smiraj srca...

nedjelja, 08.04.2007.

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan.

Zato biti kršćanin znači prije svega vjerovati da je Bog Isusa, onog istog kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarem svega stvorenoga.
Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja rječju i životom svjedoće za tu temeljnu istinu povijesti-Krist je uskrsnuo, s njime i mi neprestano uskrsavamo.
Prvo svjedočanstvo za uskrsloga Krista dali su njegovi učenici.
Prema Djelima apostolskim, kršćanska se zajednica zasniva, razvija i širi na toj činjenici i na vjernosti uskrslom Kristu.
Činjenica Kristova uskrsnuća prenosi se tako svim budućim kršćanskim naraštajima, sve do danas.
Kristovo je uskrsnuće početak novoga svijeta i zalog je našeg uskrsnuća koji se već sada ostvaruje dok se s mukom i naporom opiremo zlu i grijehu, a koje će se u punini očitovati kad se Krist jasno objavi svijetu na kraju vremena.
Uskrs nas poziva na radost i poručuje nam da zbilju uskrsloga Krista širimo oko sebe pobjeđujući smrt i unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.

Svim ljudima dobre volje od srca želim i molim
mir i blagoslov Uskrsnog Gospodina

fra Josip

08.04.2007. u 00:11 • 1 Komentara • Print • #

subota, 07.04.2007.

Uskrsno bdjenje

Od obreda Velikog petka kroz cijelu Veliku subotu Crkva "šuti". Navečer se vjernici okupljaju na bdijenje.
Prva je Crkva uskrsnu noć provodila u pjesmi i molitvi pridružujući katekumene Kristu raspetom i uskrslom.
Današnji obred Vazmenog bdijenja sastoji se od službe svijetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom; službe riječi sa sedam starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja koja iznose ključne događaje povijesti spasenja; krsne službe s litanijama svih svetih, blagoslovom vode, krštenjem odraslih ili obnovom krsnih obećanja; euharistijske službe pod kojom novokršteni donose misne darove te prvi put blaguju Tijelo Kristovo.

07.04.2007. u 19:10 • 0 Komentara • Print • #

Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenog trodnevlja.
Po starom običaju, iako više nije propisano, Velika subota je i dan posta.
Crkva u molitvi kod groba čeka Gospodina: vjernici, pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti "Isusov grob".
Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje. U obiteljima se mirno sprema za uskrsnu svetkovinu i svaki vjernik nađe vremena da u tijeku dana pohodi svečano urešeni Isusov grob u crkvi.
Tako Crkva ulazi u vazmeno bdjenje koje počinje u subotu navečer.

07.04.2007. u 09:08 • 1 Komentara • Print • #

petak, 06.04.2007.

Veliki petak

Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Spomen u crkvi sadrži tri dijela. Prvi je Služba riječi koja uključuje izvještaj o Isusovoj muci evanđeliste Ivana, Isusovog "ljubljenog učenika", a završava svečanom molitvom vjernika. Drugi dio je Klanjanje križu s ljubljenjem križa i pjevanjem tužaljki.

Treći pak dio bogoslužja je sveta Pričest. Osobito je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. Sve do prije tri desetljeća valjalo je kleknuti i pružiti se uz križ koji je bio položen na pod da ga se poljubi, redovito na mjesto Isusovih rana. Raznositelji vijesti o Isusovoj muci i smrti, tzv. "raspetnici", nosili su križ od kuće do kuće i nudili ga na ljubljenje, napose onima koji zbog bolesti ili visoke dobi nisu više mogli dolaziti u crkvu.

Vjerski sadržaj je duboko obilježio taj dan postom, molitvom i osobitom ozbiljnošću koja se izražavala odlaženjem na Isusov grob, podignut u crkvama. Taj "grob" bi redovito čuvali "stražari", tj. mladići, članovi bratovština i crkvenih društava pa i vatrogasci.

06.04.2007. u 09:06 • 1 Komentara • Print • #

Hvala ti Isuse...

06.04.2007. u 03:00 • 0 Komentara • Print • #

četvrtak, 05.04.2007.

Papa Benedikt o Vazmenom trodnevlju

Ono čega ćemo se spomenuti tijekom sljedećih dana snažna je borba između Svjetla i Tmina, Života i Smrti. I mi se trebamo smjestiti u taj kontekst, svjesni svoje 'noći', svojih grijeha i svojih odgovornosti, ako želimo uz duhovnu korist proživjeti Vazmeno otajstvo, i ako želimo postići svjetlo srca, koje je kroz to otajstvo glavni temelj naše vjere, rekao je Sveti Otac.

