Radobilja

POČELO JE POČELO
Radobiljo, crno ti se piše...

Zadre, uz tebe smo...

Izvorni link Prijeti nam eko-katastrofa
Prijeti nam eko-katastrofa
Piše: Boris Kupčak
23.07.2010.

Navodnjavanje golf igrališta u sušnim mjesecima moglo bi utjecati na promjenu cijelog ekosustava. Pa i bez navodnjavanja smo u sušnoj 2008. godini gotovo imali eko-katastrofu. Problem je krško tlo i more koje ulazi u jezero, kaže Ana Katalinić iz Parka prirode Vransko jezero



Unatoč brojnim protivljenjima vezanim za izgradnju golf igrališta Baštijunski brig i primjedbi koje su uputili predstavnici Udruga BIOM i Eko Zadar te djelatnici PP Velebit, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ipak je donijelo rješenje o prihvaćanju Studije utjecaja na okoliš kojim tvrde kako projekt izgradnje golf terena nema negativan utjecaj na okoliš. Zanimljivo je da nitko od onih koji su uputili primjedbe Studiju nakon prepravljanja nisu vidjeli, a nisu dobili niti odgovore vezane za njihove primjedbe te ostaje pitanje što je to ministarstvo prihvatilo. Investitori tvrde kako navodnjavanje neće utjecati na vodu u Vranskom jezeru, a sukladno tome ni na promjenu ekosustava, dok ekolozi tvrde kako je to praktički nemoguće. Nakon što je ishodovana lokacijska dozvola, početak izgradnje golf igrališta očekuje se nakon što investitor Antun Mikec, vlasnik tvrtke VMD gradnja, ishodi građevinsku dozvolu te nakon što se odlagalište otpada Baštijunski brig sanira, odnosno najkasnije početkom iduće godine.
Ministarstvo bez odgovora

- Na primjedbe koje smo uputili nismo dobili odgovore i ne znamo kako je to riješeno, a ovo je sada konačno rješenje. Navodnjavanje golf igrališta u sušnim mjesecima moglo bi utjecati na promjenu cijelog ekosustava. Pa i bez navodnjavanja smo u sušnoj 2008. godini gotovo imali eko-katastrofu. Problem je krško tlo i more koje ulazi u jezero, smanjivanjem dotoka slatke vode ulazilo bi više mora i to bi bila eko-katastrofa, kazala nam je Ana Katalinić iz Parka prirode Vransko jezero ističući i kako zbog toga što nisu dobili odgovore ne znaju kako je riješen problem pesticida i gnojiva te kako će investitor jako teško uspjeti napraviti da ti otrovi ne ulaze u jezero.

- Ministarstvo je donijelo odluku i mi sada ne možemo više ništa, ne znamo što je dopušteno i voljeli bismo da su nam barem dali odgovore na primjedbe, kazala je Katalinić.

Ivan Budinski iz Udruge BIOM koja se bavi biološkim istraživanjima, zaštitom prirode, njenom promidžbom i popularizacijom, kazao nam je kako ni njima nisu stigli odgovori na primjedbe te da je u studiji bilo mnogo nelogičnosti.
Bez koristi za lokalno stanovništvo?

- Ljudi koji su napravili studiju nisu kompetentni i ono što su oni napravili mogao je bilo tko. Jedna od prijevara bila je i to što je izvršitelj rekao kako studija još nije gotova, a ako nije gotova, kako su napravili javnu raspravu? Unatoč protivljenjima o utjecaju na ornitofaunu, navodnjavanje te upotrebu pesticida i gnojiva, odgovori nam nikad nisu stigli i pitanje je što je to dopušteno, kazao nam je Budinski.

Mnoge su mogućnosti kako sve ovo može završiti i pitanje je tko će od golf igrališta imati korist. Lokalno stanovništvo sigurno ne, tvrde ekolozi. Navodnjavanje jednog golf igrališta s 18 rupa u prosjeku troši vode kao 8.000 domaćinstava, u EU ih je oko 6.200, a profitabilnih je vrlo malo. Ekološka proizvodnja voća i povrća će biti nemoguća u radijusu od 12 kilometara, a neke od prognoza ekologa kažu kako bi se nakon nekoliko neuspješnih "golf" godina moglo zatražiti i da se zemljište prenamijeni te da dobijemo nova apartmanska naselja. Je li golferizacija - apartmanizacija, za sada su samo nagađanja.

