srijeda, 22.04.2009.
OTVORENO PISMO PODRŠKE
Osjećajući moralnu odgovornost podržati borbu za svaki pravedan cilj te solidarnost sa svima onima koji se u nju prikladno uključuju, upućujemo
OTVORENO PISMO PODRŠKE
inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje
Aktualni studentski prosvjedi pljuska su i poticaj koji su nas natjerali da se probudimo i iznova promislimo o ulozi čovjeka u društvu i ulozi društva u čovjeku.
Učenje i želja za znanjem temeljne su ljudske osobine. Na njima se, kao važnim temeljima, zasniva dostojanstvo osobe, ali i mogućnost ljudske kulture. Stoga nas to upućuje na činjenicu da su znanje i mogućnost obrazovanja jedne od najvažnijih društvenih vrijednosti. Oni su nezaobilazna sredstva u ostvarenju potpune čovječnosti i ta ih trajna uloga čini osobito važnima. Čini nam se da sami po sebi oni ne zahtijevaju ni neko posebno opravdanje ili dokazivanje jer vrjednota progovara snagom svoje vlastite istine. Vrjednota je legitimacija društva i zajednička dužnost! Zbog tog razloga smatramo krivim svaki oblik partikularizacije problema, banalizacije i pokušaja prezentacije aktualnog prosvjeda kao borbe male, ideološki i politički motivirane skupine studenata vođene isključivo vlastitim interesima. U borbi oko zajedničkih vrijednosti već vrlo predvidljive podjele na „nas“ i „njih“ su potpuno nerazumljive i promašene. Tako možemo čuti kako se „oni opet bune“, „oni opet prave probleme“, „oni opet imaju svoje zahtjeve“. Ukoliko tako tvrdite, pokušajte odgovoriti na pitanje tko su to „oni“ i što je to za što se „oni“ bore, a da ujedno ne koristi i „vama“? Kako god se čvrsto dijelili na lijevi i desni blok, nemojte zaboraviti da imate jednu stranicu zajedničku! Prema tome, potrebno je razmišljati o problemu i djelovati sukladno njemu. Sve drugo se svodi na traženje izlike i izbjegavanje odgovornosti za zajedničko dobro.
Čudi nas i neobična retorika koja kaže da se besplatne stvari nikada ne znaju cijeniti, da je ispod ljudskog dostojanstva primiti nešto besplatno i da novčana participacija povećava motivaciju. Pokušajte promisliti možete li tu istu tvrdnju primijeniti i na vodu, zrak, vašu obitelj, prijateljstvo itd. Ukoliko je vaš argument dosljedan, onda već danas uvedite članarinu u vašoj obitelji jer taj status sada zasigurno ne znaju cijeniti, a novčana participacija će im vjerojatno povećati motivaciju. Zahtjev za besplatnim školstvom nije zahtjev za besposlenim školstvom. Mi ne zahtijevamo besplatne diplome nego besplatno pravo da ih steknemo. One se i dalje plaćaju teškim radom i unutarnjom motivacijom. Novac ne smije postati sredstvo manipulacije motivima. Ispod ljudskog dostojanstva je odgovornost za sebe i društvo preračunati u novčani iznos. Stoga u sustavu u kojem je obrazovanje zajednička vrjednota jedini oblik delegitimacije može biti napuštanje te vrjednote, tj. svoje pravo na besplatno školstvo možete izgubiti jedino ako svojim nemarom pokažete da vam do toga nije stalo. Neke se stvari ne mogu kupiti novcem i tu nema iznimke!
U raspravama o proračunskim izdacima pogubno je zaustaviti se na kratkoročnim planovima. Cilj države mora biti dobro svih njezinih građana, a upravo je visoko obrazovani kadar najbolja garancija društvene dobrobiti, kako kulturne tako i gospodarske. Može se činiti da školstvo nepravedno „guta“ zajedničke resurse. Ali razmislite u kojoj mjeri ono doprinosi povećanju tih istih resursa. Poslovično rečeno – više glava ne znači manje hrane nego više mozgova koji razmišljaju o stjecanju hrane.
