Zanimljivosti/Putovanja

31.03.2021., srijeda

Kompleks Fort Forno - 16.07.2017.

Pisala sam o Fort Fornu gdje sam bila 26.03.2016. i posjetu cijelom području Fort Forno 30.10.2016..
Sa poznanicima sam opet posjetila cijeli kompleks 16.07.2017. godine, gdje nažalost nemam puno slika, al da stavim one koje imam.

Prijelaz između soba na krovu na Benedettu


poznati pogled kroz prozor na ulaz na Benedettu


pogled na Brijune sa staze od Benedetta prema Fornu


stepenice unutar Fort Forna po kojima se dođe do vrha


pogled sa Fort Forna seže do Vodnjana


pogled s vrha na dio suhog rova


pogled sa vrha Forna i neprežaljeni čepres kojeg su posjekli


na vrhu je bila čudna konstrukcija koju su kasnije isto makli


pogled prema otocima kod Rovinja i vidi se toranj crkve sv.Eufemije u Rovinju


na putu prema Caluzzi nazire se u grmlju još građevina


pogled sa ruševina Caluzzi na Fort Forno


pogled na krov fort Paravia West


pogled na zalazak sunca pri spuštanju prema obali uz Fort Forno


gdje se prolazi pored podzemnih ulaza, koji mislim da su zatrpani


Mislim da pri mojem idućem posjetu je već sve bilo počišćeno....

- 16:47 - Komentari (12) - Isprintaj - #

30.03.2021., utorak

Cvijeće na Samoborskom gorju sa izleta - 27.03.2021.

Kako sam napisala u postu sa izleta ovdje posebno stavljam fotke cvijeća koje sam uslikala.

Edit: Zahvaljujući našem blogeru gogoo evo i naziva biljčica (ja sam samo znala visibabu, jaglac i šafran ;)) )

Pasji zub


Drijemovac


Šumarica jetrenka


nađite bumbara koji je na plućnjaku


jaglaci


visibaba


visibaba i šupaljka


repuh


...... i drijemovac


jaglaci - čičak - i livada volujskog oka oštro oko od gogoo je prepoznao koja je biljka


kukurjek


šupaljka


padina sa jelenjim jezikom - gljiva crveni peharček - žuto neznam, našla, kaljužnica


padina prekrivena drijemovcem - padina puna medvjeđeg luka i jelenjeg jezika


mica maca - šumarice - šafrani


šumarica jetrenka


Erika


nešto suho


lišaj ili gljiva - gljiva guba


mahovina

- 16:54 - Komentari (15) - Isprintaj - #

28.03.2021., nedjelja

Smerovišće-slap Cerinski vir-Gostinjac Sv.Bernard-Slani dol - 27.03.2021.

Jučer kružna tura da pokažem frendovima slap Cerinski vir, a i da malo planinarimo. Dio puta bila sam jednom sama prošla (o tome ću još napisati post), a ostalo je i mene zanimalo što ću vidjeti.
Krenuli smo iz Smerovišća gdje smo sparkirali aute u smjeru slapa Cerinski vir


trebalo je prijeći mjesto gdje je odron - sreća popravili su mostić


ima tu i vikendica sa gorostasima


ubrzo smo došli do planinarskog doma Cerinski vir


slap Cerinski vir na potoku Javorec ili Javorečkom potoku


koji se sastoji od više kaskada - kraj kojih mnogi prođu


od tamo smo se popeli iznad slapa - jako je strm uspon i treba se pazit


nije ni čudo da se od dole ne vidi kad slap zavija


potok Javorec iznad slapa


gosp.Daždevnjak


potok


izvor


naišli smo i na ostatke snijega


kad smo izašli iz klanca prvi pogled na Jarušje


odlični novi putokazi


Gostinjec Sv.Bernard


put prema Slanom dolu i pogledi prema sjeveru - u daljini slovenska brda, Strahinjšćica, Ivanšćica


put po hrptu


pogled prema jugu i stazi te planinarski dom Ivica Sudnik i staza dalje prema Oštrcu


pogled na Sljeme


zadnji spust po guduri punoj lišća


i tura


Imam i hrpu slika cvijeća, a to ću objavit u idućem postu.

- 18:28 - Komentari (17) - Isprintaj - #

26.03.2021., petak

Burni Bitoraj - 08.07.2017.