- Najgori scenarij može biti da se zbog velikog zalijevanja i korištenja voda u jezeru počne još zaslanjivati, što će promjeniti ekosustav i imati ogroman utjecaj na lokalno stanovništvo. Pitanje je koliko će gnojiva i pesticida završiti u jezeru te što će biti s pticama koje će pasti tu travu. Tisuće je stvari i scenarija koji se mogu dogoditi, kazao nam je Budinski te dodao kako bi bilo dobro ukoliko bi se investitora moglo obvezati na monitoring i praćenje stanja nakon osposobljavanja igrališta, jer to bi bio jedini način da se vidi utjecaj i smanji onečišćenje.
Jesu li i požari propaganda?

Posljednjih dana je odlagalište otpada gorilo, a dio ekologa postavlja i pitanje događa li se to s razlogom te jesu li požari u istom razdoblju ove i prošle godine svojevrsna poruka da su golf igrališta bolja od odlagališta. Korist lokalnog stanovništva izgradnjom ovakvog igrališta je zanemariva, a ulog onih koji tu žive dosta je visok.

Postavlja se i pitanje treba li Hrvatskoj 63, a Zadarskoj županiji čak devet golf igrališta koliko je planirano i kakav će to utjecaj imati na stanovnike Biograda N/M, Bokanjca, Tustice, Vrane, Ninskih Stanova, Šepurina, Ladine, Miranja Donjih i Župana. Dok se konstantno spominju podaci o Španjolskoj koja ima čak 300 golf igrališta, ne spominje se površina države koja je od Hrvatske veća 10 puta, pretjerana devastacija tih područja, kao

Telefoniranje ubija

autor Krešimir Brebrić link Telefoniranje ubija


Iako nema čvrstih dokaza da korištenje mobilnih telefona može potaknuti razvoj raka i drugih vrsta kancerogenih oboljenja, u američkoj saveznoj državi Maine razmatraju zahtjev da na mobilnim telefonima bude istaknut natpis koji upozorava korisnike na mogućnost dobivanja raka.

Prema tvrdnjama koje je iznijela zastupnica Andrea Boland, brojne studije ukazuju na povezanost korištenja mobilnih telefona s povećanjem rizika od kancerogenih oboljenja. Ona sama ističe kako prilikom korištenja mobilnog telefona koristi zvučnik kako bi ga odmaknula od glave te ga drži ugašenim osim u slučaju kada zna da će je netko nazvati.

Ukoliko ovaj prijedlog bude prihvaćen, proizvođači mobilnih telefona će biti prisiljeni postaviti natpise na mobilnim telefonima i njihovim pakiranjima kojima se korisnike upozorava na mogućnost dobivanja tumora na mozgu od korištenja uređaja. Također će se savjetovati korisnicima da drže mobilne telefone što dalje od tijela.

Svim posjetiteljima ovog bloga, kao i svim ljudima dobre volje,
SRETAN I BLAGOSLOVLJEN BOŽIĆ!

Preneseno iz Makarskog primorja LINK

Silicij i mangan bi mogli trovati šestanovački kraj, a možda i makarsku vodu

Obustavljen dovoz troske iz Šibenika
piše Ivo Ćurković
20. 10. 2009.

Slijedom članaka koji su već objavljeni u našim novinama, a i zbog onoga što je napisano i izrečeno u drugim medijima, posjetili smo sam lokalitet Prpuša te razgovarali s načelnikom općine Šestanovac Pavom Čikešom

Kako smo već objavili iz pera našeg dopisnika Milana Babića, na lokalitetu Prpuša, oko 2 kilometra od Šestanovca prema Cisti Provo, odloženo je pedesetak kamiona troske iz bivše šibenske tvornice TEF. Troska se sastoji od silicija i mangana i istovarena je na običnu ledinu. Oko samog deponija razbacano je još mnoštvo otpadnog materijala od starih automobila, auto- guma, bijele tehnike, kioska pa sve do troske.

U našim novinama mogli ste pročitati i reakciju Nikole Vukušića koji je trosku dovezao i deponirao. Kako je ovo vrlo zanimljiva tema za nju su se zainteresirali i drugi mediji pa je HRT u nekoliko svojih emisija imao priloge o ovom eko incidentu.

