Matične stanice
Matične stanice
autor:
Ivan Skelin, dr. med.
Što su matične stanice?
Pojednostavljeni odgovor bi bio: to su stanice teoretski sposobne diferencirati se u bilo koji tip ili razvojni stadij stanica, od preko 200 koje nalazimo u odraslom organizmu.
Gdje ih nalazimo?
Najočitiji ali i najkontroverzniji izvor ljudskih matičnih stanica (hMS) je ljudski embrio. U mnogim laboratorijima širom svijeta one se uzimaju iz embrija u stadiju blastociste, kada je embrio star 5-7 dana i sastoji se od 60-100 stanica.
Bogat izvor hMS je i krv koja istekne iz pupkovine pri njenom presijecanju nakon poroda.
I u odraslom organizmu nalazimo hMS.
Potencijalni izvor hMS bili bi i terapeutski klonovi, ali je ta mogućnost za sada i tehnički neostvarena i izvor moralnih dvojbi.
Alogene(od neidentičnog davatelja) i autologne(vlastite) hMS već se koriste kao presatci. Njihova je svrha, kao i kod presađivanja koštane srži, obnova krvotvornog sustava uništenog intenzivnom kemoterapijom koja se koristi u liječenju hematoloških i drugih malignih bolesti.
U SAD i nekim drugim zemljama već postoje banke krvi iz pupkovine, u koje roditelji tek rođenog djeteta mogu,uz plaćanje, pohraniti na čuvanje djetetovu pupčanu krv.Ona je vrlo bogata matičnim stanicama,a inače bi bila izgubljena. Svrha tog postupka bila bi dostupnost autolognih hMS u slučaju da ih dijete zatreba u bilo kojem trenutku u životu.
Ukoliko ta osoba doživi i vrijeme kada medicinska znanost bude u stanju iz hMS uzgojiti funkcionalna tkiva i organe, korist od pohranjivanja krvi iz pupkovine još je očitija.
Tada bi ta osoba imala organ ili tkivo imunološki potpuno podudaran za presađivanje.Time bi izbjegla poznate rizike (traženje imunološki podudarnog davatelja, imunosupresivnu terapiju, mogućnost odbacivanja presatka).
ZA I PROTIV
Prilikom uzimanja hMS iz embrija, embrio biva uništen, i ta činjenica je izvor brojnih rasprava o etičnosti i dopustivosti tog postupka.
Njegovi zagovornici koriste argumente o ogromnim potencijalnim koristima za milijune ljudi koji su paralizirani,ili boluju od raznih neuroloških bolesti(mb. Parkinson, mb. Alzheimer, ALS…), od dijabetesa tipa 1,za one koji umiru ne dočekavši podudaran organ za presađivanje itd.
Također kao argument spominju i to što u momentu uzimanja hMS iz embrija još nije razvijena ni osnova embrionalnog CNS-a(središnjeg živčanog sustava), pa shodno tome ne smatraju embrio ljudskom jedinkom, nego nakupinom stanica.
Protivnici ovog postupka kao glavni argument ističu da ljudski život počinje začećem i da je shodno tome ovakav postupak ubojstvo.
Oni također ističu svaki iole nagovještaj o upotrebljivosti hMS iz odraslih organizama. Te su stanice od većine znanstvenika smatrane daleko težim za prikupljanje i usmjeravanje od embrionalnih hMS.Smatra se i da su ograničenog potencijala i da ih je teže održati u staničnoj kulturi.
Treba napomenuti da je ova rasprava samo još jedno poglavlje u raspravi o pobačaju, umjetnoj oplodnji, kloniranju itd.
Kršćanske crkve se gotovo bez iznimke protive ovakvom postupku, što je i papa Ivan Pavao II javno iznio.Američki predsjednik Bush, osoba s vrlo širokim ovlastima u zemlji koja godišnje milijardama dolara financira znanost, također je protivnik ove ideje.
2001. godine Bush je donio kontroverzan zakon, koji je predmet snažne kritike znanstvene zajednice, kako one akademske tako i one u privatnom sektoru(okupljene u BIO-Biotechnology industry organisation). Prema tome zakonu, novcem američkih poreznih obveznika moći će se financirati samo istraživanja na već postojećim linijama hMS, kojih prema američkoj vladi u svijetu ima 64.
Većina znanstvenika to smatra drastičnim ograničenjem, tvrdeći da su ove linije nedovoljan temelj za daljnja istraživanja.
Bilo kako bilo, tek bi znatniji pritisak udruga pacijenata ili čvršća naznaka korisnosti hMS mogli dovesti do promjene ovakve odluke.
Možda najbolji primjer pritiska pacijenata je poznati glumac Christopher Reeves. Nekada je posudio lik Supermanu, filmskom junaku koji ne samo što je hodao, nego i letio, zaustavljao vrtnju Zemlje itd.Ironija života htjela je da Reeves 1995. nakon pada s konja ostane paraliziran od vrata naniže, tako da mu je i disanje omogućeno samo uz pomoć aparata.
Svu svoju energiju i volju za životom, kakvu vjerovatno poznaju samo osobe u sličnoj situaciji, Reeves je uložio u kampanju promicanja istraživanja za koja se nada da bi mu mogla vratiti kvalitet života.
"Oh, to be a mice"(eh,da mi je biti miš), bio je njegov komentar na izvještaje da su miševi kojima je eksperimentalno presiječena leđna moždina prohodali nakon terapije matičnim stanicama.
Veliki potencijal hMS za sada je jedini tračak nade za mnoštvo ljudi u sličnoj situaciji. Zbog toga su razne udruge pacijenata dale veliku podršku ovim istraživanjima.
Odgovor na to tko je u ovim sporenjima bliže istini vrlo je relativan.
ZAKLJUČAK
U svakom slučaju, potraga za načinom kako hMS usmjeriti u diferencirane stanice koje će biti funkcionalne nakon presađivanja u živi organizam u punom je jeku.
Po strasti s kojom se toj potrazi pristupa,ova potraga podsjeća na onu srednjevjekovnih alkemičara za "kamenom mudrosti". Tada je cilj bio bilo koji metal pretvoriti u zlato,a danas petvoriti hMS u željenu vrstu funkcionalnih stanica.
Sama promjena cilja ukazuje da je čovječanstvo shvatilo kako je zdravlje važnije od žutog metala.
Glavni izvor straha od presađivanja hMS je mogućnost da one, kad se jednom nađu u organizmu, rastu nekontrolirano i formiraju tumore. Treba reći da ova pojava na životinjskim modelima do sada nije uočena.
Drugi je, praktični problem, naročito izražen kod pokušaja da se presađivanjem hMS nadoknadi izgubljeno živčano tkivo.Da bi presadak hMS bio funkcionalan, novonastale živčane stanice morale bi se svojim aksonima vrlo precizno uvezati s okolinom, poput onih na čije upražnjeno mjesto dolaze.
Bilo kako bilo, od svih prepreka i sumnji svakako je jača ljudska nada.
Ne treba zanemariti ni ogromnu financijsku dobit za one koji bi prvi na tržište uspijeli iznijeti funkcionalan proizvod.
U godinama i desetljećima koji slijede, svakako ćemo biti svjedoci razvoja priče o matičnim stanicama. Naravno, sve nove i pouzdane informacije moći ćete naći na našoj stranici.
|
