Šegrtski zapisi

nedjelja, 03.11.2019.

Šegrtski razgovori – dr. sc. Dinko Župan




Započeo je novi projekt Muzeja „Belišće“ Šegrtski razgovori. Objavljivat će se razgovori sa stručnjacima i ljudima koji mogu puno toga reći o povijesti, kulturi i gospodarstvu Slavonije, Srijema i Baranje na youtube kanalu Šegrtski zapisi, internet i facebook stranici Muzeja „Belišće“.


Šegrtski razgovori - dr. sc. Dinko Župan


Prvi gost je bio dr. sc. Dinko Župan koji je u prvom dijelu razgovora progovorio o razvoju školstva, takozvanim julijanskim školama tijekom Austro-Ugarske Monarhije u slavonskoj Podravini, takozvanoj mađarizaciji, reviziji u povijesti, odnosu povjesničara prema povijesnim izvorima i o mnogim drugim temama.


Dinko Župan je viši znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest - Podružnica Slavonije, Srijema i Baranje. Proučava povijest školstva i kulturnu povijest 19. stoljeća.

Oznake: Muzej "Belišće", povijest, školstvo

03.11.2019. u 14:20 • 1 KomentaraPrint#

petak, 22.02.2019.

Vremeplov: Središta župa u močvarama i šumama


Foto: Središta župa 18. i 19. stoljeća

Valpovo, Donji Miholjac, Belišće, Bizovac, Koška, Veliškovci, Šljivoševci, Viljevo, Petrijevci i još neka naselja Valpovštine i Miholjštine povezuje status župnog središta.

Proučavajući povijest župa Valpovštine i Miholjštine tijekom zadnja četiri stoljeća možemo uočiti promjene uzrokovane političkim, gospodarskim i okolišnim čimbenicima. Tijekom 17. stoljeća isusovac Bartol Kašić i drugi vizitatori prolazili su slavonskom Podravinom i usput posjetili središta župa. Ona se nisu nalazila u tadašnjim središtima osmanske vlasti – Valpovu, Moslavini, Koški nego u Kuzmincima kod Ladimirevaca, Križevcima kod Satnice, Križevcima kod Brođanaca, Viljevu i u drugim naseljima okruženima šumom i močvarama. Kao iznimku možemo navesti središte osmanske nahije (o.a. nahiju možemo usporediti uz određene stručne „ograde“ s općinom ili gradom) Karaš – Karaševo koje je bilo središte župe, ali i središte istoimene nahije.

Video: Crkve I. dio

Jedan je od vizitatora Nikolić naveo u svojem izvještaju opise drvenih i kamenih crkava. Kao primjer spomenuo je čak dvije crkve u Bocanjevcima. Crkva je od kamena bila posvećena Svetom Lovri, a crkva od drveta Svetoj Jeleni. Na temelju izvještaja komorskih popisivača koncem 17. stoljeća kada su Valpovština i Miholjština bile pod habsburškom vlašću možemo u interpretacijama toga razdoblja navesti i položaj nekoliko crkava. Neke su od njih bile takozvane matične crkve katoličkih župa, neke „temelj sukoba“ između kalvina i katolika, a neke filijalne crkve. U Valpovu su se tada nalazile dvije crkve. Jedna od drveta, a druga zidana u ruševnom stanju. Nešto sjevernije i istočnije dvije su nekadašnje crkve bile u još lošijem stanju. Između Šaga i Narda naišli su na ostatke ostataka nekadašnje zidane crkve na prostoru napuštenog naselja Merčinci. U sličnom je stanju pronađena i crkva sjeveroistočno od današnjeg grada Belišća na prostoru napuštenog naselja Skela (o.a. selo je po svemu sudeći napušteno tijekom osmansko-habsburških sukoba tijekom 1680-ih i 1690-ih godina). Sudbina prožeta ognjem i mačem nije zaobišla niti crkve u zapadnijim dijelovima osamnaestoljetnog valpovačkog vlastelinstva. Komorski popisivači su koncem 17. stoljeća tijekom prolaska kroz Sveti Đurađ i Poreč (o.a. današnji Miholjački Poreč) ugledali ruševne zidane crkve.