Svojatanje informacijama


Tako je u Županijskoj panorami iz Splita, a u prilogu o Prpuši, rečeno kako je cijeli incident otkrila eko udruga Meteor što je najobičnija laž. Prije nego što je Meteor stigao na Prpušu u našim novinama su objavljena tri članka na ovu temu. Ali što se tu može. Minuta slave je važnija od ekologije.

Riječi načelnika Čikeša

U razgovoru s načelnikom Šestanovca Pavom Čikešom saznajemo da nije voljan za davanje informacija na ovu temu. Zato nam je ponudio priopćenje za javnost koje se može na različite načine iščitavati. Međutim, činjenice su ovakve. Načelnik je bio upoznat s dovozom i odlaganjem troske i u početku nije reagirao braneći se stavom kako on nije nadležan za ovu problematiku. Tek kada su se mediji počeli ozbiljnije baviti ovom temom, načelnik se ogradio od ovoga posla. Njegovo priopćenje u potpunosti prenosimo. Iz priopćenja je vidljivo kako su poduzete određene radnje kako bi se situacija smirila. Prvo je obustavljen dovoz troske, a potom su rađene kontrole u Zagrebu. Međutim, rezultati tih kontrola nisu dani javnosti na uvid. Uopće ne sumnjamo da je radioaktivnost u granicama dozvoljenog jer nitko i nije rekao da radioaktivnost postoji.

Problem su teški metali

Problem su teški metali koji postoje u troski, prije svih mangan koji je opasan kada se duže udiše njegova prašina, a i kada dođe u vodu. O tom dijelu analize, ako je uopće rađena, nema niti riječi. Govoriti o radioaktivnosti je samo skretanje pozornosti s pravog problema. Osim toga za odlaganje ovakve troske ekološki je prihvatljivo i dopušteno samo u betonskim nepropusnim koritima što jasno ukazuje gdje zapravo leži opasnost. Zbog toga je i načelnik Šestanovca morao reagirati već kod prvog kamiona, a ne nakon što su mediji počeli intenzivno o ovom slučaju izvještavati. Načelnik Čikeš cijelu stvar nastoji relativizirati uopćavanjem i tvrdnjama kako na području općine postoje brojna divlja odlagališta smeća. To je njegov problem. Ali nije isto istovariti desetak automobilskih guma i preko 1000 tona troske s teškim metalima. Naravno da smo apsolutno protiv odlaganja bilo kakovog otpada tamo gdje mu nije mjesto, ali red stvari ipak postoji. Zato i nije dobro da se izjedančavaju incidenti koji se ne mogu izjednačiti. Na kraju svog priopćenja Čikeš se bavi političkom propagandom kada tvrdi da ovo sve podmeću njegovi protivnici. To u ovom slučaju apsolutno nije točno, a nije ni prihvatljivo. Zbog Čikeševe politizacije cijelog slučaja i njegova uloga u svemu ovome ostaje za sada nejasna.

Ne, samo mene ne

Što stanovnici Šestanovca misle o cijelom problemu vrlo je teško saznati. Pokušali smo upitima na ulici, ali nitko nije bio raspoložen za izjave. Sve se svodi na to: “Nemojte mene o tome pitati.” Jasno je da postoji strah. I dok bi se razgovor još i nekako mogao voditi s čestim obaziranjem promatra li tko situaciju nitko nije ni slučajno htio pred foto objektiv. “Ovdje ćete teško doći do izjave ili informacije”, riječi su jednog stanovnika Šestanovca koji je također odbio fotografiranje, ali i davanje pojašnjenja svoje izjave. S obzirom na vrlo neugodna iskustvo našeg dopisnika, jasno je zašto nitko ne želi pričati o ovom incidentu. Stoga je cijela situacija vrlo nejasna. Tko je sve bio upleten u dovoz troske? Odakle uopće ideja da se otpad može dovesti na svoju zemlju i istovariti bez ikakvih dozvola i studija utjecaja na okoliš? Zašto baš u Šestanovac kada i oko Šibenika postoje ovakvi tereni i mogućnost odlaganja otpada? Koliko se plaćalo, kako i kome za deponiranje troske u sto i više kilometara dalekom odlagalištu ako se to moglo raditi na samo nekoliko kilometara u zaleđu Šibenika? Zašto se ne ispitaju tvrdnje šibenskih liječnika koji tvrde da je broj oboljelih od karcinoma na području Šibenika gdje se sada nalazi troska duplo veći od gradskog prosjeka? Kako je uopće nekome palo na pamet u općinu Šestanovac dovoditi ovakav otpad? Zbog svih otvorenih pitanja u rješavanje ovoga problema trebala bi se uključiti i policija s Državnim odvjetništvom i cijelu situaciju raščistiti.