Veliki četvrtak je poseban dan za svećenike, to je dan u koji Isus, u sakramentu kruha i vina, na određeni način najavljuje žrtvu svojega života; on najavljuje svoju smrt, slobodno daruje svoj život, pruža čovječanstvu konačni dar samoga sebe, rekao je nadalje Papa. Učenici koji ga okružuju u tom snažnom trenutku crkvenog zajedništva, isti su oni koji će malo poslije popustiti snu tijekom agonije njihova Učitelja. To nije nepoznato ni današnjim kršćanima. Vidimo kako su učenici zaspali i Gospodina ostavili samoga. I mi, njegovi učenici, danas često spavamo. U ovoj svetoj noći u Getsemanskom vrtu, želimo biti budni, ne želimo u ovaj čas Gospodina ostaviti samog.

Molitva, popraćena postom i pokorom, duhovna je nit Velikoga petka. Prizor na Kalvariji, o kojemu nam govori liturgija, pokazuje nam križ kao simbol osude, ali i izvor mira, pojasnio je nadalje Papa koristeći se riječima Ivana Zlatoustoga, te napomenuo kako se na Križnom putu ponovno prolazi poviješću ljudske nevjere koja Krista vodi do smrti. Križni put sažima kršćansku mudrost kojom čovjek uči gledati Isusa očima srca, kao što ćemo učiniti u petak kod Koloseuma, najavio je Papa.

Na koncu, Velika subota je dan velike tišine, i kršćani su na taj dan pozvani očuvati unutarnju sabranost. Na Veliku subotu živimo u beznačajnosti riječi, stoga je toliko potreban dan tišine. Sveti Grgur Veliki jednom je rekao: Ne govoreći učimo šutjeti, ali šuteći, u tišini učimo dobro govoriti, citirao je Sveti Otac.

Vazmeno bdijenje, svojim obredima blagoslova vode i vatre, te objavljivanjem Uskrsnuća, obasjavaju uvijek mlado i lijepo lice Crkve, istaknuo je Papa te napomenuo kako Sveto trodnevlje nije samo spomen na prošlu stvarnost. Ono je sadašnja stvarnost: Krist i danas svojom ljubavlju pobjeđuje grijeh i smrt. Zlo, u svim svojim oblicima, nema posljednju riječ! Konačna je pobjeda Kristova, pobjeda istine i ljubavi! Ako smo spremni trpjeti i umrijeti s Njime, kako će nas tijekom Vazmenog bdijenja podsjetiti sveti Pavao, Njegov život postaje naš život. Na toj se sigurnosti nalazi i gradi naš kršćanski život, zaključio je Benedikt XVI.

Radio Vatikan

05.04.2007. u 09:29 • 0 Komentara • Print • #

Veliki četvrtak

Danas, na Veliki četvrtak, započinje sveto trodnevlje. Kristovi vjernici i čitava Crkva sjeća se dana Večere Gospodnje i ustanovljenja Euharistije. Na ovaj dan Isus je posljednji put proslavio sa svojim učenicima blagdan Pashe i ustanovio svećenički red i svetu Euharistiju - Misu. Tako je svijetu ostavio znakove svoje trajne prisutnosti u kruhu i vinu i predao čovječanstvu svoje Tijelo i Krv kao polog i garanciju pobjede nad zlom, patnjom i smrću. Na današnji dan Isus je izdan od Jude, uhićen i sudski ispitivan pred svećenstvom i rimskim namjesnikom Pilatom. S tim činom je čovjek, njegovo stvorenje, nepovratno pao u ponor mržnje prema Bogu.
U liturgiji danas prolazimo dvoranom posljednje večere koja se odvija u kući za vrijeme židovskog blagdana Pashe koju je Krist proslavio s dvanaestoricom apostola. Isusu je za vrijeme posljednje večere oprao noge svojim učenicima što će danas učiniti i svjećenici dvanaestorici vjernika iz župe. Gestom pranja nogu Krist je poručio da se ne može odijeliti euharistija i kršćansko svećeništvo od služenja ljudima.
Na Veliki četvrtak biskupi u svojim katedralnim crkvama okruženi svećenicima, blagoslivljaju sveta ulja koja se upotrebljavaju kod slavljenja sakramenata. Tom prigodom svećenici obnavljaju svoja svećenička obećanja.

05.04.2007. u 09:02 • 0 Komentara • Print • #

srijeda, 04.04.2007.

04.04.2007. u 08:00 • 0 Komentara • Print • #

utorak, 03.04.2007.

Hvala ti, Sveti Oče...

03.04.2007. u 07:50 • 1 Komentara • Print • #

da se ne zaboravi...

03.04.2007. u 00:11 • 0 Komentara • Print • #

ponedjeljak, 02.04.2007.