Sa ženskom ekipom išla sam u srpnju 2017. na Burni Bitoraj, to je bila tura od 10 km i tri i pol sata šetnje sa 968 mn do 1385 mn visine, sa predivnim pogledom sa vrha. Na početku, a sa išle smo od strane Vrata, al smo s autom išle do rampe i dalje pješke, zanimljiv znak



busen - hvala gogoo - žednjak


padina i kamene gromade


pčelica na Omanu


nekakve bobice


staza se penje


gube se poslagale


ko nas to gleda


obožavam ovakve kamene gromade


staza sa preprekama


kamene formacije pored staze


ljubičasta ljepota - hrvatski zvončić


a onda proplanak i nazire se desno sklonište


sklonište nažalost tada jako jako devastirano


koliko je ova "trava" visoka naspram ekipe


još malo do vrha


prirodno sklonište pod stijenom


sladak vrh Burnog Bitoraja


i pogled s vrha


Super izlet kroz zanimljiv predio, a pogled za poželjet, nadam se da ću opet ali kao kružnu turu.

Edit: evo i traga, s time da sam bila prekinula pri pauzi

- 18:10 - Komentari (17) - Isprintaj - #

24.03.2021., srijeda

Kraljičin zdenac-Mrcina-Markov travnik-Grafičar-Kraljičin zdenac - 21.03.2021.

U nedjelju sam se uputila od Kraljičinog zdenca planinarskom stazom 1M Mrcinom pa po planinarskoj stazi 15 preko Činovničke livade spuštanje planinarskom stazom 49 preko Krumpirišta, pa planinarskom stazom 41 do Markovog travnika, te natrag planinarskom stazom 41 prošla ispod Crvenog spusta do Grafičara da bi se onda spuštala po stazi ispod Kapelice svetog Jakova do Kraljičinog zdenca (tamo gdje sam se zadnji put penjala, sad na slike.

prema Kraljičinom zdencu


pogled kroz grane na Pansion Medvednica o kojem sam pisala u postu


nailazim na snijeg


čudno raste drveće na Sljemenu


kako li je oznaka za snijeg kraj ceste završila vako ovdje


pogled na Pansion Medvednica


i toranj


škripanje snijega pod nogama prema Činovničkoj


pogled sa livade Brijest na Zagorje i Slovenske planine


kad sam izašla iz šume na šumarski put "opalio" me ovaj prizor


al zato mi je ovaj opet vratio osmijeh na lice potok Jelenje vode sa ledenim sigama


Markov travnik
iz literature : Markov travnik (590 m) je prostrani šumski proplanak sjeverno od vrha Sljeme uz planinarsku stazu 41 nastao na spoju potoka što čine Istočnu Bistru. Nekada je tu bilo okretište šumske željeznice što je po Štreki vozila ispod Srneca kroz šume Pronjka i Rakove Noge. Također tu su nekada "vuglenari" imali vuglenicu i od drveta bukove šume proizvodili drveni ugljen. evo i link na slike


tu se nalazi i zanimljivo drvo


te ovo nešto - ako netko zna što je bit ću zahvalna za info


na potoku pri kraju Markovog travnika


na povratku primjetih ove ledene sige na potoku Jelenje vode


ledena lokva skoro u obliku srca uočih tek pri povratku


pogled na skijašku stazu ispod koje ću jedva proći od količine skijaša




puno više snijega na zagorskoj strani prema Grafičaru


pogled na Zagorje


i evo me dragoj strani s pogledom na Zagreb


i za kraj živi pušlek u stijeni


i pregled prijeđenog


- 18:01 - Komentari (16) - Isprintaj - #

23.03.2021., utorak

Francuski rudnici i žičara Panjevina na Crnom spustu - 03.09.2017.

Slučajno sam od jedne osobe saznala da su postojali francuski rudnici na zagorskoj strani Medvednice i nju čak povjezuje i planinarska staza 45 s plavim markacijama.

iz literature: "Kompleks Francuskih rudnika sastoji se od četiri rudnika. Navodno postoji i peti, ali ne može ga se više pronaći. Rudnike povezuje kružna planinarska staza 45 koja je označena posebnim svijetloplavim markacijama, ali je posve zapuštena i teško prohodna. Na ovu stazu dolazi se tako da se krene odmah iza informativne table koja se nalazi na najnižoj točki trosjedne skijaške žičare.

Francuski rudnici ostatak su rudarskog pothvata koji je započeo francuski grof Henri Carion. Henri Carion je 1872. godine kupio dvorac grofova Oršića u Gornjoj Bistri gdje se nastanio te počeo tragati za galenitom na Medvednici radi dobivanja srebra. Mnogo je novaca uložio u istraživačke radove na iskapanju rude, na izgradnju prilaznog puta od Gornje Bistre do radilišta te na podizanje rudarske kolonije.

U dvorcu u Bistri pronađeni su ostaci talionice u kojoj se ruda prerađivala. No, u rudnicima je bila premala količina srebra te je cijeli pothvat propao. Carion je umro 1891. godine te je pokopan u Bistranskoj Poljanici. Njegova obitelj živjela je u dvorcu do Drugog svjetskog rata, a rudnici su nakon njih pali u zaborav. S vremenom je rudnik propadao, zidovi su se urušili, a 1954. god. rudnik je ponovno otkrio Vladimir Horvat (vidi Horvatove stube) s prijateljima.

