space.blog.hr
21.05.2004., petak
Ujahivanje konja
|
Ujahivanje konja je proces u kojem se konja koji još nije jahan uči i privikava da nosi jahača, tj. da ga se jaši. Scene iz vestern filmova ne odražavaju pravu prirodu tog procesa, tj. daju privid da je to jednokratan posao koji traje kratko vrijeme i sve što vam za to treba je hrabrost. Istina je sasvim drugačija i da ponovim, ujahivanje konja je PROCES. To znači da traje i to više tjedana svakodnevnog rada. Prije nego što u kratko dam redoslijed aktivnosti koje treba obaviti želim naglasiti da to nipošto nije posao za početnike. Čak i ako uspijete sjesti na konja i jahati ga (nekako) bez potrebnog iskustva nećete naučiti konja potrebna znanja i vještine pa ćete s takvim konjem biti frustrirani i nezadovoljni. Za početak bih želio konje podijeliti na dvije grupe po kriteriju stupnja ujahanosti: -najahan konj -ujahan konj Najahan konj je konj kojeg se može jahati, ali još nije usvojio potrebna znanja i vještine da bi ga se moglo nazvati ujahanim konjem. Ujahan konj zna sve što je potrebno da bi ga se moglo normalno jahati, tj. pokorava se jahaču u svim situacijama. A sada o najahivanju i ujahivanju konja. Konji se najahuju u dobi od oko 3 do 3,5 godina (osim galopera o kojima ovdje nije riječ). Prije svega konja je potrebno naviknuti na to da se njime bavi čovjek, a to znači da ga treba naučiti da nosi ular, da se da svezati, da daje sve četiri noge, da se da čistiti itd. Ako konj to zna, tada se konja uči na londžu. Londža je 4 - 5 m dugačka gurtna sa karabinerom na kraju. Konja bi iz početka, ako je to moguće, svakako trebalo učiti na londžiranje u londžirnom krugu. To je ograđeni krug sa ogradom visokom oko 1,2 m, promjera 15-stak m. Ako konja koji nije naučen na londžiranje to pokušate naučiti u manježu ili još gore na livadi, može vam se dogoditi da vas konj vuče unaokolo i da ga ne možete kontrolirati. Također, vam je potreban i dugački bič, kojim ćete potjerati konja u naprijed. Konja se na početku londžira par minuta, samo da shvati da mora oko vas trčati i hodati u krug, na obadvije strane, tj i u lijevo i u desno. Istovremeno se konja uči na naredbe glasom, tj da na komandu kaaasooom iz hoda prijeđe u kas i iz galopa u kas. Koristite tri glasovne komande: hooodooom, kasom ili kaaasooom i galop. Ja običavam prije naredbe koja konja tjera u brži korak reći idemo (kao pripremnu naredbu), a odmah potom i naredbu za određeni korak. Npr. idemo kasom, ili idemo galop. Kada želite konja prevesti iz bržeg hoda u sporiji razvucite naredbu, tj. iz galopa u kas ! kaaasooom !, a iz kasa u hod ! hooodooom ! Izuzetno je važno da konj dobro nauči naredbe glasom, jer kada prvi put sjednete na konja, on ili ona neće znati što mu naređujete listovima i tijelom i jedino čime čete u tom trenutku raspolagati je glas. Dužina ovog dijela ovisi o konju, ali za dva tjedna bi konj mogao biti spreman za slijedeći korak. Sada konja zauzdajte (sa jednostruko lomljenom običnom žvalom) i londžu prikapčite za žvalu pomoću nastavka za londžiranje. Dva tri dana londžirajte konja pa mu zatim stavite pomočni kolan ili staro sedlo. Prvi puta to nemojte raditi u ograničenom prostoru, npr. u boksu, jer neki konji