srijeda, 28.12.2011.
Kultura (i divna raskoš) stola
U vremenu brze hrane i recesije, tko još postavlja raskošne stolove i organizira bogate večere?
A dekoracija stola nekada je odražavala status i ukus domaćina i obvezni su bili skupi servisi za jelo, bogate dekoracije, efekti pri posluživanju deserta, čak i krajolici i arhitekture načinjene od šećera.
Kako se dekoracija mijenjala od druge polovice 18. stoljeća, pa do prve polovice 19. stoljeća svakako treba pogledati kroz izložbu "Umjetnost stola", postavljenu u muzeju Marton.
Muzej Marton prvi je privatni muzej u Hrvatskoj, a u njegovom su fundusu brojne umjetnine iz navedenog vremena.
Foto: Muzej Marton, Katarinin trg 2
U sklopu ove izložbe postavljeni su stolovi iz vremena rokokoa, bidermajera i neoklasicizma. Kustos je otkrio kako u drugoj polovici 19. stoljeća na stolu nije bilo čaša, a svijeće su bile postavljene na velikom urešenom zrcalu. Zrcalo je služilo zbog estetike, ali i da pojača svjetlost svijeća koje su bile jedino osvjetljenje iz tog vremena. Čašu je iza svakog gosta držao samo njegov konobar, koji bi pićem poslužio gosta u trenutku kada on zaželi.
Foto: Rokoko stol ( druga polovica 18. stoljeća )
U staklenim vitrinama muzeja nalaze se brojne prekrasne porculanske šalice, tanjurići, tanjuri, posude za juhu i slatkiše. Iznimno je vrijedna kolekcije Sevres porculana, ali je očaravajuća kolekcija ruskog porculana.
Foto: Porculansko posuđe
Prekrasni drveni ormari i ormarići pronašli su mjesto na ovoj izložbi, kao i sjajne slike. Portreti su to muškaraca, žena, djece, ali i prikazi prekrasnih krajolika.
Foto: Lakirani drveni ormari i jedan od brojnih portreta
Pozlaćeni satovi od drveta iznimne su ljepote i prava remek-djela svojih majstora.
Foto: Stojeći sat, Francuska početak 19. stoljeća
Ono što možda najviše oduševljava posjetitelje je dio izložbe sa staklenim predmetima. Riječ je o staklu iz doba bidermajera koje je načinjeno uglavnom u češkim radionicama. Tek su rijetki primjerci iz staklane Osredek iz blizine Samobora.
Foto: Rukom oslikani stakleni uporabni predmeti
Svi ljubitelji umjetnina iz ovoga vremena, ali i estete i ljubitelji lijepog i ukusnog uživaju u ovoj izložbi. U raskoši možete uživati do prvog dana veljače.
- 14:46 -
četvrtak, 22.12.2011.
Renesansa u Klovićevim dvorima
Preporod je u Klovićevim dvorima, možete pogledati djela Tiziana, Tintoretta i Veronesea.
Ovi majstori svakako zaslužuju pažnju svih ljubitelja umjetnosti. Izložba sadrži sakralne slike koje su ovi majstori slikali za hrvatske naručitelje, za domaće biskupe i opate.
Foto: Plakat izložbe majstora renesanse
U tom je aspektu ova izložba, osim po ljepoti djela, vrlo važna i zato što govori o stanju u našim gradovima u tom vremenu i o tome kako su i naši svećenici slijedili tadašnji europski trend i naručivali slike od majstora.
Izložba “Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesansne ljepote” sadrži radove slikane na platnu i na drvetu od 1450. do 1590. godine.
Tiziano Vecelli bio je vođa škole venecijanske renesanse u 16. stoljeću. On slika portrete i pejsaže s mitološkim i vjerskim temama. Smatra se najvažnijim umjetnikom na prijelazu iz renesanse u barok.
Tintoretto je talijanski manirist koji vrlo rado slika djela velikih dimenzija, no i portrete i mozaike.
Paolo Veronese bavio se biblijskim i mitološkim temama. Takve teme, kao što sam navela, prevladavaju izložbom. Centralni lik slika je najčešće Bogorodica s djetetom, a uz nju se pojavljuju brojni svetci i mučenici. Na brojnim sam slikama prepoznala Svetog Bartolomeja izbodenog strijelama i čini se da je on kao motiv slika bio vrlo tražen u to vrijeme. Inače, taj je svetac na naredbu cara Dioklecijana izboden strijelama, a danas se smatra zaštitnikom lovaca, vojnika i policajaca- jer je i sam bio vojnikom.