Za razliku od navedenih zidane su crkve u Marjančacima i Miholjcu (o.a. nekadašnji Šokac, a današnji Donji Miholjac) bile u dobrom stanju, ali bez krova. Zidane, pokrivene i u dobrom stanju bile su crkve u Viljevu, Marijancima i Sgregorijancima (o.a. Sgregorijanci su se nalazili između Šljivoševaca, Lacića i Beničanaca). Mnoga su tadašnja naselja bila bez crkve ili kapele, što će se promijeniti tijekom sljedećih desetljeća. (Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017.)

Oznake: povijest, Valpovština, Miholjština

22.02.2019. u 18:30 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 03.02.2019.

Ušorena sela slavonske Podravine – jedna od prvih u Slavoniji?!


Foto: Baština slavonske Podravine

Interpretacijom dijela povijesnih izvora iz prve polovice 18. stoljeća možemo doći do teze da su ušorena sela slavonske Podravine jedna od prvih u Slavoniji.

„Ušorena naselja, odnosno nizna naselja duž kopnenih prometnica sve se više pojavljuju diljem Slavonije kako je odmicalo 18. stoljeće pa tako i na području osamnaestoljetnog vlastelinstva Valpovo. Iz tog razloga na zemljovidima iz 1780-ih godina možemo uočiti neusporedivo više ušorenih naselja nego na zemljovidima 1730-ih godina. Promatrajući stariji zemljovid, već se kao ušorena naselja prikazuju Koška, Lacići pa najjugozapadnije, odnosno najisturenije koje je bilo svojevrsni poluotok vlastelinstva Šaptinovci i Kapelna.“

Youtube kanal:

Šegrtski zapisi - Vrste naselja

Tijekom druge polovice 18. stoljeća i dalje „za naselja Šag, Ladimirevci i Bocanjevci možemo i dalje reći da su nizna naselja bez pravilne parcelacije, tj. ušoravanje nije do kraja provedeno. Za razliku od navedenih za naselja se poput Čađavice, današnje Podravske Moslavine, Viljeva, današnjih Podgajaca Podravskih, Koške i Bizovca može reći da su nizna naselja izrazito pravilne parcelacije, odnosno da je ušoravanje kod njih itekako uzelo maha. Sva su ta u potpunosti ušorena naselja smještena na dvije važne kopnene prometnice. Jedna je već nekoliko puta opisivana koju u knjizi nazivamo sjeverni kopneni put, odnosno prometnica koja je spajala Osijek, Valpovo i tadašnji Šokac Miholjac i druga koja je spajala Osijek i Našice. Na drugoj su smješteni Koška i Bizovac. Oko obaju se naselja može primijetiti manje šumskih površina nego prije. To, naravno, nije sprječavalo da se i u drugoj polovici 18. stoljeća pojavljuju močvare iako je nestalo mogućnosti kombinacije šuma i rijeka jednako kao močvara. Kao primjer možemo navesti prostor između Ladimirevaca i Bizovca koji je i dalje često bio pod vodom od pritoka rijeka Karašice i Vučice pa je čak i kopneni put između naselja danima bio izvan upotrebe.“ (M. Sučić, Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017.)

Oznake: povijest, Valpovština

03.02.2019. u 11:58 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 13.01.2019.

Vremeplov: Gusari „zelenog mora“ u Slavoniji


Foto: Razbojnici i močvare ruku pod ruku u 18. stoljeću

Dok su svima poznati gusari Kariba i Atlantskog oceana koji su dobili „svoje“ romane (Otok s blagom, Crni gusar), filmski serijal Pirati s Kariba i legendarni Robin Hood, o „našim gusarima“ zelenog mora šuma i močvara Slavonije gotovo uopće nema govora.