Planinarska staza 45 je mala kružna staza koja ide oko Francuskih rudnika (nalaze se nešto ispod Sljemena tj. sjevernije od skijaških staza i o Francuskim rudnicima pročitajte više na zasebnoj stranici). Staza 45 ima poveznicu s planinarskom stazom 41 s koje se ulazi i na koju se vraća (donja točka skijaške žičare ispod informativne ploče - vidi fotografiju dolje). Na karti gore označena je crvenom bojom staza 45, plavim linijama skijaške staze, bazen s vodom za skijalište i četiri rudnika.

Na žalost ova staza je posve zapuštena i danas je vrlo teško prohodna. Ima posebne svijetloplave markacije koje su teško uočljive ili ih zbog sječe šume na pojedinim dijelovima više ni nema. U šumi još uvijek postoje manje table s informativnim natpisima koji označavaju četiri rudnika prema kojima se rudnici mogu pronaći, ali je praćenje kružne staze poseban podvig.

Rudnici nisu uređeni za javnost tj. ulazak u rudnike nije moguć ljudima koji za to nisu obučeni (ulaze samo speleolozi s potrebnom opremom)."


Početak staze 45 je na N 45° 54.338, E 015° 56.476, a tabla kod prvog rudnika koji je na velikoj strmini i jedva se nazire ulaz/rupa ispod jednog drveta, a nalazi se na N 45° 54.354, E 015° 56.466


Drugi rudnik je odmah ispod prvog na N 45° 54.349, E 015° 56.408 i zove se Tisa , ali se više ne sjećam dali je bilo table (morat ću ponovit ovaj krug), treći rudnik se nalazi uz potočić na koord N 45° 54.347, E 015° 56.289, a zove se Vodeni


Kod četvrtog rudnika koji je na N 45° 54.178, E 015° 56.264 , koji ima najveću rupu, tablu je već pojeo zub vremena ili su ju šumari sredili jer je bilo dosta porušenog drveća


Kružna staza nas dovodi i do stare žičare na zagorskoj strani (koord. N 45° 54.215, E 015° 56.454) za koju nisam ni znala da postoji - napravila sam Edit ispod i zvala se Panjevina


i pogled prema Sljemenu kud je nekad vozila, a sad je zaboravljena


i izgled kružne staze sa smailićima za tri rudnika i staru žičaru


Nadam se da ću uskoro opet proći ovu stazu i da vidim u kakvom je stanju nakon 4 godine.

Edit - evo što sam našla na netu - da se žičara zvala "Panjevina" i dalje ispod - hvala bloger klik/bergaz da me potaknuo na traženje :))

Izvor: https://www.vecernji.hr/zagreb/obnovit-ce-panjevinu-gdje-su-skijati-naucili-kostelici-1286986 - www.vecernji.hr
Pokvarila se 1988. i jednostavno prestala voziti. Dotad, još od sredine 50-ih, jednosjedežnica na stazu Panjevina dovozila je najiskusnije skijaše jer tamošnji najteži spust nije bio za svakog. A skijati su na Panjevini učili i Janica i Ivica Kostelić, prisjetio se jučer Dragutin Žiljak, dugogodišnji rukovoditelj skijališta Sljeme i pripadnik treće generacije obitelji koja održava njegove staze, jer upravo žičara na Crnom spustu uskoro će u obnovu.
Nekadašnju jednosjedežnicu zamijenit će četverosjedna viseća žičara sa zaštitnim poklopcem i spremištem sjedala, a natječaj za tvrtku koja će projekt obnove napraviti u sljedećih godinu dana traje do početka siječnja. Panjevinom bi se, tako, nakon više od trideset godina, ponovno trebale spuštati skije. – Staza je to koju su 50-ih radili Zagorci, tako što su krčili panjeve. Sama žičara bila je u cijelosti hrvatske proizvodnje, a radio ju je, između ostalih, Končar. U vrijeme kad je prestala voziti, taman se napravio trosjed uz Crveni spust i na Panjevini se prestalo skijati – objašnjava Dragutin Žiljak pa dodaje kako je zatvaranju Crnog spusta svakako pridonijela njegova težina, kao i činjenica da se na Crvenom spustu počelo sa zasnježivanjem. Što se obnove Panjevine tiče, osim revitalizacije postojeće jednosjedne skijaške žičare, morat će se izmicati i čitava njezina trasa. Točnije, planira se nova pozicija i za gornju i donju stanicu.