Molitve svetog oca Ivana Pavla II

"Za trajan mir"

Mjesto mjedi, donijet ću zlato; mjesto željeza, donijet ću srebro; mjesto drva, mjed; mjesto kamena, željezo. Za glavara tvoga postavit ću Mir, Pravdu za vladara. Više se neće slušat' o nasilju u tvojoj zemlji ni o pustošenju i razaranju na tvojem području. Zidine ćeš svoje nazivati Spasom, Slavom svoja vrata. (Izajia 60, 17-18)

Stvoritelju prirode i čovjeka, istine i ljepote, ja molim: čuj moj glas, jer to je glas žrtava svih ratova i nasilja između individua i naroda. Čuj moj glas, jer to je glas sve djece koja trpe i koja će trpjeti jer ljudi stavljaju svoju vjeru u oružje i rat. Čuj moj glas dok te molim da usadiš u srca ljudi mudrost mira, snagu pravde i radost druženja. Čuj moj glas jer ja govorim u ime masa svake zemlje i svakog povijesnog razdoblja, glas onih koji ne žele rat već kročiti stazom mira. Čuj moj glas i usadi nam snagu da na svaku mržnju možemo uzvratiti ljubavlju, na svaku nepravdu totalnom predanošću pravdi, na svaku potrebu davanjem sebe, na rat - mirom. O Bože, čuj moj glas i daruj svijetu Tvoj vječni mir.

"Za nadu da je mir moguć"

A Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri da izobilujete u nadi snagom Duha Svetoga. (Rim 15,13)

Isuse ja vjerujem u tebe! … Spes contra spem (Nadom na nadu!) S Bogom ništa nije nemoguće! Posebno je moguć razgovor, koji može preobraziti mržnju u ljubav i rat u mir. Tako i naše molitve postaju postojane i iskrene: Isuse, ja vjerujem u te'!

Papa Ivan Pavao II.

02.04.2007. u 23:53 • 0 Komentara • Print • #

02.04.2007. u 23:39 • 0 Komentara • Print • #

02.04.2007. u 23:37 • 0 Komentara • Print • #

02.04.2007. u 23:28 • 0 Komentara • Print • #

02.04.2007. u 23:21 • 0 Komentara • Print • #

02.04.2007. u 23:19 • 0 Komentara • Print • #

Sluga Božji papa Ivan Pavao II.

MOLITVA ZA ZADOBIVANJE MILOSTI ZAGOVOROM SLUGE BOŽJEGA PAPE IVANA PAVLA II

O, Sveto Trojstvo,
zahvaljujemo ti što si Crkvi darovalo
papu Ivana Pavla II.
te je u njemu zasjala
nježnost tvoga očinstva,
slava križa Kristova
i sjaj Duha ljubavi.
Pouzdajući se sasvim u tvoje beskrajno milosrđe
i u Marijin majčinski zagovor,
on nam je pružio živu sliku Isusa dobroga pastira
i pokazao da je svetost,
kao najviši oblik redovitoga kršćanskoga života,
put kojim možemo postići vječno zajedništvo s tobom.
Daj nam, njegovim zagovorom, po tvojoj volji,
milost što je molimo,
nadajući se da će on uskoro biti ubrojen
u broj tvojih svetih.
Amen.

Papa Ivan Pavao II.

02.04.2007. u 07:51 • 1 Komentara • Print • #

nedjelja, 01.04.2007.

U ono vrijeme Isus, kad se približi Betfagi i Betaniji, uz goru koja se zove Maslinska, posla dvojicu učenika
govoreći: "Hajdete u selo pred vama. Čim uđete u nj, naći ćete privezano magare koje još nitko nije zajahao.
Odriješite ga i dovedite. Upita li vas tko: 'Zašto driješite?', ovako recite: 'Gospodinu treba.'"
Oni koji bijahu poslani otiđoše i nađoše kako im bijaše rekao.
I dok su driješili magare, rekoše im gospodari: "Što driješite magare?"
Oni odgovore: "Gospodinu treba." I dovedoše ga Isusu i staviše svoje haljine na magare te posjednuše Isusa.
I kuda bi on prolazio, prostirali bi po putu svoje haljine.
A kad se već bio približio obronku Maslinske gore, sve ono mnoštvo učenika, puno radosti,
poče iza glasa hvaliti Boga za sva silna djela što ih vidješe:
"Blagoslovljen Kralj, Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Na nebu mir! Slava na visinama!"
Nato mu neki farizeji iz mnoštva rekoše: "Učitelju, prekori svoje učenike."
On odgovori: "Kažem vam, ako ovi ušute, kamenje će vikati!"