na to imaju jako izraženu reakcije, od ritanja i nekontroliranog kretanja pa sve do bacanja na leđa. Zato tom prilikom prije svega vodite računa o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti ljudi oko vas. Ako se konj i uplašio i bacao se, to bi trebalo proći za minutu - dvije. Londžirajte konja sa sedlom kojem ste spustili uzengije da slobodno lupkaju konja sa strane. Nakon nekoliko dana možete konju staviti ausbindere ako želite ojačati konju mišiće vrata i oko grebena, kao i uspostaviti kontakte sa konjskim ustima, ali iz početka nipošto nemojte ausbindere podesiti kratko, jer bi vam se konj mogao baciti na leđa i razvaliti si usta. Kada ste zadovoljni kako je konj naučio sve prije navedeno možete uz pomoć prijatelja polako i oprezno potrbuške poleći preko sedka tako da naviknete konja da nosi teret. Ako je miran može vaš pomoćnik konja povesti nekoliko koraka, dok vi potrbuške ležite preko sedka. Nakon što ste konja tako naviknuli da nosi teret, polako sjednite u sedlo dok vaš pomočnik drži koja na londži. Sada započinje faza u kojoj konja učite na naredbe tijelom, a konj bi nakon 30 -ak dana trebao znati krenuti na naredbu tijelom u hod, kas, galop, kao i nazad, te bi se trebao pokoravati jahaču u mjeri da ga se može jahati u manježu, uključivo i promjene po dijagonali, veliki krug, mali krug, kai i na lijevo i na desno nazad. I na kraju još jednom: Rad sa mladim konjima i ujahivanje konja nipošto nije posao za početnike. Ako želite naučiti kako se to radi, pristupite nekom tko s tim ima iskustva i zamolite ga da vas nauči. |
- 09:11 - Komentari (2) - Isprintaj - #
19.05.2004., srijeda
HRVATSKI OVČAR
U mnoštvu danas priznatih pasmina pasa, izdvaja se nekoliko pasmina koje po svojoj kvaliteti rada, obliku ili i radu i obliku plijene pažnju ljudi oko sebe. Jedan od njih je njemački ovčar, a drugi je - HRVATSKI OVČAR! To je pas neotkrivenih mogućnosti, sposobnosti i u potpunosti NEISKORIŠTEN. Pripada skupini vrlo starih pasmina pasa, podrijetlom od crnog azijskog vuka, koji je došao s prvim Hrvatskim plemenima iz njihove prvotne domovine, s područja današnjeg Irana, Iraka i Afganistana. Svoju opstojnost može zahvaliti svojoj prilagodljivosti novim terenima, slijepu ali ipak promišljenu poslušnost, strpljivost u radu, skromnost u ishrani, veliku požrtvovnost u radu, brzinu, eksplozivnost (startnost), relativnu otpornost na bolesti. Nezamjenjiv i nenadoknadiv u seoskim domaćinstvima. Zbog davanja "sebe" često ne doživljava duboku starost. To je pas kakvog treba imati u svakoj prigodi. Hrvatski ovčari su se predstavili prvi puta na jednoj izložbi daleke 1949. godine na Međunarodnoj izložbi pasa svih pasmina, 29/30.10.1949. gdje je pokazano 9 pasa koji zbog kašnjenja prijava nisu uvršteni u katalog. Od samog početka bilo je jasno da naš pas treba i mora imati ime "HRVATSKI OVČAR" iako su mu često puta htjeli mijenjati i u RAVNIČARSKI, PANONSKI, SLAVONSKI, ipak, HRVATSKI OVČAR je pobijedio sve izazove i iskušenja. Prvo spominjanje hrvatskog ovčara u literaturi, uopće, javlja se 1373. godine u rukopisu Biskupa Petra gdje mu on daje ime CANIS PASTORALIS CROATICUS ili HRVATSKI OVČARSKI PAS, odnosno HRVATSKI OVČAR. Prvi standard