Youtube kanal:

O razbojništvu u Slavoniji

Sredina je 1720-ih godina, Petar II. Antun Hilleprand von Prandau gospodari već nekoliko godina s nekoliko desetina naselja, šumskim i močvarnim prostranstvima na prostoru današnje Valpovštine i Miholjštine. Južno od rijeke Vučice do rijeke Vuke stvarali su mu glavobolju sve učestalije akcije mnogobrojnih razbojničkih skupina, gledano iz kuta vlastelina Hillepranda i njegovih pandura. Svojim djelovanjem na prostoru valpovačkog vlastelinstva tvorili su svojevrstan bumerang – od Čađavice i Kapelne preko Koške i Bizovca do Brođanaca i Budimaca. Kako se može uočiti, sva su nabrojana naselja i okolica bili udaljeni od glavnog kopnenog puta Petrijevci – Valpovo – Šokac Miholjac i od gospodarske žile kucavice rijeke Drave. Glavobolja se toliko pojačala da je vlastelinska uprava „u suradnji s vojskom iz Osijeka spalila i srušila čitavo selo 1725. godine i pri tome zaustavila širenje razbojništva na nekoliko godina.“ Bilo je spaljeno naselje Vrpolje (naziv koji se češće koristio prema trenutačno dostupnim izvorima), odnosno Kapelna (naziv koji se koristi i danas). To je naselje procijenjeno kao epicentar mnogobrojnih pljački.

„Razvoj se razbojništva nastavio i sredinom 1730-ih godina na istome području kao i 1720-ih godina. Tijekom jedne je od pljački do trideset razbojnika otišlo do Petrijevaca i opljačkalo nekoliko obitelji u jednom od najvećih naselja vlastelinstva. Potom se pokrenula potjera od strane vlastelinske uprave koja je trajala tijekom prvih mjeseci 1735. godine kroz šume kod Bizovca, Koške pa sve do Podgorača i rijeke Vuke. Tijekom jedne je od mnogobrojnih potjera u ožujku 1735. godine jedan od pandura poginuo utapanjem u močvari.“ (M. Sučić, Između motike i mača… Podravina, 2016.)

Nameće se nekoliko pitanja, a neka su i – tko su ti razbojnici i što je uzrokovalo njihove pljačkaške pohode poput jednog u Habjanovce kada su oteli nekoliko ljudi i konje ili kada su opljačkali plemiće između Bizovca i Koške?

„Proučavajući razdoblje prve polovice 18. stoljeća s vremenom počinje sve učestalije traženje nameta od strane zemljišnog gospodara Hillepranda i njegovih službenika. U prvom se redu misli na naturalna davanju, ali i na tlaku i desetine. To je bio uobičajen način ponašanja među vlastelinskim upravama diljem područja koji su nekada bili pod osmanskom vlasti (o.a. Slavonija, Srijem, Baranja). Takvom su opskrbom poljoprivrednim proizvodima lakše sudjelovali na tržištu od Banata, preko Slavonije i Baranje pa sve do Austrijskih nasljednih zemalja…

Primjer je za navedeni međuodnos (o.a. između kmetova i vlastelina) pravilnik o dužnostima podložničkih obitelji vlastelinstva Valpovo od 5. svibnja 1723. godine. U nekim se od točaka navodi da svaki muški punoljetni podložnik treba izvršiti dvanaest dana godišnje tlake, a ako je držao i konje ili volove davao je i četiri dana tlake s potonjim životinjama. Ako se usporedi s dužnostima koje su proizlazile iz odluka Caraffine komisije (o.a. komisije koja je donosila odluke o davanjima kmetova početkom 18. stoljeća) može se uočiti da su podložnici izvršavali obveze u novcu i da im je pravilnik bio svojevrstan šok koji je dodatno utjecao na pogoršanje životnih uvjeta.