Evo nas na dan Cvjetnice. Ušli smo u Veliki tjedan. Tjedan muke, smrti i uskrsnuća Isusova. Jeste li po starom običaju umili lice u vodi okićenom sa cvijećem? Spremate li se s maslinovim i palminim grančicama ući u svoju mjesnu crkvu? Danas se svi nekako raduju, samo je Isus ozbiljan. Svjestan je što ga čeka. Dok apostoli misle kao i svi židovi o Pashi, slavlju i veselju, Isus razmišlja o događaju iza Pashalne večere, o svojom muci koja ga čeka. Razmišlja o tom velikom daru, kojeg na žalost još mnogi ne žele biti svjesni. Iako je tužan, ne protestira, ne ljuti, ne prijeti.
Šalje dvojicu učenika po magare za ulazak u grad. Događaji s kojima je darovao narod nerijetko je dovodio do zahtjeva za postavljanjem za kralja. I danas ga pozdravljaju kao vladara. Zato Isus bira poniznost i uzima magare za svečani ulazak u Jeruzalem. "Odriješite ga i dovedite... i kažite: Gospodinu treba!" Čini mi se da ta činjenica govori nešto o Gospodinu, a nešto i o nama.
O Gospodinu:
Mogućnici njegova vremena dolazili su ponosno na konju, a Isus dolazi na magaretu, prezrenoj životinji siromašnoga naroda. To govori nešto o programu njegova vladanja: ne dolazi vladati nego služiti. On se ovdje ne najavljuje kao diktator koji korača preko leševa i druge šalje u smrt da bi sam mogao vladati. Ovdje on ide sam dragovoljno u smrt da bismo mi mogli živjeti. Tako se doista smije čestitati narodu kojemu on dolazi: "Kćeri sionska, raduj se, klići, Jeruzaleme! Evo, kralj tvoj dolazi k tebi, da, dolazi, knez mira!" Ne treba se plašiti vladavine ovoga kralja. Njemu možemo povjeriti svoj život i umiranje. On visoko cijeni našu slobodu, našu nadu i naše Ijudsko dostojanstvo. Možemo se mirno odlučiti na život s njime. Jer, on naš život živi s nama i umire za nas.
Ovo također govori nešto i o nama
"Upita li vas tko radi magareta, onda ovako recite: Gospodinu treba!" Taj Isus, koji je trebao magare, možda i nas treba. U ovom će našem svijetu upotrijebiti i nas da bi osnovao svoje kraljevstvo: kraljevstvo mira, pravednosti i istine. "Bog treba ljude." Nije to samo naslov jednoga filma. Stoga vam smijem predati njegovu riječ: "Upita li vas netko, onda recite: Gospodin nas treba!" Nema ništa gore nego ne biti potreban, biti suvišan. Ništa nema tako ohrabrujuće nego biti potreban. Treba nas da bi u ovom svijetu osnovao novi Jeruzalem, gdje više nijedan nedužnik neće biti osuđen ni pribijen na križ, niti će više postojati Veliki petak, nego još samo Uskrs. Pustimo neka nas upotrijebi za sebe! Najveća je čast čovjeku da smije služiti Bogu.

Zato ti danas želim, brate, sestro poniznost, raspoloživost Gospodinu, mir i dobro!

01.04.2007. u 09:00 • 1 Komentara • Print • #

Cvjetnica

Danas je Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje. Ona nas uvodi u Veliki tjedan, vrhunac korizmene priprave za blagdan Uskrsnuća. U sljedećih osam dana slavit ćemo najveće tajne kršćanstva: Isusovu muku, smrt, pokop i uskrsnuće.
Cvjetnica obilježava svečani Isusov ulazak u Jeruzalem kada mu je razdragani narod, zahvalan za njegov nauk i čudesa, put posipao cvijećem i mahao palminim grančicama. Činilo se da su ga shvatili i prihvatili, ali su ubrzo promijenili mišljenje. Zaboravili su njegova dobročinstva i tražili su da ga se raspne.
Znajući sve to Isus je ušao u svoj grad Jeruzalem, spreman prihvatiti križ kako bi otkupio ljude od zla za slobodu sinova i kćeri Božjih.

Misa Cvjetnice koja se danas služi po našim crkvama ima zato i dva posebna obreda: prvi je povorka s blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, u kojoj se spominjemo Isusovog slavnog ulaska u Jeruzalem, a drugi je izvještaj o Isusovoj muci. Ovi obredi izražavaju glavne oblike vazmenog otajstva: Isusovo bolno umiranje i uskrsnu pobjedu. Običaj je nositi grančice u domove da bi podsjećale kako je Isus svojom mukom, smrću i uskrsnućem stekao život s Bogom, život u milosti.