hrvatskog ovčara sastavljen je i dostavljen KINOLOŠKOJ UDRUZI HRVATSKE - današnji HRVATSKI KINOLOŠKI SAVEZ - koji standard priznaje i prosljeđuje JUGOSLOVENSKOM KINOLOŠKOM SAVEZU koji ga na zboru sudaca prihvaća 1952. godine, međutim borba za hrvatskog ovčara nije završena i ona traje sve do 1969. godine kada ga MEĐUNARODNA KINOLOŠKA FEDERACIJA priznaje. Hrvatski ovčar je danas međunarodno priznata pasmina pasa, standard FCI 277. od 31.01.1969. kao HRVATSKA PASMINA. Standard hrvatskog ovčara FEDERATION CYNOLOGIQUE INTERNATIONALE (FCI) Secreteriat General: 12. Rue Leopold II, Thuin (Belgique) No:277 le 31.januier 1969. Standard: HRVATSKI OVČAR (CHIEN DE BERGER DE CROATE) 1. OPĆI UTISAK Hrvatski ovčar je pas na donjoj granici srednje visine. živahan je, pažljiv i skroman pastirski pas. Lako poučljiv. Osnovno je crne boje, a karakteristična je kratka dlaka na glavi i nogama. Visina kod grebena iznosi kod mužjaka i kod ženke 40-50 cm. Pas je nešto izduženog pačetvorinastog formata (on je oko 10% duži od visine). Naročiti mu je razvijen instinkt čuvanja stoke, a veoma je upotrebljiv i kao čuvar kuće. 2. GLAVA Općenito: Glava je relativno laka, klinastog oblika. Gubica se prema lubanjskom dijelu glave odnosi kao 09:11. Ukupna dužina glave iznosi oko 20 cm. a) Lubanjski dio glave prelazi klinasto u gubicu, očni lukovi nisu izraženi, obrazi su zaobljeni. Općenito, glava je suha. Čeona brazda izražena. Lubanjski dio ovalan. Tjemeni greben može biti izražen. b) Gubica je suha, nosni hrbat ravan i klinasti je produžetak lubanjskog dijela glave. Dobro je razvijena, donja vilica čini skladnu cjelinu s linijom nosnog hrpta. Gubica nije šiljasta ni tupasta, c) Zubalo je dobro razvijeno. Dozvoljeno je i klještasto zubalo, no poželjno je škarasto. d) Usnice su suhe, prilegnute, elastične, usni kutovi zatvoreni. Usnice su izvana crno pigmentirane. e) Njuška je uvijek crna, ne iskače od linije nosnog hrpta. f) Stop je slabo izražen g) Oči su smeđe do crne, srednje veličine, bademastog oblika, ravno položene, priljubljenih kapaka, živahnog izgleda. Rubovi očnih kapaka su tamno pigmentirani h) Uho je nešto postrance nasađeno, stojeće ili polustojeće, trokutastog oblika, srednje veliko. Kupiranje nije dozvoljeno. Poželjne su stojeće uši. 3. VRAT Vrat je nešto podignut nad linijom leđiju, gornja i donja linija vrata je ravna. Umjereno je dug, srednje snažan, dubok, dobro zaobljen, mišičav. Koža je bez nabora i gusto je odlakan. 4. TRUP a) Leđa su kratka i ravna, mišićava. Slabinski dio je kratak i dobro povezan, greben nije izražen. Prijelaz u vrat je postupan. b) Prsa su srednje dužine, dosta široka i duboka, rebra svedena, grudi slabo izražene. Prijelaz u vrat je u ravnoj liniji. c) Trbuh je blago usukan, slabine su ispunjene, čvrste. d) Sapi su srednje duge, u blagom padu, mišićave, primjereno široke e) Rep je srednje visoko nasađen, gusto i dugo odlakan, u mirovanju opušten ili nošen u leđnoj liniji, u afektu podignut iznad leđne linije. Postoji urođena bezrepost ili se rep kupira tako da je kod odraslog psa dug oko 4 cm. 5. PREDNJI DIO a) Kutovi prednjih nogu su otvoreniji, stav strmiji, noge ravne, gledano sprijeda paralelne. Noge su srednje dužine. Lopatica je srednje dužine, nešto strmije postavljena, dobro mišićave. Nadlaktica je relativno kratka, podlaktica je duga, mišićava. Kosti su lakše. b) Šaplje je suho, ne ističe se. Došaplje je kratko, ne sasvim okomito na pod, šape male, čvrste, poluzečije. Prsti skupljeni. 