Fotka sa FB




Izvor: https://tehnika.lzmk.hr/zicara/
U 1950-ima snažnije se razvijao skijaški sport, osobito natjecateljski, što je potaknulo gradnju žičara, ponajprije namijenjenih skijašima, pa su žičare uglavnom pratile skijaške staze. Prva žičara sjedežnica u Hrvatskoj s jednom sjedalicom za svakoga putnika (jednosjedežnica) izgrađena je 1954. na Medvednici i s njezina vrha Sljemena vodila je niz padinu prema zagorskoj strani, po tzv. Panjevini (koja je ime dobila prema zaostalim panjevima nakon krčenja trase). Bila je dužine 755 m, s visinskom razlikom od 307 m. Brzina joj je bila 2 m/s, a s ukupno 70 sjedala prevozila je u jednom smjeru 320 putnika u satu. Vožnja je trajala šest minuta. Žičaru su proizvela poduzeća Prvomajska i Rade Končar iz Zagreba prema projektu Dalibora Hanzaleka. Nakon podužega probnog rada službeno je otvorena 5. I. 1956., od kada su je 30 godina održavali najprije Franjo Žiljak, a poslije i njegov sin Drago. Zbog dotrajalosti, žičara je prestala raditi 1987.


I još jedan link na tekst



- 16:38 - Komentari (20) - Isprintaj - #

22.03.2021., ponedjeljak

Vidikovac Panjevina - 17.06.2017.

Davnih dana bila sam na vidikovcu Panjevina koji se nalazi na zagorskoj strani Medvednice na koord. N 45° 54.989, E 015° 55.253, odakle pogled seže preko Zagorja do Slovenije. S vidikovca su skakali i paraglajderi dali to još čine neznam, kad sam bila plato je bio obraso visokom travom. Inaće vidikovac se nalazi uz planinarsku stazu 42, koja je dosta strma.
Spustila sam se do vidikovca od Lugarnice Oštrica.

Evo malo slika s vidikovca












Za svaku preporuku otić i predahnut jer ima klupice i stol.

p.s. Morat ću ponovit turu da vidim kakvo je sad stanje.

- 16:42 - Komentari (11) - Isprintaj - #

13.03.2021., subota

Stari grad Lipovec-Ptičji vrh-Šoičeva kuća - 13.03.2021.

Jučer kiša, sutra će kiša, a danas kao oblačno/lijepo, ujutro se još nečkam, no onda ipak rekoh idem. Auto sam parkirala kod Šoičeve kuće u Malom Lipovcu
iz literature. Šoićeva kuća je najstariji planinarski objekt u Samoborskom gorju. To je prizemna zgrada smještena na početku Malog Lipovca, desno od ceste uz potok Klokočevicu (ili Lipovečku Gradnu), a ispod obronka na kojem strši gradina Lipovec. HPD-ova podružnica Japetić kupila je 1931. zgradu bivše željeničke postaje i uredila u njoj pl. kuću, a po tadašnjem zaslužnom predsjedniku nazvana je Šoićeva kuća. Ispred kuće društvo je 1935. sazidalo zdenac, a oko njega pod krošnjom postavilo stolove i klupe za izletnike. Šoićeva kuća je zatvorena (3. prosinca 2016.)!

Krenula se penjat prema ruševinama starog grada Lipovec, staza je iznimno strma i ne preporučam ići kao ja nakon kiše!! Pogled sa trećine strmine prema cesti


pogled s gornjeg dijela strmine


odjednom vidim...inaće jedno trulo drvo se srušilo iza mene....


i pogledam odakle je to došlo, pa ja sam kod ruševina Starog grada Lipovec


iz literature: Nakon provale Mongola koju je kralj Bela IV. uspio preživjeti zahvaljujući bijegu i pomoći brojnih plemića i pučana, među kojima su bili stanovnici trgovišta Samobora kao i Ivan Okićki, kralj je odlučio novim utvrdama osnažiti obrambene mogućnosti svog kraljevstva. Stoga je zaslužnim plemićima dozvolio izgradnju pa je tako knez Ivan u susjedstvu svoje veće utvrde Okića dao 1251. godine izgraditi manju kopiju, utvrdu Lipovec.

Na 582 metra nadmorske visine Lipovec je smješten na vrhu čunjasta brijega, nešto skriveniji od pogleda od “starijeg brata blizanca” Okića. No, slični su tlocrtno, a i sudbina Lipovca je bila slična onoj Okića: prelazak iz jedne plemićke obitelji u drugu sve dok nije napušten tijekom 17. st. jer više nije odgovarao ni stambeno, a niti obrambeno.

