Snooker World

Postoji mnogo teorija o pravom porijeklu biljara. Opce je prihvaceno mišljenje medu arhivistima i povjesnicarima da taj sport vuce svoje porijeklo s kraja cetrnaestog i pocetka petnaestog stoljeca od igre koja se je igrala na otvorenom prostoru, na travi. Kugle su kotrljane ili gurane u smjeru drugih kugli ili prema meti. Jedino oko cega se strucnjaci još ne slažu je od koje igre se konkretno razvila stolna igra - biljar pošto su i Francuzi, Englezi i Talijani igrali igru na otvorenom i kod svakog od tih naroda pravila i oprema kojom se igra igrala razliciti su.
U svakom slucaju, poznato je da je igre na otvorenom igrao bogatiji stalež. Moguce je zato što su igru igrali kraljevi i kraljice da je izmišljen štap kojim su se gurale loptice (naime cesto saginjanje i kupljenje loptica sigurno je smetalo "njihovim visocanstvima"!). Prvi štap koji je korišten u te svrhe bio je od drveta. Lagano zakrivljen na dnu omogucavao je guranje loptice.
Popularnost biljara u Francuskoj osjetno je porasla oko 1500. godine, a nedugo nakon englesko plemstvo preuzima taj vid zabave. Pisma i dokumenti potvrduju da je Mary, kraljica Škotske imala biljarski stol u zatvorskoj celiji kada je iščekivala svoje smaknuce zbog pokušaja ubojstva kraljice Elizabete I 1588.
Biljarska "groznica" zahvatila je i francuske kraljeve Luja XIII i Luja XIV. Veliki zaljubljenik u biljar bio je Luj XIV te je njegova zasluga što se biljar proširio Europom. Njegova privatna biljarska soba imala je 26 kristalnih lustera, 16 srebrnih svječnjaka i dva masivna biljarska stola.
Nakon što su biljarski stolovi postavljeni u klubove i gostionice biljar se proširio i medu obicne ljude. Tako je pocetkom 18. stoljeca ovaj sport dospio i do Amerike. Rani americki biljar zvao se "Cetiri kugle" (Four Ball). Igra Cetiri kugle sastojala se od udarne kugle (cue ball) i tri kugle (dvije crvene i jedna bijela).
Ime François Mingaud važno je za povijest biljara. Taj politicki zatvorenik u Parizu za vrijeme Francuske revolucije pridonio je da se na biljar gleda kao na znanstvenu disciplinu. Proucavajuci i igrajuci biljar u zatvoru shvatio je da ako zaobli vrh štapa i obloži ga kožom može bolje kontrolirati udarac i tocnije gadati kuglu. Medutim, vrh se brzo trošio i cesto se koža morala mijenjati, pa je engleski ucitelj biljara Jack Carr na vrh poceo stavljati kredu.
Prve knjige o biljaru u Europi su se pojavile puno ranije. Možda bi za nas bilo najzanimljivije spomenuti da je krajem 18. stoljeca u Becu izdana knjiga pod naslovom "Billard Spieles".
Još jedna zanimljivost vezana uz biljar je da je americki predsjednik George Washington vodio dnevnik u kojem je ocito da je i on bio zaljubljenik u biljar. Najviše što je u jednom danu izgubio bilo je 1 funta i 10 šilinga, a najveci dobitak je bio oko dolar i 75 centi.
Ovu kratku povijest biljara - igre koja je, osim zabave, mnogima postala i mnogo više, sport koji se trenira i po nekoliko sati na dan, da završim posljednjim datumom: 1978. godine "devetka" zamijenjue "Straight" na službenim profesionalnim turnirima.

1. Cilj igre
Snooker se igra sa 15 objektnih kugli koje nisu numerirane i sve su crvene boje (zovu se crvene), 6 objektnih kugli drugih boja koje isto nisu numerirane (zovu se obojane) i sa bijelom kuglom s kojom se gadaju ostale kugle.
Cilj igre je zabiti kugle u rupe ispravno po pravilima i pritom prikupiti vise bodova od vaseg protivnika.
Objektne kugle imaju sljedece bodovne vrijednosti: crvena - 1, zuta - 2, zelena - 3, smeda - 4, plava - 5, roza - 6, crna - 7.

2. Pravila za pocetno razbijanje
- Igra pocinje sa bijelom kuglom u ruci u polukrugu na celu stola (tako da igrac koji zapocinje igru moze staviti kuglu bilo gdje unutar tog polukruga).
- Pravila za pocetno razbijanje su ista kao i kada igrac izvrsava normalan udarac tokom igre.

3. Pravila igre u snookeru
Igrac koji je na redu za pucanje mora prvo pogoditi jednu od crvenih kugli.

Svaki se udarac mora izvrsiti unutar vremena od 60 sekundi inace se dodjeljuje prekrsaj.

Udarac je ispravan kada je sljedeca dozvoljena meta crvena kugla i:
- Bijela kugla nije usla u rupu.
- Bijela kugla prvo udari crvenu kuglu.
- Samo su crvene kugle usle u rupu.
Inace je udarac prekrsaj prema snooker pravilima.

Ako je Udarac u crvenu kuglu ispravan onda:
- Ako niti jedna crvena kugla nije usla u rupu onda na red dolazi sljedeci igrac.
- Ako igrac zabije crvenu kuglu dobiva onoliko bodova koliko je vec crvenih kugli do tada zabio. Sljedeci ispravan udarac mora biti neka od obojenih kugli (pogledaj pravila sljedece tocke).

Kada je sljedeca dozvoljena meta obojena kugla udarac je ispravan ako:
- Bijela kugla ne ude u rupu.
- Na stolu ima jos uvijek crvenih kugli kada bijela kugla prvo udari obojenu kuglu.
- Nema vise crvenih kugli kada je prvo udarena obojena kugla sa najmanjom vrijednosti.
- Samo kugla koja je prva udarena sa bijelom kuglom smije uci u rupu.
Inace se dodjeljuje prekrsaj.

Kada je je udarac u obojenu kuglu ispravan onda:
- Ako nije usla niti jedna kugla sljedeci igrac preuzim igru.
- Kad se zabije obojena kugla bodovi igraca se povecaju za onoliko koliko vrijedi zabijena kugla. Tada je sljedeca dozvoljena meta crvena kugla. Ako na stolu nema vise crvenih kugli, tada je sljedeca dozvoljena meta kugla koja vrijedi najmanje bodova.

4. Prekrsaji u snookeru
Ako je udarac prekrsaj tada drugi igrac dobiva nagradne bodove:
- 4 boda ako bijela kugla ude u rupu.
- 4 boda ako udarac nije izvrsen unutar 60 sekundi
- Ako bijela prvo pogodi krivu kuglu onda onoliko bodova koliko ta kugla vrijedi.
- Ako prvo u rupu ude kriva kugla onda onoliko bodova koliko ta kugla vrijedi.
Kada udarac prouzroci nekoliko prekrsaja onda protivnicki igrac dobiva onoliko bodova koliko vrijedi najvredniji od tih prekrsaja.
Prekrsaj vrijedi najmanje 4 boda.

Nakon sto je napravljen prekrsaj sljedeci igrac moze
- gadati prvo koju god kuglu hoce
- predati igru natrag protivnickom igracu

5. Pravila za kraj igre
Kada je jedina kugla koja je ostala na stolu crna kugla i:
- Zabijena je sa sljedecim ispravnim udarcem.
- Sljedeci udarac je prekrsaj.