Foto: Izložbeni prostor s posjetiteljima
Izložba bi one koji nisu stručnjaci za umjetnost mogla privući zbog ljepote i posebnosti djela, posebice slika na drvu. Boje su vrlo lijepe, prikazi su tipično plošni i djela su to prave talijanske renesanse. Ono što dodatno privlači jest činjenica da su to slike stare pet stotina godina i kako su naručene od strane domaćih svećenika i ljubitelja umjetnosti za domaće crkve, a dugo su vremena bile u crkvama i samostanima diljem Hrvatske.
Kako je autor izložbe Radoslav Tomić predstavio renesansu na Jezuitskom trgu možete pogledati do 22. siječnja.
Foto: Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4
- 14:35 -
ponedjeljak, 12.12.2011.
Advent u Zagrebu
Zagreb se po svojoj blagdanskoj urešenosti i blagdanskom duhu može natjecati s najvećim svjetskim metropolama. Prosinac je prepun događaja na svim punktovima u gradu.
Foto: Štandovi u Bogovićevoj
Božićni sajam i kućice prepune suvenira, licitarskih srca, gastronomskih užitaka ponovno su u Bogovićevoj i Gajevoj ulici. Njega već niz godina organizira Hrvatska gospodarska komora, a sajam je prilika malim obrtnicima da pokažu svoj rad i ostvare prodaju svojih proizvoda. Većina njih na sajmu izlaže već nekoliko godina.
Ima za svakoga po nešto: kolača, slatkiša, suhomesnatih proizvoda, sireva, suvenira, proizvoda od keramike, kamena, božićnih ukrasa...
Velik broj izlagača dijeli prodajni prostor s drugim obrtnikom, kako bi lakše pokrili troškove. No ističu kako su zadovoljni prodajom, kako su zahvalni na dobrim vikendima. Kažu kako se recesija osjeti, no nije ništa lošije od prošle godine za početak.
Gospodin Nuri Ziberin iz Slavonskog broda izlaže slastice poput Rahatluka i ušećerenih badema. Na njegovom je štandu uvijek prometno.
-„Strance privlače takvi proizvodi, iznenađuje ih što takve proizvode mogu kupiti kod nas. A i domaći se žale kako takve stvari više nemaju gdje kupiti.“- objašnjava obrtnik Ziberin kojem je ovo šesto sudjelovanje na sajmu.
Njegova susjeda, gospođa Poljak iz Broda prodaje kulen. Kaže kako je vrlo zadovoljna i iz tog razloga dolazi već treću godinu prodavati svoje proizvode.
Foto: Gospodin Ziberin i gospođa Poljak na svom štandu
Gospođa Snježana ukrašava predmete. „Ja crtam i pišem po svemu što mogu.“- opisuje svoje proizvode. Ona je izlagačica već šest godina. „Naravno da dolazim jer očekujem zaradu, ima još vremena, pa ovdje smo do Sveta tri kralja.“
Foto: Šareni štand gospođe Snježane
Video: Šetnja šarenim štandovima
Do tada svakako prošećite štandovima u centru, no ne propustite ni adventski program na glavnom trgu. Ondje će svakoga dana nastupati zborovi, kulturno- umjetnička društva, mnogi gosti iznenađenja, a i djed Božićnjak.
Na Zrinjevcu će tijekom ovog posebnog mjeseca biti predstavljeni brojni glazbeni programi, u kućicama će se prodavati unikatni suveniri i božićni ukrasi, a moći će se kušati brojni zagrebački specijaliteti. Sličan program moći ćete pratiti na Trgu žrtava fašizma, a na Britancu održavaju se svakoga dana koncerti, sajmovi, kulturna događanja, promocije hrvatskih gastronomskih proizvoda, radionice i prezentacije.
U advent su uključena kazališta, muzeji i galerije. Više informacija doznajte na www.adventzagreb.com.
Foto: Okićeni Zrinjevac i štandovi
- 08:00 -
petak, 09.12.2011.