6. STRAŽNJI DIO Stražnje noge su srednje otvorenih kutova. Noge gledano straga su paralelne. Potkoljenica je duža, skočni zglob niži. Stegno je srednje širine, mišićavo. Skočni zglob je suh, dobro izražen, srednje otvorenog kuta. Stražnje šape su iste kao prednje, male i čvrste, no nešto izdužene. Čaporci se otklanjaju. 7. KRETANJE Hrvatski ovčar kreće se živahnim kasom, a korak mu je umjerene dužine. 8. DLAKA a) Dužina dlake je na leđima 7-14 cm. Lični dio glave uvijek je kratko odlakan. I uši su s vanjske strane kratko odlakane, dok su iznutra obrasle dugom dlakom. Stražnje strane prednjih nogu je duže odlakano od šaplja. Stražnje noge su gaćaste do skočnog zgloba. Dlaka je relativno meka, valovita do potpuno kovrčava. Ne smije biti vunasta. b) Podlaka mora biti gusta. Temeljna boja dlake je crna. Dozvoljene su pojedine bijele dlake. Bijele dlake na glavi, tijelu i repu nisu dozvoljene, dok su dozvoljene na grlu, grudima i prsima. Bijele oznake na prstima su dozvoljene, ali nepoželjne. 9. GREŠKE Hrvatskog ovčara isključuju slijedeće greške: Manjak više od dva prva premolara (peti zub), svijetle oči, albino oko, svaka druga boja njuške osim crne, potpuno vunasta i jako duga dlaka. Bijele oznake na glavi, tijelu i repu, dulje odlakano lice potpuno viseće uši, čarapaste noge (putaste smanjuju ocjenu), predgrizači i podgrizači. Visina viša ili niža od propisane. Danas hrvatski ovčar treba dobiti novu namjenu - agility i u tomu leži njegova budučnost. Rijetke su pasmine koje mogu udovoljiti tako razne kriterije kao hrvatski ovčar, a na nama je samo da mu to omogučimo. On nas neće iznevjeriti. |
- 11:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #
14.05.2004., petak
Konjogojstvo
KOJU PASMINU KONJA KUPITI? Ako ste se odlučili kupiti konja, prije svega bi trebali znati za koju svrhu će vam konj služiti. Ovisno o tome nije svejedno koju pasminu konja izabrati, jer se razlikuju po osobinama i temperamentu. Postoji više stotina pasmina konja. No u osnovi konje možemo podijeliti na hladnokrvne i toplokrvne konje, te na konje i ponije. Hladnokrvni konji danas više nemaju svoju nekadašnju namjenu, jer su ih potisnuli strojevi, a kako radi svoje teške konstitucuje nisu dobri jahači konji, danas se uglavnom drže kao konji za meso.Za sport i rekreaciju se koriste toplokrvne pasmine konja. U nastavku ću pokušati dati pregled važnijih toplokrvnih pasmina sa njihovim osnovnim karakteristikama. Za početak bi trebali pojasniti korijene uzgoja današnjih pasmina konja. Svi toplokrvni konji svoje korijene vuku od tri osnovne čistokrvne pasmine konja i to Arapski konj, Berberski konj i Akhal-Teke konj. ARAPSKI KONJ Smatra se da je arapski konj izvor svih toplokrvnih pasmina konja. Također je osnovni temelj engleskog punokrvnjaka. To je potpuno čista konjska pasmina i također jedna od najstarijih. Porijeklo Autohtona pasmina. Trke arapskih konja na arapskom poluotoku održavale su se