Mogući makarski problem

Zašto se uopće bavimo problemom koji je relativno daleko od našeg grada? Razloga je više,a najveći je onaj kojim se pretpostavlja da bi se od deponiranog materijala mogle zagaditi vode Cetine, a onda i vodovodni sustavi koji se napajaju ovom vodom. Od Prpuše samo je nekoliko kilometara zračne linije do kanjona i toka rijeke Cetine. Kako se radi o vrlo poroznom tlu, lako se može dogoditi da se ispiranjem troske kroz oborinske vode zagadi voda Cetine, a onda i naših vodovoda. Zato i Makarska kao i cijelo Primorje moraju biti zainteresirani za rješavanje ovakvih problema.

Stav općine u svezi odlagališta na Prpuši
U svezi odlaganja materijala na Prpuši dovezenog iz bivše tvornice TEF iz Šibenika i svih iskazanih proturječnih mišljenja smatramo potrebitim radi objektivnog informiranja javnosti iskazati i općinski stav. PPU-om Općine Šestanovac nisu predviđena nikakva službena odlagališta na području Općine, pa ih nitko nije ni tražio. Ipak činjenica je da na području općine ima mnoštvo nelegalnih odlagališta raznog materijala kojega bez konzultiranja s općinom odlažu nesavjesne i neodgovorne osobe. Za sanaciju ovakvih odlagališta općina je izradila i platila projekt sanacije. Troškovi sanacije po projektu su oko dva milijuna kuna, pa se čeka poboljšanje materijalnog stanja u državi kako bi se dobila sredstva za predviđenu sanaciju divljih odlagališta.
U svezi odlagališta na Prpuši mi smo po saznanju da se tamo odlaže navedeni materijal obavijestili Inspekciju zaštite okoliša i zatražili od vlasnika zemljišta da obustavi daljnji dovoz. To su ujedno i jedine aktivnosti koje smo mi u danom trenutku u ovom slučaju po zakonskim ovlastima mogli poduzeti. Tako je po našem traženju obavljen inspekcijski nadzor i obustavljen dovoz. Za ovu problematiku mjerodavne su i druge institucije. Slijedom navedenog svoja mišljenja su dali i Institut Ruđer Bošković kao i Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba. Rezultat njihovih ispitivanja ukazuje da je radioaktivnost materijala u granicama zadovoljavajućeg te da se isti može koristiti u građevinarstvu. To su činjenice, a sve drugo su insinuacije i obično politikantstvo onih koji u svemu traže svoj interes, a vjerojatno ga u ovoj prilici nisu našli u dovoljnoj mjeri. Sigurno je da će se općina u rješavanju ovoga pitanja osim mišljenja relevantnih institucija rukovoditi i stavom domicilnog stanovništva. Ova općinska vlast je radila do sada na dobrobit svih žitelja općine, a tako namjerava i ubuduće, kaže se u priopćenju načelnika općine Šestanovac Pave Čikeša.

Preneseno iz Slobodne Dalmacije
EKOUDRUGA ‘METEOR’ PROSVJEDUJE ZBOG ODLAGANJA TROSKE U ŠESTANOVCU

Ne trujte nam vodu Cetine

Ekoudruga “Meteor” iz Makarske alarmirala je javnost o mogućim ekološkim incidentima u kanjonu rijeke Cetine i posljedicama u opskrbi pitke vode cijelog Makarskog primorja i otoka Hvara zbog odlaganja većih količina troske iz šibenskog TEF-a.

Najopasnije je onečišćenje, kako su utvrdili, na predjelu Prpuša u općini Šestanovac. Prema navodima lokalnog stanovništva, stoji u priopćenju “Meteora” koje potpisuje prof. Ivica Sumić, u samo dva dana na tom je prostoru iskrcano 1500 tona mljevene troske, u kojoj se nalaze opasni i teški metali, posebice mangan, što izaziva zabrinutost građana zbog činjenice da je to kraško područje.