Danas je Stari grad Lipovec samo sjena svoje nekadašnje snage, ostale su tek legende o turskom groblju negdje u blizini, ostalom nakon Osmanlijskog pokušaja osvajanja, a ruševine su postale zanimljiv planinarski punkt. Staza za Lipovec vodi od Šoićeve kuće, a do starog grada se stiže za nešto više od 20 minuta hoda.



pogled kroz zidine


s unutarnjih zidina prema ulazu


pogled pri odlasku


cvijeće i ruševina na vrhu




na putu prema Oštrcu




pogled kroz




po hrptu


dok vidici pucaju - tamo sam bila ruševine Starog grada Lipovec


prema Slo


i prema Sljemenu


vrh Oštrc i križ


kapljice kiše na cvijeću


prirodna kamena utvrda iznad staze


pogled na Ptičji vrh gdje sam se spustila


zadnji pogled prije povratka


i za kraj drvo "pojelo" putokaze


i statistika :))




- 17:45 - Komentari (22) - Isprintaj - #

10.03.2021., srijeda

Slap Copot/Sopot - 26.05.2016.

Slap Copot/Sopot jedan je od najviših slapova u Istri, nalazi se u blizini mjesta Strana sjeverno od Buzeta, nažalost aktivan je samo nakon obilnih kiša, a posebno je atraktivan što slap teče tj.pada kroz rupu. Njegova je visina cca 30 metara. Točna lokacija je na koord. N 45° 24.870, E 013° 59.785, staza vodi do njega, a auto možete ostaviti u mjestu Strana na cca N 45° 24.933 E 013° 59.470 .

Kad sam ja bila bio je naravno suh - gornji dio s rupom


cijeli slap i donji tok


još jedna slika gornjeg dijela (nažalost ostala sam bez ostalih fotki, a interesantno je vidjet i donji dio koji je polupećina)


slika kad ima vode - foka skinuta sa neta


Za svaku preporuku pogotovo nakon obilnih kiša, ko je hrabar može ići i gore odakle puca pogled na Buzet - nisam išla gore jer su bili peseki samnom pa nisam htjela riskirat.

O obilasku slapa Copot pisao je i naš dragi kolega Viatrix gdje je detaljno opisao obilazak no i kad je on bio nažalost bio je suh, al tamo imate malo više slika ;))



Dodatak jer sam našla slike juhuuuuu, pa malo da vam bolje dočaram, kako ja to volim sa više fotki ;))

dolazak pod slap i dio koji je polušpilja




račvanje staza


gromade koje se nalaze pod slapom


pogled nizvodno - zanimljive su mi udubinice od udara vode


makar nije bio aktivan u lokvicama ima života


i pod slapom polušpilja

- 18:43 - Komentari (15) - Isprintaj - #

09.03.2021., utorak

Prirodna arkada Šuplja draga - 27.11.2016.

Vjerojatno su mnogi prošli Jadranskom magistralom od Senja prema Jablancu, a da nisu ni znali pored koje posebne ljepote su prošli. Na koordinatama N 44° 44.276, E 014° 54.956 nalazi se prirodna "arkada" Šuplja draga, da bi se popeli pod luk ili ga slikali sa ceste može parkirat na koord.N 44° 44.177, E 014° 54.853 .

Pogled sa parkinga


neka slike govore :))












dodatak - ako se popnete pogled koji puca :))






Vrijedi stat, predahnut i pogledat.



- 17:11 - Komentari (14) - Isprintaj - #

08.03.2021., ponedjeljak

Moje orhice

Da vam predstavim moje orhice koje trenutno cvjetaju okupane suncem


nježna sa svjetlucavim odsjajem


moja predivna skoro crna, al je njenu boju teško dočarat preko fotke


skoro crvena


moja nježno žuta ljubimica


šarena


ogromna točkasta


skoro crvena sa srednje velikim cvjetovima

i prema suncu


najnovije kupljena


naračasto žuta koja i miriši


nježno žuta


točkasta i bijela


na okupu



- 16:15 - Komentari (16) - Isprintaj - #

07.03.2021., nedjelja

Utvrda Possert - 23.04.2017.

Davnih dana bila sam u prolazu do utvrde Possert o kojoj je pisao i naš bloger Viatrix

Kad sam išla jedva sam našla utvrdu, makar je obnovljena nigdje nije bilo putokaza, ali znajući otprilike poziciju uputila sam se od Belaja prema Pazu, gdje sam s ceste skrenula lijevo te odmah nakon Ckrkvice Sv.Martina eto me ispred Utvrde Possert, koord N 45° 16.413, E 014° 06.213.



Iz literture:
Naziv umjetnine: Kaštel Possert

Smještaj: Posrt

Vrijeme nastanka: oko 1450.

Materijal: kamen pješčenjak

Dimenzije: –

Naručitelj ili donator: Martin Moyse (vijesti od 1436. – Kožljak, 1492.)

Utvrda Possert smještena je u Općini Cerovlje na uzvisini iznad Letajskog potoka, jednog od pritoka rijeke Raše. Izgrađena je u brežuljkastom predjelu koji se prostire između dolina porječja Raše i Pazinskog potoka, na naslagama fliša, što je odigralo odlučujuću ulogu prilikom odabira građevinskog materijala korištenog za izgradnju utvrde. Nalazi se nedaleko od ceste koja vodi od Paza prema Šušnjevici, a s koje vodi i jedini mogući prilaz utvrdi.