Ponekad se vrijednost prosvjeda želi osporiti na način da se osporava legitimnost članova prosvjeda da predstavljaju sveukupnu studentsku populaciju navodeći da se radi o „manjini“ dok „većina“ ipak smatra suprotno. Također se žele osporiti i metode kojima se koriste u ostvarenju svojih ciljeva, kao što je onemogućavanje izvođenja nastave u predavaonicama i preuzimanje prostora fakulteta. Ponajprije su problematične vrlo proizvoljne opservacije o „manjini“ i „tihoj većini“. Podržavamo organiziranje Plenuma kao glavnom odlučivačkog tijela koje omogućuje svakom da izrazi svoje mišljenje i svakoj većini da dođe do izražaja. Stoga bilo koja „većina“ ili manjina koja ostaje tiha time samo pokazuje svoju pasivnost i nezainteresiranost za opće dobro. U krajnjoj liniji, temeljna ljudska vrjednota ima značaj sama po sebi, pa i ne smije biti stvar većine ili manjine.
Govoreći o problemu prekidanja nastave ili zauzimanja fakulteta prvo pitanje nije koliko su mjere drastične nego kakav je to sustav u kojem jedino drastične mjere mogu polučiti promjenu.
Željeli bismo naglasiti i važnost deklarativne razine. Naime, hrvatsko društvo želi biti društvo znanja. Dok se ne izjasni suprotno, svaki oblik borbe protiv prava na znanje je licemjeran.
Kao studenti teologije, osjećamo ne samo solidarnost nego i moralnu dužnost progovoriti u ovoj situaciji. Smatramo da svaku pravednu borbu za opće dobro treba zdušno poduprijeti dokle god ona ostane takva. Istaknuli bismo i ulogu Crkvenih dokumenata koji upućuju na važnost edukacije u izgradnji osobe i društvenoga dobra. Katekizam Katoličke Crkve, pastoralna konstitucija Gaudium et Spes i Kompendij socijalnog nauka Crkve opće dobro razumijevaju kao „skup onih uvjeta koji grupama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dođu do vlastitog savršenstva“. U tom usavršavanju, velika se uloga pridaje edukaciji (usp. GE). Kompendij dalje navodi kako opće dobro obvezuje sve članove društva, svi sudjeluju u odgovornosti njegovog postizanja, no veliki udio tereta pada na političku vlast jer opće dobro je razlog njezina postojanja, dok je svrha političkih institucija učiniti pristupačnim materijalna, kulturna, moralna, duhovna dobra da bi omogućile življenje humanijeg života (DNC 167-168). A način tog ostvarenja mora uvijek staviti čovjeka na pravo mjesto, tj. red stvari treba podrediti redu osoba, a ne obratno (KKC 1912). Ne može se zanemariti ni važnost društvene solidarnosti. Naime, načelo solidarnosti zahtjeva da ljudi našeg doba više njeguju svijest o dugu što ga imaju u odnosu prema društvu u koje su uključeni: dužnici su onih uvjeta koji ljudskom životu omogućuju postojanje, kao i one nužne i nedjeljive baštine što je tvore kultura, znanstvena i tehnološka zdanja, materijalna i nematerijalna dobra, svega onoga što je ljudski slijed proizveo. (DNC 195).
Sve u svemu, vidljivo je kako su u borbi za zajedničko dobro predanost, odgovornost i savjesnost neizostavni elementi; kako su odgoj i edukacija nužne etape ljudskog i društvenog usavršavanja.
Šutnja znači ignoranciju, ignorancija znači nemar, nemar znači izdaju!
Neka ovo postane poziv svima na zajedničku solidarnost u pravednoj borbi za dobro društva, vlastito dobro i dobro budućih naraštaja!
D.Š. - I.B. - Th.
Udruga za poticanje savjesnog informiranja i djelovanja
Domagoj Mesić, predsjednik
Udruga studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Vedran Bonačić, predsjednik
- 16:49 -
Bubni i ostani živ (5) - Ispljuni na papir - #