Takav deponij u općini Šestanovac nije predviđen Prostornim planom, a niti je donesena studija utjecaja na okoliš, ističe Sumić te zaključuje kako se radi o poslovima koji zahtijevaju nadzor stručnih službi i žurnu sanaciju. U protivnom, zdravlje ljudi koji koriste vodu za piće iz slijeva rijeke Cetine moglo bi biti dugoročno ugroženo.

Dalmatinska zagora, pa tako i Šestanovac, svakako nije “septička jama” za deponiranje sumnjivog otpada iz drugih županija poručuju iz makarskog “Meteora”. Šibenski dogradonačelnik Petar Baranović drži da je u Šestanovcu dosad odloženo oko pet tisuća tona agregata kamena (bezvrijedne troske), a to je, inače, ukupna količina koja je uopće izišla iz kruga TEF-a.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća troska se odvozila na predio Solina kod Zablaća, a njome se pokušalo zatrpati i trajno sanirati močvarno tlo na kojemu su “carevali” komarci.

To je bila bezopasna troska koja je mogla služiti i za nasipanje gata Vrulje i kao podloga za asfalt. Mogli smo je sami iskoristiti ili ugovoriti njezin odvoz bez naknade, veli Baranović.

D. Blažević

Preneseno iz Slobodne Dalmacije
EKOUDRUGA ‘METEOR’ PROSVJEDUJE ZBOG ODLAGANJA TROSKE U ŠESTANOVCU

(Preneseno s portala Slobodne Dalmacije)
Jerko Merćep, čelnik ekoudruge ‘Radobiljski vrisak’, zahtijeva

Šestanovac: otpad se mora hitno ukloniti

Hitno tražimo uklanjanje štetnog otpada što je proteklih dana dovezen iz TEF-a Šibenik i nezakonito odložen na područje Prpuša Vlake, jer je taj otpad potencijalna opasnost za život ljudi, ali i samu floru i faunu, upozorava Jerko Merćep, predsjednik ekološke udruge “Radobiljski vrisak” - EU RAV.

Merćep ukazuje na opravdane prosvjede mještana, uznemirenih zbog narušavanja njihova zdravlja i prirode. - Odlagatelj štetnog otpada iz TEF-a, tvrtka ‘Kljajić’ d.o.o., nema nikakvih zakonskih osnova ni dopuštenja za odlaganje, niti lokalna zajednica, Općina Šestanovac, ima ikakvo odlagalište za otpad. Iz toga je očito da je svako takvo odlaganje smeća nezakonito i protupravno te se kosi sa svim pravnim propisima.

Taman kad bi i dukate odlagali, ne bi imali zakonske osnove. Zato zahtijevamo žurno uklanjanje štetnog otpada s našeg područja - kaže Merćep.

Stručnjaci upozoravaju kako se iz tog otpada oslobađaju teški metali, prije svega živa i olovo, koje može raznositi vjetar u zrak, a ispiranjem kiša otpad može završiti i u Cetini, što bi bila teška katastrofa i ekocid, pojašnjava čelnik ekoudruge.

Udruga je upozorila nadležne institucije, alarmirala Ministarstvo zaštite okoliša i policiju, koji su poslali inspekciju na teren, odlučni u namjeri da se štetna troska žurno ukloni iz njihova dvorišta i obavi kompletna sanacija terena o trošku onih koji su je i dovezli na čisto i neokaljano područje prirode.

Mještani Šestanovca svoj razvoj vide i u ekopoljoprivredi, o čemu svjedoči i primjer privatnika koji je u blizini odlagališta zasadio maslinik sa 500 sadnica masline. Inzistirat ćemo na očuvanju zdravog okoliša i svakodnevno upozoravati na zagađivače, sve dok se štetni otpad ne odveze s našeg područja, poručuje Merćep.

S. ŠETKA

U prilogu je tekst o čudnim događanjima u našoj "dičnoj" Općini, koji je u cjelosti prenesen s portala Slobodne Dalmacije!

Sumnjivi otpad digao Šestanovac na noge - istraga u tijeku

Nakon dojave građana preko Državnog centra 112 da se na predjelu Vlake u općini Šestanovac na oko šest tisuća četvornih metara privatnog zemljišta tijekom ponedjeljka i utorka dovoze veće količine sumnjiva otpada, Inspekcija zaštite okoliša izišla je na teren i počela utvrđivati sve činjenice.

U dosadašnjem tijeku postupka, a to su potvrdili u nadleženom ministarstvu, utvrđeno je da je na navedeno zemljište u 50 kamionskih "tura" dovezeno i odloženo otprilike 1500 tona materijala.