Rezultati provedenih arheoloških istraživanja pokazuju nam da je prvotni objekt na ovom mjestu izgrađen najvjerojatnije sredinom 14. st., od kada datiraju i najstariji povijesni podaci o posjedu. Od tog je vremena posjed pripadao vlasnicima utvrde Kožljak, odnosno najprije obitelji Guteneck, a potom Moyses i Barbo. Tada je podignut manji objekt na zapadnoj strani lokaliteta, vjerojatno gospodarske namjene vezane uz funkcioniranje posjeda, koji je naknadno inkorporiran u kompleks utvrde. Utvrđeni stambeno – gospodarski sklop čije ostatke i danas prepoznajemo na terenu, a koji se sastojao od stambene zgrade (palasa) povezane s kvadratnom kulom i dvorištem, podignut je sredinom 15. st. Među sačuvanim arhitektonskim ostacima utvrde pronalazimo sve elemente koji su karakteristični za srednjovjekovnu fortifikacijsku arhitekturu. Visoka obrambena kula, merlature, opkop, maksimalno produžavanje pristupnog puta, sve je to prisutno na Possertu u svojim jednostavnim oblicima primjerenim feudalnoj utvrdi manjeg značaja. Također, na arhitektonskim ostacima iščitavamo i one malobrojne strukture koje su nudile koliku-toliku dozu udobnosti u skučenom prostoru srednjovjekovne izolirane utvrde. To se odnosi na velike prozore koji su osiguravali dovoljno svjetla u stambenom dijelu kompleksa ili primjerice zahode koje pronalazimo na kuli. Utvrda je s tri strane bila branjena strmim padinama dodatno ojačanim umjetnim barijerama, dok ju je sa sjevera štitio opkop širok 6 metara. Južno od stambenog dijela nalazio se prostor dvorišta s izdvojenom zgradom stražarnice. Kompleks je najvjerojatnije oštećen i napušten početkom 17. st. u vrijeme tzv. Uskočkog rata, nakon čega obitelj Barbo podiže obližnji dvorac Belaj.

O gradnji same utvrde ne nalazimo konkretne podatke u povijesnim vrelima, odnosno zaključke možemo temeljiti prvenstveno na podacima prikupljenim arheološkim istraživanjima. Spomenuto je međutim kako je posjed pripadao vlasnicima Kožljaka pa graditelje utvrde moramo tražiti među članovima plemenitaške obitelji Moyse koja u tom periodu upravlja posjedom. Naime, kada 30–ih godina 15. st. kožljačka gospoštija prelazi u vlasništvo obitelji Moyse, Juraj Moyse od vojvode Friedricha IV. Habsburškog 1436. u Neustadtu dobiva za sebe i svoju braću Pavla i Martina potvrdu nasljednih prava na Kožljak. Mojsijevići su podrijetlom senjski patriciji, koji su bili u službi knezova Frankopana, a u Istru i do vlastelinstva Kožljak došli su rodbinskim vezama. U dokumentu o investituri iz 1436. g. izrijekom se spominje samo selo Posshart, koje je u tom periodu bilo napušteno. Kako se tada još uvijek ne spominje utvrda, možemo pretpostaviti kako još nije ni bila izgrađena. U borbama protiv Osmanlija, u kojima su tih godina sudjelovali brojni predstavnici plemstva s ovih područja, pogibaju Juraj i Petar Moyse te Martin ostaje jedini vlasnik posjeda. Nedugo nakon toga, između 1460. i 1470. g. Ivan VII Frankopan u dva navrata napada Kožljak te uspijeva zarobiti Marina Moysea koji na duže vrijem biva utamničen u Krku. Tek je na zahtjev cara Fridricha III mletačkom Senatu bio oslobođen. On se potom vratio u Kožljak gdje i umire 1492. g., a sahranjen je u crkvi Blažene Djevice Marije u Čepiću. Njegov nadgrobni spomenik danas se nalazi u kapeli Sv. Henrika u Belaju. Utvrda Possert izgrađena je stoga u dugom periodu u kojemu kožljačkim posjedom, najprije uz svoju braću, a kasnije i samostalno, upravlja Martin Moyse te upravo njega treba označiti kao naručitelja njezine izgradnje.

