Mliječna industrija
|
Na trgu bana Jelačića danas između 11 i 13 sati predstavnici mliječne industrije obilježili su Svjetski dan školskog mlijeka čime potiču osnovnoškolce na svakodnevno konzumiranje mliječnog obroka. Nažalost njihovo sudjelovanje na toj manifestaciji motivirano je profitom, a ne ljubavlju prema djeci. Dolje navedeno su neke činjenice o mliječnoj industriji koje bi vam mogle biti zanimljive, tekst je preuzet sa index.hr-a... Čovjek je jedina vrsta koja pije mlijeko druge vrste i jedina vrsta koja pije mlijeko u odrasloj dobi. Križanjem i genetskim manipulacijama u svrhu što veće proizvodnje mlijeka, čovjek je svjesno živo biće pretvorio u stroj za proizvodnju deset puta više mlijeka nego što bi njezino mladunče moglo popiti. Prirodno je krava mogla stvoriti do tri litre mlijeka dnevno. Danas kravi mogu izmusti više od 50 litara mlijeka dnevno. Konzumacija životinjskog mlijeka i mliječnih proizvoda povezana je s nepodnošenjem mliječnog šećera laktoze (nadutost, bolovi i grčevi u trbuhu, proljev, mučnina), alergijskim reakcijama, povećanim rizikom za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti i maligna oboljenja (rak prostate, rektuma, dojke; leukemija...), astmu, juvenilni dijabetes, začepljenje sinusa, infekcije uha, rezistenciju na antibiotike... Konzumiranje mlijeka zbog obilja životinjskih bjelančevina dovodi do gubitka kalcija iz kostiju te osteoporoze. Zbog povoljnog odnosa kalcija i fosfora puno su zdraviji biljni izvori kalcija (zeleno lisnato povrće, mahunarke, sušeno voće, sjemenke, proizvodi od soje). Umjesto životinjskoga mlijeka, Prijatelji životinja pozivaju djecu i odrasle da konzumiraju biljna mlijeka (sojino, zobeno, rižino), vrhnja i jogurte koji, osim što su zdravi i finog okusa, nisu nastali patnjom i izrabljivanjem životinja. Osim toga, proizvodnja biljnih mlijeka je i deset puta isplativija od kravljeg, što bi rezultiralo općim interesom za cijelu zajednicu. Da bi nastalo mlijeko, krave se svake godine siluju kako bi zatrudnjele postupkom umjetnog osjemenjivanja. Po rođenju teleta, snažna majčinska veza između krave i njenog djeteta ubrzo se prekida. Odvajanje teleta od majke predstavlja izuzetan stres za ove emotivne životinje i popraćeno je međusobnim tužnim i uplašenim dozivanjem. U nekim slučajevima majke krave nakon razdvajanja pokazuju izražene simptome tjeskobe i žalovanja kao što su depresija, apatija i neuzimanje hrane. Iako bi tele prirodno sisalo majku šest mjeseci, nakon intenzivnog tovljenja zamjenskom hranom kroz tri do četiri mjeseca završava u klaonici i koristi se za dobivanje mesa, reneta za proizvodnju sireva i kože. Preostali mališani ulaze u proces tovljenja u cilju postizanja još veće mase. Njihov život završava klanjem u mladoj dobi od 12 ili 20 mjeseci. Svega 20-25 posto teladi ostaje u proizvodnji mlijeka. Takav manipulirani uzgoj dovodi do deformacija nogu, hromosti, vrlo visoke stope kroničnog mastitisa (bolne upale vimena) i osteoporoze kao posljedice potpunog iscrpljivanja kalcija iz vlastitih kostiju. Krave prirodno mogu doživjeti i više od 25 godina. No, nakon izrabljivanja u mliječnoj industriji iscrpljene krave stare između dvije i šest godina šalju se u klaonice. Pri klanju većina krava i telića omamljuje se zabijanjem penetrirajućeg klina iz pištolja u lubanju te se pomoću okova podiže za stražnje noge. Prerežu im grla dok im srca još uvijek kucaju. Njihova tijela koriste se za razne mesne prerađevine, stočno brašno, gnojiva i slično ili u kožarskoj industriji. [Na putu prema glavnom trgu] 
[Teror kojeg provodi industrija mesa i mlijeka mora prestati] Ovo su samo neki od razloga zašto ne jedem meso i ne pijem mlijeko, a ima ih bezbroj... |
