao je i pljusak cvijeća. Mnogi prisutni mogli su čuti nebesku glazbu i osjetiti miris predivnih aroma u zraku. Nakon što je njegovo tijelo izgorjelo u pepelu su pronađeni netaknuti srce, jezik i oči kako to inače biva u slučaju svih bodhisattvinskih inkarnacija (jer srce, jezik i oči simboliziraju čisto tijelo, govor i um). Na lubanji pronađeni su jasni otisci Avalokiteshvare, Manjushrija i Vajrapanija, a dvadeset i jedan kralježak bio je pretvoren u dvadeset i jednu minijaturnu statuu Avalokiteshvare, bodhisatve Suosjećanja čije utjelovljenje je Tsangpa Gyare i bio. Mnoge od tih relikvija očuvale su se do danas i čuvaju se u raznim samostanima škole Drukpa.

Himalajska država, kraljevina Butan, koje smatra se jednim od nekoliko preostalih budističkih kraljevstva na ovom svijetu nosi službeni naziv Druk Yul – Zemlja Gromovitih Zmajeva, a narod se naziva Drukpa. Razlog tome je to što je u 17.st. četvrta reinkarnacija Tsangpa Gyarea, imenom Shabdrung Ngawang Namgyal (1594.-1651.) ujedinio zaraćene butanske regije i postao tamo duhovni i politički vođa. Moramo ovdje naglasiti da su postojala dvije četvrte inkarnacije, a kao četvrti poglavar škole u službenoj liniji navodi se prije u tekstu spomenuti Kunkhyen Pema Karpo (1527-1592), koji je ostao u centralnom Tibetu dok je Shabdrung Ngawang Namgyal otišao nakon što je primio viziju Mahakale koji mu je ponudio kraljevstvo ako pođe u Butan.
Tijekom svoje vladavine u Butanu izgradio je mnoge utvrde, palače i samostane, a također je utemeljio mnoge specifične običaje, tradicije i ceremonije što je naciji osiguralo jedinstven kulturni identitet odvojen od ostatka Tibeta sve do današnjih dana.



Današnja državna zastava kraljevine Druk Yul sadrži sliku zmaja budući da je nastanak same nacije direktno vezan s poviješću škole Drukpa. Naziv Butan koji se uobičajio na Zapadu zapravo potječe od krivog tumačenja nekih tibetanskih geografskih pojmova.
Drukpa Kagyu je 2008.g. ustavom potvrđena kao državna religija kraljevine Butan.

- 19:12 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< rujan, 2012 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Svibanj 2020 (1)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (1)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (1)
Rujan 2019 (1)
Lipanj 2019 (1)
Svibanj 2019 (4)
Travanj 2019 (1)
Veljača 2019 (2)
Siječanj 2019 (1)
Prosinac 2018 (3)
Kolovoz 2018 (2)
Srpanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (1)
Travanj 2018 (1)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (4)
Prosinac 2017 (1)
Listopad 2017 (1)
Rujan 2017 (3)
Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (1)
Lipanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Studeni 2016 (1)
Listopad 2016 (3)
Rujan 2016 (3)
Kolovoz 2016 (1)
Srpanj 2016 (3)
Lipanj 2016 (2)
Travanj 2016 (2)
Ožujak 2016 (2)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (2)
Prosinac 2015 (2)
Studeni 2015 (2)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (2)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Veljača 2015 (2)
Siječanj 2015 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

  • jelenske teme

    CURRENT MOON


Linkovi

  • Niti na nebu
    Niti na dnu oceana
    Ni u planinskoj špilji
    Ne može se naći mjesto na svijetu
    Gdje može krivac uteći
    Od posljedica svoje krivnje.
    Buddha, Dh 127

    "Ja nisam, Ja neću biti.
    Ja nemam, Ja neću imati.
    Ovo plaši svu djecu…,
    I ubija strah u mudrima."
    -Nagarjuna



    Ovo je moja bitka i samo je na meni da snagu svoju usporedim sa snagom tih čudovišta i samo je moja uloga ovdje biti herojem.

    Beowulf: kažu da imate čudovište ovdje? Da je vaša zemlja prokleta?
    Vojnik: Zar tako kažu?
    Wiglaf: Bardovi pjevaju o sramoti Hrothgarovoj od smrznutog sjevera do obala Vinlanda.
    Vojnik: Zar je sramota biti žrtva moćnih demona…
    Beowulf: Ja sam Beowulf i došao sam ubiti vaše čudovište.

    …ako umremo bit će to za slavu… ne za zlato!
    -Beowulf