Postavlja se, međutim, pitanje razloga gradnje ove male utvrde tijekom sredine 15. st. Sama utvrda je izgrađena na položaju koji ne nudi optimalne uvjete za obranu, niti mogućnost nadzora neke važnije komunikacije ili granice poput većine utvrda izgrađenih u ranijim stoljećima. No, ona nudi određenu višu razinu komfora, u kontekstu uobičajene gradnje srednjovjekovnih utvrda. To se prvenstveno odnosi na odabir položaja i stvaranja ugodnijih životnih prostora nauštrb sigurnosti, ali i na povoljne klimatske uvjete, osobito u odnosu na matičnu kožljačku utvrdu. Čini se, stoga, kako izgradnja utvrde nije bila povezana s geostrateškim vojnim potrebama Gospoštije ili Grofovije nego, prije svega, s potrebom ili mogućnošću vlasnika da izgradi dodatni, ugodniji rezidencijalni prostor. Possert stoga možemo smatrati svojevrsnom ladanjskom rezidencijom kožljačke gospode, koja je nudila osobite prednosti tijekom zimskih mjeseci kada na Possertu vladaju uvjeti ugodne sredozemne klime, za razliku od Kožljaka na kojemu u tom periodu vladaju iznimno surovi klimatski uvjeti.


Još jedan link za pročitat.

obilazak oko utvrde


ima i stepenice za popest se no kako sam bila sa pesima nisam mogla gore




i table koje su već tad bile u lošem stanju


Preporuka za posjetit i naravno popet se gore jer pogled sigurno puca na sve strane.



- 13:21 - Komentari (8) - Isprintaj - #

02.03.2021., utorak

Crkva Majke Božje od Svetomora - 19.04.2017.

Na putu od Bala prema Žminju s desne strane pored ceste malo uzvišeno na koord. N 45° 07.113, E 013° 53.139 nalazi se Crkva Majke Božje od Svetomora. O ovoj Crkvici pisao je i naš bloger Viatrix

Iz literature:
Oko 3,5 km južno od Žminja nalazi se crkva Majke Božje od Svetomora. Od stare ranoromaničke crkve najvjerojatnije iz 12.st. sačuvali su se donji dijelovi perimentalnih zidova i apsida s polukružnim prozorčićem. Na pragu sjevernog prozora zapadne fasade u trijemu uklesana je 1666.godina.

Vjerojatno je te godine crkvica bila obnovljena.

Karijatide koje su barokno stilizirane izradio je domaći kipar. Ukupno je 8 likova, većinom anđela karijatide smještenih po dva sa svake strane bočnih ulaza. Oltar pred apsidom potječe iz 18.stoljeća.Vjerojatno je te godine pred pročeljem izgrađen trijem s karijatidama koje nose krov.

Današnji naziv crkvice Svetomora potječe od starijeg naziva Stumoran koji se još danas čuva u zaselcima oko crkvice.


Prvo što se uočava je da je zvonik odvojen od Crkve


nadograđeni dio sa predivnim kipovima




detalji s unutrašnje strane




i sa tornjem


da bi na fotku dobila cijelu Crkvu i toranj malo sam se udaljila




a kad sam se okrenula iza mene kamen zanimljivog oblika - možda dinosaur ili kornjača


i sa druge strane gdje stoji ogromno drvo


Mene Crkva oduševila i vrijedi ju obići. :))


- 16:13 - Komentari (13) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< ožujak, 2021 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (12)
Kolovoz 2021 (5)
Srpanj 2021 (6)
Lipanj 2021 (12)
Svibanj 2021 (14)
Travanj 2021 (9)
Ožujak 2021 (13)
Veljača 2021 (11)
Siječanj 2021 (20)
Prosinac 2020 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Volim istraživati i boravit u prirodi, pa ću vam kroz moje priče ustvari više slike dočarat gdje sam bila, što sam otkrila, što me se doimilo, i što preporučam. sretan
Za početak pisat ću u prošlosti da vas provedem meni predivnim mjestima (stavljat ću u naslovu datume kad je to bilo). wink
Sve slike sam sama fotkala mobom i nisu dorađene, obrađene, filtrirane ni fotošopirane jer želim dočarat mjesta onakva kakva stvarno i jesu. sretan

MEDVEDNICA
Medvednica s pogledom na Alpe - 09.05.2021.
Kraljičin zdenac-Mrcina-Činovnička-Markov travnik-Grafičar-Kraljičin zdenac - 21.03.2021.
Napuštena vikendica ispod pl.staze2B - 20.02.2021.
Ruševina - 20.02.2021.
Preko Veternice-Glavica-Ruševina-Kameni svati-Veternica - 20.02.2021.
Kraljičin zdenac-Bistransko sedlo-prema Hunjki-Mrcina-Kraljičin zdenac - 05.02.2021.
Po nasipu do Arene i natrag-30.01.2021
Preko Sljemena - 02.12.2017.
Hižakovec-pod stijenu (pl.st.35) - 04.11.2017.
Temelji nekadasnje Crkvice/Kapelice na Medvednici -10.09.2017.
Francuski rudnici i stara žičara Panjevina - 03.09.2017.
Vidikovac Panjevina - 17.06.2017.
Ruševina uz stazu Ponikve-Kameni svati - 14.06.2017.
Podsused-Susedgrad-kamenolom-vidikovac-Podsused - 10.06.2017
Horvatove stube-iznad kamenoloma Jelenje vode-Horvatove stube - 08.06.2017
Ponikve-Kameni svati-Ponikve - 03.02.2017