Na klapske pjesme pjevale tisuće u zagrebačkoj Areni
Tomislav Bralić i klapa Intrade napunili najveću sportsku arenu u Hrvatskoj
Foto: Klapa na pozornici
Tko kaže da Hrvati slušaju samo turbofolk? Sinoć je tri sata klapa Intrade pjevala svoje stare, ali i najnovije pjesme zajedno sa svojom publikom. Prepuna Arena iskazala se u poznavanju njihovih pjesama- od pjesme "Croatio iz duše te ljubim", preko "Ne damo te pismo naša", do "Zore bile".
Scenografiju je činio prikaz malog dalmatinskog trga, koja je uz klapsku pjesmu donijela duh Dalmacije u glavni grad. Razdragana publika čas se veselila uz vesele stihove, čas padala u sjetu uz one nostalgične i tužnije.
Kao gosti klape nastupili su i Zorica Kondža, Nina Badrić, Tony Cetinski i Oliver Dragojević.
Foto: Nastup Olivera Dragojevića
"Volim slušati klape, a najviše ni se svidjelo kada je pjevala Nina Badrić, a u Areni su ugasili sva svjetla. Publika je tada upalila svjetla mobitela i upaljača,a to je uz pjesmu bio pravi doživljaj!"- rekla je gospođa Karmen iz Zagreba.
Foto: Nina Badrić, gošća koncerta
Zadarska klapa „Intrade“ djeluje još od 1985. godine. Danas je jedna od najpopularnijih klapskih skupina u Hrvatskoj. Osim klapskih pjesama, na njihovom se repertoaru nalaze i brojne dalmatinske šansone.
Video: Tony Cetinski i Oliver Dragojević "Morski vuk"
- 17:49 -
četvrtak, 01.12.2011.
VATRA! VATRA! VATRA! VATRA! VATRA! VATRA!
Na što prvo pomislite kada čujete riječ: „Vatra“? Na što god da pomislili, zasigurno ne razmišljate često o tome koliku je ulogu vatra odigrala u životu čovjeka.
O tome koliko je čovjek povezan s vatrom još nekoliko dana možete vidjeti u Etnografskom muzeju. Ondje je postavljena izložba „Vatra“, a autorice izložbe su Aida Benko, Mirjana Randić i Marija Živković.
Foto: Izložba "Vatra"
Izložba se sastoji od nekoliko cjelina, a svaka tematski prikazuje ulogu vatre za čovjeka.
Na samom početku vatra je povezana sa Zemljom. Vatra je sastavni dio Zemlje, povezana je sa Suncem, munjama, vulkanima i požarima.
Foto: Umjetnička projekcija
Nakon toga su autori izložbe vatru povezali sa svakodnevnim životom čovjeka. Vatra čovjeku služi za ogrjev, pripremu jela, ona mu je ognjište, ali i svjetlo.
Foto: Ognjište
Foto: Peći za grijanje
Čovjek rabi vatru u svome poslu. Ona je važna pekarima, tokarima, lončarima. Ona je važna za obrte, ali industriju.
Foto: Mijeh kojim tokar raspiruje vatru
Foto: Ribarima je vatra nekada bila potrebna za noćni ribolov
Religija i duhovnost čvrsto su vezani za vatru. Ona je važan simbol u svim velikim religijama, ali i životnim običajima.
Foto: Kućni oltar kakvog rabe hinduisti
Foto: Židovska menora
Vatra se upotrebljava u svetkovinama, svečanim trenutcima. Ona označava slavlje, važne trenutke- kao u vatrometima.
Foto: I svijeća kao simbol vatre
Čovjek je vatru upotrijebio i kako bi si načinio zlo. Vatra je sredstvo ratovanja, nanošenja boli i zla.
Foto: Umjetnička instalacija o zlu čovječanstva
No vatra nije bezazlena. Kada se otme kontroli, čovjek se protiv vatre mora boriti. Za to su zaduženi, naravno, vatrogasci.
Foto: Vatrogasne kacige kroz povijest
Izložbu možete pogledati do 15. prosinca. Razno vrijeme muzeja je od 10 do 18 sati utorkom, srijedom i četvrtkom. Od petka i tijekom vikenda muzej je otvoren od 10 sati, pa sve do 13. Ponedjeljkom je zatvoren.
Foto: Umjetnička instalacija s projekcijskim prikazom
- 15:22 -