Sve će spomenuto tijekom 1730-ih i 1740-ih godina utjecati na razvoj razbojništva. Ono je dodatno ometalo gospodarski razvoj diljem Slavonije pa i na vlastelinstvu Valpovo. Sve se opisano razvijalo i na drugim slavonskim vlastelinstvima pa stanje na valpovačkom vlastelinstvu nije bilo odstupanje od pravila. Vlastelinski službenici su često bili i u službi Dvorske komore što je dodatno utjecalo da se ne provodi sankcioniranje nepravilnosti i nepoštivanje urbarijalnih regulacija Uz razbojništvo se javljaju i mnogobrojne tužbe od strane podložničkih obitelji. Žalili su se komisijama koje su često organizirane od Dvorske komore, ali i vojne vlasti. Veliki se broj tužbi od strane podložnika skupljao tijekom 1736. godine. U njima se prvenstveno progovaralo o velikim poreznim opterećenjima. Razvoj gospodarstva je još više patio i zbog niske produktivnosti i nedovoljne proizvodnje. Važno je spomenuti da su neke podložničke obitelji migrirale u zapadnije dijelove Habsburške Monarhije ili u krajeve južno od Save, to jest u Osmansko Carstvo. Svi oni koji bi ostajali na području vlastelinstva Valpovo i pri tome postajali razbojnici u većini su slučajeva shvaćani od vlastelinske vlasti i drugih podložnika kao razbojnici dok se ne bi stvorila kritična masa nezadovoljnih podložnika na pojedinom dijelu vlastelinstva. O tome je izvještavao i general Khevenhüller tijekom 1733. godine. U jednom je izvještaju vladaru Karlu VI. napomenuo da su podložničke obitelji zbog prekobrojnih nameta postajali razbojnici

Životni uvjeti su se tijekom 1740-ih godina još više pogoršali. Pogotovo kada se uzme u obzir da se pokrenuo i trajao rat za habsburšku baštinu u kojemu je sudjelovao i veliki broj vojnika s prostora Vojne krajine koja se rasprostirala uz rijeku Savu. Sudjelovali su i prisilno regrutirani pojedinci iz razbojničkih skupina i podložnici čiji je nedostatak još dodatno utjecao na povećanje gospodarskih problema koji su opet imali za posljedicu sve raširenije pobune. One nisu zaobilazile niti prostor valpovačkog vlastelinstva. Tome se kao i prije u prvom redu htjelo stati na kraj osnivanjem komisije na čelu koje je 1743. godine bio Engelshofen. Glavni je cilj komisije bio taj da uoči stanje prije moguće inkorporacije Slavonije i Hrvatske. Isto su kao i prijašnji putovali u mnogobrojna naselja diljem Slavonije pa tako i u Valpovo gdje je podložničko stanovništvo iznosilo žalbe u srpnju i kolovozu 1743. godine.“ Iz toga razdoblja poznati su Trenkovi panduri „u kojima je sudjelovalo i do dvije tisuće ljudi. Trenkovi panduri su samim svojim postojanjem i djelovanjem na mnogobrojne načine uzrokovali negativne posljedice. U prvom redu su financirani od strane slavonskog podložničkog stanovništva. Kao drugo, a što je već spomenuto pripadnici pandura koji su prisilno regrutirani među razbojnicima, ali i podložnicima što je za posljedicu imalo nedostatak muške radne snage za uglavnom poljoprivredno orijentirano stanovništvo. U dovoljnoj mjeri govori i pretpostavka da se između 80% i 90% europskog stanovništva samo bavilo i živjelo od ratarstva ili stočarstva tijekom ranoga novoga vijeka, a što je vidljivo i iz provođenih popisa od strane Dvorske komore na prostoru Slavonije kao i vlastelinstva Valpovo…

Uzimajući u obzir strogost koja se provodila među unovačenima se javljalo i nezadovoljstvo pri čemu su se nakon nekog vremena u većini slučajeva vraćali u svoj rodni kraj. Oni su zapravo dezertirali. Iz toga ih je razloga uprava diljem promatranog područja tražila nakon čega bi ih i kažnjavala pa su oni radije postajali pripadnici razbojničkih skupina, to jest hajduci pri čemu su znali voditi i svoje obitelji.“ (M. Sučić, Između motike i mača… Podravina, 2016.)

Oznake: povijest, Valpovština, Miholjština

13.01.2019. u 15:36 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 30.12.2018.