ISTRA
Slap Sopot/Copot - s vodom - 23.05.2021.
2. Staza 7 slapova - 23.05.2021.
Slap Sopot/Copot - 05.05.2021.
Staza 7 slapova - 05.05.2021.
6. put -Grdoselski kanjon - 24.04.2021.
Slap Sopot - 10.04.2021.
Benkovski slap -10.04.2021.
Slap Butori, jezerce i ponor - 08.04.2021.
Slap i pećina Zingarella - 08.04.2021.
3. put - Grdoselski kanjon - 08.04.2018.
Uvala val Faborso - 08.01.2016 i 29.12.2017
Utvrda Possert - 23.04.2017.
Vela draga sa željezničke pruge - 23.04.2017.
Okretnica na nekadašnjoj pruzi Lupoglav-Raša - 23.04.2017.
2. - Grdoselski kanjon - 16.07.2017.
Fort Forno - 16.07.2017.
Crkva Majke Božje od Svetomora - 19.04.2017.
Crkva Sv. Petra apostola na vrhu Tondolon (ruševine) - 19.04.2017.
Crkva Sv.Mihovila-Lokva-Rimska cisterna u blizini Bala - 15.04.2017.
Kotli - 14.04.2017.
Aleja glagoljaša na cesti Roč-Hum - 14.04.2017.
Najveći sunčani sat i izvor Badavca - 12.03.2017.
Sopajac-Veli dol - 12.03.2017.
Slapovi Pećine - 11.03.2017.
1. put - Grdoselski kanjon-istraživanje - 11.03.2017.
Pazinski krov-Tomažinov mlin i Francuski most - 11.03.2017.
Fort Forno kompleks - 30.10.2016.
Muzej dinosaura i ptica - 15.07.2016.
Otisci stopa dinosaura - 14.07.2016.
Špilja Bašarinka - 14.07.2016.
Slap Copot - 26.05.2016.
Juranska peć - 28.03.2016.
Fort Forno - 26.03.2016.
Izvori Kašteljir - 25.03.2016.

IZLETI
Grobničke Alpe - primorski Klek
Grobničke Alpe - od špilje do Nebesa
Čogrljevo jezero
Most u nigdjezemsku
Kanjon Kamačnik ništa od izvora
Kanjon Kamačnik pun vode
Bjelolasica - silazak
Vrh Kula
Uspon po sjevernom grebenu na Bjelolasicu
Sveta Gera - Sošice
Sveta Gera/Trdinov vrh
Po granici do Ravne gore prema Svetoj Geri
PK Vodice - Pliješ - prema Sv.Geri
Sošice-PK Vodice-Pliješ-Sveta Gera - od Sošica do PK Vodice
Tri križi Punat
Bitoraj - Sunger
Bitorajske bijele stijene - Bitoraj
Bitorajske Bijele stijene - Imperator i Savjetnik
Sunger-Brestova Draga-Bitorajske Bijele stijene
Sunger-Brestova Draga-Bitoraj - II dio
Sunger-Brestova Draga-Bitoraj
Platak-Risnjak-Snježnik - IV dio
Platak-Risnjak-Snježnik - III dio
Platak-Risnjak-Snježnik - II dio
Platak-Risnjak-Snježnik - I dio
Smerovišće-Slani dol-Vilinske jame
Samarske stijene južna skupina - IV dio
Samarske stijene južna skupina - III dio
Samarske stijene južna skupina - II dio
Samarske stijene južna skupina - I dio
Amfiteatar Samarskih stijena
Skrad-Zeleni vir-Curak-Vražji prolaz
Rude-Poljanice-Gajev kamen
Villa Izvor
Plitvice
Vranjački slap i slap Brisalo uz Slapnicu(Žumberak)
Smerovišće-Cerinski vir-Slani dol-Smerovišče
Šoićeva kuća-Stari grad Lipovec-Ptičji vrh-Šoičeva kuća
Merag-Meraška jama-Sv.Bartolomej-Cres
Bijele stijene - II dio
Bijele stijene - I dio
Trakoščan-Ravna Gora
Strahinjšćica
Samarske stijene (južna skupina) - IV dio
Samarske stijene (južna skupina) - III dio
Samarske stijene (južna skupina) - II dio
Samarske stijene (južna skupina) - I dio
Samarske stijene (zapadna skupina) - II dio
Samarske stijene (zapadna skupina) - I dio
Snježnik-Guslica-Planina
Vagabundina koliba-Zagradski vrh-Kurin
Burni Bitoraj
Andautonija
Prirodna arkada Šuplja draga
Zeleno jezero-Visibaba-Vitunjčica