najmanje 2000 godina prije Krista. O tome svedoče umjetnost i usmena predaja beduina koji se povijesno vezani uz 'pustinjskog konja'. Muslimanski osvajački pohodi su od sedmog stoljeća proširili dominatnu genetiku arapskog konja po tada poznatom svijetu. Zahvaljujući tome, arapski je konj postao temeljnim čimbenikom svajetskog konjarstva. Osobine Arapski se konj smatra najljepšim od svih konja. Svojom jedinstvenom građom i pojavom ostavlja nezaboravan dojam. To je izvanredno izdržljiv i otporan konj, po temperamentu vatren, no istovremeno nježan i psihički stabilan. Njegova snaga i izdržljivost daju mu prednost pred ostalim pasminama u disciplinama kao što su trke izdržljivosti . Iako nije brz kao englesi punokrvni konj ( koji je nastao na temelju arapskog konja ) postoje i trke arapskih konja, kao i anglo - arabera, koje imaju svoje poklonike po cijelom svijetu. Danas arapske konje drže konjari po cijelom svijetu, a najviše ih ima u SAD. Svaka zemlja ima zasebnu evidenciju, autoriziranu od World Arab Horse Organization (WAHO). Kao što sam već spomenuo arapski se konj koristo u uzgoju velikog broja pasmina. Kao potpuno konsolidirana pasmina koristi se za ispravljanje nedostataka i oplemenjivanje karakteristika mnogih pasmina još i danas. BERBERSKI KONJ Uz arapskog konja, utemeljitelj mnogih pasmina. Preko španjolskog konja ( koji je potekao iz berberskog konja ) utjecao je na mnoge pasmine konja u Europi i večinu u americi. Također je djelomično sudjelovao u evoluciji engleskog punokrvnjaka. Porijeklo Autohtona pasmina. Uzgojen je na prodručju današnjeg Maroka, u sjevernoj Africi. Smatra se da je nastao od divljih konja koji su pobjegli od ledenog doba. To je pasmina stara kao, ako ne i starija od arapskog konja. Vjerojatno ima nešto arapskih gena, no po tipu se razlikuje i ima izuzetno stabilnu i dominantnu genetiku. Osobine Nije tako impresivan kao arapski konj. Četvrtaste je građe, no ukošen, sa niže smještenim repom i oblikom lubanje koja sliči primitivnom konju iz profila ravana, katkad i konveksana. Izvanredno izdržljiv konj velike snage, prirodno žilav i otporan. Također je vrlo okretan i brz ka kraćim distancama. AKHAL - TEKE Potomak je autohtonih azijskih divljih konja. To je pustinjski konj, snažan i izdržljiv. Postojao je već prije tri tisuće godina na području današnjeg Turkmenistana. Porijeklo Autohtona pasmina. Akhal-Teke konji su uzgajani u oazama Karakum pustinje. Dali su svoj doprinos u uzgoju mnogih pasmina konja, ali na njih nisu utjecale druge pasmine iako je bilo (bezuspješnih) pokušaja da ih se oplemeni punokrvnjakom. Osobine Osobite je konstitucije, koja se baš i na uklapa u zapadnjački ideal. Osobite je boje, metalne, boje starog zlata. Također je poput arapskog i berberskog konja vrlo snažan i izdržljiv konj. Mogli su savladati udaljenost od 4.150 km ( od Ashgabadta do Moskve ) za 84 dana uz minimalnu količinu hrane i vode. Danas se korise za dugoprugaške utrke, te za dresuru i skakanje. Svijet ljubimaca |
- 14:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #
12.05.2004., srijeda
Župa Svetog Andrije, apostola
|