Sela podižu gradove – nekada u slavonskoj Podravini


Foto: Ostaci srednjovjekovne valpovačke utvrde

Kada promatramo povijest gradova poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka možemo uočiti demografski razvoj u zadnjih stoljeće, stoljeće i pol. Tome su doprinijeli migranti iz okolnih naselja. Tako su recimo u Zagreb dolazili iz Hrvatskog zagorja i Prigorja, a u Split s otoka i iz Dalmatinske zagore.

Isto je bilo i s manjim središtima, naravno, u manjim omjerima.

Kada promatramo povijest naselja Slavonije, Srijema i Baranje možemo primijetiti promjenu položaja mnogobrojnih naselja tijekom migracija na relaciji selo-grad-selo. Neka su nestala, a neka su se doslovno preselila od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara.

Zahvaljujući zemljovidima iz 1730-ih i 1780-ih godina i izvještajima komorskih popisivača možemo interpretirati i migracije stanovništva slavonske Podravine nakon sukoba osmanske i habsburške vlasti s konca 17. stoljeća.

Youtube:

Slavonska naselja - migranti, 2. dio

Slavonska naselja - migranti, 1. dio

„Nekadašnji stanovnici katolici tijekom osmanske vlasti poput stanovnika Metlinaca zabilježeni su 1698. godine u obližnjem središtu Valpovo. To znamo jer je zapisano pored njihovih imena i prezimena da dolaze iz spomenutog naselja, odnosno predija Metlinacz. Oni su poimence Paulus, Paulus Begovich (Begović), Joannes Begovich (Begović), Andreas Begovich (Begović), Andreas Juranich ( Juranić). Za razliku od prezimena Juranić i danas prezime Begović možemo pronaći u Valpovu. Četiri godine nakon prvog komorskog popisa, tj. 1702. godine Metlinci su i dalje nenaseljeni, ali se postupno gubi spomen naselja uz emigrante iz istoga. Tako je, primjerice, od prethodno spomenutih samo uz jednog stanovnika po imenu Mihal koji je možda nasljednik pisalo da je iz Metlinaca. Najvjerojatnije su ostali sa svojim obiteljima te su se pritom asimilirali u Valpovu i nisu više imali potrebu ni oni, a ni komorski popisivači navoditi da su rodom iz Metlinaca. Sve u svemu, u Metlince se sigurno nisu vratili jer su bili nenaseljeni kako je već i navedeno. Kada se promatra prvospomenuti popis iz 1698. godine, možemo uočiti da je oko 90 % od ukupno 148 tadašnjih valpovačkih kućedomaćina i njihovih obitelji bilo iz nekadašnjih okolnih naselja. Uz navedene je kućedomaćine iz Metlinaca najviše pridošlica bilo iz najbližih naselja koja su do dva ili tri sata hoda od valpovačke utvrde, odnosno do 12 kilometara udaljenosti od utvrde…

Za razliku od spomenutih naselja bilo je došljaka u Valpovu i iz naselja u kojima su unatoč trendu migracije prema središtima pojedini kućedomaćini ostali živjeti u svome rodnom naselju. Kao primjer možemo navesti kućedomaćine iz Vinogradaca, Črnkovaca i Rakitovice. Kućedomaćini koji su rodom iz zadnje spomenutog sela nisu za razliku od Vinogradčana i Črnkovčana odlazili u za njih relativno udaljenije Valpovo, nego i u obližnja središta poput današnjeg Donjeg Miholjca i Svetog Đurđa. Njihova je migracija po svemu sudeći ovisila o osjećaju sigurnosti koji se pojavljivao posebno kod svakog kućedomaćina i njegove obitelji ovisno o njihovu odnosu prema okolnim močvarama i šumama i svemu što su one donosile.“ (M. Sučić, Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017.)




Oznake: povijest, Valpovština, Miholjština

30.12.2018. u 17:23 • 1 KomentaraPrint#

utorak, 18.12.2018.