Sumnja se da je riječ o frakciji agregata kamena dobivena odsilikomanganske i feromanganske troske iz šibenske tvornice TEF.

Inspekcija zaštite okoliša u suradnji s policijom provodi nadzor nad vlasnikom zemljišta na koje se materijal dovozi te utvrđuje sastav i podrijetlo materijala.

Po dostupnim informacijama na navedenu području prostornim je planom predviđena gradnja vjetroparka. Utvrdi li se da odloženi materijal nije otpad, nego sirovina, inspekcija zaštite okoliša predat će predmet Državnom inspektoratu.

Na zahtjev Mjesnog odbora načelnik šestanovačke općine Pave Čikeš uputio je dopis vlasniku odlagališta sa zahtjevom da hitno obustavi odlaganje.

Posrednik u tom poslu Bruno Vukušić ističe kako je riječ o eruptivnom pijesku koji se upotrebljava pri završnom asfaltiranju. Također odlučno odbija sve tvrdnje da je riječ o tvarima opasnim za zdravlje jer za njih postoje sve potrebne potvrde i atesti.

Evo, završili su i izbori. Kampanja je kratko trajala, ali bila je žestoka.
Začinio ju je Joško Pejković dovevši kremu hrvatske estrade na igralište kod osnovne škole.
Šteta što naš narod nije prepoznao tu vrijednost. Jedan Coce ipak zaslužuje da ga dođe posjetiti više od nekoliko ljudi.
Time smo pokazali na kojoj smo kulturološkoj razini. Žalosno je što su slušanije 'cajke' od našeg dalmatinskog 'slavuja'.
Coce, tebi i svim tvojim kolegama hvala što ste došli.

Danas je i službeno u novinama objavljena lista 'pobjednika' u našoj Općini i sastav našeg novog-starog parlamenta.
Načelnik je novi-stari, Pave Čikeš.
Načelniče, čestitke na maestralnoj pobjedi, kako za načelnika, tako i u Općinskom Vijeću. Odnio si apsolutno apsolutnu većinu.

Draga naša Radobiljo, uzdaj se u vrle radobiljske muževe, koji sjede na 'vrućoj katrigi', da im dragi Bog prosvijetli pamet i da donose odluke, dostojne tvog dičnog imena.
Neka čuvaju tvoj zrak i tvoju zemlju, tvoje šume i tvoja polja, neka rade za dobrobit tvojih ljudi, a ne za obijest onih nekih - onih tamo.

ŠAKA U OKO EKOLOGIJI

U zadnje vrijeme aktualna tema su golf tereni koje neki žele graditi na nekoliko lokacija u Lijepoj našoj. Jedna od predloženih lokacija je i u našoj Općini, i to uz južnu stranu rijeke Cetine.Pojavili su se neki ljudi koji su se interisirali za kupovinu privatnih zemalja s onu stranu Cetine,ali nikog nisu uspjeli nagovoriti da im je proda.

Naš vrli načelnik Pave Čikeš kroz novine progovara kako su golf tereni važni za zapošljavanje stotina i stotina žitelja naše Općine očito ne imajući na umu da se broj stanovnika od zadnjeg ppopisa smanjio za tih nekoliko stotina. Naše mjesto je bogato jedino penzionerskom populacijom, pa ako se usvoji zakon o produljenju radnog vijeka do 70 godina, onda će imati tko raditi, dok će gradovi poput splita i Zagreba i dalje gutati mladost naše Općine.

Druga stvar oko koje nitko ne vodi računa je ekologija i blizina same rijeke Cetine. Na području na kojem se želi graditi nalazi se šuma hrasta medunca, jedna od rijetkih šuma u Hrvatskoj, a poznato je da šume hrasta medunca imaju turističku vrijednost te popravljaju hidrološke prilike i povećavaju količine pitke vode.
Golf tereni zahtijevaju posebne sorte trave i stalno navodnjavanje. Ovdje nema dovoljno vode za navodnjavanje naših njiva a sada bi golfska igrališta trebalo navodnjavati!

U prilogu je tekst iz Slobodne Dalmacije od 26-og ovog mjeseca:

SKUP UDRUGE ZA PROMICANJE I ZAŠTITU USTAVOM ZAJAMČENIH PRAVA GRAĐANA

Antene za mobitele i bolest