Trg Kralja Tomislava 2 35214 Donji Andrijevci Telefon: (035) 471-141 Mobitel: (098) 340-182 MIHALJEVIĆ Nikica, župnik Filijale: Stari Perkovci Župa osnovana 1789. Žc sagrađena 1826. površina 370 m2. Novi zvonik 1893. Proširena lijevo i desno do svetišta 1993. za oko 85 m2. Vjd građ. 1987./88. Površina 105 m2. Žs građen 1825. Prizemnica površine 320 m2. Obnovljen. |
- 09:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Brodsko kolo
UvodSlavonski Brod je, između ostalog, prepoznatljiv i po svojim tradicijskim manifestacijama koje u vrijeme održavanja u grad privlače veliki broj posjetitelja. Najznačajnija među njima je, za sigurno, najstarija smotra folklora u Hrvatskoj Brodsko kolo, prvi puta održana u Slavonskom Brodu 1963. godine. Ova jedinstvena i izvan okvira Hrvatske poznata manifestacija, kroz nastupe brojnih kulturno- umjetničkih društava, folklornih i pjevačkih skupina te svirača na tradicijskim instrumentima iz Hrvatske a i iz inozemstva, njeguje brodsko-posavsku, slavonsku te uopće hrvatsku tradicijsku kulturnu baštinu i promiče njezine izvorne vrijednosti. Slavonski Brod u vrijeme održavanja programa Brodskog kola živi sa svojom manifestacijom, upravo kao nekada kada se u prvoj polovici 20. stoljeća na glavnom gradskom trgu, na Dan Sv. Stipana Kralja, 21. kolovoza, igralo veliko brodsko kolo, u koje se znalo uhvatiti više stotina raskošno nagizdanih šokačkih cura i momaka, snaša i mladih ljudi, u zlatu, svili, šlingi… Središnji program 40. smotre folklora "Brodsko kolo" 29.05.2004. Donja Bebrina, 19:00 sati, Županijska smotra folklornih pjevačkih skupina, Kad zapjevam i malo zagudim. 05.06.2004. Slavonski Brod, gradski korzo, 19:00 sati, Smotra koreografiranoga folklora, To je zemlja Hrvatska. 06.06.2004. Slavonski Brod, Crkva Gospe brze pomoći, 10:30 sati, Sv. misa, blagoslov Brodskog kola te kolo u crkvenom dvorištu. 06.06.2004. Slavonski Brod, Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić, 18:00 sati, Smotra dječjeg folklora, Igra kolo maleno. 12.06.2004. Slavonski Brod, gradski korzo, 19:00 sati, Vašar kolača i folklorna večer. 13.06.2004. Slavonski Brod, zeleni pojas ispred željezničkog kolodvora, 10:00 sati, program konjogojske udruge Slavonija iz Slavonskog Broda Bijelo biserje Slavonije. 13.06.2004. Slavonski Brod, stadion Klasije: - 17:00 sati, Smotra izvornog folklora Brodsko-posavske županije, Šokadijo sve ti je na glasu. - 20:00 sati, Revija hrvatskih narodnih nošnji i Izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji. 25.11.2004. Slavonski Brod, Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić-Mažuranić, 18:00 sati, revija šokačkih nošnji Revija starog šokačkog ruha. 04.12.2004. Donji Andrijevci, 18:00 sati, Hrvatska smotra svirača na tamburi samici, Oj samice drvo javorovo, ko te sviro nikad ne bolovo. 15.12.2004. Slavonski Brod, Radnički dom, 18:00 sati, izložba 40 godina Brodskog kola i predstavljanje šeste knjige iz biblioteke Brodsko kolo, Ili pjevajte ili zasvirajte, autora Mihaela Ferića. Organizatori Brodskog kola Uz Turističke zajednice grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije te kulturno-umjetnička društva Sloga iz Sikirevaca, Kolo iz Donje Bebrine i Tomislav iz Donjih Andrijevaca kao suorganizatore manifestacije, glavni organizator Brodskog kola je