Migracije slavonske Podravine - stabilizacija vlasti donijela i prestanak migracija


Foto: Naselja migranti

Na području današnje slavonske Podravine koncem 17. stoljeća uslijedile su migracije. One su bile pod utjecajem političkih i demografskih promjena i vojnih sukoba između vojni dinastija iz Beča i Istanbula (u javnosti su sukobi poznati pod nazivom Veliki bečki rat). Migracije su se događale uz pojedine slučajeve iz drugih kulturnih krugova većinom u sklopu istog kulturnog kruga koji možemo od prvih desetljeća 18. stoljeća nazivati i srednjoeuropski kulturni krug.

Tijekom navedenih promjena „unutar Slavonije ostalo je prema procjenama početkom 1690-ih godina oko 40 000 ljudi jer su uz muslimane migrirali i kršćani. Tih oko 40 000 stanovnika bilo je tek oko 20 % slavonskog stanovništva s početka 1680-ih godina. Također, uz demografsku pustoš došlo je i do pustoši utvrda, tj. bile su konačno uništene utvrde poput Subotice i Selaka. Pojam konačno koristimo jer ne možemo biti sigurni u kakvom su stanju bile tijekom osmanske vlasti. U biti, nakon odlaska muslimanskog stanovništva i osmanske vlasti s promatranog područja uslijedilo je novo razdoblje za područje Slavonije, pa tako i trgovišta Valpovo, Miholjac, okolice i starosjedilačkog kršćanskog stanovništva koje je još godinama obitavalo po šumama i močvarama zbog straha, neznanja i nesigurnosti u budućnost.“ (M. Sučić, Počeci habsburške Valpovštine, Ogranak Matice hrvatske u Valpovu, 2017.)

Dok je dio kršćanskog stanovništva boravio po šumama, močvarama ili u slabo prometno povezanim naseljima s kopnenim putom koji danas popularno nazivamo Podravskom magistralom dio je stanovnika migrirao i u Valpovo i u Miholjac (današnji Donji Miholjac) ili su „stvorena“ nova područja naselja Petrijevci i Marijanci. Prateći demografski razvoj uz vanjski utjecaj, odnosno ulaganja dolazilo je i do gospodarskog razvoja pojedinih naselja.

Youtube kanal:

Donji Miholjac, 2. dio

O tom kršćanskom stanovništvu – migrantima možete slušati u novom dijelu serijala Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine koji po običaju donosi i do sada nekorištene prikaze naselja, šuma i rijeka osamnaestoljetne slavonske Podravine.

Youtube kanal:

Naselja migranti slavonske Podravine

Oznake: Valpovština, Miholjština, povijest

18.12.2018. u 13:31 • 3 KomentaraPrint#

subota, 08.12.2018.

Gospodarski razvoj i demografija išli ruku pod ruku i u 18. stoljeću


Foto: Dvorac Mailath i Kurija Hilleprand, Donji Miholjac

Tko je sve živio u slavonskoj ravnici od staroga vijeka?

Gdje se nalaze kurije u Valpovštini i Miholjštini?

Što povezuje Valpovo i Miholjac, a nismo niti svjesni?

Koji dio Valpovštine i Miholjštine možemo nazvati „put svile“?

Iz kojih naselja, kao i u Valpovo stanovništvo dolazi u Miholjac?

YOUTUBE ŠEGRTSKI ZAPISI:

Miholjački dvorac, park i ljudi


Nakon četiri dijela serijala Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine u kojima je do sada bilo govora o povijesti Valpova kroz suživot s okolicom, kao i o povijesti Donjeg Miholjca u petom će dijelu biti govora o stanovništvu koje se gotovo niti ne spominje, a živjelo je u međuriječju Drave i Vuke. Također će biti govora i o kućama koje odskaču od ostalih, ali su zanemarivane ako se usporede s prekrasnim valpovačkim i miholjačkim dvorcima. Uz potonje se nalaze parkovi koji nisu samo bili za pokazivanje nego su služili i za gospodarski razvoj Valpova, Miholjca pa i drugih naselja poput Marijanaca. Pokušat će se dati interpretacije i na ostala postavljena pitanja, a kao i u prethodnim dijelovima moći ćete vidjeti prikaze dijelova Valpovštine i Miholjštine na zemljovidima iz 18. stoljeća uz fokus na rijeku Dravu i „pridravska“ naselja.

Serijal Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine nastao je kao rezultat suradnje Valpovštine.info, Hrvatskog radija Valpovštine i Šegrtskih zapisa. U 12 dijelova će se progovoriti o povijesti slavonske Podravine, ali i ostatka Slavonije uz korištenje povijesnih izvora i zemljovida iz 17. i 18. stoljeća.

Oznake: Donji Miholjac, Valpovo, Miholjština, Valpovština

08.12.2018. u 17:31 • 1 KomentaraPrint#

petak, 30.11.2018.

Valpovo i Miholjac – dva različita središta jednog slavonskog vlastelinstva


Foto: Donji Miholjac

Što je Valpovo bilo osim administrativnog središta slavonske Podravine?

Koje je naselje najviše mijenjalo nazive u gotovo 1000 godina?

Koji su se riječni prijelazi nalazili kod Valpova, Šokac Miholjca, Petrijevaca i Moslavine?

Tko je sve koristio "podravsku magistralu" i miholjačku skelu?

Kada se valpovačko vlastelinstvo dijeli na dva dijela?

Koji je dio dobio Karlo, a koji Gustav?

Tko de facto ujedinjuje valpovačko i miholjačko vlastelinstvo?

Valpovo ima takozvanu tursku kulu, a Donji Miholjac?

Video - Donji Miholjac, 1. dio

I na mnoga druga pitanja pokušat će se dati odgovor u četvrtom dijelu Zapisa iz Valpovštine i Miholjštine – Donji Miholjac, 1. dio. Za razliku od prijašnjih dijelova serijala kada smo donijeli prikaze Valpova iz zemljovida 18. stoljeća sada ćete moći vidjeti i prikaze Valpova i okolice, kao i Miholjca i okolice iz zemljovida 19. stoljeća. Također ćete moći vidjeti i osamnaestoljetne prikaze iz zemljovida takozvane kopnene žile kucavice Valpovaštine i Miholjštine – današnje podravske magistrale. Donose se i do sada neprikazani izgledi naselja Valpovštine i Miholjštine, odnosno slavonske Podravine iz 1730-ih godina – Ladimirevci, Satnica, Harkanovci, Črnkovci, Bočkinci, Kunišinci, kao i prikaze Svetog Đurđa, Podgajaca Podravskih i Osijeka iz 1780-ih godina. Za sve zaljubljenike u dvorce donosimo i nekoliko fotografija Dvorca Mailath i „starog dvorca“ iz Donjeg Miholjca.

Serijal Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine nastao je kao rezultat suradnje Valpovštine.info, Hrvatskog radija Valpovštine i Šegrtskih zapisa. U 12 dijelova će se progovoriti o povijesti slavonske Podravine, ali i ostatka Slavonije uz korištenje povijesnih izvora i zemljovida iz 17. i 18. stoljeća.

Oznake: Donji Miholjac, Valpovo, Valpovština, Miholjština

30.11.2018. u 20:12 • 1 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 26.11.2018.

Video: Valpovo – središte migracija sa "srednjovjekovno-baroknim dvorcem"


Foto: Valpovo

Tko je sve živio u Valpovu prije tri stoljeća i „kusur“ godina?

Iz kojih naselja dolaze živjeti u Valpovo i močvare?

Kako je Valpovo izgledalo tijekom 18. stoljeća?

Kako je izgledala srednjovjekovna utvrda početkom 18. stoljeća?

Kada je došao i što je radio Petar II. Antun Hilleprand von Prandau?

Od kojih se dijelova sastoji valpovački dvorac?

Kada je valpovački dvorac poprimio današnji izgled?

Što se nalazilo na Zelenom brijegu?

Gdje su sve bili tokovi rijeke Karašice?