Folklorni ansambl Broda. Ovaj renomirani gradski ansambl utemeljen 1948. godine, uz folklornu baštinu svoje regije Slavonije, njeguje folklor i svih ostalih krajeva Hrvatske te redovito predstavlja Hrvatsku u inozemstvu. Uz plesače različitih dobnih skupina, u sklopu Folklornog ansambla Broda djeluje i pjevačka skupina te vlastiti tamburaški sastav. Uz Brodsko kolo, Folklorni ansambl Broda suorganizira i brojne druge gradske kulturne manifestacije, poput Pokladnih svečanosti u veljači i Katarinskog sajma u studenom. |
- 08:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #
RTV servis TESLA
RTV servis TESLA vl. Antun Marijanović Braće Radića 11 35214 Donji Andrijevci tel. 035 471-094 mobilni tel 098-263-388 Servisiramo sve tipove televizora, video rekordera, satelitskih uređaja, radioaparata, autoradio aparata, monitora za PC računala i izvora napajanja PC računala. Za dodatne i podrobnije obavijesti o mogućnostima servisa nazovite broj 035 471 094 u radno vrijeme servisa (od 8 do 17 sati) ili pošaljite nam e-mail na adresu rtv-tesla@sb.tel.hr. |
- 07:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #
11.05.2004., utorak
POZDRAV!
|
|
- 11:23 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Opis bloga
Za svakoga ponešto!
Poezija
PJESMA O NOVCU U novcu moć je silna, ljubav mu treba dati: čovjeku cijenu diže, grubom će grubost sprati, s njime i šepav trči, nijemu se govor vrati, i onaj tko nema ruke hoće da novac lati. Ako je netko priprost i nema mnogo u glavi, novac od njeg mudraca i kneza lako pravi; što više posjeduješ, to si u većoj slavi; tko nema mnogo novca, nije gospodin pravi. Imaš li dosta para, imaš i sretan čas, imaš radost, užitak, papin razum i glas, kupit ćeš raj i nebo i zaradit ćeš spas; gdje je novaca mnogo, tu je blagoslov vas. Vidjeh u rimskom dvoru, u tome svetom raju, kako se svi pred novcem i klanjaju i kaju, kako s velikim slavljem njemu počasti daju i kako padaju pred njim ko pred krunom u sjaju. S pomoću novca mnogi činovi počnu rasti: biskupi, patrijarhe, doktori i sve vlasti; novac neznalicama daje crkvene časti. Zbog njega laži rastu, a istina će pasti. Novac okove kida i rešetke obara i ljute negve dere i tamnice hara; pogrebno zvono zvoni onom tko nema para. Novac širom svijeta predivna djela stvara. Mnoga sam čuda vidio i mnogi udes zao: jedni zavrijediše smrt', novac im život dao, drugi nevini bjehu, a on ih u smrt slao; netko je spasio dušu, netko u pakao pao. Znam da mnogi fratri često zboriti vole kako je novac napast i djelo vražje škole, a ipak svi za novac svoje molitve mole i opraštaju grijehe i druga djela tvore. Sve žene, i pučanke, i plemkinje iz grada, plaćene su novcem d ropkinje su blaga; ne vidjeh lijepu ženu, kojoj je skromnost draga; gdje ima mnogo para, tu je plemstvo i snaga. Novac je vješti sudac, hvaljen zbog svoga truda, i prevejan advokat, koji ti stvara čuda, on je pandur i načelnik i prisutan je svuda, majstor je svakog posla, gospodar svakog suda. Novac zidove ruši, vrh tornja seže glatko, u nevolji pomaže i zlo odnosi svako, oslobađa onog tko je u ropstvu plako; tko nema što da dade, konj mu ne trči lako. Ruiz, Juan |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||