Šegrtski zapisi - Valpovo 17. i 18. stoljeća

I na mnoga druga pitanja pokušat će se dati odgovor u trećem dijelu Zapisa iz Valpovštine i Miholjštine – Valpovo, 2. dio. Uz prikaz Valpova iz zemljovida 1730-ih i 1780-ih godina moći ćete vidjeti i prikaz naselja središnje i južne Valpovštine, istočne i južne Miholjštine, močvare koje su progutale naselja koncem 17. i početkom 18. stoljeća, prikaze valpovačkog dvorca, župne crkve i valpovačkih kuća iz 18. stoljeća, tokove rijeka Drave, Karašice i Vučice tijekom 18. stoljeća…

Serijal Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine nastao je kao rezultat suradnje Valpovštine.info, Hrvatskog radija Valpovštine i Šegrtskih zapisa. U 12 dijelova će se progovoriti o povijesti slavonske Podravine, ali i ostatka Slavonije uz korištenje povijesnih izvora i zemljovida iz 17. i 18. stoljeća.


Oznake: Valpovština, Miholjština, Valpovo, povijest

26.11.2018. u 13:54 • 1 KomentaraPrint#

subota, 17.11.2018.

Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine – Valpovo, središte slavonske Podravine (2. dio)


Foto: Valpovo

U drugom dijelu Zapisa iz Valpovštine i Miholjštine progovara se o trgovištu Valpovo – administrativnom središtu slavonske Podravine, odnosno današnje Valpovštine i Miholjštine. Moći ćete između ostaloga vidjeti prikaz Valpova iz zemljovida koji je nacrtan 1730-ih godina, prikaze valpovačke kule, valpovačke kapelice koja je u svojih šest stoljeća postojanja bila kapelica sv. Ladislava, džamija i kapelica sv. Trojstva, kao i prikaze Petrijevaca, Podravska Moslavine, Ivanovaca, Zelčina, Beničanaca i mnogih drugih naselja središnje Valpovštine i južne Miholjštine iz zemljovida koji su nastali 1730-ih i 1780-ih godina.

Zapisi iz Valpovštine i Miholjštine - Valpovo (2. dio)

Progovara se o razvoju Valpova tijekom srednjeg vijeka i osmanske vlasti pri čemu će se dati odgovor i na pitanja:

Kada Valpovo doživljava prvu renesansu?

Tko su bili srednjovjekovni vladari Valpova, slavonske Podravine?

Što je od materijalne baštine ostalo u Valpovu od srednjega vijeka?

Koja su naselja slavonske Podravine bila središta tijekom osmanske vlasti?

Tko je živio u Valpovu, a tko u ostalim naseljima tijekom osmanske vlasti?

Kada dolazi do političkih, konfesionalnih i demografskih promjena u Valpovštini i Miholjštini?

Drugi dio serijala završava s koncem 17. stoljeća, odnosno promjenom vlasti uz uvod u treći dio u kojemu će se progovoriti o drugoj renesansi Valpova, gradnji dvorca i dolasku obitelji Hilleprand u Slavoniju i Valpovo.

Oznake: Valpovo, Valpovština, Miholjština, povijest

17.11.2018. u 16:25 • 1 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2019  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Studeni 2019 (1)
Veljača 2019 (2)
Siječanj 2019 (1)
Prosinac 2018 (3)
Studeni 2018 (4)
Listopad 2018 (2)
Kolovoz 2018 (3)
Srpanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (2)
Travanj 2018 (2)
Ožujak 2018 (2)
Veljača 2018 (3)
Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (4)
Rujan 2017 (3)
Kolovoz 2017 (2)
Srpanj 2017 (3)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Šegrtski su zapisi blog o povijesti, kulturi i politici.

Možete čitati komentare i kolumne o svakodnevnim događajima, procesima i osobama koje kreiraju hrvatsku kulturu, politiku i historiografiju.

Linkovi

Hrvatski institut za povijest
Podružnica Slavonije, Srijema i Baranje
Institut Ivo Pilar
Matica hrvatska
HAZU

Valpovačka baština

Ministarstvo kulture


Portal Historiografija

Autor

Mihael Sučić,
magistar povijesti

Kontakt:

Šegrtski zapisi

segrtski.zapisi@gmail.com